Prijedlog novog zakona o zapošljavanju mladih

[piplica]

Ma dajte, kakve su to paranoje sa teorijama urote, nitko ne ukida nikome prava niti na velika niti na mala vrata,
govorimo samo o stažistima i pripravnicima, to nije uopće primjenivo na veliku većinu radno sposobne populacije.
Mene više brine to što će po analizama Svjetske banke Hrvatska za tideset godina imati 25% manje radno aktivnog stanovništva, a jedini modus koji naša Vlada predlaže je zabrana prijevremene mirovine i podizanje granice odlaska u mirovinu sa 65 godina na više, takozvani akcijski plan "sa posla u krematorij"...

[Davor]

Radi se o praksi, a "teorija urote" je već ofucana fraza ekipe koja se ljuti kad ih uhvate s rukama u pekmezu. Stažiranje i pripravnički staž su i do sada bili regulirani, a ako nekoga platiš manje nego do sada za istu stvar, onda se radi o smanjenju prava.

Gle, to smo u osnovnoj školi učili na matematici u poglavlju koje se zove "skupovi". Jako je jednostavno. Skup postane manji kad iz njega odstraniš dio. Time što je skup postao manji znači da sasvim sigurno nije postao veći.

Na primjer:
iz skupa A odstraniš skup B operacijom koja se zove diferencija skupova, a skup B je do sada bio sadržan u skupu A, formalno:
A⊃B, A\B:= {x | x ∈ A bez (x ∈ B)}

Dakle x ∈ B je otišao pa-pa

Zapravo smo to učili i ranije kada zločesti Vuk ... ma znaš već.

[Marna]

Nisam dobila ni kune za pripravnički, a ni godinu staža, što će mi u konačnici biti važno.
U trenutku kad budem prava starka na poslu, netko mlad s diplomom će još čekati dok odradim svoje do mirovine.

Te tzv. nove mjere čine mi se zbrda-zdola.
Naravno, bilo bi lijepo da sam dobila koju kunicu, makar za prijevoz, npr.
Ali nisam.

Cijenim iskustvo koje sam stekla s kolegama/-icama u struci u tih godinu dana.
Kasnije sam upisala još jedan faks, koji sam sama financirala.

Ovim navodom ne želim omalovažavati SSS, jer svatko ima svoj izbor u životu.
Moj je bio ovakav i na kraju sam se uspjela zaposliti upravo s diplomom drugog fakulteta.
Mnogi nisu te sreće, nažalost, a imaju magisterije, doktorate (ne mislim na današnju bolonju koja vlada na faksu).

[Davor]

AHA! Skužio sam! Rekao bih da si je ekipa umislila da će sada dobiti novac za pripravnički/stažiranje u strukama gdje to do sada nije bilo uobičajeno

[winnerica]

To su sve brzopotezne mjere koje će u konačnici ili: biti napuštene (nakon što se pokaže i dokaže da su loše), doprinjeti smanjenju radničkih prava (naći će vladajući već načina kako, bez brige!). Trenutno vidim samo da ovoj Vladi mogu koristiti kao: sustav za instant smanjenje brojke trenutno nezaposlenih osoba ili eksperiment tj. štih-proba za smanjenje radničkih prava i ostalih soc. naknada.

[hibiskus]

ne bih rekla da ta odluka ide u smjeru smanjivanja radnickih prava. za smanjit porodiljne naknade ili donijet bilo koju odluku nepovoljnu za narod im tako nesto ne treba. dovoljno je samo jedno zasjedanje sabora i odluka da se sve place u rh od danas dijele u bonovima pojedinih tvrtki. sto bi se dogodilo? malo medijskog linca, puno gorcine, nitko ne bi izasao na ulice i bilo bi kako je i odluceno. karikiram, al hocu reci da vlada nema strah od nikoga, a izbori su jos daleko.

uopce nije sporno da u ovoj drzavi ima previse zasticenih i na strani radnika i poslodavaca. vecina malih poduzetnika je ljuto na hup jer nisu izolirali lose poslodavce i ogradili se od njih, ovako svi ispadamo losi. volontiranje ce nekome dobro doci, a nekome biti uvreda, to se vidi i na ovom topicu, medjutim i dalje ostaje problem da je radnik veliki trosak za poslodavca, a novih radnih mjesta nema. volontiranje je samo kozmetika, nece to nista bitno pokrenuti.

linic, umjesto da smanji doprinose, snizi pdv ( ok, naivno od mene) i zahtjeva da SVI namire svoje dugove, kaze otprilike ovako:
....doprinosi se moraju uplacivati (naravno!) doprinosi su drzavi bitni (a place radnicima - nisu?) ali necemo ici u naplatu duga ako time ugrozimo radna mjesta (?!) pa otpisujemo 45milijardi duga poreznim duznicima koji su i do sada bili zasticeni.

ocito ce i dalje biti svete krave (zbog radnih mjesta) i evo su dobili dozvolu da ne isplate place, dok ne namire drzavu.
ne cini mi se da je sve zbrda zdola, rekla bih da su prilicno jasni prioriteti

[Angie75]

vecina malih poduzetnika je ljuto na hup jer nisu izolirali lose poslodavce i ogradili se od njih, ovako svi ispadamo losi.

Ovo ni meni nije bilo jasno, pa sam zaključila da je HUP udruženje koje brani interese KRUPNOG kapitala, i zato su mi još manje jasni mediji koji njihove izjave uzimaju kao stav nekakvih "neovisnih" analitičara.

Cvijeto, samo ti raspali sa svojim Mrgreenovima, ja ih baš volim
još se samo trebamo i humora odreć, pa se odmah idem bacit s poneštre.

[MarijaP]

Hup i obrtnicka komora postoje radi samih sebe. Nista nisu napravili osim sto uredno beru harac od poduzetnika.

[Davor]

i dalje ostaje problem da je radnik veliki trosak za poslodavca

Tjah, ovo čak nije ni u celofan zamotano.

Evo, upravo na ovakve sam upozorio. Kod ovakvih će se konstantno rotirati garniture na stjecanju radnih iskustava. Fizički posao? Nema problema, i to je stjecanje iskustva. Samo nek' je jeftino. A čim poskupi lijepo nogu u donji dio leđa.

[Marna]

AHA! Skužio sam! Rekao bih da si je ekipa umislila da će sada dobiti novac za pripravnički/stažiranje u strukama gdje to do sada nije bilo uobičajeno

Davore, bila sam sretna, jer sam uopće dobila mjesto/priliku za staž!
Kakva naknada, kakvi bakrači!

I nisam kuhala kave, he, he.
Zdrav život, ekologija ... bravo ministrice Holy!
Sad sam otišla "u smokve" s temom.

[piplica]

Tjah, ovo čak nije ni u celofan zamotano.

Evo, upravo na ovakve sam upozorio. Kod ovakvih će se konstantno rotirati garniture na stjecanju radnih iskustava. Fizički posao? Nema problema, i to je stjecanje iskustva. Samo nek' je jeftino. A čim poskupi lijepo nogu u donji dio leđa.

Davore, ovo neće biti moguće.
Prvo, zbog toga što neće biti moguće stjecanje radnog iskustva za radna mjesta koja ne traže neku kvalifikaciju, a drugo, zato što neće biti moguće da poslodavci traže osposobljavanje djelatnika svake godine za isto radno mjesto, to je ministar jasno rekao, čak je dao primjer jednog Muzeja koji je lani tražio pet kustosa za stažiranje po ovoj mjeri, a ove godine su ponovno zatražili pet kustosa pripravika, iako lani nisu zadrżali u radnom odnosu niti jednog od prvih pet. Stoga ima je zahtjev riješen negativno.
Žišku?

[summer]

ah piplice, teorije urote su toliko zanimljivije

[Davor]

...ove godine su ponovno zatražili pet kustosa pripravika, iako lani nisu zadrżali u radnom odnosu niti jednog od prvih pet. Stoga ima je zahtjev riješen negativno.
Žišku?

Koji još dio odbahatosti u radnim običajima trebam skužiti? U Hrvatskoj više od 100 000 ljudi radi na crno. Rade kod privatnika kojima su ljudi preskupi. To je praksa.

Zašto su ove ulovili i to rastrubentali na sva zvona? I murja tu i tamo ulovi kriminalca. Čak je i pokvareni sat dva puta dnevno sasvim točan. I slijepa koka nakljuca koje zrno.

Teorija urote je nešto sasvim drugo i s ovim nema nikakve veze. Za urotu su potrebne barem dvije strane koje se tajnim dogovorom slože oko počinjenja zločina. U ovom slučaju se radi o sasvim zakonitom manevru demokratski odabrane vlasti, a moja je procjena da ništa ne valja.

[piplica]

Koji još dio odbahatosti u radnim običajima trebam skužiti? U Hrvatskoj više od 100 000 ljudi radi na crno. Rade kod privatnika kojima su ljudi preskupi. To je praksa.

Zašto su ove ulovili i to rastrubentali na sva zvona? I murja tu i tamo ulovi kriminalca. Čak je i pokvareni sat dva puta dnevno sasvim točan. I slijepa koka nakljuca koje zrno

Teorija urote je nešto sasvim drugo i s ovim nema nikakve veze. Za urotu su potrebne barem dvije strane koje se tajnim dogovorom slože oko počinjenja zločina. U ovom slučaju se radi o sasvim zakonitom manevru demokratski odabrane vlasti, a moja je procjena da ništa ne valja.

Ili ti mene nisi razumio ili ja tebe sada ne razumijem,
nisu oni nikoga uhvatili da radi na crno, niti su slučajno uboli ovaj zahtjev, svatko tko želi na taj način zaposliti pripravnika mora predati zahtjev na HZZ sa kompletnom dokumentacijom (inače ništa od sufinanciranja), a prvo što se provjerava je dosadašnja fluktuacija zaposlenika kod tog poslodavca.
Jednostavno nije moguće da će netko moći višekratno koristiti taj način zapošljavanja za ista radna mjesta.
Svaki takav zahtjev biti će odbijen.
Dakle, nema nekog većeg prostora za manipulaciju sa tim načinom zapošljavanja.
Ja ne tvrdim da su ove mjere aktivne politike zapošljavanja najbolje rješenje, nego da su složene onako kako se najbolje
moglo u datom trenutku. Znam zasigurno da su u timu koji ih plasira stručne (nestranačke) osobe koje jako dobro poznaju problematiku i uvjerena sam da rade in bona fides.

[piplica]

ah piplice, teorije urote su toliko zanimljivije

Ma znam summer, dosadna sam, :zijev:
ionako je ono što ja radim samo zlostavljanje zdravog mozga, remember?

[moia]

pošto i hrvatska ulazi u eu, informativno da imate za usporedbu kako stvari stoje po tom pitanju primjerice u njemačkoj. (stray mislim da bi bilo interesnatno čuti kako stvari stoje u nizozemskoj)

prosjećna plaća u njemačkoj iznosi brutto 3127 brutto, netto cca. 1900 eu. naravno visina netto plaće ovisi i o poreznoj kateogoriji.
kao i o posjedovanju nekretnine, u njemačkoj skoro 50% stanovnika nema vlastite nekretnine.
ako čovjek ima vlastitu nekretninu sa tim novcem se može jako lijepo živjeti, a ako nema jedva za preživljavanje. (i visina plaća i najamnine su usko povezani na njemačkom tržištu bez obzira na saveznu državu, tako da uvijek zapravo dođe na isto).


no što se tiče naučnika i svih onih koji odrađuju praksu da bi izučili posao, primanja podliježu velikim odstupanjima od savezne države do savezen države, ali i od branše.

usporedba se odnosi na 3 godinu obrtničkih zanimanja koja traju obično oko 3 godine, obično 1 -2godina teorija, 2-3 praksa, iznimno 4 pogotovo ako se polaže majstorski ispit odmah.

pa tako npr. učenici čistači zgrada i poslovnih objekata na 3 godini u zapadnoj njemačkoj dobiju 820 eu brutto mjesečno (netto 650 eu), dok u istočnoj dobiju 650 brutto (netto 512 eu).

učenici na praksi u hoteljerstvu i ugostiteljstvu u Bayernu dobiju 789 eu brutto (netto 625 eu), dok u Mecklenburg-Vorpommernu 520 eu brutto (412 netto).

na samom vrhu su građevinari. u zapadnoj njemačkoj dobiju na 3 godini prakse 1227 eu brutto (927 netto), na 4 godini čak 1379 eu (1019 netto).

i tako dalje...

najmanje dobiju špediteri transporteri 332 eu brutto tj. čak ispod neoporezive granice od 400 eu u njemačkoj.


(možda će se netko pitati čemu 3 godine za čišćenje, pa radi se o tome da je mogućnost daljenjeg obrazovanja po stufama sve do managera čišćenja i higijene velika tko ima volje, želje, motivacije, ili okolnim putem do studija itd..)


za studente ovisi od firme do firme i od programa do programa odnosno smjera, tako u marketingu možeš dobiti 400 eu ili 700 eu, zavisi od firme i od godine studija i prethodne prakse itd...

[Davor]

Svaki takav zahtjev biti će odbijen.

Naravno. Radi se o ograničenom resursu jako nalik ročnicima koji su isto u robovskom radnom odnosu. Tako su i nubijske crnce nekada licitirali.

[hibiskus]

Tjah, ovo čak nije ni u celofan zamotano

ne znam sto se tu treba pakirati u celofan ako mislis da je rad u hrvatskoj jeftin, onda si stvarno romantican

problem skupog rada nisu neto place, ljudi jedva zive sa tim placama, nego doprinosi na iste. da bi se smanjili doprinosi trebalo bi prionuti ozbiljnoj reformi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
ova brojka od 100 000 ljudi koji rade na crno ce uskoro rasti, jer je drzava rekla da su bitni upravo ti doprinosi, a ne place. ali ta politicka podvala je prosla nezamjeceno, jer je pompozno najavljena lista duznika, koja je zanimljiva kome? da pero i kata tracaju na kavi susjeda koji je duzan preko 10 000kn ili neki obrt, d.o.o. kojem je blokiran racun. firme koje bi bile interesantne i kojima je otpisan dug (linic voli termin "reprogramiranje duga") gle cuda, na toj listi nece biti.


moia, zanimljiv post . nisam dovoljno budna da sve polovim, ali me zanima da li su u bruto placi uracanata sva davanja za placu (zzdravstveno, mirovinsko...)?

prosjećna plaća u njemačkoj iznosi brutto 3127 brutto, netto cca. 1900 eu. naravno visina netto plaće ovisi i o poreznoj kateogoriji.

[cvijeta73]

ne znam sto se tu treba pakirati u celofan ako mislis da je rad u hrvatskoj jeftin, onda si stvarno romantican

...)?

prvo, slažem se s piplicom. i super da si pojasnila uvjete sufinanciranja. da sam završila faks, rađe bih učila za 1600 kn mjesečno, nego bila doma. a opet nije čisto volontiranje.

ali, ovo da je radnik velik trošak za poslodavca mi je strašna rečenica.
radnik ZARADI bruto plaću, a ne neto plaću. on ZARADI svoju plaću. nije radnik struja i voda. il auto i gorivo. kad je riječ o doprinosima, trošak poslodavca su davanja NA plaću. a ne davanja IZ plaće.

[hibiskus]

pojelo mi dva posta sad nemam vreman detaljno

ali, ovo da je radnik velik trošak za poslodavca mi je strašna rečenica.

je, strasna je recenica, al se nadam da si procitala i ostatak mog posta.
nemam zle namjere niti usporedjujem ljude sa racunima za struju vodu... i sama se osjecam kao radnik koji se samozaposlio.

stranac koji zeli uloziti u hrvatsku ne rasclanjuje koliko treba dati radniku, a koji dio drzavi, gleda ukupan trosak jedne zaposlene osobe (ok ovo grozno zvuci) i kalkulira da li radnik moze zaraditi placu. zakljuci da mu je to sve preriskantno i ode gdje su uvjeti bolji. a mi ostajemo bez novih radnk mjesta. jel kuzis kaj hocu reci?
u pojedenim postovima sam to puno bolje objasnila.

[moia]

nisam dovoljno budna da sve polovim, ali me zanima da li su u bruto placi uracanata sva davanja za placu (zzdravstveno, mirovinsko...)?

jesu, netto koji sam gore pisala je za životne troškove, a tu onda ulaze i razna osiguranja, posebno recimo za zubara jer ako trebaš krunu ili implantant, kruna dođe oko 1000 eu, a implatant oko 3000 eu, ili troškovi liječenja psa ili mačke su astronomski, samo jedna sterilizacija psa ili kastracija košta 500-600 eu..

ma uglavnom da skratim sve što je izvan osnovnih potreba (hrana, odjeća, režije, državni vrtić i državna škola) je ovdje mega luksus. od auta do kućnog ljubimca.

[moia]

prednost je naravno što gladan, gol, i bez krova nad glavom ovdje nećeš biti u slučaju ostanka bez posla, nesreće, invalidnosti..ne u onom smislu kako to poznaju naši ljudi ili ameri.

njemačka ima mješavinu socijalnog kapitalizma, ali opet tako da onaj srednji sloj (koji polako i ovdje nestaje) izdvaja najviše i dijeli i sa onima kojima je dosita potrebno i sa onima koji ne žele privređivati, a ona šačica jako bogatih se naravno bogati i dalje. obogatiti se u njemačkoj je jako teško čak i sa dva odlična inžinjerska primanja jer su porezna davanja prestrašna.

znam još za švicarsku, tamo su pak porezni nikakvi, gotovo da ih niti nema, i tko uspije dobiti posao tamo to je već sasvim druga prića, ali uvijeti rada, zapošljavanja, otpuštanja su daleko brutalniji nego ovdje. ovdje 3-6 mj. otkazni rok i nije takva rijetkost švicarska je ipak nešto bliža kapitalizmu i hendlanju sa radnicima kako se to radi u USA.

[moia]

stranac koji zeli uloziti u hrvatsku ne rasclanjuje koliko treba dati radniku, a koji dio drzavi, gleda ukupan trosak jedne zaposlene osobe (ok ovo grozno zvuci) i kalkulira da li radnik moze zaraditi placu. zakljuci da mu je to sve preriskantno i ode gdje su uvjeti bolji. a mi ostajemo bez novih radnk mjesta.

to je jednostavno tako i ne zvuči ništa grozno, to su pravila slobodnog tržišta. više se ne živi u socijalizmu, barem ne u ovom dijelu hemisfere. a tako ne gleda samo ulagač (bez obzira od kuda je on i gdje ulaže u jednu kinu ili hrvatsku ili njemačku..) već i svaki domaći poslodavac.

[Sanja]

problem skupog rada nisu neto place, ljudi jedva zive sa tim placama, nego doprinosi na iste.

ali, ovo da je radnik velik trošak za poslodavca mi je strašna rečenica.

Mislim da je glavni problem u tome što većina zaposlenih u Hrvatskoj ne doživljava svoju plaću u bruto, nego isključivo u neto iznosu. Dakle, ljudi ne shvaćaju da sami sebi plaćaju staž, mirovinsko, zdravstveno i što sve ne, nego samo gledaju finalnu svotu koja im sjedne na tekući, a ostalo smatraju troškom poslodavca.

U Austriji je, kao i u Njemačkoj, uvijek u igri godišnji bruto iznos. Od tog iznosa se plaća obavezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ogroman broj poreza i prireza i ljudi imaju sasvim drugačiji odnos i prema svom novcu i prema javnoj potrošnji. Tko želi bolje i kvalitetnije zdravstveno osiguranje, plaća dodatno, a isto vrijedi i za mirovinsko. Sve to ljudi plaćaju sami i svjesni su da je sve to (zdravstveno, mirovinsko, stanarina, komunalije...) njihov novac koji služi ovom ili onom aspektu njihovog života. Ovdje se pak nebrojeno puta može čuti "kad oduzmem stanarinu, računa i hranu, za život mi ostane...", kao da razna osiguranja, stanarina i hrana nisu troškovi za vlastiti život, nego nešto što, ne znam, uzmu Marsovci.

Hibiskus, u pravu si kad kažeš da stranci gledaju ukupan trošak, to je vani tako i mislim da većina stranih poslodavaca uopće nije svjesna da Hrvati samo neto iznos smatraju svojom plaćom.

[Davor]

Baš. Ovo zvuči otprilike kao da za jednog radnika godišnje poslodavac izdvaja 100 000 EUR, a on vidi samo svojih 6000 i to zato što je urođeno bedast jer je Hrvat, a istovremeno u Austriji, kao i u Njemačkoj radnik iz svojeg bruto iznosa sam plaća osiguranje za baustelle, zaštitnu opremu, alate i strojeve tako da gazda na miru može klopati kobasice i zalijevati ih pivom. Pa je on zato ... što? Jako pametan? Kalkulator od 10kn je zapravo sve što mu treba za taj vrhunac genijalnosti.

Natrag na temu. Osobno mislim da je na polju radnih prava zablistao jedan događaj, koji je zbog rata kod nas prošao nezapaženo, Ameriku zadnji put iščupao iz recesije: Bill Clinton i propis o minimalnoj satnici kao i postupnom povećanju iste sa $4.25 na $5.15

Ovo kod nas vidim kao antiprimjer ovoga gore zbog sasvim izglednog smanjenja minimalne satnice i razlog za egzodus školovanih pripravnika. Samoubojstvo iz zasjede.

[Sanja]

Baš. Ovo zvuči otprilike kao da za jednog radnika godišnje poslodavac izdvaja 100 000 EUR, a on vidi samo svojih 6000 i to zato što je urođeno bedast jer je Hrvat, a istovremeno u Austriji, kao i u Njemačkoj radnik iz svojeg bruto iznosa sam plaća osiguranje za baustelle, zaštitnu opremu, alate i strojeve tako da gazda na miru može klopati kobasice i zalijevati ih pivom. Pa je on zato ... što? Jako pametan? Kalkulator od 10kn je zapravo sve što mu treba za taj vrhunac genijalnosti.

Ovo nema baš nikakve veze s mojim postom, ali ako će ti skretanje s teme, dramatiziranje i stavljanje svojih riječi u tuđa usta pomoći da ne moraš priznati da nisi u pravu, go for it.

[prima]

radnik ZARADI bruto plaću, a ne neto plaću. on ZARADI svoju plaću. nije radnik struja i voda. il auto i gorivo. kad je riječ o doprinosima, trošak poslodavca su davanja NA plaću. a ne davanja IZ plaće.

ja ovo ne kužim da me ubiješ (a obračun plaće imam u malom prstu, nije mi to problem)

radnik zaradi sve to, i doprinos na plaću. normalno da svaki poslodavac računa ukupan trošak plaće (bruto+doprinosi na) , bez obzira je li on strani ili domaći investitor.

inače ti doprinosi su se u hrvatskoj preko nekoliko puta šiftali iz/na u razno raznim omjerima, a u ukupnom iznosu ostajali manje-više isti.
osim što su proizvođači softvera za obračun plaća imali kratkoročno većeg posla, to naravno nije imalo ama baš nikakvog utjecaja na ekonomiju.

u računu dobiti i gubitka trošak plaće je trošak, nema tu puno mudrolije, i umanjuje potencijalnu dobit/uvećava gubitak.
to je ono o čemu sam prije govorila-suprotni interesi-poslodavac vuče na povećanje dobiti-radnik na povećanje plaće.
ali ( ako sam dobro shvatila Davora, na to je mislio) jednom kad poslodavac o radniku počne razmišljati isključivo kao o trošku, smetnji svom profitu, i vođen kriterijom jeftinoće krene birati radnike-svi su u banani.
iako je sistem u principu zamišljen da funkcionira samoregulirajuće, pa da ti sa jeftinom radnom snagom, imaju ustvari lošu radnu snagu, pa onda prirodnom smrću odumiru na slobodnom tržištu, u hrvatskoj to nikako nije slučaj ( nije ni u većini drugih država). dapače, oni imaju negativan efekt i srozavaju uvjete i u firmama koje u politici zapošljavanja imaju pokoji kriterij više od cijene rada. takav negativan efekt će imati ova mjera.

da napunim kvotu

@piplice, kao najupućenija,pomozi molim te, koja su to zanimanja u obrtima koja će sad moći proći pod ove mjere?
ova? http://www.hok.hr/cro/obrazovanje/ma...storska_zvanja
i ova? http://www.hok.hr/cro/obrazovanje/is...sposobljenosti

[Davor]

Ovo nema baš nikakve veze s mojim postom, ali ako će ti skretanje s teme, dramatiziranje i stavljanje svojih riječi u tuđa usta pomoći da ne moraš priznati da nisi u pravu, go for it.

Gle, izvrijeđala si sve radno sposobne Hrvate da su bedasti i niškoristi i sad bi htjela da to nema veze s tvojim postom. Ja sam samo tvoj post preveo na svima razumljivi jezik.

@prima, uglavnom sam se osvrnuo na ovu mjeru "stjecanja radnog iskustva" kao privagu u ucjenama tipa "takvih nafatam na cesti koliko mi treba pa zašto misliš da ti trebam dati više od 1600kn mjesečno !?!". Zapravo nisam ni posebno kreativan jer ovdje nije neuobičajeno raditi za minimalac - bez obzira na stručnu spremu. Izlaz? Nalazi se na državnoj granici

(fućkaš patriotizam na prazan želudac)

[hibiskus]

ajde drago mi je da je vecina shvatila o cemu pisem

malo cu se odmaknuti, da ne bude samo drvlje i kamenje po preskupom radniku koji jedva prezivljava.
evo kako nezaposljavanje izgleda sa stajalista poslodavca:

poduzetniku koji ima poslovnog iskustva i vec zaposljava 50 ljudi, ukaze se dobra poslovna prilika. u toj novoj situaciji mora zaposliti jos 10 novih radnika.
poslovni plan za godinu dana predvidja otprilike ovako:
1 zaposleni ukupno kosta xy kuna, pa x10
+ odredjeni % vise zbog moguceg bolovanja zaposlenika
+ oprema, reklame, poslovni prostor, rezije....
+ svi ostali troskovi koje moze predvidjeti
+ pdv 25%
+ hrvatska realnost, 20% faktura u toj godini nikad nece naplatiti + na njih mora platiti pdv - dakle direktan gubitak
ostale fakture ce vjerojatno naplatiti, ali ce uplate cekati po par mjeseci.

e sad, to sve znaci da neke svoje obaveze nece moci podmiriti na vrijeme, sto oper znaci da ce neko vrijeme biti duzan poreznoj upravi, koja za svoj nenaplaceni dug zaracunaa kamatu od 14%
poslodavac ima svog novca, ali to nije dovoljno za sve troskove koje ocekuje, vec ima kredit u banci kojim je financirao likvidnost poduzeca u kriznim situacijama, pa zakljuci da je pametnije od svega odustati. i ne zaposli 10 novih ljudi.

problem nezaposlenosti kod nas je puno dublji i definitivno nerjesiv volontiranjem.

[makita]

OK, jel netko zna, piplica možda, konkretno, u školstvu jel vrijedi ovaj zakon

Članak 25.
Troškovi prvog polaganja stručnog ispita pripravnika, osim volontera, podmiruju se iz Državnog proračuna.
Troškove ponovnog polaganja stručnog ispita snose pripravnici.
Volonteri sami snose i troškove stažiranja i troškove polaganja stručnog ispita, što se utvrđuje ugovorom o volontiranju.

Na temelju članka 75. Zakona o osnovnom školstvu (»Na*rod*ne novine«, broj 59/90., 26/93., 27/93., 7/96., 59/01. i 114/01.) i članka 80. stavka 5. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine« broj, 19/92., 27/93., 50/95., 59/01. i 114/01.), ministar prosvjete i športa donosi
PRAVILNIK

O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA UČITELJA



dakle, jel se sad volontiranje u školi zove stažiranje i plaća 1600 kn?

[prima]

poslodavac ima svog novca, ali to nije dovoljno za sve troskove koje ocekuje, vec ima kredit u banci kojim je financirao likvidnost poduzeca u kriznim situacijama, pa zakljuci da je pametnije od svega odustati. i ne zaposli 10 novih ljudi.

dakle, radi se o wannabe poduzetniku. osobi koja nema novac ( ni kreditnu sposobnost, ni sposobnost pronalaženja investitora) da financira svoj poslovni plan. niti sposobnosti da smisli ekonomski održiv plan.
e, da je bar takvih više odustajalo od svojih "poslovnih planova"

PS pdv nije trošak ovom našem wannabiju nego njego krajnjem kupcu.

[no@]

OK, jel netko zna, piplica možda, konkretno, u školstvu jel vrijedi ovaj zakon



Na temelju članka 75. Zakona o osnovnom školstvu (»Na*rod*ne novine«, broj 59/90., 26/93., 27/93., 7/96., 59/01. i 114/01.) i članka 80. stavka 5. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine« broj, 19/92., 27/93., 50/95., 59/01. i 114/01.), ministar prosvjete i športa donosi
PRAVILNIK

O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA UČITELJA



dakle, jel se sad volontiranje u školi zove stažiranje i plaća 1600 kn?

Ne. uz stručno osposobljavanje za rad postoji i volontiranje. Volontiraju oni koji žele položiti stručni ispit a ne zadovoljavaju uvjete za stručno osposobljavanje za rad (za stručno osposobljavanje pripravnici ne smiju imati radno iskustvo niti dana). Volonteri si sami plaćaju doprinose i ispit i ne dobivaju 1600 kn.

[maggie34]

Ne. uz stručno osposobljavanje za rad postoji i volontiranje. Volontiraju oni koji žele položiti stručni ispit a ne zadovoljavaju uvjete za stručno osposobljavanje za rad (za stručno osposobljavanje pripravnici ne smiju imati radno iskustvo niti dana). Volonteri si sami plaćaju doprinose i ispit i ne dobivaju 1600 kn.

X. ljudi često brkaju ova dva pojma.

ja imam pripravnicu u svojoj školi.
kako prije ovoga nije imala staža, omogućeno joj je stručno osposobljavanje za rad uz naknadu od 1600 kuna. ona je k nama doslovce došla s ceste i pitala može li stažirati. zapravo je to i najteži dio: pripravnik mora sam pronaći mentora.

sve doprinose za nju plaća HZZO, a i škole po pripravniku dobivaju određena financijska sredstva. ne pitajte me kolika, u mojoj je školi sve vezano za financije "vojna tajna".

e, sad...u ugovoru se spominje radno vrijeme od 8 sati, iako, što se nastave tiče omjer je 70/35 (mojih i njezinih sati)+10 oglednih.

škole su specifične, jer kod nas nema klasičnog radnog vremena. i meni ne pada napamet držati je u zgradi 8 sati, jer ni ja tamo ne provodim toliko vremena dnevno.

ja, kao njezin mentor, za ovo neću biti plaćena (bila bih da je ona zaposlena. barem sam bila kad sam prije 5 godina imala pripravnicu u radnom odnosu), već ću dobit dva boda za moguće napredovanje.

osobno, meni više znači njena prisutnost u razredu (imam puno djece s PP), nego tih 1000 i nešto kuna. uz to, uvijek mi može "uletiti" na zamjenu ako moram na bolovanje i slično.

meni je neprocjenjiva.

puno se puta dogodilo da bi, baš nakon volontiranja, kolege i pronašli posao, jer je važno ući u sustav.

u slučaju da pronađe stalni posao, prekida ugovor s HZZO-om i nije im dužna nikakav povrat novca.

[makita]

dakle, ako imam i dana iskustva, nemam pravo ni na kakvu naknadu. Mogu biti samo volonter.
Mislila sam da ima nekih izmjena koje mi donose drugačije vijesti

[maggie34]

dakle, ako imam i dana iskustva, nemam pravo ni na kakvu naknadu. Mogu biti samo volonter.
Mislila sam da ima nekih izmjena koje mi donose drugačije vijesti

gle...ja sam bila uvjerena da se radi o NITI JEDNOM danu staža. onda je u zbornici netko rekao da se radi o ne više od 6 mjeseci.
najbolje da nazoveš u HZZO i pitaš.

[Davor]

meni je neprocjenjiva.

sad znam točno koliko vrijedi monaliza i to u kunama

[no@]

dakle, ako imam i dana iskustva, nemam pravo ni na kakvu naknadu. Mogu biti samo volonter.
Mislila sam da ima nekih izmjena koje mi donose drugačije vijesti

u slučaju da imaš makar 1 dan u radnoj knjižici moraš sama plaćati zdravsteveno (ili nagovoriti poslodavca da ti on uplaćuje što je malo teže) oko 420kn mjesečno, vidi tablicu 2: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8394. Naknadu od 1600 dobivaš i u tom slučaju.

[maggie34]

sad znam točno koliko vrijedi monaliza i to u kunama

I beg your pardon...?

[JaMajka]

u slučaju da imaš makar 1 dan u radnoj knjižici moraš sama plaćati zdravsteveno (ili nagovoriti poslodavca da ti on uplaćuje što je malo teže) oko 420kn mjesečno, vidi tablicu 2: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8394. Naknadu od 1600 dobivaš i u tom slučaju.

Tako je.
1600 se dobiva bez obzira na staž, o stažu ovisi jedino iznos za zdravstveno osiguranje. I limit su godine starosti, 29 čini mi se.
A financije koje dobiva škola je iznos koji se uplaćuje za pripravnika za mirovinsko osiguranje. Škola doprinose uplaćuje mjesečno, a Zavod za zapošljavanje prije toga doznačuje školi ukupan iznos.

Škola od osobe na osposobljavanju nema ama baš nikakve financijske koristi.

[Davor]

I beg your pardon...?

Monaliza je neprocjenjiva
"pripravnica" košta 1600kn/mjesec, a isto tako je neprocjenjiva
ergo, monaliza vrijedi 1600kn/mjesečno

[Beti3]

Davore, sjedni, 5 iz logike.

Ali, zato u ovom linku iz HZZ nema logike.
Doprinosi se plaćaju na 2.714,60, a "radnik" dobiva 1600. I još mora sam plaćati zdravstveno na isti ovaj veći iznos ako ima i dan staža.

Ustvari, ima logike, navikli smo mi na tako "logične" zakone odavna.
A ja mislila da je ovaj zakon pošten. Je, za one kojih se ne tiče.

[JaMajka]

Doprinosi se plaćaju na 2.714,60, a "radnik" dobiva 1600.

2.714,60 je bruto iznos, a 1.600,00 neto.

[Beti3]

Piše da je 2.714,60 najniža osnovica.
I da je 1600,00 = novčana pomoć u visini neoporezivog dijela studentske stipendije (trenutno iznosi 1.600 kuna mjesečno).
Nisam znala da su toliko veliki postotak ti doprinosi i na ovako male iznose novčane pomoći.

[piplica]

Trošak zdravstvenog osiguranja za pripravnike na stručnom osposobljavanju koji imaju staž iz nekog prethodnog zaposlenja snosi isključivo poslodavac, kao i troškove mentorstva i polaganja stručnog ispita.
Ukoliko poslodavac nije u mogućnosti platiti navedene troškove, ne može niti podnijeti zahtjev za SO.
Osobe koje imaju saznanja da se ovi troškovi naplaćuju od stažista na stručnom osposobljavanju trebaju to prijaviti nadležnoj službi HZZ-a.

[Nikiva]

dakle, radi se o wannabe poduzetniku. osobi koja nema novac ( ni kreditnu sposobnost, ni sposobnost pronalaženja investitora) da financira svoj poslovni plan. niti sposobnosti da smisli ekonomski održiv plan.
e, da je bar takvih više odustajalo od svojih "poslovnih planova"

PS pdv nije trošak ovom našem wannabiju nego njego krajnjem kupcu.

očito je da nemaš dana staža u poduzetničkim vodama..i to je sve što ću reći

svaki doo plati državi pdv kada napiše fakturu (do zadnjeg dana idućeg mjesesa), naplatio on tu fakturu ikada ili nikada od svog kupca

[prima]

očito je da nemaš dana staža u poduzetničkim vodama..i to je sve što ću reći

svaki doo plati državi pdv kada napiše fakturu (do zadnjeg dana idućeg mjesesa), naplatio on tu fakturu ikada ili nikada od svog kupca

- da, doo je obavezan uplatiti državi pdv na fakture koje izdaje bez obzira na naplatu, i sredstva potrebna za to su obrtna sredstva, a ne trošak. Nešto što poduzetnik mora osigurati da bi poslovao. (ukoliko se faktura pokaže nenaplativom, onda možeš govoriti o trošku), za cjepidlačenje: obveza plaćanja ne znači da doo stvarno i plati, i obračunsko razdoblje može biti i tromjesečno.

- istovremeno, taj isti doo svoju obvezu pdv-a umanjuje za pdv sa računa svojih dobavljača, bez obzira platio on tu fakturu "ikada ili nikada" svom dobavljaču

hibiskus je navela da je "trošak" pdv-a 25 %, a nenaplativih faktura 20% od ukupno izdanih.

čak i ako želiš obrtna sredstva ugurati u trošak, hajde, neka bude, opet matematika debelo ne štima jer da bi "trošak" pdv-a bio 25 %, nužno bi bilo ispuniti ove pretpostavke:

1. da nema baš nikakvih pdv-om oporezivih troškova (sirovine, strojevi, energenti, uredski materijal,telefon...ništa,nema ih)
2. da je postotak naplativosti proizvoda/usluga 0 %

ovakvo "poduzeništvo" ni ja ne mogu zamisliti u praksi

a inače, kad je postalo nužno imati osobno iskustvo u nekom određenom djeliću velike slagalice, da bi imao znanje?
(jer porezni sustav nit' počinje nit' završava sa doo). sigurna sam da imam dovoljno diploma i praktičnog znanja o konkretnoj stvari, da mogu pisati tu.

vjeruje li itko od vas što se jako brinete nad mojim poduzetničkim iskustvom npr. muškarcu porodničaru?
jer on očito nema "dana staža" u problematici koja mu je u opisu posla i za koju se školovao.
ali, ako je potrebno ne kvariti ventilanu, samo reci

[Nikiva]

nisi uopće relevantan sugovornik..amen

[prima]

istina boli?

[seni]

No hvala bogu da se ponešto ljudi uprkos opasnosti moralnog pada ipak usudilo biti poduzetnikom.
Pa nam schubert ostavio vise od 700 prekrasnih glazbenih djela, Tesla nam dao struju, Tarantino filmove, jobs drage nam jabucice....

I to mora da je neka debela pogreška da su nam, zamislite užasa državni službenici, poput vrlog nam premijera, sjedili u remetincu. Pola vlade, pa onda svi oni direktori kakti privatnih poduzeća (čitaj državnih firmi).
a sve moralna uzdanica do uzdanice. Koji se ne bi ni u ludilu prljali tako nečim kao sto je privatno poduzetništvo.
Radne oni sjede u hladovini. Skupa sa onom cijelom svitom moralnih vertikala koje rade u poreznim upravama, ministarstvima, općinama....I valjda od silne moralnosti ne uspjehu vidjeti svu onu pljačku nevidenu, koju su ako niste znali proveli arhitektonsku uredi, grafički studiji, konzultantske firme, prevodioci, odvjetnici, kompjutorski progameri, glazbenici i sva ta ostala nemoralna celjad.

[prima]

Pa nam schubert ostavio vise od 700 prekrasnih glazbenih djela, Tesla nam dao struju, Tarantino filmove, jobs drage nam jabucice....

ne propustimo spomenuti da su nas još više zadužili jer su na svaku reprodukciju svog glazbenog djela, svaki kilovat struje, svaku kino ulaznicu i dvd, svaki ipod...poklonili hrvatskom državnom proračunu 25 % vrijednosti obavljene poslovne transakcije, u vidu pdv-a

doduše od tih 25 % se hrane lezilebaroši po poreznoj upravi i općinama,i remetincima, i zlostavljači djece,
neznam, dvojim između potpunog ukidanja poreza i rješenja Marge Simspson "sve ih pobij, bog će ih poslije razvrstati"
kad već njemu zahvaljujemo