vertex, ni ja baš ne znam toliko puno ovako zahtjevne djece pored koje moraš imati ekstra kvalitete all in one. i ona su rijetka.
tako da smo na istom.
 |
|||
|
|
|||
vertex, ni ja baš ne znam toliko puno ovako zahtjevne djece pored koje moraš imati ekstra kvalitete all in one. i ona su rijetka.
tako da smo na istom.
Posljednje uređivanje od AdioMare : 12.06.2017. at 15:44
Pa šta sam ja negdje tvrdila da ima puno takve ekstra zahtjevne djece?
Posljednje uređivanje od vertex : 12.06.2017. at 15:49
cvijeta73 prvotno napisa
Eto napokon se valjda slozismo.
BB predlazem zajednicku predstavu u tom slucaju
vertex, učinilo mi se da hoćeš reći da gotovo trebaju nekakve ekstra sposobnosti za biti običan roditelj običnom djetetu, a tek posebno zahtjevnom!
ja mislim da samo trebaš biti normalan, u srednjoj sredini, za bilo koje dijete, jedino što s ovim zahtjevnijim moraš raditi prekovremeno.
i mislim da je pametno prilagođavati sebe situaciji ili situaciju sebi/djetetu što bi značilo naći neku dobru, razumnu mjeru pa tako usmjeriti i svoj odgoj.
ako si i skroz običan roditelj bez ekstra kvaliteta znat ćeš gdje je to.
ako si slučajno ekstra, a onda si na konju! :D
A s vremenom mozda i postanes ekstra, evoluiras
Ako se time ne okoristi prvo dijete, drugo ce sigurno.
e, baš tako!A s vremenom mozda i postanes ekstra
Ako se time ne okoristi prvo dijete, drugo ce sigurno.
Ja sam odgovarala na ovaj cvijetin komentar, koji je bio odgovor na moj komentar o nekoj djeci (ovakvoj o kakvoj ovdje govorimo i koja su tema).
Naravno da roditelj može napedovati i da mu je to zadatak, a vidim da ste se složile da je ok odgoda rezultata čak i do drugog djeteta.
Posljednje uređivanje od vertex : 12.06.2017. at 16:36
Ja ću samo umetnuti da dobar stručnjak itekako savjetom može pomoći da roditelj shvati zašto mu se dijete baš tako ponaša. Kad se to shvati, sve je kasnije lakše.
išla sam ovo potražiti.
vidjela sam negdje ovlaš, ali nisam uspjela potpisati.
evo, meni je to tako. a i nije to tako meni, nego je to tako iz pera stručnjakinje
Slazem se, cokolada. Ne samo objasniti, nego i posavjetovati. Ja sam samo rekla da mi ponekad trebaju jasne upute, a to ti nitko ne moze dati.
i ja se slažem. i dodajem, da roditelj tako ponekad zna zabrijati u ispravnost svojih postupaka i gledanja na stvari kad su djeca u pitanju da ne vidi očito, a one koji mu ukazuju na to optužuje za izdaju.
meni se to dogodilo. sve iz ljubavi.
edit: dok s druge strane nekad jednostavno ne znaš što bi trebao, imaš osjećaj da sve radiš krivo. odnosno, da ništa ne daje rezultate. a negdje odgovor ipak čuči.
Posljednje uređivanje od AdioMare : 12.06.2017. at 16:52
Ovakvo je i moje iskustvo.
Kako samo možeš nešto ovako napisati! Nikakav smajlić to ne može opravdati.Netko drugi bi znao. U takvoj obitelji bi sigurno bila drugacija. Ali sigurno ne bi bila bliska s obitelji i isla bi poslije na psihoterapiju.
U ovoj našoj obitelji sigurno neće morat. (Ne računam dječjeg psihologa)
ajme, beti, pa šali se! smiri duhove. zapravo bi mogla i ja isto.
To su oni Cvjetini Englezi. Naizgled fini, a ispod površine zapravo tko zna što
Da vam sad kažem da sam danas rodila?
Al nemojte o tome ovdje, otvorite novu temu pliz, da ne bude i ova curka zahtjevna.
BB jel stvarno jesi? Ako da, cestitam od srca.
draga bubilo, od srca ti čestitam!
tvojoj dragoj obitelji također, a malenoj bebi želim dobrodošlicu!!
dok mi laprdamo, bubilo obavi posao života!
zato ne sumnjam da ćeš i sa ovom bebom znati kako treba!
Pa jesam, stvarno
Hvala cure
bubilo, čestitam...
Čestitam, BB! Išla si se, znači, malo odmorit u rodilište :D
ma nek ti bude i zahtjevnija, samo da ti bude živa i zdrava...
sjećam te se s one neke stare teme kad smo pisale o tome kako je bit doma s djecom, pa mi se čini kao da mi prijateljica rodila...
Bubilo, čestitam!
Priznaj da smo potaknuli trudove
bubilo, cestitam!!!
Ajme, ovo je genijalno looool Cestitke velike Bubilo!!
Mi smo ko ricinusovo ulje.Bubilo, čestitam!
Priznaj da smo potaknuli trudove
Kad ja skužim da ima još tri strane, pa dok sve pročitam , Bubilo i rodi. Čestitam!
Bubilo, cestitam i veselim se zbog tebe! A jesi me sad nasmijala i raznjezila
Da, evo odmaram malo u rodilistu
Mislim da je trudove potaknuo moj sinocnji dugi post, poslije toga je sve krenulo
A vi ste mi skratile dugi prvi dan u rodilistu.
Hvala svima na cestitkama
Uh sto sam kukala na toj temi... Al stariji je bio kronicno bolestan, mala sad vec znamo kakva
A sad se jos jednom bacih u "biti doma s djecom". Al bit ce odlicno sad. Beba, skolarac i zahtjevna. Jupi, jedva čekam
čestitam!!!!
Bb, cestitam!!!
Potpisa ne, baš naprotiv! meni tvoji postovi nimalo nisu dosadni!
nekoliko puta sam izrijekom rekla da razumijem i nemoć i drugačije dijete i liniju manjeg otpora i različitost, ali sam bila slobodna dodati da ne mislim da je samo do djeteta.
a cijelim putem se provlači teza što god napravim, džaba mi je. ne slažem se s tim i gotovo.
edit: onda možda ne radiš dobro. treba i o tome razmisliti. a šta treba napraviti, ne znam. sad je već malo čupavo, kad je uhvatilo maha
Jel sad ova prva odmah manje zahtjevna?Da vam sad kažem da sam danas rodila?
Al nemojte o tome ovdje, otvorite novu temu pliz, da ne bude i ova curka zahtjevna
Cestitam!
bubilo čestitam
kako je forum potaknuo trudove, neka ovo bude čisti zen
Bubilo, čestitam! Sretno dalje!
Hahaha super mi je kako je Bubilo rodila između dva posta
Bubilo
Bubilo, cestitam
pomoći ćemo ti, vidi kol'ko nas jeUh sto sam kukala na toj temi... Al stariji je bio kronicno bolestan, mala sad vec znamo kakva
A sad se jos jednom bacih u "biti doma s djecom". Al bit ce odlicno sad. Beba, skolarac i zahtjevna. Jupi, jedva čekam
ja se javljam za srednju
Hvala svima!
Kaae, kad dodjem iz rodilista slijedi usporedba!
Adio Mare, dogovoreno! Uzimas srednju, svaki dan na 2 sata. Pa ces nam pisati o tome
Ajde sad kad ste se isposvađale i izmirile, molim vas par savjeta.
Mi smo danas imali najgori mogući dan otkad sam rodila. Odbijala je svaku ali svaku poslušnost. Što god da sam zamolila nije poslušala, ne da mi se nabrajati što sve, ali problem je trenutno u meni - ja se ne mogu dovoljno skulirati. Ja sam joj u jednom trenu dala po guzici jednom, a navečer sam urlala.
Najgore od svega je što se ona nastavila smijati i raditi gluposti i tu vidim da nešto ne štima, to nije meni dobra reakcija.
Kako se smirivate? Kad hoćete urlati, kako se zaustavite? Kako ne shvaćate dječji neposluh osobno? Jer recimo meni se u tom trenu upali lampica "e nećeš", inat mi proradi i baš sam u onoj borbi za kontrolu.
Doslovno sam očajna jer nikada nije bila kao danas.
Nema ti univerzalnog recepta. Meni je planiranje uvijek pomagalo, uvijek 3 koraka ispred djeteta, hvatanje njenih mogućih misli i situacija unaprijed, pojednostavljivanje planiranog, spuštanje kriterija zdravog kuhanja i čiste kuće itd.
Najteže je ako u tom kaosu ne funkcionira odnos sa supružnikom ili drugim članovima obitelji (a često u tim osjetljivim mjesecima/godinama bude kaos i na tom planu!) jer se onda generira i unutarnje nezadovoljstvo pa onda i dječja ludovanja izgledaju još gora.
Dobro si dijagnosticirala - treba sebe skulirati. Dobra je vijest da nakon takog groznog dana sutra svane sunce i pitaš se što vam je jučer bilo, a dijete se pretvori u anđelka
Doslovno sam sad otvorila word i kopiram si savjete u njega..za knjige nemam živaca, nemam.
To si dobro rekla, doma i je neko stanje pripravnosti, ne baš kaosa, trudimo se najbolje što znamo.
Hvala ti na savjetima
Daj joj aktivnost/stvar koju ne može uništiti ili s njom ne može uništiti stvari/tebe/muža itd.
Daj joj tablet/mobitel ( jbg nekad dobro dođu) dok se TI ne skuliraš
Pusti ju da radi što je naumila pod uvjetom da nije nešto opasno
Sebi skuhaj čaj/ popij vino/ normabel i samo promatraj to njezino ludilo
RAdite aktivnosti skupa za koje nije potrebna bog zna kakva poslušnosti ( mi u takvim danima doslovno ne izlazimo iz kuće ili ulice, naprosto nemam živce natezat se s njom po vani, pred drugima i još takva živčana slušat "savjete" sa strane)
Ako nemaš ništa važnije, pridruži se tom ludilu, bilo kroz igru i zabavu, bilo kroz tantrum ( baci se na pod i urlaj kao ona, pa ćete se obje smijati)
I svakako- roditeljski timeout da smanjiš mogućnost spenkanja i uranja na nju.
Eto, kome milo kome ne, meni tj. nama ovo pomaže.
Posljednje uređivanje od nanimira : 15.06.2017. at 22:04
Hvala nani, jutros sam se resetirala i smirila, analizirala jučerašnji dan. Jučer su meni živci bili jako kratki, nisam se mogla razbuditi a ona je ajtivna non stop kaj je meni bilo previse i kad je napravila prvo sranje, sve ostalo se samo slagalo. I nije popodne spavala pa je nervoza bila još jača. Bio je definitivno problem u meni. Ona je kakva je ali ja se nisam mogla zbrojiti dovoljno da je hendlam.
Štos s takvom djecom je da moraš biti maksimalno zen i kul, svaka viša frekvencija odapinje i njihovu višu frekvenciju. I tako međusobno dok ne eskalira. No kako smo mi roditelji pa bi trebali biti zreliji u startu smo krivi.
Al smo i samo ljudi.
Lavko, do trećegodine najmlađeg djeteta nemaš ŠANSE suvislo čitati. Ja sam priručnike još i mogla, ali romane nikako... eventualno priče. Tek kadse dijete počne odljepljivati, bit će bolje ali pomozi sebi i njoj da izgradite svoje neovisne identitete. Niste sijamski blizanci.
Samo polako, pusti klinku da radi nešto zabavno, ali ne i štetno.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 16.06.2017. at 10:44
lavko, potpisujem cure, a evo još malo "trikova"...
Kod nas, kad krene takav dan, obično se isto nastavlja jedno za drugim, tj. što ja više idem "džonom" u smislu da joj jednu za drugom stvari branim (kad ona nešto hoće) ili ne odustajem (kaj ja nešto hoću da napravi), njezini zahtjevi ili reakcije budu sve gori i gori. Pa onda pokušam na vrijeme "stati na loptu".
Probaj za početak i sama sebi zamijeniti riječi "poslušna, neposlušna, ne sluša..." sa "suradnja, surađuje, ne surađuje". Ono, u startu ju nemoj gledati kao nekoga tko tebe treba samo slušati, nego nekoga s kim trebaš nešto dogovoriti, ostvariti suradnju (naravno da ti vodiš tu suradnju, ali mrvicu je razlika).
Onda prepoznaj njezinu potrebu, želju, zahtjev, što god... doslovce joj govori "vidim te, čujem te, da vidim da to želiš, da vidim da ti je to jako bitno, razumijem te, važno ti je, baš to želiš (igrati se s brašnom, ne obuti papuče, ostati bosa...). Mirno ju gledaj i daj joj do znanja da razumiješ što hoće ili neće i da razumiješ koliko joj je to u tom trenutku važno.
Kod nas je ovo obično ključni trenutak. Da ja prvo izgovorim "vidim da to želiš/ne želiš". Jer ako je prva stvar koju ja kažem "ne možeš / moraš" to nas samo baci iste sekunde u vrištanje i bacanje. I nakon toga nema povratka.
Onda reci "ali"
Vidim da ti je to važno, ali... to je opasno, to je skupo, to će stvoriti veliki nered, možeš se razboliti, pasti, ozlijediti...
Onda reci nešto u prvom licu... "zato sam ja zabrinuta, zato se ja bojim ako ćeš to raditi, ako to napraviš imat tu puno posla očistiti nered, a ja bih se radije igrala s tobom nego to čistila...". Opet bez "ti to ne možeš/ti to moraš". Nego sa "meni je to važno zbog toga i toga da ti to napraviš ili ne napraviš".
Onda nudi suradnju... "možemo li se dogovoriti? može ovako...?" Nudiš alternative, pregovaraš, ali da joj ostaviš dovoljno prostora da osjeti da je i sama nešto odlučila, da joj nije samo nametno. Da osjeti da ima neku moć donošenja odluka.
P.S. Kako lijepo zvuči u teoriji
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom