 |
|||
Samo da se ne razočarašleonisa prvotno napisa
djaba meni sto ona cita i pise kad nema koncentracije ni za puzzle za djecu do 3g, ni jednu drustvenu igru, mora ju se podsjecati da pije vode tokom dana, u 5 dana ni jedan dan ne ponese u vrtic svoju zadacu, popodne nema pojma jel ujutro dosla s kapom i treba li i kapu pronaci i uzeti ju (daleko od toga da sama uzme sve svoje stvari)
.....takva su djeca i u 2. i u 3. i u.......još ponekim sljedećim razredima - ista.
Khm, da, i meni se čini da je ovo više stvar karaktera nego zrelosti.
igzekliSamo da se ne razočaraš
lol, tipkala sam u mraku.
coksa, mima, emily...ma znam, al iz sve ostalo, preran odlazak znacilo bi za nju bas to- 2,3....ko zna koji, ne zbog karaktera jer da je samo fo karaktera znaci da i u tim stvarima ne bi zadnje, recimo 2g. vidjela napredak.
ocu reci, manja je vjerojatnost da se to dogodi ako joj dam sansu da jos usvoji/ucvrsti neke stvari.
ne znam objasnit, kvragu...
evo, i ja malca planiram odgoditi, a rođen je u siječnju 2006.
imam kćer koja je drugašica, krenula je u školu sa punih 7, bila je spremna i jako se veselila školi. pa je oduševljenje malo splasnulo kad se suočila sa realnošću.
manje zrelo dijete, zaigrano, dekoncentrirano, vjerojatno bi taj susret sa školskom stvarnošću još teže prihvatilo. tako da u neku ruku kupujem vrijeme, i nadam se da će ta godina pomoći. svakako neće škoditi.
trend koji neki spominju smatram pozitivnim. i ne zamjeram nekome tko svoje dijete želi upisati ranije. samo, molim da moje dijete. koje ne poznaje. ne uklapa u taj neki "trend". jer nije do trenda, već do toga da mu želim ugodnije odrastanje.
Evo, ja želim samo utješit sve koji imaju razloga tražiti odgodu - osjećala sam se malo k'o nemajka, malo k'o slabo sposobna majka, a malo i neugodno pred drugima tražeći odgodu (jer su sve stručne službe govorile suprotno, što iz nepoznavanja nje same, što iz potrebe da se oslobodi vrtić), razmišljala sam koliko ću joj time naštetiti , hoće li mi dijete to jednom zamjeriti i svašta nešto.
Ništa se od toga nije ostvarilo, a djetetu sam samo dobro napravila. Sad znam da razloga za moju neugodu nije bilo, niti se to uostalom ikoga trebalo ticati. Zrelija je u svim segmentima točno proporcionalno: u "dobrim" stranama još je bolja - ukupno izvrsna, a u "lošijim" je za isto toliko bolja - pitam se kako bi godinu ranije UOPĆE funkcionirala. Njoj taj "kroj" od 6 i pol godina jednostavno nije pasao, a vidim da ne paše ni nekima iz njenog razreda koji su od nje godinu mlađi.
Nisam primijetila da nekoga negdje uklapamo.
Djecu koju sam ja spominjala znam osobno, kao i njihove roditelje.
Zato što joj previše dopuštamo, tako kaže moja mama učiteljica za unuku
Ja oko sebe ne primjećujem puno odgoda. Iz vrtićke grupe od njih 16 predškolaca samo je jednom dječaku rođenom krajem trećeg mjeseca odgođen upis, a bilo je još i dečkiju i curica rođenih u 2. i 3. mjesecu.
Isto tako u razredu su tokom 2. mjeseca bila dva 9. rođendana. Znam da ima barem još jedan 9. krajem trećeg kao i 10. No to je dječak s posebnim potrebama (cerebralna paraliza).
nisam samo tebi odgovarala, već generalno na topic, tako da nema smisla da dalje na ovo repliciram.
ono djece što ih ja znam, a koji su odgođeni, samo su od toga profitirali.
ja se uopce ne osjecam lose radi odgode. osjecam se lose nakon sto je jednom prilikom moje dijete culo ovakvu raspravu i ovakve argumente i nakon toga trazi ici u skolu (sto prije toga nije) ne znajuci uopce sta trazi i sta ju ceka, misleci da je zakinuta, losa, preskocena i da ce se kasnije u skoli osjecati lose.
i sto sada s velikim oprezom s njom pricam o skoli pazeci kako dozirati cinjenice da ne bi otisla u bilo koju krajnost.
i to sve zbog toga sto neki nemaju razumjevanja.
nikad nisam posumnjala u odluku roditelja koji trazi prijevemeni upis niti smatrala takvu djecu djecom-projektima stoga mi je isto tako tesko za cuti sta se sve prica o djeci i razlozima te kakvi ce oni ispast za koje se trazi odgoda.
zabolila me njena bol.
a zaboravlja se da se djeca ne mogu ukalupiti i da nisu sva ista i da ne mozes povuci jasnu granicu i reci do tada ono mora biti zrelo/spremno.
kao sto nisu ni sva u sito vrijeme propuzala, prohodala ili progovorila. zar ne?
Posljednje uređivanje od leonisa : 26.02.2012. at 22:56
Ja sam spomenula trend, pa sam odmah skočila
Ne znam zašto bi odgoda mogla škoditi ikojem djetetu.
Osim iz razloga da se kao što Leonisa piše, ono osjeća loše, zakinuto, pa s time stvarno treba pažljivo pristupiti djetetu.
moja se nije osjecala zakinuto dok nije od drugih cula o (neopravdanoj) zakinutosti (osobne frustracije i kompleksi).
dapace, bilo joj je drago sto ostaje, odnosno sto jos ne ide.
stoga, ma koliko ja pazila i s njom pricala dovoljno zrelo i realno, a opet njoj prilagodjeno, kad dodje netko i iz vedra neba lupi i ostane ziv i sav trud baci u vodu.
i ta njena nesigurnost nakon te situacije samo je dokaz njene nespremnosti.
Posljednje uređivanje od leonisa : 26.02.2012. at 23:19
Sve mame koje žele odgoditi trebale bi vidjeti kako se dijete osjeća. Leonisina kćer ima pravo. Razmišlja kao odgovorna, pametna curica.
Morate misliti da djeca rastu i da će vas jednom pitati : Zašto nisam išla sa svojom generacijom u školu? Zašto sam najstarija u razredu? Da li sam bila glupa kad sam imala 6 i pol?
A u pubertetu im svašta padne na pamet. Samo kažem da nemojte misliti samo na sada, uzmite u obzir i budućnost.
mislim da ce se lakse nosit s tim pitanjem nego zasto sam isla s 6 i pol i najmladja sam u razredu, kaskam u svemu i svi su visi, jaci, brzi, bolji i pametniji.
kazat cu joj/kazem joj isto kao sto bi rekla da je rodjena na svoj termin, 7 dana kasnije.
i kazem joj istinu.
za razliku od onog sto je cula.
i jos jedna stvar.
u slucaju greske uvijek postoji opcija preskakanja razreda koja je uvijek "pozitivnija" u klinaca i drustvu od padanja razreda.
malo nizam...kad ne mogu spavati
znam mnogo ljudi koji su rodjeni kada i ja, tjedan dana plus minus. vecina nas je krenula u skolu kad sam krenula i ja, sa 6 i 11mj. no ima onih koji su s 5 i 11mj. kao i onih koji su sa7 i 11mj. i svi smo, gledajuci danas unazad, za sebe, krenuli taman. takodjer znam i jednog koji je krenuo sa 7 i 11mj. te preskakao razred. statisticki vjerujem da ima i onih koji su krenuli sa 5 i 11mj. i pali razred.
netko je pitao zasto se to sada dogadja, da djeca nisu "zrela" za skolu.
dogadjalo se uvijek samo se nije o tome razmisljalo na taj nacin.
u razredu od 35 ucenika bilo je mozda nas 10 s odlicnim. 10 vrlodobar. 10 dobar. i 5 koji su se doslovno provlacili. kroz osnovnu.
50% razreda imalo je ukore. 25% pred iskljucenje.
znaci primjedbe na ponasanje.
mi smo izgurali osnovnjak da nitko nije pao razred, al jako se dobro sjecam nekih koji bi puno puno bolje savladavali gradivo i imali bolje ocjene, a time i kasnije buducnost, da su krenuli godinu kasnije, a neki pak i imali strucnu pomoc.
u sedmom osnovne dobili smo ponavljaca. te godine bilo je 10 ponavljaca u skoli.
meni to nije normalno, ne znam kako je vama.
pa evo jamogu zamisilti da dijete krene u skolu i tamo nauci pisati i citati, a bogami i brojati i zbrajati
moja je najstarija krenula s nepunih sedam godina (rodjena u 10mj). od pisanja znala je napisati svoje ime, i imena svoja dva brata i rijeci "mama" i "tata". ukupno 9 slova
brojanje je islo tako da je bila apsolutno nezainteresirana i, sjecam se, jos je to ljeto brojala tako da bi zvala mene i pitala: "mama, koji je ono prvi broj?"
i tako krenula u skolu i sve je tamo naucila. pametnica mala :p i matematika joj i danas najdraza, obozava citati i ukupno je sasvim prilagodjena i generacijski i emocionalno i akademski...
Posljednje uređivanje od litala : 27.02.2012. at 04:42
ajme, zdenka! cetvrti razred :shock:
ko da je lani bilo kad si opisivala kako se snalazi u novom vrticu pred skolu...
meni nikad ne bi palo na pamet ovakvo pitanje :/
i ne mogu zamisliti da mi dijete od, stajaznam, 13, 15 godina spominje neku "svoju" generaciju od prije sedam, devet godina...
"njegova" je skolska generacija ona u kojoj se nalazi. tako ja gledam na to
jap
mislim, sjecam se ja jako dobro te zadnje godine u vrticu i da su neki isli, neki ostali. nikad se nisam pitala zasto. jednostavno, oni su isli u skolu te godine, mi nismo.
nemam traume. niti ikakva losa sjecanja.
a otisao mi je prvi decko. nikad ga kasnije vidjela nisam
ne razumijem sto zelis reci s ovim poboldanim ?
Posljednje uređivanje od anjica : 27.02.2012. at 07:26
Ne kažem da nisam u zabludi, još sam godinu dana daleko od ove tematike.pa evo ja
Koja ću još sve mišljenja promijeniti...
tako je."njegova" je skolska generacija ona u kojoj se nalazi. tako ja gledam na to
Uopće nije isključeno da dijete tako nešto pita i komentira; moj nećak kojem su odgodili školu stalno je na pitanje u koji razred ide odgovarao "prvi, a trebao sam drugi" ili "drugi, a trebao sam treći" - i to svima, meni, blagajnici u dućanu itd.
No, nisam baš sigurna da je to stvar koja bi trebala utjecati na roditeljsku odluku.
Rekla bih da je u ovome bit. Danas većina roditelja "ne preskaču" preko djeteta, kako se to često činilo u našim generacijama. Mnoga djeca, bez obzira na vrstu svojih problema i potreba, bila su u tome sama.
svakom ljudskom biću, pa tako i djetetu je imanentna potreba da bude uspješan u onome što radi. djeca koja kreću spremna u školu imaju više šanse da ne dožive školski neuspjeh, što se može zaključiti između ostalog iz rezultata natjecanja, vanjskog vrednovanja i državne mature (na tim parametrima zgb bolje stoji od slavonije).
Posljednje uređivanje od no@ : 27.02.2012. at 08:31
iz cipela djeteta koje je krenulo u školu sa 5g. i 9 mj. svakako mislim da ako roditelji smatraju da dijete nije spremno, bolje je odgoditi
mene su moji dali u školu puuuuno prerano
na svim testiranjima sam naravno "prošla" - u svakom pogledu sam bila spremna
osnovnu školu sam bez ikakvih poteškoća prolazila sa odličnim uspjehom (srednja je već druga priča, ali mislim da se tu više radilo o lijenosti i pubertetu u kombinaciji)
ali, sada, kao odrasla osoba, nekako si mislim da bi ipak bilo bolje za mene da sam išla godinu dana kasnije (a opet sa nepunih 7)
Roko je krenuo sa ravno 7, po mom potpuno spreman za školu
on je možda malo grafomotrički lošiji, ali mislim da to ima više veze za hipotonijom i da mu ne bi koristila odgoda samo zbog tog razloga
Korina bi mogla eventualno ići godinu ranije (16.4. je rođena), tj. sa 6 i pol, ali sam skoro 99% sigurna da bez obzira na njenu spremnost neću tražiti raniji upis
zaključak nakon svega je da mislim da u odgodama nema ništa loše, a idealno bi bilo i da se roditelji i stručnjaci u tome slažu
Posljednje uređivanje od rahela : 27.02.2012. at 08:32 Razlog: tipfeler
Mali doprinos temi, učiteljica mog sina jednom je prilikom rekla da bi sva djeca trebala u školu krenuti s punih sedam godina i tu se slažem s njom. Sa sedam su to već pravi mali ljudi. Mogu se nositi s obvezama odgovornije. Jest da danas neki klinci čitaju i pišu već sa 4 ili 5 godina, ali jednostavno neke stvari sjednu na svoje mjesto tek kasnije. Osobno mislim da djeca koja već barataju i čitanjem i pisanjem i brojevima jesu u laganoj prednosti u školi, ali ono najvažnije (po meni) za školu je uvažavanja autoriteta, a to većini klinaca predstavlja veliki problem i tu kola krenu nizbrdo.
Kad smo kod uvažavanja autoriteta, moj mali je svojoj učiteljici prva tri razreda govorio ti i nikako se naviknut na vi (tako je bilo i s tetama u vrtiću), no ista stvar je bila i s drugim klincima. On, rođen u ožujku, je najmlađi učenik u razredu, njegov najbolji prijatelj iz razreda 3 tjedna kasnije navršava godinu više, i tek sad vidim fizičku razliku, osim toga nikad ni po čemu. Osim svojeg imena i mama, nije znao pisati ni čitati, a brzo je svladao sve gradivo i redovito briljirao u razredu (i danas bi samo da piše zadaću). Znači i dan danas zaboravlja na zadaću (više nego prije) i što i kad treba donijeti u školu, jednostavno je takav u oblacima, to nema veze s godinama.
Mlađi je rođen u veljači, i osim ako ne bude nekakvih velikih zapreka, uopće ne razmišljam o tome da ne bi išao u školu sa 6 (ja sam rođena krajem travnja i išla sam sa 6 isto). Osobno znam roditelje dvoje djece (tj. jedini još ljudi s kojima sam bliska a imaju školarce), koji su oboje djecu dali u školu sa 7 zbog osobnog komoditeta, znači otvoreno su izjavili da im se ne da bacat na pisanje zadaća i učenja gradiva s djecom ako mogu birati odgodu (djeca rođena u veljači i ožujku isto), i mislim da postoji velik broj roditelja (ne svi, da se razumijemo) kojima je to nit vodilja pri upisu (jer mi je konkretno prijateljica s djetetom tim rođenim u veljači koje je krenulo sa 7 u školu i sama rekla da puno njezinih prijateljica razmišlja na isti način).
ovo ne razumijem
oni, dakle, misle da ako djetetu odgode polazak u školu, sljedeće godine neće morati pisati zadaće s njim?
ako je to tako, onda su u pravu.
ako dijete sa 6 godina nije dovoljno spremno samo odrađivati školeske zadatke, a sa 7 jeste, onda bih rekla kako i jest za odgodu.
i ja sam komotna, i ako bi mi netko garantirao da ne bih morala prstom mrdnuti ako sina upišem sa 8,5 umjesto sa 7,5... odmah bih pristala.
Ma ne da neće morati onda, nego kao Scarlett, razmišljat će o tome sutra
e, to mi nije nikakav razlog, bezvezan je.
bolje onda odguliti dok sam barem tu godinicu mlađa i imam jedan neuron više.
ovo sa osobnim komoditetom mi nije posve jasno. jesu li to baš riječi tih roditelja, ili je to, ripcord, tvoje tumačenje? naravno da ćeš dijete upisati godinu kasnije ako smatraš da nije emocionalno, intelektualno, ili na bilo koji drugi način spremno za školu. pa i to se može proglasiti osobnim komoditetom, zar ne?
Svojevremeno je Agencija za odgoj i obrazovanje izdala koristan Priručnik za upis djece u prvi razred osnovne škole.
Ne mogu naći link na AZOO, ali uspjela sam naći online prikaz pomoću pretraživača. Treba samo na Google upisati ovo gore boldano.
To je namijenjeno učiteljima i stručnim službama, ali ne škodi da i roditelji pročitaju, pa procijene da li dijete treba odgodu ili ne.
Ja sam kao dijete išla u školu godinu dana ranije i to nije bila dobra odluka (znala sam ja sve gradivo, ali nisam bila u stanju sjediti mirno bozgna do kada, najmanje cijelu prvu godinu ako ne i dulje - sjećam se tatinih priča i priča svoje učiteljice). To je sigurno bila veća tlaka učiteljici i ostalim učenicima nego meni - meni je bilo zabavno.
Moji dečki su rođeni u svibnju i kolovozu pa za odgode nije bilo potrebe, ali da je trebalo, tražila bih bez previše razmišljanja. Posebno me nikad ne bi zanimalo "što selo kaže". Taj upis nespremnog djeteta ima visoku cijenu koju dijete mora dugo dugo plaćati, a često i roditelj skupa s njime. S druge strane, vjerujem da zaista ima djece kojima odgovara i raniji upis, što je zakonski i omogućeno. Ne sazrijevaju svi istovremeno, zato i postoje testiranja spremnosti za polazak u školu.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 27.02.2012. at 09:54
Beti, A. je rođen 25. 3., išao je bez odgode i bio je i ostao spreman za školu. Ali, nakon što je jedino dvoje djece koji su bili mlađi od njega (raniji upis) promijenilo školu, sad je najmlađi u razredu. I to mu baš smeta. Misli da mu status najmlađeg u razredu oduzima bodove u "ja sam faca" segmentu
Slažem se s noom i Zdenkom, prije su se djeca puno lakše "preskakala". Meni je pomak naprijed da se više pazi na to što djeci treba. I mislim da je to pomak naprijed cijelom društvu.
Doslovno njihove riječi, njima se nije dalo (budući da sam baš to dijete rođeno u veljači dobro poznavala u to vrijeme, mislim da je bilo u potpunosti spremno). Čak su dobili povrde za upis jer su morali ići na sve preglede, no pisali su molbe za odgode i tražili vezu ako bude frke, samo da bi imali još godinu lufta.
I meni je skroz glup razlog, no eto, ima i takvih primjera, tko zna koliko, sumnjam da su ova dva izdvojena.
Posljednje uređivanje od Ripcord : 27.02.2012. at 09:57
Mi imamo dijete rođeno u 1mj 2005. I krenula je u školu "na vrijeme". Nije znala ništa - ne čitati, ne pisati, ne brojati jer je to nije zanimalo...Uz sve to još i dvojezicna i na svim testovima kod psihologa nesurađivanje totalno. Bili smo na tome da odgodimo...
Ali preporodila se od kada je krenula u šklolu. Oćito je njo trebao neki poticaj, sada je potpuno drugo dijete. Prije bi se stalno sakrivala izza mene, nema šanse da bi nešto zapjevala ili odglumila ispred publike, svega bi se sramila, nigdje ne bi htjela sama...Odkako ide u školu dobila je puno više samopuzdanja, ima puno bolje samopoštovanje, ma nama je škola preporod. Trebao joj je neki intelektualan izazov, vrtićko crtanje ocito nije bilo više dovoljno (radili su oni i predškolu ali oćito je njoj trebalo više).
Ali (uvije ima tu neki ali..) ne bi ja nje upisala da nisam znala da će dobiti najbolju učiteljicu na svijetu koja zna iz njih izvući najbolje u njima. Rade predstave (ove godine već drugu), puno crtaju, pjevaju...Iza nas je pola godine škole i zna pisati, zbrajati, čitati (sama uzme knjige i čita - na hrvatskom i slovenskom), neki dan smo bili na maškaranom partyju i sama se digla otišla na binu i odpjevala na karaokama - ja sam samo gledala, dali je to moje sramežljivo dijete??? Školu obožava, postala je totalno odgovorna - odgovornija od mene, lol.
Nekada jih stvarno treba samo malo gurnuti da izvućemo najbolje iz njih. Meni nije žao da smo je dali u školu ali neznam kako bi bilo da imamo neku drugu učiteljicu. Sve više sam mišljenja da je u svoj toj prici učiteljica najbitnija jer ako je ona ona prava mogu se napraviti čuda. Da se mene pita ja bi djecu poslala u školu (sada ćete me popljuvati) i ranije samo treba prilagodit program (u Slo se u školu kreće sa 5-6g, negdje još i ranije ali jim je program prilagođen). Imam puno prijateljica koje imaju trenutno djecu u 1. razredu u Slo i kada uspoređujem što rade naši i što rade tamo ispada da ovi naši u 1.razredu osvoje i njihov drugi i treći razred.
al realno, malo je takvih uciteljica i takvih skola.
a ovo da je u sloveniji polazak 5-6 i da imaju prilagodjen program treba drugi dio recenice naglasiti.
to je ono o cemu pricaju da ce uvesti i kod nas pa ce predskolarci tu godinu "odradjivati" u skoli. kada udjemo u EU.
ova priča s odgodom bi po meni mogla biti dvosjekli mač, i to baš u kombinacijama kad je dijete navodno intelektualno na razini upisa u školu, a navodno emocionalno nespremno. godinu dana kasnije i dijete će intelektualno biti još jače. hoće li mu gradivo prvog razreda predstavljati dovoljan izazov ili će dovesti do (dodatnih) frustracija i emocionalnih nestabilnosti?
u kontekstu svjetske kompeticije, koliko našoj djeci činimo uslugu time što ih do sedme/osme godine držimo podalje od škole tj. svijeta?
da, prilagođeniji program mi se čini najboljim rješenjem.to je ono o cemu pricaju da ce uvesti i kod nas pa ce predskolarci tu godinu "odradjivati" u skoli. kada udjemo u EU.
kao ranije upisana, kao majka školarke i kao teta dvoje odgođenih, smatram da su za nespremnu djecu prednosti puno veće od nedostataka.
sa 25 te nitko ne pita imaš li 24 ili 26.
a što se tiče argumenta s komotnim roditeljima, smatram ga nepotrebnim i nepoštenim na topiku na kojem se javljaju roditelji koji imaju i sami iskustvo ili namjeru odgode djeteta.
dijete nije u svemu intelektualno zrelo.
gledam to po svojoj. mozda ce joj u pocetku biti dosadno kad se krenu uciti slova i imat ce problem ispravljanja pogresnog nacina pisanja, ali zato ce joj izazov biti matematika koju sada uopce, ne da ne zna, nego ne kuzi.
kompenzacija.
Iskustva pokazuju da su prednosti veće od nedostataka. Jednom kad djeca krenu u školu, ništa više nije navodno ni potencijalno, nego se sve vrlo brzo pretoči u stvarne poteškoće, probleme, ili prednosti.
Pa tako i ovim "navodnima" od mc.
Uuuu, ovo nikako ne bi valjalo. Prilagođeni program je za djecu s pp koja ne mogu intelektualno savladati cjelokupni program. Nadam se da si mislila na individualizirani pristup, što je velika razlika. Individualizacija znači da dijete treba ipak sve gradivo savladati, ali mu se prilagode metode poučavanja. Moj stariji to ima (tj. imao je) zbog nerazvijene motorike, pa mu je npr. učiteljica znala dati isprint onoga što su drugi morali prepisivati, ali TEK AKO ne bi stigao prepisati. Nije dobivao unaprijed i do kraja četvrtog razreda sve je došlo na svoje mjesto, ostao je samo ružan rukopis.
Prilagođeni program je za djecu koja npr. ne mogu savladati zbrajanje do 20 pa im se omogući da rade do 10 ili do 5 - prema sposobnostima. To nikako nije dobro za djecu normalnih intelektualnih sposobnosti, to je krajnja mjera ako se pokaže da dijete zaista ima problem u savladavanju gradiva. Ako je dijete nedoraslo, odgoda će ovo riješiti. Ako ima intelektualnih teškoća, odgoda će tu dobro doći, ali neće u potpunosti riješiti problem, program se treba prilagoditi. Za to kao i za individualizaciju treba rješenje ministarstva o primjerenom obliku školovanja.
mislim da je ova odgoda zadnji individualni pristup djetetu.
skepticna sam da ce ga se u skorije vrijeme uvesti.
koliko je samo godina, ako ne i desetljeca, trebalo da se uvede u vrtice.
Znam da je jako malo takvih učiteljica zato sam ja bogu zahvalna za našu. I postavit će nam jako visoke kriterije za dalje. i toga me strah jer imam još dvoje klinaca koji moraju u školu a nijedan nece dobit ove naše učiteljice.
Peterlin mislim da MC nije mislila na individualni/prilagođeni program na koji ti misliš ( i koji zaista ima takvo službeno ime), nego na to da mali Slovenci imaju 9 godišnju osnovnu školu i da onda shodno tome uče sporijim tempom nego naši školarci).
ako se ne varam, gore je netko naveo da se od djece u prvom razredu puno zahtijeva, onda je in love spomenula primjer slo i prilagođeni program na što se leonisa referirala. na to sam mislila, peterlin. na ništa drugo.
moje navodno nije trebalo biti pejorativno. ovo što sam spomenula su razmišljanja u jednom drugom slučaju odgode (ne želim ići u detalje), pa sam ga ovdje napisala više kao hint za raspravu tj. za neodlučne, a ne kao argument protiv nečije odgode.
sad još jedno pravno pitanje, da potvrdim gradivo... odgoda dolazi u obzir samo za djecu rođenu u prva tri mjeseca određene godine, zar ne? ili za svu predškolsku djecu?
koliko je meni poznato, za svu predskolsku. ako postoji razlog.
za svu predškolsku djecu.
sad, možda ju lakše daju djeci koja su bliža granici (1.4.)
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom