tak i ja
nisam jos uspjela uzgojit nista od svog sjemena, a ne uspijem (ili ne stignem) na prodaju bioloskog sjemena, sadnica
razmnozili su mi se neveni, nadam se da ce i na godinu, pa dijelim ko hoce
krenula sa razmnozavanjem kadulje i lavande, izgledi su dobri da ce i toga bit
vlasca i mente imam u dovoljnim kolicinama
pa ako vas put nanese kroz Klc, ja sam 5 min od naplatnih, svratite na kavu
Dobila sam na korištene vrt koji godinu dana nije bio zasađen. Dakle, zemlja se odmorila, ali korov je narastao. Naravno, njega ću počupati i ako se odlučim za kompostiranje, kompostirati, no ono što me muči je - trebam li na proljeće frezati/hondati (kako se već kaže) zemlju ako želim da vrt bude zaista bio vrt?
Ako ne, što mi je činiti?
savjetujem knjigu od Kornelije B Šoštarić Zeleni Kvadrat, sad je na nekoj li-la akciji u Profilu, jučer sam je dobila i več je skoro pola pročitala. Super je, prekrasno sve opisano, jednostavno da svatko može shvatiti. Ima svakakvih savjeta, i baš piše i o tome kako početi sa organskim vrtom.
U svakom vrtu u kojem ima malo ili čak nema potencijalnih zagađivača u okolini (drugih vrtova koji nisu organski, pa nadalje sve do prometa i sl) sve što normalno raste u našem podneblju ima ogromne šanse da preživi bez ikakvih dodataka, čak i bez zalijevanja, ovisno o zemlji.
Rajčica je jedina zahebana, nema šanse. Ja probavala godinama /vrt sa jako udaljenim mini zagađivačima- prvi susjedi uopće su nam na 100 m kroz šumu/ koprivom, pa mlijekom i sličnim dodacima. Ništa. Peronospora ga na koncu ubije, ima plodove ali su nikakvi, a lišće spaljeno.
Jedina šansa, MOOOOOOOOOŽDA, je zaštititi ga gustom ogradom visokog graha ili mahuna sa svih strana. Ali se bojim da ni to ne pali. Pokušat ću slijedeće godine time. Ako ne upali, onda ću ga u plastenik.
Sa ničim drugim nikad nisam imala problema: paprika, kelj, kupus, salate svih vrsti, mrkva, celer, koraba, mahune, grah, grašak, peršin, rotkvica, crna rotkva, cikla... ne znam više čega nije bilo. Nikad nikakvih problema. Bez dodataka, osim gnojiva od koprive i pokoje koprive što raste među svim tim.
@n@, da li si sjeme paradjza uzimala hibridno ili neku staru sortu? Možda da pokušaš sa starom sortom, ako već nisi, one bi trebale biti otpornije.
Što se tiče teškog uzgoja rajčica. Kod nas doma je baš tako, na vrtu nema šanse, peronospora ju ubije. Plastenik smo napravili uglavnom radi rajčice, prošle godine smo ih imali "za bacanje", ali ove godine ih je znatno manje.
Imam i mali grunt na selu, udaljenom kakvih 10 km od kuće i tamo rajčica uspjeva super, luk i mrkva isto tako, za razliku od doma.
Staru sortu rajčice imam. Većinom imam svoje sjeme ili kupujem organsko.
Ne znam, kod mojih paradajzi uspijevaju jako dobro. Većinom kupuju sadnice iz agrarije, tako da to nisu neke stare sorte, i imamo razne vrste (mini, pelati, oni obični okrugli, a ove godine su nabavili i neke ležeće). Vrt se ničim ne tretira i dosta je udaljen od bilo kakvog prometa (osim što se okolo kosi morotnom koslicom) a i susjedni vrtovi su dosta udaljeni. Uspijevaju jako dobro, a jedino ih je ove godine uhvatila plamenjača (tako je moja mama dijagnosticirala uz pomoć interneta) vjerojatno jer je padalo puno kiše pa su bili previše mokri.
Inače je bitno da plodovi i lišće ne budu mokri pri zalijevanju, dakle zalijeva se odozdo pri korjenu, i ako ima dosta sunca urod nam je uvijek super, čak i uz sve nametnike.
E, pa to ti je to. Plamenjača, peronospora. Jednom kad ti dođe, imat ćeš je svake godine. Nažalost, moje iskustvo.
Točno, Anemona! I ovo za zalijevanje, također.
Što se tiče zaštite, pokušala sam koprivom, ali ništa. Zatim sam pokušala prskati mlijekom (pomiješanim sa malo ulja) - usporava donekle razvoj peronospore, ali ne dovoljno. Sad imam na svakoj stabljici pregršt trulih plodova, a lišće je skureno.
Dakle, ili plastenik (treba paziti i na tlo, da se ne posade ponovo tamo gdje su bili zahvaćeni peronosporom) ili špricanje galicom. Mislim da, iako sam protiv kemikalija, špricanje SAMO rajčica galicom nije tako loše. Rajčica toksine sprema u lišće; to znači da možete slobodno ubrati, oprati i pojesti rajčicu što raste pored autoputa - neće vam biti niš...
Kako tretirate uši? Ove godine su nam paprike dobile uši u ogromnim količinama. "Prskali" smo koprivama i poslije običnom vodom i "prali" listove. Bilo je bolje, ali posao koma.
Čula sam da se može i namočiti duhan, ali to se nismo osudili, jer je navodno otrovan, a djeca nam stalno hodaju po vrtu. Nemam pojma.
Bas mi je mama rekla da joj je sav paradajz unistila plamenjaca u roku dva-tri dana. Sadnica ima svakakvih, i domacih i kupovnih, špricala je mlijkeom, ali uzalud. Ove godine nista od domaceg paradajz sosa
Imam jedno pitanje za iskusne: svekin vrt je na takvom polozaju da je u proljeće duuugo mokar, ovo ljeto svako malo pliva u vodi. Ima li tu kakve mogucnosti zasaditi bio vrt (stelja i slicno) ili bi to sve pognjilo i nakotili se puzevi?
Pomikaki, barem pet metara udaljenosti po meni. Mislim da nema ekološkog tretmana tla protiv peronospore. Preotporna je.
Enela, bojim se da bi ti ulog u osposobljavanje takvog vrta bio premukotrpan i preskup. Ne vjerujem da se isplati...
Evo napad plijesni i kod mene , siva pjegavost po tikvicama. Je li netko probao Bio-s i bio-blastt, kažu ekološka sredstva za pepelnicu i sličnu gamad, ili ima neko drugo rješenje?
Roza, hvala ti. No, malo mi je preskupa knjiga, iako se čini jako zanimljiva. Još uvijek stignem sve proučiti, ako ju primjerice, užicam od MM-a kao poklon za Božić
Eh, da, ipak sam u knjizi Biovrt našla odgovor gdje kaže da se vrt ne kopa osim u situacijama kada se mora iskrčiti livada ili kultivirati podivljali vrt (u mom slučaju). Tako da će mi trebati preoravanje, odnosno frezanje.
Sad sam gledala u knjizi Biovrt pa kaže da se protiv plamenjače može koristiti dijatomejska zemlja koja "potiče otpornost na kukce i gljivična oboljenja, posebice na čađavu krstavost, pepelnicu, plamenjaču, krumpirovu zlaticu, lukovog moljca i buhača. Oprez: ne primjenjivati na biljke osjetljive na vapnenac!"
Evo i zanimljiv linkić
https://forums.vutra.org/threads/290...omejska-zemlja
Za sivu plijesan piše samo da se smatra tipičnim nametnicima slabosti. Znači, trebalo bi prihraniti zemlju. Valjda.
Surfam malo o toj dijatomejskoj zemlji, to mi se čini kao nešto što bih radila tek u krajnjoj nuždi i na ograničenom području. Nešto slično kao kameno brašno, o tome sam već negdje čitala. Ubija i mnoge korisne kukce.
https://forums.vutra.org/threads/290...omejska-zemlja
Čestice dijatomejske zemlje hvataju se za tijelo insekta i oštećuju, pretežito adsorpcijom, a djelomice i abrazijom, zaštitni voštani sloj na tijelu insekta. Insekti gube vodu iz tijela kroz oštećeni sloj i ugibaju zbog dehidracije.Odlična stvar ako ne želite razne insekt- i ostale icide, ali moram se strogo usprotiviti makar i ovom ekološkom sredstvu za suzbijanje. Razlog je njegov širok spektar djelovanja gdje stradavaju kako štetni tako i korisni kukci.
Šteta nije velika ako se radi o jednogodišnjim nasadima, ali ako je riješ o nekakvom višegodišnjem nasadu često dolazi do katastrofalnih posljedica. Ubijete cijelu generaciju jedne vrste koja suzbija neku drugu i taj čas napravite sranje i izbacite cijeli taj "ekosustav" iz ravnoteže...
To se posebno odnosi na parazitske i poluparazitske korisne kukce.
Hehe, sad vidim da sam quotala neki forum za uzgoj marihuane, pravi ekolozi
Ima o dijatomejskoj zemlji i drugdje, ali ovdje su baš fino objasnili negativne nuspojave.
Bas sam htjela komentirat kako ti je dobar taj link na koji se pozivas.
Ha ha ha "vutra"
Jel netko zna kako sa Stevijom, izrasla mi je dosta velika i sad neznam što da radim?? Dal da berem listove, sušim, što? Strah me da mi ne propadne, jer svima oko mene propala, samo se moja održala...
U moju bio blitvu mi se pokenjali mačići, kila i kila sam bacila
Sve ostalo za sad lijepo raste, svaki dan imamo nešto iz vrta, a vrt je toliko mali da me sramota napisat koliki je! Samo, jagode su mi izrasle ko manite, šire se svugdje a niđe ploda!!!
Ps: Mašenka, Paveruni za prste polizat, svaki dan imamo prosuju za isprigati - fakat ih se isplati posadit!
što se tiče paradajza, dobar je preparat od preslice, ja sam svoje tretirala dva puta i još su živi, a od sveki koja ima vrt odmah do mojeg su svi sparušeni i mijenjati potpornje svaku godinu obavezno
Poberi je tako da pošišaš veći dio, mi smo ostavili oko 10tak centimetara, a grančice sasušiš, smelješ u električnom mlincu ili blenderu i čuvaš za zimu.
Preko zime bi trebalo unijeti je u kuću, mislim da bi trebala ako ti je u vrtu iskopati korjen.
A blitvu bih ja pojela, dobro bih je namočila u vodi s malo sode i onda isprala, pa kad još skuhaš nema šanse da ti nešto bude
Jedino salatu i ono što jedem sirovo ne bih se usudila
s jagodama i kod mene slično, ne znam zašto, šire se ludo ali plodova je bilo jako malo
suncokret - kakav je to preparat od preslice? Kako ga koristiš?
uh, a ja tek sad skužila da je tip pisao i o nuspojavama dijatomejske zemlje... tako je to kad ne čitaš sve nego samo copy paste...
a što se vutre tiče, uh, tko zna kakve bi nam biljke bile kad bi nju namočili u kišnicu pa pošpricalim
koristi li tko od vas kameno brašno?
što se tiče jagoda, možda su one koje rode jednom godišnje?
Ajd pomozite!
Dobila sam na korištenje 90 kvadrata (20x4,5) vrta koji nije obrađivan 2, 3 godine. Bio je sav u visokom korovu kojega sam većinom počupala i planirala spaliti, a zemlju u proljeće prefrezati.
Naime, u knjizi Bio vrt sam čitala da je takva obrada potrebna ako je zemlja zakrčena, nekorištena. No, ova moja zemlja se meni čini totalno rahla i nekako mi bed sve te životinjice (gliste na samoj površini) i mirkoorganizme pretumbati i prebaciti ih u dubinu zemlje.
E sad, korov sam počupala i zemlja je gola. Hoće li ju kiša i niske temperature utući pa će postati sabijena i hoće li onda zaista biti potrebno frezanje?
Da ju prekrijem malčem i onda samo površinski prekopam na proljeće prije sadnje/sijanja? Ili da ju ipak obradim frezanjem?
Osim toga, na zemlji su i dva oraha. Jedan na samom kraju i pod njim rastu jagode, a ondje planiram staviti i komposter. Drugi je je malo dalje i pod njim sam mislila urediti prostor Maši za igru, posaditi malo cvijeća, uglavnom ostaviti neobrađeno. No, pod njim je gola zemlja, nema trave. Što posijati?
Ja bi to ako si dobro počupala kao što kažeš, malčirala, možda prvo još razrahlila onom trozubom savijenom alatljikom (ta mi je trenutno favorite ) koja i povadi zaostale korjenčiće.
A pod orah baci neke gotove smjese za travnjake, ili ako imaš priliku pokupi trine sa nečijeg sjenika!
Provjeri si to s komposterom ispod oraha. Znam da kod mene nikad nisu orahovo lišće bacali u gnojivo, nego spaljivali.
Vidi ovdje: http://www.udrugavivazagreb.hr/FAQ.htm
RozaGroza, opet kasnim s čitanjem, ali za paverune! Baš im se veselim! Moram napraviti inventuru za onaj kopar, imala sam sjeme samo ne znam jesam li ga potrošila.
Zanimljivo ovo za orah, ali kaže da se taj juglan razgradi za 2 mj, a sasvim sigurno za 6, toliko i drugo kompostiramo?
Sjetila sam se da mi je mama uvijek govorila kako nije dobro imati orah u neposrednoj blizini kuće iako njemu paše (spominjala je nešto s dimom iz dimnjaka ), možda vezano uz to?
Sad kad razmislim, mi imamo jedan orah u ispustu konjima, ispod njega normalno raste trava ali tamo ne pasu iako su sve drugo ogolili do zemlje. Isto je i sa još dva oraha u blizini, ispod samog stabla ne žele ni travčice. Mada sam čula da nekima jedu i same orahe i gricnu lišće, ali moji ih ne žele taknuti.
Posljednje uređivanje od mašenka : 18.09.2010. at 13:30
mašenka, gdje si nabavila tu trozubu alatljiku na izraz
komposter planiram samo staviti ispod oraha jer mi je to kraj bašče, ali ne mislim u njega stavljati lišće, čitala sam da njegovo lišće nije dobro za kompost, e sad me ubijte, ali ne mogu se sjetiti izraza (karakteristike) zbog čega...
rekla bih da orah neće praviti previše hlada tamo gdje planiram posijati i posaditi povrće
roza groza, nikako da javim za kopar... prekjučer sam te se sjetila pa sam pokupiila sjeme kopra iz bašče, samo ga moram natruniti... e sad, ne mogu reći da je 100 posto čisto jer susjedi špricaju svoje bašče, ali na mojoj zemlji gdje su oni niknuli (sami, nisam ih sijala) nije špricano
ako želiš, pošalji adresu pp-om
enela, hvala za link, zanimljivo,
zaista, on pravi dosta hlada... čak ni tog korova kojeg sam čupala ondje nije bilo, ali kažem, tamo ni neplaniram ništa saditi nego postaviti klupicu i napraviti Maši mjesto za igru (moža joj dofuram pijesak , ali bih ipak voljela da ima i malo trave, da dijete nije cijelo vrijeme na zemlji
eh da, što su to trine?
Trozub mi izgleda ovako nekako http://www.gardentoolcompany.com/pro...-Sneeboer.html , pojma nemam gdje sam ga kupila, ali je onako plavo-zelen kao Gardenin alat pa možda u nekom centru tipa pevec, brico,bauhaus ? Meni je baš super, pokupi korijenje korova a jako lijepo podriva zamlju i rahli a bez da okreće. Dobar mi je i za vaditi kapulu kad zakasnim pa ne vidim lišće više .
Trine su ono trunje što ispada iz sijena (ne prašina od trulog sijena) uglavnom komadići travki i sjeme. Ja kad trebam krpati rupe na "travnjaku" rastresem balu tamo prije nego hranim živinu pa se samo zasije .
Mašenka ludilo je ova tvoja alatka!!! TO moram nabaviti, idem za 2 tjedna na ranč orat zemlju i sadit vočke. Ne moram vam ni reč koliko JEDVA čekam
SikaPika ja bi svakako dofurala malo pjeska. Ima ti pomikaki jedan prekrasan pješčanik za svoju curu, ma mrak je! Napraviš drvenu kao gredicu za sijanje nečeg, samo napuniš pjeskom, i fakat genijalno izgleda, a ako vam dosadi uvijek možeš lako pomješat sa zemljom pa posadit Steviu
Javim ti se za Kopar, i ja sam na tragu nečeg veličanstvenog
E da, bez obzira što su sve te prekrasne životinjice i mikroorganizmi pri vrhu, jako je dobro svako malo prevrtati zemlju, vrate se oni lako gore no worries.
Stari vrtlari kažu da ispod oraha ništa ne uspijeva, i ne treba ni pokušavati sijati. Sadrži znatne količine tanina u listu, valjda je to razlog. Pročitala sam odličan članak u Narodnom zdravstvenom listu o korisnosti oraha. Nema ni malo kolesterola.
Moram se malo pohvaliti svojom naslijeđenom lozom. Posadio ju je pranono početkom 20. stoljeća. Prije par godina napravili smo ispred kuće nadstrešnicu po kojoj se penje. I ona sva sretna, kao djevojka opet, prekrila tih 16-20 m2, napravila hlad i rodila mnoštvom velikih grozdova. To je prava, starinska vrsta bijelog grožđa, slatka i velike okrugle bobe. Ja ju ne špricam ničim, ni sumpor, ni modru galicu. Nisu sve bobe ko slika, ali su zdrave i fine. Možda je u zraku dovoljno sumpora da loza ne oboli.
Ne znam kako bih ju mogla razmnožiti. Ona je potpuno prirodna, ekološka i netretirana.
Ajme prekrasno Beti! Te stare sorte su danas prava rijetkost! Mi ćemo sadnice vočaka uzet isto neke stare sorte iz Slavonije, ima jedan čovjek koji baš tako uzgaja ono što je nasljedio od pradjedova. SUper!
Tlo je veliki zivi organizam, ukljucujuci puzeve i njihove prirodne neprijatelje
Organski uzgoj je miroljubiva zemljoradnja
Ako ne uzgajamo monokulture, ubrzo ce nastat prirodna ravnoteza
Ukoliko se uz povrtnjak nalazi velika livada iz koje puzevi odlaze na nocnu gozbu, moze se izmedju livade i povrtnjaka postaviti ograda od lima
Evo stranice http://www.stare-sorte-voca.com/ gospodin se zove Mirko Veić, jako je pristojan i uslužan. On uglavnom drži svo voče, ali stranica mu se bazira na jabukama. Mi smo uzeli 70 sadnica i prezadovoljni smo, sad, kako će to rast i kakvi će plodovi bitovisi i o zemlji i o tome kakso i đe smo posadili, i o divljim živinama, ali s njegove strane sve je odrađeno super. Stanam je također uzela od njega.
trebam ograditi prostor i započeti organizaciju vrta - povrtnjak, cvjetnjak, kompostište i eventualno klijalište. E sad, htjela bi posijati vlastitu rajčicu, papriku ali stare domaće sorte - kako da dođem do toga?
Ja sam ovog ljeta ostavila sjeme paradajza volovsko srce kojega sam kupila od neke bake na pijaci. E sad, hoće li uspjeti, ili ne... vidjet ćemo. Papriku ne vjerujem da ću sijati sama, vjerojatno ću ove godine još uzeti rasadu jer mi je tako jednostavnije, a onda kasnije doći do svoga.
Mene zanima, kada bih trebala posijati paradajz, papriku i drugo. Planiram to napraviti u stanu, pa kada naraste pikirati. Ne znam hoće li mi uspjeti. Kolika je temperatura potrebna?
Povrtlarke, odmarate li se od svojih vrtova ili nešto radite?
hvala roza za link, ali ne da se otvoriti?! mozda je greska kod njega.....probat cu za koji dan opet.
Pozdrav žene!
K vama me dovela tema bio-vrta jer volim vrtlariti i baviti se biljem općenito.Vidim da neke cure uzgajaju paverune pa me zanima gdje ima sjemena za kupiti? Uputite me molim. U Vž nema na žalost