 |
|||
ps. kod nas profesori i ucitelji biraju program po kojem ce raditi! na koga onda da se okomim u svezi mijenjanja programa za odredjene predmete svake godine (ponavljam ne za sve..jer evo vjeronauk zacuido ide vec 3 godinu za redom sa istom knjigom...bar se vjera nije promijenila)
ja bi stvarno molila da malo smirite strasti. medusobno vrijeđanje nije korisno kao međusobno uvažavanje, i rasprava te na kraju kolaboracija.
imamo toliko važnih zajedničkih problema i toliko pola da bi bilo dobro sačuvati nešto energije i za izradu raznih dokumenata i prijedloga.
U svakom slučaju ovaj topik je otvoren da se prijavljuju ljudi koji bi radili na projektu, tema ovog topika nisu udžbenici.
Ja bi molila da se vratimo na posao na podforumu gdje radi Inicijativa pa kad dođe red na temu udžbenici onda ćemo moderirano voditi diskuiju jer ovo više nema smisla.Ukratko ovaj topik nema veze sa radom udruge RODA niti RODA moderira sve topike vezane uz školstvo izvan podforuma RODA u školskoj klupi
apsolutno se slazem
hvala
drugacija skola
Pozdrav,
Otac sam dvoje djece i naravno nezadovoljan sam školom koju pohađaju.
Ne radi se tu toliko o udžbenicima i sl. vec o temeljnom nezadovoljstvu standardom programa koji djeca dobivaju.
Očigledno mi je da je program koji se nudi zapravo socijalni program odnosno onaj minimum koji bi svi trebali imati zajamčen besplatno. Ono što bi ja htio za svoju djecu (a i za svu ostalu djecu čiji roditelji to žele) to je da oni dobiju maksimalni a ne socijalni program. Tragedija je u tome što meni nitko ne nudi neki drugi program osim socijalnog (ostavimo trenutno po strani malobrojne privatne škole, o njima možemo kasnije).
Da skratim priču, već neko vrijeme mota mi se po glavi slijedeće razmišljanje. Dječji vrtići pod sufinanciranjem lokalne samouprave već uobičajeno nude i neke kvalitetnije programe (jezik, sport, waldorf, montessori itd) uz naravno nadoplatu roditelja. Interes za takve programe je ogroman, jer naravno tko ne bio platio malo više samo da mu djete dobije kvalitetniji program.
Ukratko u dječjem vrtiću sam imao izbora, a u školi nemam i to me strašno žalosti. Mislim da bi mnogi roditelji srednje klase rado plačali školu do 1000 kn kad bi za to djeca dobivala nešto drugo a ne socijalni program.
Možda sam naivan ali meni se ne čini teško da se to provede u djelo. Evo, primjer su vrtići gdje takva situacija egzistira. Zar ovi na Ministarstvu i ravnatelji škola baš ništ ne rade.
Možda sam naivan ali čini mi se da bi na taj način stvarno jednostavno mogli podići kvalitetu školstva. Dakle pozivam vas ljudi da me usmjerite na pravi put ako sam u zabludi ili da mi se pridružite ako možete pomoći.
Dakle plan aktivnosti bio bi slijedeći:
1. Pronaći odgovarajuće stručnjake koji će napisati kreativne, suvremene i realno ostvarive školske programe računajući da će roditelji rado snositi razliku troška u odnosu na socijalni program
2. Dobiti odobrenje ministarstva za takve programe i preporuku ravnateljima da pokušaju implementirati te programe u školama. (Nema dodatnog troška za školu niti ministarstvo, svu razliku snose roditelji a na dobrobit djece).
3. Podijeliti programe i odobrenja roditeljima i potaknuti ih da se okupe unutar škole i djelovati na ravnatelja i unutar školskih odbora da se prihvate programi.
Molim komentare na ove moje ideje
Zar nekoliko mjeseci ranije nije dovoljno? Po takvim spiskovima smo posudili drugima knjige za drugi, treci, sedmi i osmi. za mladjeg sam najprije pogledao sto je ostalo od starijeg i od sina nasih prijatelja i ostatatak kupio. i to je mudrost sva.zanamala prvotno napisa
Spisak odabranih udzbenika se nije poklopio, a djeca su po istom programu ucila.I nikada do sada se program nije poklopio!!!!!!!!!!!!!!!
Ne to nismo rekli. Svake godine Ministarstvo izda katalog odobrenih udzbenika. To su udzbenici koji zadovoljavaju standarde strucnosti, metodicnosti i jos neke elemente prodje. Radi se uglavnom o svim starim naslovima i mozda jos pokojem novom naslovu. Koje ce se o odobrenih knjiga naci na spisku koje ce vam donijeti dijete kuci odlucili su iskljucivo nastavnici vase skole. I nitko drugi. Dakle, zasto bas imate tu knjigu iz prirode moze vam odgovoriti iskljucivo vasa uciteljica. Ona vjerojatno zna kvalitetetu tog udzbenika i nedostatke ostalih.s jedne strane kazete da profesori nemaju nista sa odabirom udjbenika,a onda tvrdite da pitam uciteljicu zasto je odabrala drugaciju knjigu iz prirode??? NONSENS
Nadam se da nije sve relativno kao u gibanju. Dok sjedimo u jurecem automobilu stabla se oko nas gibaju. Mozda uciteljica uopce nije promjenila knjigu, jer ju je imala i prije cetiri godine. Pa ako ona miruje netko se mora gibati.
Oni uglavnom nisu zbunjeni, jer ne promatraju dva dinamicna sustava kao mi, nego gledaju sve relativno u odnosu na svoj sutav.Ja sam samo majka koja je totalno zbunjena (kako li su tek onda klinci!)
pozdrav
ne moramo svi znati sve finese svih djelatnosti, pa bih pojasnio odredjene stvari.
program nekog predmeta je dokument u kojem se nalazi spisak nastavnih cjelina i jedinica rasporedjenih u redosljed i s odredjenom satnicom za obradu, uvjezbavanje i provjeru. Nastavnici nemaju mogucnosti izbora drugog osim propisanog programa. Tu i tamo mogu nesto malo vise naglasiti ili na necemu se zadrzati malo duze.
Odobreni udzbenici isto moraju pratiti programe. Ono sto nastavnik moze izabrati je udzbenik, ali iz razlicitih udzbenika djeca u hrvatskoj uce isti sadrzaj.
pozdrav
Da, meni je jako lako brbljati. A vama jako lako biti pomalo agresivna i bezobrazna. Pokušala sam biti konstruktivna. Očito neuspješno. I još se jednom pitam zašto se nemoguće u školi organizirati s ostalim roditeljima i razmijeniti stare knjige međusobno? Zar to nije lakše napraviti nego uvesti novi sistem i zakon u vrednovanje udžbenika i izdavaštvo?
Nikada nisam rekla da profesori nemaju ništa s odabirom udžbenika. Naprotiv, u većini slučajeva profesori određuju po kojem će udžbeniku raditi ako aktiv nije preporučio drugačije. S time nema ministarstvo ništa, ministarstvo samo odobrava udžbenike za upotrebu ali nikom ne zapovijeda što će koristiti! Niti sam ja o tome pisala na ovaj način kako vi navodite. Nigdje ne spominjem da pitate učiteljicu iz biologije o njenoj odluci. Valjda ste to pokupili iz nečijeg tuđeg posta.s jedne strane kazete da profesori nemaju nista sa odabirom udjbenika,a onda tvrdite da pitam uciteljicu zasto je odabrala drugaciju knjigu iz prirode??? NONSENS
Žao mi je da se moje riječi tumače na pogrešan način. Pitam se čemu? Nisam nikada željela upasti u svađu već iznijeti svoje viđenje stvari. A o načinu odobravanja, upotrebi i distribuciji udžbenika znam malo više od prosječnog roditelja koji ne radi u prosvjeti.
Racela slazem se da su forumske rasprave ponekad presurove i agresivne zato sam i ono gore napisala. Kako nemam ovdje nikakvih ovlasti da moderiram zamolila sam da daljnju diskusiju vodimo na podforumu RODA u školskoj klupi.
Nadam se da ćemo tamo nastaviti uspješno raditi
Primila na znanje!
Re: drugacija skola
Vasa procjena je tocna, a mozda smo vec dosli i do toga da se nudi ispod socijalnog minimuma.
Jer sto ovih tjedana djeca uce u skoli? Nesto novo? Rijetko gdje i na rijetko kom predmetu. Jutros je na oglasnoj ploci zbornice osvanula obavjest da se ucenike kojima je zakljucena ocjena ne pusta van iz ucionice/skole. Potpis ravnatelj. A, zasto ih pustaju? Jer za ispitivanje ucenika trebaju uvjeti, ali nije samo to nego bas ta djeca koja su "odradili" svoj minimum ne vide nikakvog smisla ostajanja u ucionici, pa sami mole napustanje ucionice. Tako se ovih dana pune kafici oko svih skola, a ne odradjuje se ni minimum.
Sa cijelim strukovnim obrazovanjem je situacija takva da je postao jedno veliko parkiraliste za one izmedju osnovne i punoljetnosti.
Nude. Skole stranih jezika, sportski klubovi, instrukcije... Ja se s ovim posljednjim kao profesor matematike ne bih slozio, jer u skolu stranih jezika se ne ide zbog toga da bi na engleskom u skoli proslo, a s instrukcijama je bas to razlog. isto i na sport djeca ne idu zbog ocjene iz skolskog predmeta.Ono što bi ja htio za svoju djecu (a i za svu ostalu djecu čiji roditelji to žele) to je da oni dobiju maksimalni a ne socijalni program. Tragedija je u tome što meni nitko ne nudi neki drugi program osim socijalnog
I to sto se nudi se i iskoristava, ali to je opet dokaz da skola vise ne ispunjava svoju ulogu. ja pocinjem pomalo razmisljati da bi bilo dobro, da ako skola ne nudi nista preko minimuma da barem dnevno da vise slobode da se drugi sadrzaji mogu konzumirati. zato je nuzno ne toliko rasterecivati programe, nego smanjivati broj predmeta. I u danu broj sati, da bi stvorili preduvjete da se mozda moze i unutar skole nesto organizirati. Slikovito ako lokomotiva stenje pod teretom, otkacimo nekoliko vagona umjesto ceprkanja po svom teretu koji se nalazi po vagonima. Otkacimo ih i jos nekoliko pa dajmo mogucnost lokomotivi da bira sto ce vuci.
Ali sve pada u vodu dok radimo u dvije smjene. Imamo li uopce dovoljno skolskog prostora. Sto veci i bogatiji grad to manje. Od vecih jedino gradonacelnik varazdina nagovjescuje skorasnji prelazak na rad u jednoj smjeni. Zagreb i Rijeka su tragedija. U nekim manjim mjestima istre mi imamo gotovo hotelske uvjete u odnosu na te gradove koji imaju itekakve prihode.
Nisu privatne skole u odnosu na drzavne isto ono sto su i na zapadu. Kod nas je puno toga inverzno pa izgleda i to.(ostavimo trenutno po strani malobrojne privatne škole, o njima možemo kasnije).
taj program se u vrticu realizirao izmedju dorucka i rucka ili nakon rucka. Ovdje se takorekuc bez pauze, ko na pokretnoj traci smjenjuju predmet za predmetom da bi upala ona druga smjena. Nema vremena, nema prostora. ostalo je pitanje ima li jos ljudi za provodjenje dobrih ideja. nakon svih ovih desetljeca kotrljanja nizbrdo, pa onda na kraju vokicke, pugelnika i strugara sve se vise namece pitanje a s kim. Ima, nadje se jos. Njih ce ovih dana dotuci citanje uvredai riganje otrova na forumu mzosa. jer ako i je neki nastavnik takav kakvim ga opisuju, taj zasigurno ne cita forume, nego upravo ovi drugi.Ukratko u dječjem vrtiću sam imao izbora, a u školi nemam i to me strašno žalosti. Mislim da bi mnogi roditelji srednje klase rado plačali školu do 1000 kn kad bi za to djeca dobivala nešto drugo a ne socijalni program.
one prve gusi silna birokratska tromost, a i nedostatak vizije. Ovi drugi guse nastavnike, jer su od vokicke na ovamo dosli cvrstorukasi. Oni zajedno s pravilnicima, pedagozima, neodgojenim ucenicima, neodgovornim roditeljima vrse silan pritisak na nastavnike da se srozaju kriteriji ocjenjivanja, a krupni problemi nasilja pometu pod tepih.Zar ovi na Ministarstvu i ravnatelji škola baš ništ ne rade.
Plan je pravi, ali uz preduvjete koje sam gore naveo. Osloboditi vrijeme i izgraditi prostor.Dakle plan aktivnosti bio bi slijedeći:
1. Pronaći odgovarajuće stručnjake koji će napisati kreativne, suvremene i realno ostvarive školske programe računajući da će roditelji rado snositi razliku troška u odnosu na socijalni program
2. Dobiti odobrenje ministarstva za takve programe i preporuku ravnateljima da pokušaju implementirati te programe u školama. (Nema dodatnog troška za školu niti ministarstvo, svu razliku snose roditelji a na dobrobit djece).
3. Podijeliti programe i odobrenja roditeljima i potaknuti ih da se okupe unutar škole i djelovati na ravnatelja i unutar školskih odbora da se prihvate programi.
pozdrav
Nista novo ne mogu reci nego da je peko dobro detektirao sto ne valja i sto skripi, a Simes i zasto skripi. Kada ovo procitate osjecate se pomalo bespomocno ako ste prosvjetni radnik.
U nasoj se skoli radi u dvije smjene. Svaki razred ima po 3 sata tjedno sedmi odnosno nulti sat. 3x24 razreda = 72 sata. 72 sata tjedno u meduturnusu izmedu dvije smjene tj. od 13.10 -13.55. 72/5=14.4 sati. Skoro 15 razreda svaki dan u meduturnusu. Razreda i ucionica imamo samo 12 (neke od njih su i kabinet iz kemije i fizike u kojima se takoder odrzava i redovna nastava zbog nedostatka prostora, pa se neki razredi sele). Upitajmo se sada gdje onda strpamo svaki dan ona 2 ili 3 razreda previše - u kabinet iz matematike koji moze primiti najvise 10 učenika jer je premali, iz likovnog cija je povrsina manja od sobe u kojoj trenutno sjedim za kompjutorom a u kojem je ploca velicine 1.5 x 1.5 m, te u jednu jos manju prostoriju koja se zove kabinet stranih jezika i takoder ne moze primiti vise od 10 ucenika, i na koncu u kabnet iz informatike ako u njemu trenutno nitko nema informatiku. To su sve neadekvatni prostori a u meduturnusu su prebukirani. Ja nemam gdje odrzati npr. sat razrednika u meduturnusu. Navecer u 7 sati vecina se ucenika razbjeze jer imaju razne dodatne aktivnosti - strane jezike, sport, koncert i sl. Ne mogu pozvati djecu na bilo sto dodatno. Roditelje primamo obicno u hodniku pred zbornicom jer nemamo prostora za to. I takvih sitnica cijelo brdo, da ne nabrajam.
O takvim uvjetima pricajmo. Ne mogu zamisliti kako onda radi osnovna skola u Sesvetama koja radi u 3 smjene.
Pricajmo o izgradnji novih i adaptaciji starih skola. O dodatnim prostorima. O tome da ako zelimo bilo kakve pomake u skolstvu u pozitivnom smjeru prvo toj djeci moramo osigurati prostora za normalan rad. To puno vise utjece na losiju kvalitetu nastave nego sve anomalije koje nalazimo oko udzbenika i ocjenjivanja.
Za nove škole ili uređenje novih prostora vjerujem da treba dosta novaca i vremena.
U Zadru su neke o.š. prebukirane (3 smjene), neke su poluprazne.
Ja opet davim s školskim autobusima, koji odvoze i raspoređuju djecu po školama, tako da je u svim školama moguć optimalan rad.
Naravno, mislim da roditelji trebaju i mogu ovo financijski potpomagati.
A što se tiče (ne)zaključivanja ocjena na polugodištu, nastava drugog razreda jedne o.š. je u zadnjih tjedan dana katastrofalna: ispita kao u priči, djeca već s osam godina strepe od zaključivanja, učiteljica vrlo taktično danas mom djetetu kojem je jučer iz hrvatskog zaključena petica prijeti da će mu ocjenu pretvoriti u četvorku, jer je danas napisao slab sastavak.
M. je došao kući punih očiju suza.
Ne znam što će učiteljica na kraju napraviti za ocjenom, ali željela sam ovim samo približiti kako to izgleda u nižim razredima.
Prvašići i drugašići nisu kampanjci. Oni su razigrana djeca. I ovo zaključivanje ocjena je najmanje što im treba.
Da, za izgradnju škola i adptaciju starih treba puno novaca. Ali nemojte mi reći da tih novaca nema. Ima, samo se trose drugdje. Treba pomalo i postupno i stalno ulagati u školstvo. Svake godine se moze u ponekoj opcini adaptirati koja stara skola, a kontinuirano graditi i pokoja nova. U Zagrebu vec godinama nije izgradena nijedna skola. Negdje djece ima manje, ali negdje ih ima i puno vise.
Gledam sto se sve gradi oko mene - crkva (za koju bas i nije bilo nuzne potrebe), nekoliko novih poslovnih objekata, stambene zgrade. Gustoca se stanovnika bude povecala. Bojim se da ce drzava morati poceti voditri brigu u objektima kao sto su skole, bolnice.
To sto novaca nema nije pokrice da se nista ne poduzima. Skolstvo je u drzavnom budzetu zadnja rupa na sviralu. Rade se odvaja za sport, izgradnju novih dvorana i terena (i to je naravno potrebno), odvoje se lako novci za vojsku i ostale djelatnosti a onda kada dode skolstvo na red vise nema novaca. Ove godine je nase Ministarstvo javno izjavilo da je skolstvo najgore proslo. I onda ocekujemo neke pozitivne pomake?
Bez svijesti o vaznosti skolstva nece ni biti pozitivnih pomaka. A svijest ce i te kako doci sama po sebi ako se napokon pocnu odvajati adekvatna novcana sredstva u skolstvo. Ta sredstva nisu sredstva samo za place kako vecina tumace kuknjavu prosvjetara, nego upravo sredstva kojima bi se popravio materijalni polozaj skola. Prvenstveno omoguciti izgradnju adekvatnih objekata ili adaptaciju starih. Ako gradonacelnik Varazdina moze u to ulagati, zasto ne bi mogao i Zagreba? Nitko mi ne moze reci da Zagreb stoji najgore u Hrvatskoj. Dobro znamo da smo mi jedna od najbogatija zupanija. To se na prosvjeti nije uopce osjetilo. 5 ili vise godina nije izgradena nijedna skola. Znam da skola u Sesvetama ne samo sto radi u 3 smjene nego se i pomalo urusava i uskoro ce postati neupotrebljiva.
Ono sto bi i rode mogle traziti od Primorca je povecanje izdvajanja iz BDP u skolstvo. Trebamo se pribliziti izdvajanju od 6% a ne teziti izdvajanju od ispod 3%.
Novaca je malo pa onda bolje da se nista ne radi? Ne, treba se izboriti za povecanje izdvajanja. Gdje ce se uzeti da se ovamo prelije je druga stvar. No ako je skostvo najnevaznije (ispada da jest PREMA SADASNJOJ SITUACIJI) kako ocekivati cuda - iz nicega napraviti nesto???
Ako novaca nema kako se ipak ogroman novac utrosio na adaptaciju zgrade ministarstva na trgu hrvatskih velikana?
Poštovana gđo Racela
,nadam se da Vas nisam osobno uvrijedila neformalnom konverzacijom,jer smo na forumu navikli razgovarati kao mnostvo jednakih. Nemam se namjeru obrusavati niti na Vas osobno niti na Vas kao profesora.Ukazah Vam na probleme koji se opetovano ponavljaju u nasoj skoli i kao takvi su vec in puta stavljeni na dnevni red sastanaka (clan sam roditeljskog vijeca vec 3 godine). Adekvatnog pomaka nema i to je ono sto me frustrira.Ne Vi.
Ako se vec u cijeloj Hrvatskoj radi isti program,ako sarolikost udjbenika nema neku svrhu jer je gradivo u njima isto,cemu problem oko izjednacavanja istih u jedan generalni.Zasto matematiku ne bi cijela Hrvatska radila iz ista udjzbenika kao osnove,a dodatne zbirke,pomocne materijale i sl. profesor sam po sebi birao iz ponudjenih naslova.Zasto citanka iz hrvatskog nije ista za cijelu Hrvatsku (kategoricki tvrdim da je kod moje djece u 50% sadrzaja razlicita,u dvije godine razlike !),a dodatni sadrzaj po izboru nastavnika!
Nema potrebe da nas koji ne pripadamo prosvjetarskoj struci tretirate tako s visoka,niti Vi niti gospodin sime (duboko se nadam da je arogancija izazvana iskljucivo osjecajem napada ,a samim time nepotrebna,jer se o napadu nije radilo). Naravno da nitko od nas ne zna sve,hvala Bogu,ali dajte nama "malima " dozvolite da ono sto nas pati izrecemo na svoj nacin,priprostim rijecima,te nam kao takvima na isti ili barem jednostavniji nacin pristupite .
Mislim da ni ministar ,a ni rode,cijelu ovu pricu nisu pokrenule da bi se samo roditelji i klinci izjadali,vec da i vi kao struka date svoje adekvatne prijedloge za promjenama.Zato ne vidim razlog da se svi ZAJEDNO ne ukljucimo i napravimo nesto bolje.Ovaj i ovakav fajt ne sluzi nicemu.
S postovanjem Tatjana P.
Re: drugacija skola
Pozdrav,
Najljepse zahvaljujem na odgovorima a posebno g. Šimetu. I slutio sam da će najveći problem mojoj ideji biti "osloboditi prostor i vrijeme" za realizaciju.
Ja sam zato i mislio da li bi bilo moguće osmisliti bolji (i skuplji) program koristeći postojeći prostor i vrijeme. Ja nisam pedagoške struke i ne znam kakav bi to program trebao biti ali pogledajte ponovno analogiju s dječjim vrtićima. I vrtića ima premalo i prebukirani su (barem u Zg) a ipak su neke svoje grupe pretvorili u jezične, sportske, Montessori, Waldorf itd. Mislim da je ovdje u okviru mogučnosti napravljen ipak korak naprijed.
Pitanje za pedagoške stručnjake: Da li vam pada na pamet neki realno ostvarivi kvalitetniji program u okviru postoječeg prostora i vremena (pretpostavimo prosječnu školu koja radi u dvije smjene i nema nastave po kabinetima, razred od oko 28 đaka).
Npr:
-možda dodatna učiteljica u razredu što bi omogučilo rad u skupinama na problemskom zadatku
-možda više škole u prirodi
-možda samo stimulacija novcem postoječeg učitelja na njegov žiro preko udruge roditelja tog razreda s ciljem da se on više i bolje priprema
-možda strani jezik po nekoj suvremenijoj metodi (angažiranje izvornog govornika) itd.
Dakle pitam Vas da li vam se čini da je to moguće provesti unutar postoječeg sustava i kako. Odgovor na ovo pitanje mi je strahovito važan, jer ako je moguće ja bih to pokušao. Ako nije, ne bih s tim gubio vrijeme već bi se posvetio osnivanju nove škole.
Peko ja skroz ne razumijem cilj. Da li želiš ove stvari pokrenuti kao model ili u svojoj školi?
Inače postoje škole tj učitelji koji rade po Korak po korak programu
http://www.korakpokorak.hr/
Cilj je kvalitetnije obrazovanje. Motiv mi je pomalo sebičan ali tako je to, radio bi to zbog svoje djece. Dakle pitanje je što mislite da li je cilj moguć (i u kojoj mjeri) u okviru javnog obrazovanja.
Ili bi se isplatilo (koliko god bilo teško) osnivati novu školu?
Zahvaljujem na linku, eto to je nešto kvalitetnije od uobičajenog. Nisam još detaljno pročitao ali bi li se takav program mogao ponuditi u svakoj školi ako bi to htjelo 30-oro roditelja?
Cilj mi je jasan i mi ga dijelimo. Pitala sam zato sto me zanima da li svoje aktivnosti mislis usmjeriti lokalno pa trazis savjet. Ili nam se zelis pridruziti da zajedno pokusamo globalno stvari promijeniti.
Nemoj nikad rodama postavljati pitanje da li se svijet može promijeniti
a korak po korak sve ovisi o ravnatleji i interesu ucitelja. kod mene u Smb je Korak jako jak i u svakoj generaciji je čini mi se jedan razred
Re: drugacija skola
bez daljnjega. Po mome misljenju vrtici su nam najaca karika u lancu vrtic - nizi razredi OS - visi razredi Os - srednje skole. Ali tu je u pitanju promjena modela dnevnog rada, a kada je skola u pitanju onda u principu nadodajes jos neku aktivnost, na vec prebukiran program. Ima doduse tih smjerova gdje pojedini ucitelji nastoje unijeti odredjene elemente raznih pedagoskih pristupa: Korak po korak, Glasser, ...
Ova je dobra ideja i mozda bi se gdjegod na terenu mogla ostvariti. Sve je vise onih koji zavrsavaju razrednu nastavu na birou. zalosna je cinjenica da ti ljudi idu stazirati bez place i jos iz svojeg dzepa placaju strucni ispit sto nije nimalo jeftino. Trebalo bi se povezati s takvima i vezati ih uz jedan razred. Mislim da je to ostvarivo. Ima i mladica koji idu na civilno sluzenje vojnog roka, a ako imaju povoljnu struku eto prilike. Lani sam imao takvog diplomiranog matematicara koji je uvelike pomagao meni, a jos vise ucenicima.-možda dodatna učiteljica u razredu što bi omogučilo rad u skupinama na problemskom zadatku
Ovdje je problem namjeriti se na tri otvorene osobe spremne na neuobicajenu suradnju: ravnatelj, nastavnik i vas kandidat.
trazite to na roditeljskom-možda više škole u prirodi
ovo ti nece proci u hrvata. platit ce misu da susjedu crkne krava, a ne da mu se oteli.-možda samo stimulacija novcem postoječeg učitelja na njegov žiro preko udruge roditelja tog razreda s ciljem da se on više i bolje priprema
Strani jezikbi trebao po suvremenoj metodi i ne bi morali sjediti u klupama,nego mogu i u krugu. Mađari imaju razrede od trideset, a za matematiku se dva razreda dijele u tri po 20. tako bi trebao ici i jezik. E, to bi roditelji mogli lijepo izfinancirati. Skola sa 16 odjela ima oko 500 ucenika i dva nastavnika engleskog. Uzme se treceg i radi bitno manjim grupama. Bruto placa treceg nastavnika dosla bi po glavi ucenika stotinjak kuna.-možda strani jezik po nekoj suvremenijoj metodi (angažiranje izvornog govornika) itd.
Zgodno zar ne? E upusti li se tko u realizaciju ove vrlo zgodne ideje upoznat ce scile i haribde skolske birokracije i nevidjene tromosti.
Vrlo, vrlo tesko je moj odgovor, ali je sad pitanje koliku specificnu tezinu ima moja procjena.Dakle pitam Vas da li vam se čini da je to moguće provesti unutar postoječeg sustava i kako.
Ideje su ti zanimljive. U kojem bi gradu osnovao novu skolu?Odgovor na ovo pitanje mi je strahovito važan, jer ako je moguće ja bih to pokušao. Ako nije, ne bih s tim gubio vrijeme već bi se posvetio osnivanju nove škole.
Problem je u tome što vi kao roditelj vidite samo onaj jedan udžbenik iz kojeg vaš dijete uči. Gradivo jest isto ali sadržaj nije. Program jest isti i šarolikost udžbenika nema neku svrhu osim da se postigne bolja kvaliteta ali sada ću se po n-ti puta ponavljati jer me ne razumijete. Nije problem u različitim programima ili u tome da udžbenici ne pokrivaju programe. Problem je što su ti udžbenici koji su pisani po istom programu različiti po načinu i pristupu istoj materiji. Neki su bolji a neki lošiji. Neki idu s jako stručnim jezikom kojeg učenik ne razumije, a drugi je možda bliži učeniku ali obiluje greškama ili pak ima premalo zadataka i vježbi. Ili je pak metodički loš ili loše tehnički riješen. Nastavnik će najbolje sam procijeniti koji mu više odogovara. Komiisije koje o tome odlučuju mogu biti skolonije nekom autoru (lobiji) ili pak nedovoljno upoznate sa sposobnostima i mogućnostima djeteta (pogotovo u nižim razredima) te nisu svjesni da je jezik kojim je udžbenik pisan djetetu nerazumljiv a materija prezentirana na nerazumljiv i nedostupan način. Recimo u šestom osnovne na početku lekcije kod zbrajanja razlomaka se uvodi suhoparna formula umjesto da se crta i boja pa da se zorno pokaže smisao učeniku! Nastavnik iz prakse će ovakve nijanse puno bolje procijeniti. Zato sam sigurna da jedan objedinjeni udžbenik neće biti i najbolji i zato sam protiv jednog udžbenika. I svjesna sam da u ovim ub+vjetima nema te komisije koja će moći odrediti "najbolji", niti udžbenika koji bi kvalitetom pokrio sve elemente. Zato treba ostaviti mogućnost izbora.
Trend je da se smanji broj knjiga po predmetu koje treba učenik nositi u školu. Zato ne vjerujem da je dobro imati udžbenik, uz njega zbirku, vježbenicu i neke dodatne pomoćne materijale koje opet nastavnik bira. Dovoljno je imati sve u jednoj knjizi koja će biti podijeljena na dva dijela zbog obima i težine! Čemu onda cijela frka ako se opet uvodi biranje zbirke i ostalih materijala. Opet će biti sto šarenih zbirki na tržištu i opet djeca neće moći nasljeđivati a zbog toga je i počela cijela ova rasprava.
Cijenjena zanamala, evo opet. Toboze pocinjete smirivati situaciju a onda raspirujete vatru. A s kojim ciljem? Nitko ovdje od spomenutih ne priča svisoka nego pokušava iz dugogodišnjeg iskustva objasniti uzroke i posljedice nekih problema. Vama čovjek može i vikati, no Vi ne slušate.Nema potrebe da nas koji ne pripadamo prosvjetarskoj struci tretirate tako s visoka,niti Vi niti gospodin sime (duboko se nadam da je arogancija izazvana iskljucivo osjecajem napada ,a samim time nepotrebna,jer se o napadu nije radilo).
Vrijedi i obratno. Zašto kada iznosimo svoje stavove i iskustva nas tretirate kao arogantne?Naravno da nitko od nas ne zna sve,hvala Bogu,ali dajte nama "malima " dozvolite da ono sto nas pati izrecemo na svoj nacin,priprostim rijecima,te nam kao takvima na isti ili barem jednostavniji nacin pristupite .
zahvaljujem na iscrpnom objasnjenju,vjerujte, kada bi nasi profesori imali vremena,nacina i zelje isto uciniti na sastancima razredne ne bi bilo ovakvih nesporazuma....
ne zamjerite mi i ispricavam se ,ali osjetih se malo udarenom ispod struka sa aluzijama o nesposobnosti i nesnalazenju
ponavljam cilj nam je nadam se isti,pogledi na sve mozda drugaciji,ali dozvolite da u nekim idejama ostanem pri svom stavu
Treba pitati, pa ce mozda i objasnjavati. Kada ja pitam stogod na roditeljskom sastanku nisam primjetio da smeta nastavnika/nastavnicu, ali su mi roditelji (uglavnom to uvijek budu mame) neverbalno davali do znanja, da se njima za razliku od mene zuri otici sa sastanka i da ih cekaju ozbiljniji poslovi. A, nastavnici su bez tih pitanja pricali uglavnom ono sto usi vole cuti. Cemu narusavati idilu?
Ne, cilj nam nije isti i tu se sukobljujemo.ponavljam cilj nam je nadam se isti,pogledi na sve mozda drugaciji,ali dozvolite da u nekim idejama ostanem pri svom stavu
može pojašnjenje? ja sam shvatila da svi imamo isti cilj, ali da su nam razmišljanja o putu do tog cilja različita.
Treba pitati, pa ce mozda i objasnjavati- iz Vasih ustiju zvuci idilicno...no kad mi pokusamo pitazi uglavnom nas salju po odgovore na ministarstvo jer oni nisu kompetentni...zasto Nasi profesori nisu kao Vi ja pojma nemam,ali dozvolite mi malu opasku...i na nase roditeljske uglavnom dolaze majke,jer ocevi " nemaju vremena" ,te kad se kakav pojavi izazove buru odusevljenja...
ako Vase majke odlaze zurno sa sastanka lijpo molim ,ne generalizirajte jer se kao majka koja stalno propitkuje i talasa osjecam pogodjenom primjedbom....
nije nam isti cilj??? DA NAM DJECA UZIVAJU UCECI U SKOLI? ispricavam se,jer sam mislila da je to poanta akcije :shock:
Nekima je cilj da se ukine mogucnost nastavnicima da biraju po svojem iskustvu i strucnim kriterijima udzbenik, medju naslovima koji zadovoljavaju standard, za svoje ucenike za ciji uspjeh su spremni preuzeti odgovornost.
Drugi bi da se neka komisija odluci za jedan jedinstveni naslov za sve ucenike pojedinog razreda i predmeta u cijeloj RH.
To su dva oprecna cilja. Ostvari li se jedan ne ispunjava se onaj drugi, a sa svakim se nesto gubi ili dobiva. C'est la vie.
pozdrav
Za mnogo sto nisu, ali za to koji udzbenik ima vase dijete, i zasto ovaj a ne onaj, su iskljucivo odgovorni oni. Nije njima ministar Primorac odredio koji udzbenik moraju koristiti, vec je samo rekao koji je dozvoljeno koristiti.
Prenio sam svoje iskustvo, koje je steceno na malim uzorcima i tu ste u pravu, ne bi trebalo generalizirati. Ali imam i drugo iskustvo da smo takva kultura da ce ucenici cesto napraviti sve da nekoga usutkaju koji se usudi pitati. kada se u razredu uspije rasvijetliti taj nas background i ohrabriti ucenike da se ne obaziru na nj, onda to bude veliki uspjeh.ako Vase majke odlaze zurno sa sastanka lijpo molim ,ne generalizirajte jer se kao majka koja stalno propitkuje i talasa osjecam pogodjenom primjedbom....
Oko onih najvisih ciljeva se uvijek nekako najlakse sloziti. Donji red ciljeva nam nije isti.nije nam isti cilj??? DA NAM DJECA UZIVAJU UCECI U SKOLI?
pozdrav
Re: drugacija skola
Pa ja sam iz Samobora (bas kao i Alamama, gle "slučajnosti"). Budući da smo žena i ja već prošli sito i rešeto kad smo osnivali dječji vrtić mogu si samo zamisliti što to znaći osnovati školu. Trebali bi naći puno ljudi i zajedno udružiti snage.
Pitanje za Alamamu: Ima li već neko drugi takve ideje u Samoboru?
i drugo: Da li se program Korak po korak izvodi u Smb i od 5 - 8 razreda?
Pozdrav
Peko, Suncokret?
Nažalost ne znam točno za 5-8. moji dečki su još vrtičanci pa je moje znanje o temi relativno površno.
Pitati ću Goranu Hitrec iz koraka mail od cura iz Samobora pa ti mogu dati.
meni nije tesko priznati kad uvidim da sam u krivu...ukoliko je sistem sa udjbenicima takav kakav tvrdite,dopustam da je ideja raznolikosti podnosljiva,tj. da jedan udjbenik nije adekvatan boljem obrazovanju djece
problem je sto teorija i praksa kod nas na zalost ne idu pod ruku...i sami gore negdje navodite "lobi" odredjenih nakladnika...meni osobno je strasno sto za bilo kakvu inicijativu naletim na zid....
vjerojatno je moja greska sto uporno pristajem primiti popis knjiga koje nam posalje razrednik zadnji dan skole i sto se na taj nacin dozvoljavam manipulirati bez glasa protesta ili objasnjenja....
vrijedi li ona Tko prizna,pola mu se ?
btw.kod nas iskustvo usutkavanja redovno osjetim na vlastitoj kozi jer sam jedan od rijetkih roditelja koji ne slijeze ramenima i nada se da ce mozda netko drugi na vjetrenjace
šime, koliko vidim - izdvojili ste samo jedan segment cjelokupnog problema (izbor udžbenika).Nekima je cilj da se ukine mogucnost nastavnicima da biraju po svojem iskustvu i strucnim kriterijima udzbenik, medju naslovima koji zadovoljavaju standard, za svoje ucenike za ciji uspjeh su spremni preuzeti odgovornost.
Drugi bi da se neka komisija odluci za jedan jedinstveni naslov za sve ucenike pojedinog razreda i predmeta u cijeloj RH.
To su dva oprecna cilja. Ostvari li se jedan ne ispunjava se onaj drugi, a sa svakim se nesto gubi ili dobiva. C'est la vie.
pozdrav
ovdje sam zato što smatram da svi imamo JEDINSTVENI cilj. u ovom trenutku će neke stvari biti više obuhvaćene, neke manje- a neke se uopće neće naći u ovoj inicijativi. ali to ne umanjuje njenu vrijednost, niti bi nas trebalo razdvajati.
i odgovor na vašu zadnju primjedbu:
l'important n'est pas ce qu'on a fait de nous, mais ce que nous faisons nous-memes de ce qu'on a fait de nous.
[quote="sorciere
l'important n'est pas ce qu'on a fait de nous, mais ce que nous faisons nous-memes de ce qu'on a fait de nous.
Može prijevod?
Takav sam po naravi da se volim koncentrirati na jedan problem i njega rjesavati. A, morate priznati da sam za ovoga svojski zapeo do nivoa dosadjivanja. Unatoc tome nismo se bas razumjeli. niti sam ja vas razumio sto vas toliko smeta sto mladje dijete ne moze koristiti udzbenik od starijeg. Ja sam primjetio da je mladji dobio popis kvalitetnijih udzbenika i bio sam zadovoljan. Osim toga ako je i tisucu naslova na ponudi u torbi je samo jedan udzbenik i jednako je teska. S druge strane imam dojam da nisam nista uspio objasniti, ali je vrijeme da stavimo tocku. :D
ja sam ovdje jer me je zasmetalo bojazan da cemo se vratiti na staro i biti propisan jedan jedini udzbenik po predmetu i razredu, dakle da ce biti dokinuto gotovo jedina stvar na bolje koja nam se u proslom desetljecu dogodila u skolstvu. Ako korakom nazad trebaju poceti promjene u skolstvu onda hvala lijepa.ovdje sam zato što smatram da svi imamo JEDINSTVENI cilj. u ovom trenutku će neke stvari biti više obuhvaćene, neke manje- a neke se uopće neće naći u ovoj inicijativi. ali to ne umanjuje njenu vrijednost, niti bi nas trebalo razdvajati.
A uostalom neka srezu na jedan udzbenik. S osla breme, oslu lakse.
Lijep pozdrav
[quote=Racela]
l'important n'est pas ce qu'on a fait de nous, mais ce que nous faisons nous-memes de ce qu'on a fait de nous. ;)[/quote prvotno napisa
malo je nezahvalno prevoditi izreke (ovoj je autor striček sartre), ali doslovni prijevod bi bio otprilike ovakav:
nije važno što nam se radi, već ono što mi radimo s onim što nam se radi.
onako malo slobodnije - ako si dobio limun - napravi od njega limunadu
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom