Treće dijete, da li ne?

[Zdenka2]

Pratim ovu diskusiju, ali se nisam htjela ubacivati do sada, kad si spomenula bliskost među djecom slične dobi. Moje dvije mlađe seke i ja rođene smo u 4 godine - moja najmlađa seka mlađa je od mene 3,5 godine. Uvijek, od najranijeg djetinjstva, pa kroz sve faze djetinjstva, odrastanja i odrasle dobi bile smo jako bliske, družile se, povjeravale se, bile jedna drugoj oslonac. Sad smo već gospođe u godinama, sa svojom djecom i ta bliskost traje i dalje i povezuje naše muževe i djecu. Za mene je to jedan od najljepših darova mog života. Našoj mami je bilo teško, ovako kao što ti kažeš, prvih par godina, a kaže da joj je poslije bila pjesma. Ali uvijek nam je bila jako nježna mama, a takva je i sad. I za seke .

[Tashunica]

Moram demantirati komentare o razlici u teškoći između djece s malom razlikom u godinama s onima s velikom razlikom u godinama.

kako bi se reklo sve je u očima promatrača.
kod mene je situacija bila takva da je u početku jedno stalno htjelo biti na rukama ili na cici, a drugo je htjelo i skuhano i oprano i speglano i pomoć oko škole i popričat o nečemu što ju tišti i prkositi i inatiti se i svađati se i ići na izvanškolske aktivnosti i da joj isfeniram kosu i i i...
u zagrebu nemam ni mamu, ni svekrvu niti bilo koga drugog tko bi mi mogao uskočiti. MM ima volju i pomogne, ali je rijetko doma tako da je većina bila i još uvijek je na meni.

i svaka od nas ima svoju priču, ne vjerujem baš da možemo izvagati kojoj je u kojem trenutku bilo teže. netko se bolje snalazi sa petero djece nego netko drugi sa jednim.
imati djecu, odgojiti ih i izvesti na pravi put uopće nije lagan posao za roditelja ni fizički, ni psihički, ni materijalno, ali iznad svega toga je ipak ljubav prema djeci zbog koje ti ništa nije teško.

[Phillis75]

Nemoj se uvrijediti ali velika ti je razlika u godinama. 10 god je previše da bi one sada stvorile bliskost i time tebe stavile u drugi plan. Ti si i jednoj i drugoj u prvom planu i one obadvije se natječu za tvoju pažnju. Da li je to iz ljubomore ili je to djeci urođeno, neznam.
Na tom planu je jednostavnije roditeljima djece kao što su moja.
Samo moram dočekati to vrijeme da se zajedno zaigraju.

[iridana2666]

sad ću malo skrenuti sa topica, ali moram reći par riječi o bliskosti vs razlici u godinama:

između mene i seke je 4 i pol godine i tek smo se malo više zbližile nakon mamine smrti (dakle godina dana će sada 10.04), između mene i brata je 12 godina razlike i ne prođe dan a da se ne čujemo, pa barem porukom. Ako prođe dan da nismo bili u kontaktu, već slijedeći zove rano ujutro na posao ako je sve ok.
Imam prijateljicu - između nje i njene je 13 mj razlika, nikad se nisu slagale, a danas su posvađane na mrtvo ime. Niti jedan drugom u kuću ne ulaze, a kako li tek pričaju jedan od drugom Ito tako imam poznanicu koja je godinu dana starija od svog brata - ista situacija. Kaže da kad bi vidjela brata da šeta cestom da bi ga autom pregazila :/ Baš tužno!

Dakle, stvar je u karakteru djece, a ne u dobnim razlikama pa čak ni u odgoju.

[Zorana]

Ne bih se bas slozila s tim da je rijec samo o karakteru djece.

[Anita-AZ]

Ja mislim da je Philis75 bas zadovoljna razvojem situacije i koliko vidim, problema oko odluke nema!

p.s. Meni ni s jednim djetetom prve 2,3 godine nisu bile najteže.
p.p.s. Sudeći po odnosu moje djece danas, mislim da sam "stvorila" dva međusobna najbolja prijatelja. Razlika između njih dovoljna je da su (i će) oboje dobili veeeliki komad ogromne nezamjenjive pažnje. No, zato ne tvrdim da je to najbolje rješenje za druge. Za nas je. 8)
p.p.p.s. Ljudi si kliknu ili ne, bili braća ili ne. Mogu se poštovati i službeno i voljeti, no ona prava magnetska bratska/sestrinska ljubav je nešto što se ne može predvidjeti ili stvoriti točnim horoskopskim znakom ili dobnom razlikom, ma koliko mi to željeli.

[Irena23]

Misli da nema pravila vezano uz razliku i bliskost. ja imam prijateljice koje su blizanke i cuju se mozda jednom mjesecno i uopce se ne posjecuju. Nisu posvadjane.

[AdioMare]

Potpisujem Anitu.

Toliko je toga što bih posebno izdvojila u oba njena posta, ali ograničit ću se na ovu jednu jedinu rečenicu koja je najljepše moguće uobličila i moje razmišljanje o "trećem"(sedmom, osmom... "neplaniranom", kako reče Anita)...

No, da se to zaista dogodi, ne bih se ni na tren zapitala što drugi misle, pa ni što MM misli jer mladi život je u meni i ako je već tu, a slučajno sigurno nije, onda je to putanja života koju sam valjda na neki način izabrala ni ne znajući i sigurno je to najviše dobro za mene.

Isto tako mislim da se bliskost dogodi i možda malo ju usmjeri roditeljska ruka, ali se ne predviđa dobnom razlikom među djecom.
Imam primjer 14 godina mlađeg brata i vrlo dobro znam što govorim, ali jednako tako ne mogu govoriti o bliskosti s godinu i pol mlađim bratom/sestrom jer ju ne poznajem.
Bliskost je bliskost, tu je ili nije. Ako nije tako izražena, ne znači da ne voliš svim srcem.

[s_a_n_d_r_a]

opet potpis na anitu

p.p.p.s. Ljudi si kliknu ili ne, bili braća ili ne. Mogu se poštovati i službeno i voljeti, no ona prava magnetska bratska/sestrinska ljubav je nešto što se ne može predvidjeti ili stvoriti točnim horoskopskim znakom ili dobnom razlikom, ma koliko mi to željeli.

[Tashunica]

potpisujem anitin p.p.s. i p.p.p.s.

[sanja74]

Ali koliko puta je pravi put ljepši od zamišljenog? Za mene, to je gotovo sve što mi se dogodilo u životu. Sve je išlo drugačije od zamišljenog. Išlo je bolje!

[leonessa]

opet potpis na anitu

p.p.p.s. Ljudi si kliknu ili ne, bili braća ili ne. Mogu se poštovati i službeno i voljeti, no ona prava magnetska bratska/sestrinska ljubav je nešto što se ne može predvidjeti ili stvoriti točnim horoskopskim znakom ili dobnom razlikom, ma koliko mi to željeli.

Potpisujem, Anita često nađe prave riječi . Moj brat je mlađi tri godine i jako smo vezani (nekad mi se čini i previše), gledam oko sebe raznih bratsko/sestrinskih veza (i divnih ali i žalosnih) i odnosa i zato potpisujem ovo gore. Iako sad kad napravim jedan brzinski pregled ljudi oko sebe ipak je očito da su kod stabilnih, povezanih obitelji i djeca u međusobno bliskijim vezama.

[pikula]

Anita A-Z

[Trina]

Ne bih se bas slozila s tim da je rijec samo o karakteru djece.

Ni ja isto.Da se za 20 godina moja djeca ne mogu trpiti i da jedno dijete izjavi da bi brata ili sestru pregazila na ulici,smatrala bih to isključivo svojom pogreškom i propustom u odgoju

[Kanga]

Mojih je troje rodeno tocno unutar 4 god (Jerko je 28.3.01, Relja 24.03.05). Prvo cu reci da svoju obitelj volim bas takvu kakva jest i da ne bih nista mijenjala, cak i kad bih mogla.

Sad se osjecam slobodnom reci da mi se tri godine cini kao nekakav „prirodni“ razmak izmedu djece. Moja je baka rodila 5ero djece, sve u razmaku od po tri godine, bez ikakve kontracepcije (osim dojenja). Rekla mi je da su i mnoge druge zene u to doba tako radale. Danas se promijenio stil zivota, prehrana i tko zna sto jos, i ta se regulacija izgubila. Po mom iskustvu, tri su godine nekako dob kad prestaje ona izrazita potreba djeteta za fizickom prisutnoscu roditelja (npr. nosenjem). Kad se Relja rodio, bilo mi je neusporedivo teze, uz novorodenu bebu, podmirivati potrebe Tonke nego Jerka. Ne nemoguce, ali puno teze. Nisam imala blizance, ali cinilo mi se da bi s njima lakse izlazila na kraj nego s bebom i cicibankom od 20 mjeseci.

Sto se tice slaganja izmedu djece – ne ocekujem da oni moraju biti najveci prijatelji (iako bi me to veselilo), ali u ovome moram potpisati Trinu:

Da se za 20 godina moja djeca ne mogu trpiti i da jedno dijete izjavi da bi brata ili sestru pregazila na ulici,smatrala bih to isključivo svojom pogreškom i propustom u odgoju

[Anci]

Kanga i Trina

slažem se u svemu. I meni se nekako čini da je 3 godine super razlika, nekako se možeš s njima više dogovoriti, ne trči stalno, čak i hoda kad smo vani , ali nosi se i dalje.

Sad mi je pravi pothvat otići s njima dvjema u park i pratiti gdje je koja. Lako je kad smo same u parku pa su mi onda na oku, ali neki dan smo bili u prepunom parku, djeca ciče na sve strane, svi isto obučeni, uh, jedva sam čekala da MM dođe i preuzme jedno.

[Kanga]

neki dan smo bili u prepunom parku, djeca ciče na sve strane, svi isto obučeni, uh,

Meni se na takvim mjestima dogadalo da drzim jedno dijete u narucju i istovremeno skeniram pogledom igraliste: "1, 2... :shock: :shock: Gdje mi je trece, gdje mi je trece???"

[Eci]

To se i meni dešava. A tek na plaži, kad su svi goli i sa mokrim kosama... Sad sam im kupila kričavo naranđaste prsluke, pa ih lako uočim pri skeniranju.
Moji stariji su rzlika malo manje od 3 godine i super se slažu od početka, ali mi je žao što nije razlika manja. Da sam znala da ću imati troje, napravila bi ih jedno za drugim. Mislim da Vito sa njih dvoje do 20. neće baš imati ništa zajedničko i to mi je žao.
Trina je napisala/o:
Da se za 20 godina moja djeca ne mogu trpiti i da jedno dijete izjavi da bi brata ili sestru pregazila na ulici,smatrala bih to isključivo svojom pogreškom i propustom u odgoju
Ovo potpisujem u potpunosti.

[BusyBee]

Mislim da Vito sa njih dvoje do 20. neće baš imati ništa zajedničko i to mi je žao.

Mozda i hoce.
Sestra i ja smo 6 godina razlike i kad je ona krenula u srednju, postale smo jako bliske. I otada je tako.

[Anci]

Eci,
vjerojatno će imati faze kad će biti baš bliski i kad će jedno drugom ići na živce. Kod mene je razlika nešto manja, ali mislim da me isto to čeka. Ajde, kad su npr. 5 i 3 godine stari pa se super mogu igrati skupa, onda jedno krene u školu pa mislim da se ta razlika onda osjeti.
Ili kad mi jedna bude u pubertetu, a druga još ne...

I ja, kao i BB, imam stariju sestru, ali 5 godina stariju. Postale smo bliske kasnije. Sad se čujemo svaki dan, barem 2x. Imam je kao onu opciju "za 0 kuna"- to je bilo najbolje rješenje!

[BusyBee]

Imam je kao onu opciju "za 0 kuna"- to je bilo najbolje rješenje!

I mi smo isto na nultoj tarifi.

[Anci]

Imam je kao onu opciju "za 0 kuna"- to je bilo najbolje rješenje!

I mi smo isto na nultoj tarifi.

[klia]

Trina je napisala/o:
Da se za 20 godina moja djeca ne mogu trpiti i da jedno dijete izjavi da bi brata ili sestru pregazila na ulici,smatrala bih to isključivo svojom pogreškom i propustom u odgoju
Ovo potpisujem u potpunosti.

I ja.

[rena7]

Moram ispričati priču o mom bratu i meni. Ja imam 34 god., a on 23. Uvijek smo se obožavali. Ja sam išla u školu, a njega vodila u vrtić. Zajedno smo pisali zadaće, ja u prvom srednje, a on u prvom osnovne Moj prvi izlazak u kino bio je sa prijateljicama, ali naravno i on klinac je bio sa nama. Uživam kada se sjetim tih dana. Da ne govorim o tome kada me je na telefon zvao dečko, a on se javio. Došao je u boravak po mene i svečano rekao- treba te prijateljica. Branio me je pred strogim tatom A isto tako, razbio nam je novi auto. Dečko je napravio totalku. Prvo je bila reakcija- samo neka je on živ, nema veze. Kada su se stvari malo sredile, a onda frka, zašto, kako, pa na kraju kazna. Žene nemate pojma kako sam ga branila- kako kvočka piliće Sada mm i ja očekujemo svoje dijete. I pretpostavljate- moj brat je presretan! Obožavamo se :D :D

[rena7]

Moram ispričati priču o mom bratu i meni. Ja imam 34 god., a on 23. Uvijek smo se obožavali. Ja sam išla u školu, a njega vodila u vrtić. Zajedno smo pisali zadaće, ja u prvom srednje, a on u prvom osnovne Moj prvi izlazak u kino bio je sa prijateljicama, ali naravno i on klinac je bio sa nama. Uživam kada se sjetim tih dana. Da ne govorim o tome kada me je na telefon zvao dečko, a on se javio. Došao je u boravak po mene i svečano rekao- treba te prijateljica. Branio me je pred strogim tatom A isto tako, razbio nam je novi auto. Dečko je napravio totalku. Prvo je bila reakcija- samo neka je on živ, nema veze. Kada su se stvari malo sredile, a onda frka, zašto, kako, pa na kraju kazna. Žene nemate pojma kako sam ga branila- kako kvočka piliće Sada mm i ja očekujemo svoje dijete. I pretpostavljate- moj brat je presretan! Obožavamo se :D :D

[iridana2666]

Moram ispričati priču o mom bratu i meni. Ja imam 34 god., a on 23. Uvijek smo se obožavali. Ja sam išla u školu, a njega vodila u vrtić. Zajedno smo pisali zadaće, ja u prvom srednje, a on u prvom osnovne Moj prvi izlazak u kino bio je sa prijateljicama, ali naravno i on klinac je bio sa nama. Uživam kada se sjetim tih dana. Da ne govorim o tome kada me je na telefon zvao dečko, a on se javio. Došao je u boravak po mene i svečano rekao- treba te prijateljica. Branio me je pred strogim tatom A isto tako, razbio nam je novi auto. Dečko je napravio totalku. Prvo je bila reakcija- samo neka je on živ, nema veze. Kada su se stvari malo sredile, a onda frka, zašto, kako, pa na kraju kazna. Žene nemate pojma kako sam ga branila- kako kvočka piliće Sada mm i ja očekujemo svoje dijete. I pretpostavljate- moj brat je presretan! Obožavamo se :D :D

klia kao da pričaš moju priču I između mene i brata je 12 god razlika i uvijek smo štitili jedan drugog, a danas se čak ponekad ponaša kao da je moj stariji brat, brine se, zove, štiti me, bori se za mene kad treba , a kolika je moja ljubav prema njemu, nebo nije dovoljno

[melange]

i ja i moj prvi mlađi se sad obožavamo,
skupa smo u zg, skupa na ručkove, sad je sve super.

ali kad se samo sjetim kako smo se znali mlatiti dok smo bili mlađi,
prije puberteta. ko mačka i pas, dva dana sve super i onda dva dana pokolj.
bilo je perioda kad jedno drugo nismo mogli smisliti ni nacrtane.
nakon puberteta su se fizički obračuni pretvorili u verbalne,
sad se svađamo ko odrasli ljudi, ako do svađe dođe.
i više se ne tučemo majka nam je odahnula.

[Eci]

Meni je uvijek bilo žao što nemam brače, pa čak ni bratiča. Sigurno je prekrasno dijeliti djetinjstvo sa nekim. I imati nekog tako bliskog kasnije. Zato ih ja imam troje.

[Trina]

Phillis,kako je,što ima?

[Phillis75]

Mučno!

[iridana2666]

Phillis75

[mama courage]

I ja, kao i BB, imam stariju sestru, ali 5 godina stariju. Postale smo bliske kasnije. Sad se čujemo svaki dan, barem 2x. Imam je kao onu opciju "za 0 kuna"- to je bilo najbolje rješenje!

nisam nikad bila pretjerano bliska sa mojom sestrom, mada smo se kao djeca super igrale. sa svojih 7 godina čuvala sam jednogodišnju seku dok bi mama otišla u dućan (tup - sad pola forumašica pada u nesvjest). za vrijeme škole je svaka imala svoje prijatelje i svoje društvo.

što smo starije oslonac smo jedna drugoj - posebice kad nas starci (tj. sad samo mama) počnu nervirat

[bfamily]

Mučno!

Nadam se da je to ono što mislim da je.

[Ariens]

nisam nikad bila pretjerano bliska sa mojom sestrom, mada smo se kao djeca super igrale. sa svojih 7 godina čuvala sam jednogodišnju seku dok bi mama otišla u dućan (tup - sad pola forumašica pada u nesvjest). za vrijeme škole je svaka imala svoje prijatelje i svoje društvo.

što smo starije oslonac smo jedna drugoj - posebice kad nas starci (tj. sad samo mama) počnu nervirat

Izmedju sestre i mene je 4 godine razlika. Od kad sam krenula u skolu sam nju i sestricnu redovito cuvala :/ . Valjda je to bilo normalno onda. Posebno bi mi bilo tesko kad su se dvije petogodisnjakinje udruzila u maltretiranju .
Sad imam odlican odnos sa sestrom (valjda zato sto vise ne zivimo zajedno).





Phillis75

[Zdenka2]

Mučno!

Nadam se da je to ono što mislim da je.

X

[malena beba]

Mučno!

Nadam se da je to ono što mislim da je.

X

i ja :D

[Tashunica]

Mučno!

Nadam se da je to ono što mislim da je.

X

i ja :D

i još jedan :D

[Phillis75]

Imam osječaj da vam dugujem svoju odluku iz razloga što ste u tolikom broju i tako zdušno se trudile pomoći mi. Moja odluka nije bila laka, ali je moja i kako će ona utjecati na mene to ćemo tek vidjeti.
Činjenica je da što god odlučila ja moram to proći a ne vi. Ja moram procijenti što mogu podnijeti a što ne. Stoga sam odlučila da ne zadržim to dijete.
S trenutnog stajališta ja nemam više snage za još jednu trudnoću (u ovim okolnostima). Već sada se mrzim kad nemam dovoljno snage da se izigram s njima do navečer. I kada se svako jutro budim kao da me pregazio teretni vlak, i još mi se spava a moje ptičice me zovu da donesem mlijeko. A to je tek početak, gdje je tek geganje i veliki trbuh.

Kao što je Litala rekla da čovjek mora sagledati svoje mogućnosti i želje.

Hvala vam.

[njumi]

sretno

[mama courage]

Činjenica je da što god odlučila ja moram to proći a ne vi.

upravo to.

drži se, phillis!

[maria71]

Upravo tako, ma kakva odluka bila , nije lagana.

Drži se.

[anima]

Hvala na iskrenosti i sretno tebi i tvojoj obitelji

[litala]

drzi se

[meda]

hvala na iskrenosti i drzi se

[pikula]

tvoja odluka, tvoje dijete - ja to ne bih mogla- čuvat ću se ovakvih tema ubuduće.

[flower]

temu cu zakljucati da ne ode u neke krive vode.
zacetnici teme