RANA PROVJERA SLUHA U NAŠIM RODILIŠTIMA


Poznato je da je rano oštećenje sluha jedno od najčešćih prirođenih oštećenja i da se javlja u 1 do 2 djece na 1000 novorođenih. S druge strane, iako najčešće prisutno već od rođenja, oštećenje se u pravilu otkriva kasno i to obično tek onda kad kasni razvoj govora. Tako je prosječna dob otkrivanja, do nedavno, bila je 2. godina života. Kako se sazrijevanje slušnog puta, pogotovo u donjem dijelu, odvija vrlo brzo i rano (pogotovo tijekom prvih 6 mjeseci života), izuzetno je važno na vrijeme otkriti oštećenje i započeti slušno-govornu habilitaciju.

Zbog svega navedenog, danas je stav stručnjaka u svijetu da je optimalno provjeriti sluh netom nakon poroda. U Hrvatskoj je organiziran probir na oštećenje krajem 2002. godine, nakon što su sva rodilišta dobila aparat za provjeru (akcija „Dajmo da čuju“ omogućila je i kupnju ovih aparata). Zahvaljujući specifičnoj edukaciji medicinskih sestara i neonatologa i njihovim velikim zalaganjem, već početkom 2003. godine gotovo su sva rodilišta u Hrvatskoj usvojila i započela probir. Aktivnim traženjem oštećenja prije negoli ono postane očito, prosječna dob djeteta kod kojeg se dijagnosticiralo oštećenje pomaknula se s 2 godine na 3,5 mjeseca života, a time je omogućena i rana habilitacija. Danas, uz povremene prekide zbog kvara na aparatu, 31 od 34 rodilišta rutinski provode probir.

Jedino veliko rodilište u kojem probir na oštećenje sluha nikada nije zaživio je rodilište u Splitu s oko 4000 poroda godišnje (10% novorođene djece u Hrvatskoj). Stoga djeca rođena u Splitu ne ostvaruju pravo da budu, u slučaju oštećenja, pravovremeno prepoznata. Do sada su u djece rođene u Splitu utvrđena oštećenja kod OS, r. 29.05.2006. (dob dijagnostike 7mj), ŽP, r. 30.08.2005 (9 mj), AV, r. 20.12.2005. (6 mj), TAJ, r. 19.03.2005. (11 mj), BD, r. 14.03.2004. (2,3 god), ČL, r. 28.06.2004. (2,4 god), ŠJ, r. 23.04.2004. (19 mj), CA, r. 18.06.2003. (2 g), GM, r. 13.07.2003. (2,8 g), DA, r. 11.09.2003. (3,3 g), a tko zna koliko ih još ima s neprepoznatim oštećenjem kod kojih se još čeka da progovore – prema statističkim pokazateljima barem još šestoro. Otkrivanje ovih oštećenja (nekih i relativno rano) isključiva je zasluga pedijatara u splitskoj županiji i Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju u Splitu.

Kako je 20. studenog 2006. probir na oštećenje sluha u rodilištima uvršten u obvezne mjere zdravstvene zaštite (NN 126/06), moguće su tužbe roditelja, a bit će i zanimljivo vidjeti što će poduzeti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Osim toga, od Ministarstva se očekuje da osigura kontinuitet u provedbi Programa, te osigura nabavku novih aparata za rodilišta gdje aparat više nije popravljiv. Bilo bi žalostno da cijeli Program stane s obzirom da smo do sada u provođenju ovog dijela preventivne zaštite dojenčadi bili uzor u Europi.

Smatramo da je neotkrivanje oštećenja koje je bitno za razvoj djeteta, u današnjem stanju tehnološkog razvoja koje to nepobitno omogućuje, oblik zanemarivanja osnovnih djetetovih prava. A u ista se prava, svi zajedno, brojnim deklaracijama svakodnevno zaklinjemo.


Prim.dr.sc. Borut Marn U Zagrebu, 18. rujna 2007.


Hrvatska udruga za ranu dijagnostiku oštećenja sluha

Klinika za dječje bolesti Zagreb