Ema se približava 8 mjesecu pa po tablici dohrane možemo krenuti sa jogurtom i kiselim mlijekom. KOji jogurt vi dajete svojima?
Da li kupujete kiselo mlijeko ili sami stavljate obično mlijeko da se ukiseli?
 |
|||
|
|
|||
Jogurt i kiselo mlijeko
Ema se približava 8 mjesecu pa po tablici dohrane možemo krenuti sa jogurtom i kiselim mlijekom. KOji jogurt vi dajete svojima?
Da li kupujete kiselo mlijeko ili sami stavljate obično mlijeko da se ukiseli?
Neznam po kojoj tablici ti ides, ali u mojoj pise da je jogurt i kiselo mlijeko od 11 mjeseci(knjizica iz paketa Sretna Beba)
Ja se ne bih zurila s mlijecnim proizvodima.. ne znam da li dojis, ali bez obzira, ili dobiva tvoje mlijeko ili adaptirano, tak da mislim da se ne moras zuriti sa mlijecnim proizvodima.
To je samo moje misljenje... sorri ak davim
Potpisujem!
Taj je podatak iz tablice iz casopisa BEBE KUHARICA. Ja se držim te tablice a na onu iz SRETNA BEBA sam i zaboravila.
Uglavnom, svježi kravlji sir sam uvela sa 7 mjeseci(dve žlice svaki 4-5 dan) i to je ok pa bi probala i s jogurtom.
Znači još uvijek ostaje pitanje koji jogurt i kiselo mlijeko?
Damian klopa domaći jogurt kojeg pravim doma od 12 mjeseci starosti. Ne mogu reći da je oduševljen, ali ga ne odbija.
Kako radiš taj jogurt? Jer to treba imati nekavu jogurtnu gljivicu?
Na starom forumu sam napisao kompletan recept, a sada mi se ne da kliketati iz glave ispočetka pa ću to onda puknuti ovdje kao poseban thread kad to kompiliram.
Važne stvari koje je dobro znati o jogurtu su:
- jedino efikasno sredstvo protiv gljivica po (cijelom) organizmu
sprječava soor, djeluje preventivno
uz redovitu upotrebu može se zaboraviti na mastitise
poboljšava toleranciju na laktozu (utjecaj na dojenačke grčeve se tu-i-tamo spominje, ali nije dokumentiran)
U principu dobri su i svi jogurti u našim dućanima, jer (bar za sada) nisu pasterizirani ni "oplemenjeni" kemijom. Domaći jogurt je ipak nešto bolji i ukusniji.[/list]
Ja sam jogurt prvo dala kroz (kršitelj koda)ove kasice (ima s jogurtom). Kad sam vidjela da nema reakcije - dajem joj tekuci jogurt od Vindije s corn-flakesom. A od vocnih dajem VILI & VILA.
Hvala
[quote="Davor"]
Na starom forumu sam napisao kompletan recept, a sada mi se ne da kliketati iz glave ispočetka pa ću to onda puknuti ovdje kao poseban thread kad to kompiliram.
Ako si kompilirao, mozes li sad to puknuti?
Moj mali je dosad dva puta dobio malo kupovnog jogurta, i nakon pocetnog fuj, bljak, kiselo, sve je poklopao, i rado otvarao usta.
Ipak bih mu probala dati domaci.
Moze li recept?
do sada sam uglavnom davala domace ukiseljeno mlijeko
(iako J. i nije bas nesto odusevljen)a ja sam se vise ravnala po sebi
jer mi je domace puno ljepse i "laganije" na stomak od kupovnog jogurta
mame sta mislite o ABC kulturi ona se moze davati klincima i bebicama?
O jogurtu i recept
Što je jogurt
Tradicionalni jogurt sadrži isključivo kulture Streptococcous thermophilus i Lactobacillus bulgaricus. Mliječne kulture tipično se još dobivaju pomoću L. acidophilus, L. casei, L. reuteri i Bifidobacterium bifidum i još ponekima, a popularno se zovu probioticima. SVE mliječne kulture zasnovane su na jednoj ili više ovih bakterija, pa kako god se one zvale. Kefirna zrnca su kolonije nekolicine različitih kultura, LGG je soj L. casei, ABC stimulans i AB kultura su ista stvar samo različitih trgovačkih naziva. Zajedničko svim ovim proizvodima je da se u njima nalaze živi organizmi i to ih čini djelotvornima.
Što nije jogurt
Pasterizirane mliječne kulture se ne mogu zvati jogurtom ili bilo čime drugim – to je mrtva bijela tvar kiselog okusa, upitne prehrambene vrijednosti, često "oplemenjena" želatinom i drugim strahotama. Recimo od Actimel-a nisam uspio dobiti jogurt, zapravo mi se mlijeko u koje sam ga stavio nije čak ni pokvarilo – dakle sasvim sigurno nema učinke iz reklame. Ako se od nekakvog kupovnog "jogurta" ne može dobiti jogurt, onda to sigurno nije živo i dobro je za izbjegavanje. Tko voli kiselo neka radije pije limunadu. Zdravija je.
Voćni jogurt
Jogurt se sam po sebi jako teško kvari, što nije slučaj ako mu se doda voće. Voće u kupovnim jogurtima je zapravo kompot, jer se jedino tako može duže držati. Dakle, bolje je u čisti jogurt natrpati pravo voće i to pomlatiti odmah.
Prebiotici
su tvari koje povećavaju učinak probiotika. Komercijalno je to inulin, a u domaćim uvjetima to je med, kruške, posije, žitne pahuljice i slično. Dakle, nije neka pamet, samo se zvučno zove.
Zašto je jogurt dobar
Sve jogurtne kulture bez iznimke sprječavaju razvoj štetnih mikroba putem kompetitivne kolonizacije, protubakterijskim djelovanjem i snižavanjem pH. Poboljšavaju imunitet, sprječavaju nastanak tumora, smanjuju kolesterol. Poboljšavaju razlaganje i apsorpciju hranjivih tvari i minerala. Obitelj bifidobacterium osim svega ovoga još proizvodi B-kompleks vitamina. Obitelj acidophilus posebno je djelotvorna u borbi protiv gljivica. Ono što ove kulture traže za uzvrat je laktoza, pa je zato u jogurtu ima puuuno manje nego u mlijeku, a to je opet dobro.
Od kakvog mlijeka se jogurt radi
Skuhanog. Mlijeko kada iziđe van iz krave isto je tako živa tvar. Osim kravinih matičnih stanica, mliječnih kultura i poneke patogene bakterije, u njemu se nalaze i antitijela od kojih jogurt hoće ispasti gorak ili čudnog okusa. Pasteriziranjem se antitijela ne suzbijaju, dakle ostaje kuhanje. Zapravo se jogurt može dobiti i iz mlijeka u prahu, a najjednostavnije za pripremu jogurta je trajno mlijeko.
Jogurt i bebe
Mliječne kulture razlažu mliječne bjelančevine na probavljive aminokiseline. Alergijske reakcije izazivaju bjelančevine, a ne aminokiseline. Netoleranciju laktoze izaziva hrana bogata laktozom, a jogurt to nije. Dakle, u dohrani jogurt dolazi puno prije kravljeg mlijeka.
Bebe preko majčinog mlijeka dobivaju Bifidobacterium infantis koji kolonizira i štiti mala crijeva. (To se ne dogodi ako je mama pod antibioticima) Za dojenu djecu je dovoljno da mama mlati jogurtnu kulturu pa beba može imati od toga koristi i puno prije dohrane.
Kako se jogurt pravi u fušu
Ima puno različitih pristupa, a vjerujem da je moj najjednostavniji. Potrebni su:
1. plastična termosica od dvije (i pol) litre
2. dvije litre trajnog mlijeka po vlastitom izboru
3. mali jogurt (zapravo kultura) iz dućana, takozvani starter, po vlastitom izboru
4. mikrovalna pećnica
5. lijevak, manja grabilica, prazna i oprana PET boca od dvije litre
Mlijeko se strpa u termosicu, baci se u mirkovalnu na 3-3,5 minute (ovisno o snazi pećnice) tako da se mlijeko zagrije na 37-40 celzijevavca, uz miješanje se doda starter, poklopi se i odloži na 6 do 8 sati. Jogurt je to kiseliji što je mlijeko bilo toplije i što se duže čeka. Termosica se zatim otvori, jogurt se promiješa i grabilicom i lijevkom strpa u PET bocu, a potom u frižider. Takav može komotno čučati oko dva tjedna bez straha od kvarenja. Važno je istaknuti da su higijenski uvjeti apsolutno nužni u cijelom postupku do trpanja u frižider.
Ovdje napominjem da ne prihvaćam kritike usmjerene na recikliranje PET ambalaže, jer ponovna upotreba JE recikliranje, a na ovaj način se ova ambalaža ponovno koristi – za čuvanje jogurta.
Davor, hvala na receptu :shock: . Cekali smo od 15 sijecnja. Nije da prigovaram.......bolje ikad nego nikad. Još uvijek nisam Emi dala jogurt, sada krecem u proizvodnju
Da, stvarno, hvala. Skoro sam zaboravila.
Ali, kako se to pravi kad osoba nema mikrovalnu?
Kao ja?
Moze obicna posuda u kojoj se na obican nacin zagrije mlijeko, samo da se moze dobro zatvoriti?
Opisao sam najjednostavniji postupak, a taj podrazumijeva mikrovalnu i plastičnu termosicu. Ljepota ovog postupka je u apsolutnoj ponovljivosti uspjeha.
Nešto kompliciranije je zagrijavanje mlijeka nekom drugom metodom i potom trpanje u termosicu. Temperaturu zagrijanog mlijeka može se provjeriti (dobro opranim) prstom - uostalom, svi mi kupamo bebe i znamo što znači tekućina temperature 37°C
U jednoj ajurvedskoj kuharici našao sam opis postupka "bez" termosice, zamatanjem lonca s mlijekom u tkaninu. Dakle, ovako ili onako koristi se termosica - moderna ili primitivna.
Jako je važno osigurati higijenske uvjete dok ne nastane jogurt. Gotovi jogurt je prilično otporan na svašta i teško će se sam od sebe pokvariti, ali je dobro pripaziti da se ne kontaminira nekakvim dodacima.
Davor, koliko trajno mora biti mlijeko, da li mora biti ono sterilizirano (60 dana) ili može i pasterizirano (ono u pet ambalaži, to je neko polutrajno jer ono u kartonu traje malo kraće)?
Mi smo prije znali raditi kiselo mlijeko (isključivo sa pasteriziranim) koristeći "divlju" kulturu vrhnja s placa. Ima baš onaj pravi okus kiselog mlijeka, a po površini vrhnje, sve čvrsto kao puding... Ali ne bi se usudila to dati maloj bebi jer nikad ne znaš u kakvim je uvjetima nastao starter.
Bez termosice je dobro mjesto za kiseljenje otraga na frižideru gdje ide topli zrak iz izmjenjivača topline. Koristila sam porculansku zdjelu, nekako mi nije simpatično kiseljenje u plastici (vjerojatno predrasuda iz doba PVC-a koji je puštao onaj plastični miris).
Što se tiče recikliranja, ona ambalaža za trajno mlijeko (sokovi su u sličnoj) je potpuno NErazgradiva - plastika, aluminij, samo malo papira - KOMA! PET je puno bolji, ali ja sam uvijek sumnjičava gdje to stvarno završi.
Trajno mlijeko je kratkotrajno sterilizirano (UHT). To znači da su ga na pol sekunde pod tlakom zgrijali na 140°C i odmah brzo ohladili.
U domaćim uvjetima se to ne može postići, ali zato ima potpuno obrnuti recept: svježe sirovo mlijeko se strpa u čistu željeznu posudu s poklopcem i grije u običnoj klasičnoj pećnici na 90°C oko sat vremena. Potom se mlijeko spontano hladi na oko 40°C i miješa sa starterom... Nisam to isprobao, ali čovjek koji je opisao postupak kaže da je jogurt od takvog mlijeka super. (iako postupak dugo traje)
Ideja vodilja za oba opisana postupka je sterilizirati mlijeko, uz minimalnu separaciju mliječne masnoće. Mliječna masnoća je u mlijeku raspršena i to je zapravo jedina jestiva prirodna emulzija. Kao takva u stanju je otopiti druge masnoće ili u masti topive vitamine. TO SE NE ODNOSI NA SKORUP!
Klasičnim kuhanjem tako da mlijeko provrije dolazi do separacije. Skorup neki vole, drugima se gadi, a za jogurt je potpuno bezvrijedan.
Pasterizacija se u amaterskim uvjetima postiže tako da se mlijeko (ili mošt :D ) ugrije na 65°C i na toj temperaturi drži 10 minuta. Alternativno 60°C na 20 minuta. Zajedničko svim termičkim obradama je da se okus (i boja) više mijenja što postupak duže traje.
Davore, znas li sto o pravljenju sira. U Bebe-kuharica pise da se u mlijeko stavi nekakvav Calcium-lacticum. Ne znam sta je to i di se moze nabaviti.
Za sir je potrebno sirilo. Narodski se sirilo radi od -da prostite- životinjskih iznutrica, rogova i inih strahota. Sirilo za ementaler je, ako se ne varam, od životinjskih želudaca.
Alternativa gore spomenutim strahotama su "vegetarijanska" sirila, a odazivaju se na kojekakva kemijska imena.
Bit sira je kazein, netopiva aminokiselina. Sve ostale pa tako i puno korisnije aminokiseline odlaze u vidu sirutke.
U amaterskim uvjetima proizvodnja sira je komplicirana i skupa. Vjerojatnost kontaminacije je prilična, a rezultati upitni. Umjesto toga može se raditi ajurvedske varijante imenom "paneer" (toplo do vruće mlijeko, limunska kiselina, miješanje, cijeđenje u gazi, tiještenje, trpanje u špinat, MLJACCC) ili "chana" (jogurt se zagrijava, nastanu grudice, cijeđenje u gazi...)
Sir, dakle, nije vegetarijanski proizvod. S druge strane, u dućanu se uvijek nađe jeftin, ukusan sir po izboru, kojeg nećeš kupiti ako ti se ne sviđa pa 'ko voli nek izvoli.
Davore, hvala! Opisao si postupak kao i moja mama samo sto to sada imam na "papiru" - mozda cu se konacno okuraziti :D
Ako je ovdje rijec o tetrapaku onda moram ispraviti, odnosno reci da se tetrapak moze reciklirati. Problem je u tom da u Hrvatskoj nema pogona za reciklazu. Cak se i plasticne boce izvoze iz Hrvatske na reciklazu. Tu gdje ja zivim (Kingston, Kanada) tetrapak se reciklira (kao i skoro sva plastika, aluminij, papir).mamazika prvotno napisa
Imam samo mali dodatak, zapravo ispravak pogrešnog navoda
Tiče se onoga "što jogurt nije" - moj brat je dobio jogurt od actimela i tvrdi da je bio OK. Dakle, to je ipak jogurt, a ja jednostavno nisam imao sreće kod kupnje. Tko zna što mu se sve dogodilo na putu od Češke do Hrvatske :?
Da li starter uvijek mora biti kupovni jogurt? Inače, pravim jogurt po Davorovom receptu i svi smo oduševljeni.
Zapravo ne mora, može se isto tako koristiti mala količina od prethodne ture za onu slijedeću. Problem je jedino u tome što se pojedine kulture bolje razvijaju od drugih u nekakvim zadanim uvjetima pa je teško očekivati isti omjer prisutnih kultura nakon nekoliko generacija. Naravno da se i osobine jogurta mijenjaju ovisno o udjelu različitih kultura pa je korištenje kupovnog jogurta kao startera zapravo jamstvo ponovljivosti postupka
Komotno se može svaki drugi jogurt napraviti od kupovnog i biti jako zadovoljan 8)
Super! Hvala!!! Bacam se u prozvodnju!
Roditelji od MM žive na selu i imaju svoje kravice, pa mi povremeno dobijemo domaće kravlje mlijeko. E sad, MM od njega radi "jogurt" tako da ga samo ostavi 2 dana na sobnoj temperaturi, izloženo suncu, u pet ambalaži. Kako sam ja gradska cura, nepovjerljiva sam, pa me zanima je li to što on dobije stvarno dobar jogurt ili...?
Pa... uz jaaaaaako puno sreće DA, puno češće NE. Postoji hrpetina bakterija od kojih se sve lijepo usmrdi i ništa od jogurta. Osim toga, skoro sve mliječne kulture vole temperature iznad 36°C pa ti vidi.
U merkatonea 69 kn jogurtiera od 1 l . (Nije reklama , nego je tamo ima i anjjeftinija je , da ne lutate).Ima i sa 6ili 8 malih zdjelica.
recept: Ulijes mlijeko iz tetrapaka (bar 2,8% mm) i dodas cca. svjezeg jogurta.Ustekas u struju , pricekas 3 do 10 sati (ovisno o temp. prostorije, ljeti nam je uz klimu trebalo 6 sati, bez klime 3-4 , zimi 10). Ili se pridrzavas recepta na ambalazi.
Jogurt je gotov kad vise nije tekuce nego kremasto.
Zdjelu s jogurtom staviti u frizider. Ako necet pojesti u roku 2 dana , potrebno ga je mijesati jer se bakterije namnoze vise na dnu pa se brze kiseli taj dio.Svejedno , nema sanse da doceka 2 tjedna kao Davorov!
Još mu se niti jednom nije to dogodilo, uspije svaki put, iako meni to više liči na kiselo mlijeko nego na jogurt, ali eto, MM kaže da je to jogurt i točka.
Dakle, čovjek ima sreće
Podižem topic, ja obožavam jogurte svih vrsta i veličina, i otkako sam počela dohranu samo razmišljam o tome kad ću dijete počet šopat time :ceeerek:
Šalu na stranu, ako sam dobro skužila iz vaših postova, kod jogurta nije bitno je li s više ili manje % m.m.? Mislim, mogu li počet davati odmah u početku tekući ili light jogurt te one bioaktive, acidofile, ab kulture? Voćne ne planiram davat ionako, i tako i tako je puno ljepša kombinacija sa svježim voćem.
Lea obožava jogurt. Ja joj dajem onaj čvrsti jogurt od Vindije, a zašto - zato što ja ne volim tekući jogurt, a njoj svu hranu dajem onako kako bih ja voljela jestinemam neki drugi razlog.
ja bojanu dajem bioaktiv i obožava ga; kako traju ove vrućne vidim da mu paše, rashladi ga malo.
neki put pojede pola čašice, a neki put smaže cijelu za tri minute.
A s koliko ste im prvi put dale jogurt? Je li 10 mj. rano?
pa po onoj tablici daje sa sa 10 mj.; ja sam bojanu dala nedavno, prije 10- ak dana, znači sa 11,5 mj., kad su počele ove vrućine.
Meni je pedijatar rekao da mu pocmem davati jogurt u podne poslije povrca i Luka ga super prihvaca.
Ovdje sva djeca jedu jogurt od oko prilike 7mj. i ne izgleda da je stetno.
Mi smo izbacili dojenje u podne a umijesto toga ubacili jogurt jer zelimm ja biti ta koja ce ga odviknuti (prije nego sto pocmem raditi)od podnevnog dojenja a ne teta cuvalica.
Prosvijetlite me ako grijesim
A da, ja Luki dajem BIO jogurt.
tinkie winkie, prilično je svejedno koliko je masnoće u mlijeku u smislu ispravnosti gotovog proizvoda, ali ako misliš vrhunski guštati u nečem jaaaako finom, onda jedino punomasno mlijeko dolazi u obzir. Negdje sam čak našao i recept za jogurt od tzv reconstituted mlijeka - to je strahota koju amerikanci delaju od mlijeka u prahu - i takav jogurt uspije svaki put.
Bioaktiv ne moraš pokušavati dobiti doma, jer se LGG u amaterskim uvjetima ne razmnožava. Isto tako je prilično upitno razmnožava li se uopće i u probavnom sustavu. Općenito je LGG pobjeda marketinga nad zdravom pameti, ali to bi bila posebna tema.
Ako ne misliš jogurt proizvoditi sama, biraj one u kojima se nalaze različite kulture, s nekakvom težnjom prema acidofilima i bifido bakterijama (bifidum, BBL, infantis), i svaki put provjeri rok trajanja - što svježiji to bolji.
Davore, hvala!
Podižem. Lakše je podići nego linkati
još jedno pitanje o jogurtu...
kako mi je dijetešce dobilo osip od kravljeg mlijeka, da li to isključuje jogurte i sireve u prehrani do prve godine?
jel imate vi kakvo iskustvo??
malo off topic...Davore kaj ti radis u mlijecnoj industriji kad toooooliko o jogurtima znas..i opcenito o sirevima i tim stvarima??
Kravlje mlijeko sadrži laktozu, od koje se može javiti alergija, dok ju mliječni proizvodi ne sadrže. Dakle, ako se kod tvog malenog radi o reakciji na laktozu, do nje ne bi trebalo doći zbog jogurta i sireva (to je, recimo, slučaj kod mene).
Iz knjige J. Scala: The New Eating Right for a Bad GutViše od osamdeset posto svih odraslih ne može popiti više od 1,7 l mlijeka bez dobivanja abdominalnih grčeva, proljeva ili osjećaja napuhanosti, a ponekad i svo troje. To su simptomi nepodnošenja laktoze. Laktoza je mliječni šećer i ona je glavni karbohidrat u ljudskom i kravljem mlijeku. Do navršene šeste godine mnogi ljudi, osobito crnci, Azijati i većina stanovnika mediteranskih zemalja, gube sposobnost probavljanja laktoze.
(...)
Sir i jogurt
Fermentirani mliječni proizvodi vrlo lijepo rješavaju dva problema. U fermentaciji se laktoza razbija ili se proizvode drugi šećeri, a proteini i kalcij u mlijeku ostaju. Zbog toga mnoge kulture u kojima ljudi ne mogu piti mlijeko tradicionalno upotrebljavaju sir i jogurt. Oni nastavjaju čuvati odlična prehrambena svojstva mlijeka, a mogu ih jesti ljudi koji ne podnose laktozu.
(...)
Naša potreba za kalcijem i proteinima dva su dobra razloga zbog kojih se fermentirani mliječni proizvodi poput sira i jogurta koriste već stoljećima. Nedostatak proteina u našem društvu više nije problem, budući da postoji obilje drugih izvora, a kalcij se može dobiti iz dodataka prehrani i u ojačanom soku od naranče, koji nas također opskrbljuje s mnoštvom potassiuma (problematičnim hranjivim sastojkom za ljude s probavnim poremećajima).
sanja hvala na odgovoru. Ne znam da li je kod alergije bilo pitanje laktoze ili ne, jer nismo radili nikakve analize, ali sad ću mirne savjesti probati dati Josipu sir. Voljela bi da nauči papati mliječne proizvode...
JAvim vam rezultat
Nema na čemu.
Naravno da ti ne mogu ništa reći preko interneta (niti sam stručnjak za prehranu), no 99% reakcija na mlijeko uzrokovane su baš laktozom.
Sretno sa sirom i ostalim mliječnim divotama!
Josipova mama, sad sam tek vidjela Josipov datum rođenja - please, provjeri u tablicama dohrane (trenutno nemam nijednu pri ruci), no čini mi se da je Josip još premali i za jogurt i za sir.
Nisam vam ja baš sigurna da bi dijete od intolerancije na laktozu dobilo osip - bi li :? Intolerancija na laktozu nije alergija, ja mislim da bi u tom slučaju dijete prije imalo nekakvih probavnih problema tipa nadimanja, proljeva i sl.
Ja bih prije rekla da se tu radi baš o alergiji na mlijeko tj. mliječne bjelančevine, a u tom slučaju dijete ne smije jesti ništa mliječno.
Ja mislim da sam negdje na nekom topicu pročitala da je on završio elektrotehniku. Mada je i meni fascinantno njegovo znanje iz prehrambene struke.
Vidiš, bjelančevine mi uopće nisu pale na pamet.
A možda je jednostavno premali za kravlje mlijeko - ovdje se ne preporučuje prelaziti na kravlje sve do treće godine života. Prije prvog rođendana mislim da nikako ne bi trebao piti kravlje.
imam pitanje u vezi ovog 'aparatica' za pravljenje jogurta iz mercatonea.
kupila ja
i jucer napravila jogurt.
ali-
obzirom da nisam obracala paznju na to kolke su posudice- zmiksala sam litru mlijeka i jedan jogurt ( onaj zeleni -dukat valjda)- a tak pise i u uputama, btw.
naravno- cijela 'smjesa' mi nije stala u posudice pa sam ostatak hitila.
e sad- kaj smanjiti?
kolicinu mlijeka i ostaviti cijeli jogurt?
ili proporcionalno smanjiti i kolicinu mlijeka i kolicinu jogurta da bude taman za napunit posudice?
i jos- veli mm daje jogurt super ali kiseliji od 'obicnog'.
ja ne jedem jogurte pa mi svejedno, al veli on da pitam jel to normalno ili se moze postic manja 'kiselost'?
Pojma nemam što taj aparatić sve može. Ako se može regulirati, bilo bi zgodno početi s regulacijom temperature. Kiselost se može regulirati i vremenom držanja, ali bez regulacije temperature to baš nije sasvim to. Hmmm...
OK, idemo ispočetka.
Postoji puno različitih mliječnih kultura, a svakoj se posebno sviđa točno nekakva, idealna temperatura.
Jogurt u užem smislu je kombinacija kultura Streptococcous thermophilus i Lactobacillus bulgaricus, a one vole prilično visoke temperature, čak preko 40°C. Sve ostale kulture vole niže temperature.
Što to onda znači za jedan ovakav uređaj?
Ako ima regulaciju temperature, sve 5, može se napraviti kultura po želji, a kiselost se regulira vremenom držanja i temperaturom. Ako nema regulaciju temperature, onda je u stanju praviti samo klasičan jogurt, a kiselost se regulira jedino vremenom držanja.
nema nikakvu regulaciju temperature, pomijesa se u rajngli mlijeko i jogurt, nasipa u posudice, poklopi, ukljuci u struju i to je to.
znaci- da probam krace drzat?
a kaj u vezi 'kolicine'- tj smanjivanja kolicine- da smanjim kolicinu mlijeka i jogurta ili samo mlijeka?
hvala, Davore!!!!!!
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom