Kršenje Pravilnika u Hrvatskoj danas je, nažalost, svakodnevna pojava.
Proizvođači dječje hrane i potrepština pokazuju priličnu maštovitost i domišljatost pri reklamiranju svojih proizvoda.
Marketinški su najjednostavniji plaćeni oglasi, uglavnom u tiskovinama namijenjenim roditeljima i bebama ("Bebe", "Dijete moje malo", "Moje dijete"..), te časopisima o zdravlju općenito ("Doktor u kući").
U vrlo čitanim "Bebama" gotovo na svakoj stranici može se vidjeti reklama koja krši Pravilnik. Bombardirani smo informacijama o tome da je "to-i-to" adaptirano mlijeko upravo sinonim za mlijeko, koje dude su najbolje za novorođenče, te kako pomoću čajeva smiriti dojenačke kolike. U jednom od zadnjih izdanja "Beba", nabrojala sam 14 reklama koje krše Pravilnik!
Malo sofisticiraniji su plaćeni oglasi u formi reportaže iz koje nije odmah vidljivo, čak nije nigdje izričito navedeno da se radi o reklami - tobože se stručno piše npr. o dojenju i dohrani, te se otvoreno preporučuje dječja hrana, sokovi, kašice određenog proizvođača, tj. naručitelja oglasa.... (kao što je bio slučaj s tekstom u "Doktoru u kući").
Proizvođači dječje hrane redovito organiziraju nagradne igre koje imaju neograničeni vijek trajanja, a cilj im je stimulirati kupnju proizvoda koji krši Pravilnik - većini dobro znani primjer je akcija ****-a "Nagrada za vašu vjernost" gdje treba sakupiti određeni broj (20-ak) naljepnica sa sokova ili kašica, a na poklon se dobije gotova mliječna kašica.
Posebno su atraktivne nagradne igre u kojima se roditelje stimulira na kupnju određene vrste adaptiranog mlijeka (i to namijenjenog bebama do 4. mjeseca starosti!), jer se uz svaku kupljenu kutiju dobije poklon - bočica s dudom, duda varalica ili nešto slično.
Na mjestu kao što je pedijatrijska ordinacija, gdje očekujemo pouzdane i točne informacije o svemu vezanom uz naše bebe, često možemo umjesto savjeta o dojenju dobiti uzorke čaja za bebe "od 1. tjedna", čekaonicu ili čak ordinaciju krasi zidni sat jednog od najpoznatijih proizvođača dječje hrane, a liječnik vam bilješke, podsjetnik o davanju kapi D vitamina ili težinu vašeg djeteta piše na bloku s logom istog proizvođača. I preporučuje da probate baš njihovu vrstu adaptiranog mlijeka. Slučajnost?
Jedan od novijih načina oglašavanja je putem besplatnog info telefona na kojem se može dobiti savjet o dojenju i dohrani od strane pedijatra ili npr. dječjeg gastroenterologa-suradnika.
Što očekivati od liječnika plaćenog od proizvođača dječje hrane? Hoće li savjetovati isključivo dojenje do 6. mjeseci uz što dulji nastavak dojenja ili će se više orijentirati kako što lakše početi dohranu točno određenom vrstom soka ili kašice? Je li objektivno očekivati da taj pedijatar, u slučaju da mama brine ima li dovoljno mlijeka za svoje dijete, da savjet kako može povećati količinu mlijeka, ili je vjerojatnije da će savjetovati uvođenje dohrane adaptiranim mlijekom?
Sukob interesa ovdje je više nego očit.
U skladu sa sve većim brojem roditelja koji imaju računalo i pristup Internetu, neki proizvođači dječje hrane i srodnih potrepština (primjer je suradnja Nuka i Humane) odlučuje se izdati CD s prezentacijom svojih proizvoda.
Tu su i reklame putem specijaliziranih Internet stranica namijenjenih trudnicama i roditeljima - primjer je trudnoca.net gdje se čak i na stranicama o dojenju mogu naći reklame za adaptirano mlijeko. Apsurdno, zar ne?
Često se može čuti od strane izdavača časopisa, autora web stranica... da i mame moraju dobiti pravu informaciju o dječjoj hrani, a da oni sami moraju živjeti i često opstaju velikim dijelom zahvaljujući marketingu.
Postoji rješenje i za ovakve dileme: roditelji i bebe zahvalni su kupci i mnogih drugih potrepština, osim eventualno dječje hrane za bebe mlađe od 6 mjeseci - dječja kozmetika, igračke, pelene i slične potrepštine, kolica, dječja odjeća i obuća, dječje knjige, literatura o trudnoći, dojenju, roditeljstvu.... sve to je itekako potrebno, a ne ugrožava niti umanjuje značenje prirodnog načina prehrane.
Da razjasnimo (jer mnogima to još nije "sjelo"): nitko ne traži zabranu PROIZVODNJE, Pravilnik zabranjuje MARKETING odnosno REKLAMIRANJE.
Svjetska iskustva pokazuju da Pravilnik i njegovi principi imaju svrhu, u zemljama gdje se pravila prilično strogo poštuju (npr. Švedska), stopa dojenja izuzetno je visoka, a ako se usporedi s nekim drugim zemljama, kao što je Hrvatska, čini se upravo nevjerojatna.
Naravno, za takve rezultate nije zaslužan samo Međunarodni pravilnik, potrebno je puno više, prvenstveno edukacija, motivacija roditelja, socijalna politika, informiranje, ali i implementacija Pravilnika zasigurno uvelike pridonosi ovakvim brojkama.
Naš zadatak je uvođenje Pravilnika u Hrvatsko zakonodavstvo i praksu, s konačnim ciljem: davanja podrške dojenju, informiranja javnosti (prvenstveno roditelja) o dobrobiti dojenja, onemogućavanje svih koji dojenje guraju u drugi plan, reklamirajući nadomjestke majčinom mlijeku za djecu do 6. mjeseci, čajeve, sokove i kašice, dude varalice, bočice ..... sve ono što može dojenje omesti i u konačnici onemogućiti.