 |
|||
Ovako!ivarica prvotno napisa
Po makrobiotickim nacelima (Michio Kushi) i ne bi trebalo jesti nista izvan radijusa 300 km od mjesta gdje zivite. Nisam makrobioticar (jos) ali otkad su se djeca rodila, trudim se kuhati i kupovati sto je kvalitetnije moguce.
Ne uspijemo uvijek, ali miliji mi je jecam iz Habijanovca (iako pol kile kosta 15 kn!
I to je najvjerojatnije "bio proizvođač". Pod "sezona" mislim na zaistač velike proizvođače. Mali bi komotno crkli od gladi kada bi prodavali tako jeftino.
Predlažem šetnju iza toplane na Šancima odakle dolazi najveća količina salate iz "domaćeg" uzgoja u Zagrebu. Uzgoj je u plastenicima i lifra se u svako doba godine. Poučno.
Peterlin, gdje se onda u tu Kushijevu tezu uklapa tamanjenje gljiva u brdovitim podrucjima daleko od mora itd?
Po meni je istinski lokalni makrobiotizam corba od graha plus npr. pogaca od crnog brasna, uz to kupus salata. Ili neki takvi recepti. Sve ostalo je sminka i pokusaj mlacenja love na opsjednutim konzumentima.
Ženske jel može koja konkretno reci ja znam da na jednom imanju koriste TO I TO ili su to priče rekla kazala(i ja sam čula za jedno imanje da navodno noču nešto posipavaju da nebi netko vidio ali su ih ipak susjedi vidli,ali nekako ne vjerujem u to jer mislim da u bili kojem trenutku može doči netko po uzorak i dati na analizi :/ valjda)ne moram ni čitat do kraja - slažem seživio govornik !
nekako mislim da se nebi isplatilo riskirat ako naplatiš kg mrkve 30kn i imaš povjest od više desetlječa na taj način
Može i pp
jel kupuje neko kod severa i kaj mislite o njima?
sori ak je vec bilo, nisam sve procitala
kad se nalaziš okruženj ljudima koji vjeruju da bez kemikalija (od umj. gnjojiva do hebricida, pesticida ...) nema šanse da išta izraste
(oprani mozgovi, sistem zastrašivanja sličan onome marketingu ad-a : ako ću imati mljeka...)
i onda kad takvi ljudi sa čvrstim uvjerenjem da bez kemije nema života, naletu na eko sustav koji funkcionira bez kemije, dakako da ne vjeruju , da nešto 100% se mora prskati dok nitko ne vidi i sl...
poanta akološke poljoprivrede je zdravo tlo, zdrava biljka, zdrav eko sustav
a to znači da ima štetočina, da ima korova , da 10-20% uroda bude "žrtvovano" kukcima da bi se održala populacija dobrih buba (bubamare, ose, smrdljivi martin ...)
ukoliko dođe do velikog napada nekih težih bolesti, treba se tražiti odobrenje za korištenje sumpornih bio sredstava, u klasičnoj polj. ne traži se nikakvo odobrenje
moš molit Boga da su pazili na karencu tj. vrijeme potrebno da plod prestane biti osjetno otrovan čovjeku (tj. da će se nuspojave brzo javiti)
:/
izuzev salitre (umjetnog gnjojiva) moji su uzgajali povrče: bez hebricida (čupaš, okopavaš) , bez pesticida, bez fungicida
nije to nikakakv SF, samo je pitanje drukčijeg razmišljanja
samo treba više vjere u prirodu
Kupujem u DM-u i Bio-bio dućanima, najčešće žitarice, suho voće (istina muka mi je kada pročitam na etiketi da bademe npr uvozimo iz kanade, grčke i sl), sojino mlijeko, ponekad prerađevine tipa bio paštete, tofu i sl.
Neki dan je na tv-u (zaboravih koja emisija) bila reportaža o tzv lokaltarijancima. To je novi trend u prehrani - lokaltarijanci jedu hranu isključivo uzgojenu u radijusu od 160 km (100 milja valjda) od vlastitog staništaPo makrobiotickim nacelima (Michio Kushi) i ne bi trebalo jesti nista izvan radijusa 300 km od mjesta gdje zivite.
Ne uspijemo uvijek, ali miliji mi je jecam iz Habijanovca (iako pol kile kosta 15 kn!
160 km
....
onda niš od varaždinske purice sa mlincima
gljiva ima i na korčuli i na velebitu i u istri i u slavoniji i ... svugdje. čak i slične vrste (recimo vrganja ima i koji km iza mene i po rusiji). jedino ih ove godine skoro pa nemaPeterlin, gdje se onda u tu Kushijevu tezu uklapa tamanjenje gljiva u brdovitim podrucjima daleko od mora itd?
Po meni je istinski lokalni makrobiotizam corba od graha plus npr. pogaca od crnog brasna, uz to kupus salata. Ili neki takvi recepti. Sve ostalo je sminka i pokusaj mlacenja love na opsjednutim konzumentima.
a lokalmakrobiotizam potpisujem. ja nastojim da jedemo neku primorsku makrobiotiku obogaćenu ribom i lokalnim sirevima. tako nekako.
U biti je umjesto gljiva trebalo pisati algi. :/
kako idu godine, tako se sve vise trudim oko kvaliteta prehrane. mama i ja na vikendici imamo bastu od 300-tinjak kvadrata, uzgajamo dovoljno povrca za najmanje dvije nase porodice (krompir, buranija, luk, paprika, paradajz, patlidzani, mrkva, persun, krastavice, rastika). koristimo stajsko djubrivo koje je odstajalo i pomijesano s humusom, a od ove godine imacemo i vlastiti kompost.
prestale smo s prskanjem icim osim otopinom koprive, a suhu trulez na paradajzu sprijecile smo kalcijem. korov plijevimo.
tjesteninu kupujem integralnu, meso u malim mesarama gdje se jasno zna porijeklo stoke (a ni ne jedemo puno mesa).
najnovija investicija mi je pekac, brasna kupujem integralna, dijelom i u dm-u.
uz homeopatiju, cini mi se da najvecu dobrobit za moj organizam nosi hrana s malo mlijecnih proizvoda, malo (posnog) mesa i puno integralnih zitarica i sezonskog povrca. ne vjerujem u soju ni sojine preradjevine, niti u suplemente u vidu tableta. mislim da smo dugorocno na dobrom putu zahvaljujuci ponajprije proizvodnji povrca.
e da, lokalno stanovnistvo bez kontrole i mjere zloupotrebljava vjestacko djubrivo i razne pesticide. za jedno selo u blizini vele da ne moze korisititi lokalne izvore pitke vode jer je tlo do te mjere zatrovano pesticidima (uzgaja se krompir, luk, paprika i paradajz najvise).
salata je poseban problem - uzgaja se gotovo iskljucivo u plastenicima, zalijeva stajacom vodom u kojoj divno uspijeva ameba.
Ovo s trendovima i etiketiranjem je stvarno postalo smijesno. Moram javit babi da je lokaltarijanac. Ako bude uopce znala i izgovorit doticnu rijec.
samo se ti zezaj i omalovažavaj trendove
rene bakalović već otvara lokaltarijanski restač -ako sam sve dobro pohvatala
Neki dan prvi put cula za taj izraz - lokaltarijanac. Svasta covjek nauci gledajuci TV
neš ti
fensi naziv za moju prababu
kvotam sama sebe u nadi da ce netko odgovoriti
Ja kupujem od Severa i jako mi je fino njihovo povrće.
Radijus nije isto sto i promjer!Peterlin, gdje se onda u tu Kushijevu tezu uklapa tamanjenje gljiva u brdovitim podrucjima daleko od mora itd?
Po meni je istinski lokalni makrobiotizam corba od graha plus npr. pogaca od crnog brasna, uz to kupus salata. Ili neki takvi recepti. Sve ostalo je sminka i pokusaj mlacenja love na opsjednutim konzumentima.
Radi se o zdravoj pameti i onom sto je Davor rekao (mislim da je on - sorry ako nije) a to je skladistenje i zagadjenje u transportu.
Tko je Sever i gdje toga ima???
neš ti
fensi naziv za moju prababu
Peterlin, to sa kupovanjem namirnica iz maticne zemlje je sasvim ok. Iako se, po meni, ne podudara uvijek s onim sto je najbolje za lokalno stanovnistvo. Riba je zdrava i ok, ali ne moze me nitko uvjeriti da je kao namirnica dostatna i uvijek ok za npr. nekog seljaka koji zivi u brdima i koji bi nakon jedenja iste ogladnio ponovo za pet minuta. U tom slucaju mi se ovo s promjerom cini prikladnije.
Paaa, eventualno tako moze (zitarice i mahunarke). Ako prodje provjeru na ulazu u drzavu. Da ne bude ko s kineskim mlijekom u prahu...
ili po najnovijem, grickalicama iz Kine...
ne kupujem u dućanima zdrave hrane jer si te cijene ne mogu priuštiti...srećom svekriva i šogorica imaju veeliki vrt tako da i nemam potrebe kupovati neke namirnice po dućanima. a ako i nešto nemamo na vrtu kupim kod kumica na placu..sad jel se i to ubraja pod dućan zdrave hrane...ne znam
zavidim svakom tko ima nesto domaceg voca/povrca iz svog vrta!! :/
Mi kupujemo u svakom dućani ono što nam odgovara i što je tamo povoljnije. Prije smo pazili jer su kikači bili mali, sad jer imaju alergije -tako da imamo posebne zahtjeve. Uglavnom se trudimo biti što lokalniji i što jednostavniji uprehrani (mislim na kemije, skladištenje isl.) kad ide ide - uglavnom kupim jedno povrće na jednom mjestu, jabuke na drugom ...sever, garden, bio i bio, plac. Slatkiši u dm-u jedni, u ipercoopu drugi, u milleru treći, (uvijek je nešto povoljno kod jednih što je komatozno skupo kod drugih - kao da se dogovaraju) Ti dućani zdrave hrane se isplate jedino ako se ne daš uvući u paranoju oko čarobnih namirnica,suđa, kozmetike. To sam radila kad sam bila solo i trošila gomile love. Sad se palim na kvalitetno eko brašno, voće, povrće , razveselilo me eko mljeko, jogurt i putar , čekam jaja i meso da budu dostupniji. Ovako trošim više na benzin obilazeći dućane
I ja sam, a onda sam se 2003 raspistoljila i kupili smo grunt. Vrt bas nemam jer ne stignem obradjivati dovoljno cesto, ali imam cvjetnjak i vocnjak! I home-made pekmez i dzem od SVOJIH sljiva i breskvi, a sad je sezona jabuka! :D
nije dućan, ali ovaj vikend su na Boćarskom domu dani hrane. Prošle je godine bila izvrsna ponuda sireva, čak smo nakon toga išli pogledati jednu farmu, kruha, voća i povrća, meda,...
Giti je bio jako zanimljiv folklor i dječiji zborovi.
I danas i sutra 2. eko festival na Trgu, pa ću i to pogledati.
mislim da je problem sto ljudi brkaju zdravu ishranu sa namirnicama bioloskog porjekla.
to se moze podudarati, ali i ne mora.
ako jedes samo pizze i tjesteninu sa salsom i hrpom slatkisa + sojine pudinke i co
a iz ne znam kojih razloga, vecina ljudi koji su vrlo sumnjicavi prema tim bio ducanima i bio firmama, kada i udu u takve ducane onda vecinom gledaju kekse, sitnarije, sokove, cipsove i sva ta cuda.. onda vele da je to sve sto su gledali jako skupo. jest, to je tocno, ali da li to uopce treba.
moj problem sa bio i bio u zagrebu (mislim super da toga ima) jest da osim zitarica i tjestenine, te grahorica, u vecini slucajeva nemaju voce, povrce, sireve, mljecne proizvode (jogurti koje ja ovdje kupujem u staklenim bocama ukusom i sastavom imaju vrlo malo dodirnih tocaka sa vindijom, lurom i co)
nema nepasteriziranog i nehomogeniziranog mlijeka i jogurta i sireva od njega.
nemaju kruha koji bih ja zvala jestivim i integralnim.
i na kraju krajeva nemaju ni peradi, ni jaja, ni mesa, uzgojenih bez hormona i slicnoga.
seni, a kaj je s kruhovima od demetre? meni su oni ok.
pikula, gdje ima eko mlijeka, jogurta i putra?
peterlin, sever je ekolosko gospodarstvo, ja stalno kupujem od njih, imaju dostavu na kucni prag (super kad imas 2 male djece), vise na http://www.eko-sever.hr/
mislim na svjezi kruh i pecivo, ne onaj u celofanu. (nisam bila od ljeta u zagrebu, mozda se nesto promjenilo)
ono od mavrovica sto sam kupila na moru mi je hm, hm ne bas osobito.
bolji mi je "normalni" kruh u ducanima u juznim krajevima.
Obrađivati?!? To je ono kad se raspadneš od posla??
Vrt itekako možeš imati s minimalno rada. Prvo moraš utvrditi što ti raste na zemlji. Kupusnjače traže previše brige i napada ih puno nametnika. Prekriži ih. Mrkva traži rahlu zemlju. Možeš je uzgajati tako da prve godine uložiš u kombinaciju pijeska i komposta i sve to pomiješaš sa zemljom koju imaš. Iskopaš duuuuboke...hm...jarke, u to usipaš mješavinu i posiješ mrkvu. Raste. Buče, cikla, paradajz, špinat, blitva, krastavci, endivija i radič uspjevaju na svakom tlu. Posijati možeš sve začinske biljke u ogromnim količinama i poslije zamrzneš pa imaš za cijelu zimu. Isto napraviš i s ljekovitim biljem koje siješ i sadiš između npr. paradajza pa ih tako štitiš od bolesti. Papriku prekriži ako ne misliš stalno zalijevati.
Sve ovo govorim iz iskustva. Ne naradim se preko godine, ali povrća imam. Ne sve, ali ono što imamo je domaće, neprskano, bez umjetnih gnojiva i u ogromnoj količini. Plijevljenje, okopavanje i ostalo?? Nije to za mene 8)
Ne kupujem u "bio" i "zdravim" dućanima
Kod nas nema DM-a, pa ne znam za njihove proizvode. Ali ovo što se (ovdje) podrazumijeva pod "zdrava hrana" je nešto što nikad ne bi stavila u svoj tanjir. Kod nas ti pojmovi podrazumijevaju (većinom) nešto u rinfuzi "na vagu" što je obično pljesnjivo/prljavo/smrdljivo/staro (ne obavezno tim redoslijedom, ali obično sve odjednom :bljuc
Jedino zbog čega uđem u takve prodavnice (zapušenog nosa) je soja sos, i to ako ga nema u lokalnom supermarketu. S obzirom da ga koristim jako rijetko i malo, u takvu sam prodavnicu (poetskog imena "zelena jabuka"
Povrće kupujem na pijaci kod provjerene tete, ali smo ove godine i kod nje išli rijetko jer su baka i deda posijali vrt :D Ništa nisu špricali, svaka povrćka je imala "falinku" ali je ukusom bila superodlična. Sljedeće godine ćemo mi učestvovati mnogo više, pa će i "ponuda" biti raznovrsnija.
a di nabavljaš sjeme? je li to uopće bitno? svekrva isto ima vrt i od milja ga zove moj eko vrt, a možda koristi GMO sjeme? :?
cvijeta73, postoji udruga Rustica koja se bavi očuvanjem sjemena starih sorti povrtnih (i cvjetnih) kultura. Kod njih se može nabaviti i/ili razmjenjivati sjeme starih sorti koje nisu genetski modificirane.
www.rustica.hr
Sjeme paradajza je starije od mene. Recikliramo ga svake godine. Ostatak ili dobijem od nekog ili kupim-nekad i na sajmovima zdravlja, ali mahom ostavim par biljaka za sjeme (čitaj: zaboravim ih pobrati). Ne brine me toliko sjeme nego sve ono čime je povrće tretirano u tijeku rasta jer sve te kemikalije odreda na sebi imaju nacrtanu mrtvačku glavu. Osim toga, udio vitamina i minerala znatno je veći u povrću koje nije gnojeno umjetnim gnojivima-pa čak i da je GMO sjeme.
U vrt se ulaže samo prve godine kad treba livadu pretvoriti u gredice. Kasnije lijepo puštam da mi se cikla bori s korovom i berem ono kaj uspije. Zato sijem jako puno tako da odmah uračunam gubitke.
Eto, upravo smo izvadili dio uroda čičoke. Kod nje je što se uzgoja tiče najveći problem-prestati je uzgajati. Raste ko luda, a iz zemlje se vadi cijelu zimu ako se zemlja ne smrzne. Prvu kilu i pol kupila sam od Zlate Nanić. Sad već uzgajamo n-tu generaciju te čičoke: opet reciklaža-dio se pojede, a dio ide za sjeme.
mim, možeš li na receptima napisati kako je spremaš?
Za pocetnike u poljoprivredi: "Vrt bez motike" autorice Ruth Stout.
heh, super mi je taZa pocetnike u poljoprivredi: "Vrt bez motike" autorice Ruth Stout.
samo mi fali trave
ove godine sam sve super napravila osim što sam krivo pospajala sustav za navodnjavanje pa sam imala bonsai pomidore
al su bile ukusne
i mahuna ko blata
i di koju tikvicu, i mrkvicu
biti će bolje dogodine, sad znam šta ne smijem ponoviti
i još jedna knjiga: "Reovulija jedne slamke" Manasobu Fukuoka
http://www.youtube.com/watch?v=lQmPT6jftt
"revolucija jedne slamke"
Revolucija jedne slamke je zapravo vise filozofsko djelo... Gospoja bez motike rulz!
Umjesto sijena probaj nabavit strugotinu i piljevinu, ako znas kakvog stolara. Nije isto, ali moze posluziti.
Misliš na čičoku?? Mi to potamanimo sirovo. Nekad posolim, nekad ne, jedemo je ko jabuku: jedan čisti, a drugi klopaju. Okus je sličan rotkvici.
A inače je ubacim u svaki čušpajz ili kad kuham krumpir za pire. Nema ti tu recepata: čičoka rulz 8)
kad sam pročitala što sve u njoj ima, odmah ću je potražiti. :D
kako se ta cicoka zove na njemackom (ili engleskom)?
E, da, moje je vrtlarenje počelo upravo čitanjem ove knjige iako sam sve to skupa još malo pojednostavila. Malčiram, ali pokošenom travom s mog travnjaka. Koliko ima toliko stavim. Uglavnom-tlo oko biljaka koje uzgajam malčira korov koji oko njih rasteZa pocetnike u poljoprivredi: "Vrt bez motike" autorice Ruth Stout.
Zaboravila sam spomenuti češnjak. Svake godine posadim 3 gredice i sve to pojedemo dok je mlad. I onda svake godine ponov žicam mamu onaj za sadnju. Njega ne napadaju nametnici, treba ga samo gurnuti u zemlju.
Od kopriva koje mi rastu na zemlji radim gnojivo, u njega još utrpam otpatke od ljekovitog bilja i kad se s tim zalije salata ili radič onda imate oooogromne listove, a na prirodan način.
Buče sijem tako da iskopam malo veću rupu, u nju utrpam humus koji dovučem iz obližnje šume i razne otpatke koji bi inače završili u kompostu. U tu hrpu samo gurnem sjeme i zalijem. Točka, kraj posla. Slijedeći posao je ribanje buča za jelo.
Bit takve poljoprivrede je u tome da se uvijek posije više nego što vam treba jer se računaju gubici zbog toga što se ne obrađuje zemlja i korov ipak uguši jedan dio biljčica, ali ono što uspije je savršeno.
Npr. paradajzi mi se krajem ljeta ne vide od slaka koji ih prekrije pa same stabljike paradajza i pripadajući kolci liče na wigwam. Lijepo maknem slak i uberem paradajze, a korov čuva vlagu korijenju paradajza pa ga ne moram ni zalijevati. Nemam prinos kao da stražarim i trgam zaperke, ali imam sasvim dovoljno za cijelu zimu.
Seni, latinski je Helianthus tuberosus, zovu je još i Jeruzalemska artičoka, ali ostale nazive ne znam.
Apri, ona je savršena za prehranu dijabetičara jer sadrži puno inulina tako da je ustvari njima zamjena za krumpir. Može se i kiseliti, ali nikad nisam probala.
samo za ruže ili lukovice (cvijeće), naime pri raspadu piljevine nastaju određeni spojevi koji loše utječu na mlado korjanje i plitko korijenje
trebam sijeno ili slamu, čak sam i pokosila , ručno, ja , ali bilo je taman za pola vrta, a da ne spominjem da je taj sloj se stanjio nakon par mjeseci (radspada se, pretvara u humus) ...
prodaju ljudi po Lici, za bagatelu ... al nemam prijevoz .. ma bude bolje dogodine
MGrubi, ako ti to nije bad možeš "malčirati" i crnom folijom za sadnju, ali računaj na to da se tlo ispod nje dosta ugrije. Ja sam tako jedne godine sijala salatu: rasprostrla sam foliju po gredici, zategnula je i učvrstila ciglama sa svih strana, probušila rupice na određenom razmaku i u to gurnula sjeme. Rezultat: lijepe glavice salate. Ali i to mi je nekak previše posla, a ipak se radi o foliji što znači da nije prirodno.
Ovo za piljevinu je istina: kad istruli jako se zakiseli tlo što ne odgovara većini bilja.
crna folija otpada ... na onom suncu... zakuhati će korjenje
pokušala sam sa kamenom (bar njega imam na bacanjw
ali je teško raditi sa njim
Sad sam ti tek pročitala lokaciju. Fakat otpada. To je i kod nas na kontinentu samo za ranoproljetnu sadnju.crna folija otpada ... na onom suncu... zakuhati će korjenje
pokušala sam sa kamenom (bar njega imam na bacanjw
ali je teško raditi sa njim
Malčiranje kamenjem?!?!!! Čeg se sve ljudi ne sjete
A da pogledaš u oglasnicima za sijeno? Netko bi ti možda mogao i dostaviti ako uzmeš jako puno. Ne baš iz Like, ali možda negdje blizu ima netko tko kosi neko raslinje. Tebi ne treba kvalitetno sijeno nego ti je dobar bilo kakav korov.
Ne treba joj sijeno uopce. Moj brat malcira samo slamom. MGrubi, a borove iglice?
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom