s tim me sapunima samo mamis
kako ih radis, kako izgledaju, cak sam isla traziti neku staru izdajalicu koju sam dobila jos kad sam s mislavom bila trudna
a za lush :shock: , pa ne mogu vjerovati
ima li ista neiskvareno na ovom svijetu :/
s tim me sapunima samo mamis
kako ih radis, kako izgledaju, cak sam isla traziti neku staru izdajalicu koju sam dobila jos kad sam s mislavom bila trudna
a za lush :shock: , pa ne mogu vjerovati
ima li ista neiskvareno na ovom svijetu :/
A valjda ivaricini sapuni.
MMova rodica radi u Lusha i toliko ih tlace i izrabljuju da mi je zastita zivotinja pala na drugo mjesto - ne bih ih kupovala zbog zastite ljudi :/
summer prvotno napisa
meni je par njihovih uljnih plocica (ili kako se vec zovu) za kupanje jako fino, ali me ovakve price uvijek navedu, da mi odjednom budu manje fini.
ovo mi je sve za pretpostaviti, ali meni je super što nema ambalaže. Nekad me gadno mučilo što svi ti gelovi za tuširanje dolaze u bočicama koje se kod nas ne sakupljaju za reciklažu. Tako da mi je draže kupiti taj sapunčić u papiru.blazena prvotno napisa
Po mirisu definitivno se osjeća da to nisu nikakvi bio proizvodi...
Ali ja nažalost ne znam gdje kupiti nešto bolje.
A otkad sam počela kupovati dječje sapune za malu, i ja ih koristim, to mi je jako dobra opcija.
dobit ces ih jednomzrinka prvotno napisa
pa tek sam dvije ture napravila
i jos se testiraju na mojoj familiji
kome onda vjerovati?
ducanima bio hrane?
:/ proizvodjacima bio hrane? (kršitelj koda)u?
svi se kunu u ekolosko, al od toga nista, bojim se
i kad razmiljas da izabires manje zlo, opet nisi siguran
onda, razmisljati opce o tome ili ne, kad ti nitko ne moze garantirati da je zaista nesto ekoloski proizvedeno
jedino rjesenje, imati svoju vrt i sam uzgajati
i zamrzavati svoje mlijeko, pa kad te netko upita kako ste u visokim godinama tako lijepi ti lijepo kazes, znate par godina sam dojila svoje dijete a sljedecih par godina nakontoga sam se izdajala i pravila sapun od mog mlijeka, zar mi ten nije prekrasan
kud ces bolje promocije dojenja :D
zrinka prvotno napisa
tko zna od cega je brad pitt u klubu boraca radio sapune?
zrinka prvotno napisa
nije loše.
ma meni se ipak čini da ima smisla tražiti zdravije opcije i da nije baš "sve to isto", kako ljudi znaju ići linijom manjeg otpora.
to mi ide u rang onoga da je ionak sve već zagađeno (recimo imaš i onih koji kažu da je i MM zagađeno, pa sigurno ne može bit baš tolko bolje od AD...ili ovo s pelenama...)
što jest jest, nije se uvijek lako snaći u svemu tome.
ali ja opet vjerujem da u Lushu, i ako nije skroz naturalis, ima više prirodnih sastojaka od recimo neke prosječne bočice šampona koja ne poriče da nije "ekobionaturalis".
Pa prodavao ima je natrag njihovo salo. Zakon.renata prvotno napisa
ivka, ja cu se izdojit (ne znam doduse kako) samo za sapunce.
marta, amo jednu vikend radionicu za sapunice napravitimarta prvotno napisa
:D
nema sanse. kod mene samo rucni rad prolazi. to ivka nek radi radijonicu o sapunima pa cemo se kod nje prijaviti.zrinka prvotno napisa
pa da, fino kaže striček **** da garantira svojim imenom.zrinka prvotno napisa
Mi kupimo cesto babylove obicni djecji sapun, ne cini se los. Eko test vrlo dobar.
ja ne razumijem zašto ti eko proizvodi, umjesto da su jeftiniji, su skuplji. evo, neki dan sam imala najbolju namjeru kupiti eko krumpir u našem dućanu, kad ono kilo krumpira - 15 kn :shock:
a još ne koriste ni kemiju koju treba platiti nego špricaju s, nemam pojma, koprivom :/
pa to jest puno skuplji način uzgoja, inače bi svi tako da je jeftinije.
a opet, da je veća ponuda, bile bi i cijene niže.
ovo sam ja skužila kad sam s djecom napravila svoje prve bath bombs iliti šumeće kugle koje djeca obožavajuivarica prvotno napisa
Juanita, to uopce nije puno skuplji nacin uzgoja. Realno bi bilo su eko proizvodi 10-15% skuplji, a ne 300%... Samo se bogate na nama.mamma Juanita prvotno napisa
pa da - ja bih recimo, bila spremna platiti neku razliku u cijeni radi, ne znam, certifikacije, nadzora i sl. al' što je previše je previše. :/marta prvotno napisa
Zaboravila sam taj dio certifikacije, al sve skupa gledano nikad ne moze kostati toliko koliko se naplacuje.
meni se cini da je danas (ne znam da li zbog masovne proizvodnje ili zbog necega drugog) opcenito na neki nacin snizena kvaliteta prehrambenih proizvoda.
ako hoces npr. kupiti neku zaista dobru marmeladu, koja bi bila priblizno jednaka onoj home made, ona kosta jako puno. isto je s maslinama, namazima i slicno.
dakle ne govorim o nekim nazovimo ih luksuznim proizvodima, kao kavijar, skampe koji su skupi, jer ih nema puno, ili ih je tesko nabaviti.
govorim o obicnim stvarima, koje kad su dobro napravljeni kostaju puno, puno vise nego sto bi po svom sastavu trebali. bez obzira bili bio ili konvencionalno proizvedeni.
pa zar nije to do toga da konvencionalni uzgoj (pesticidi, umjetna gnojiva pa i gmo...) daju visestruki prinos pa je cijena stoga "prihvatljivija" (ekonomska cijena, da se razumijemo...)
bio proizvodnja jest u temeljima samog nacina uzgoja jeftinija (manje dzidza...) al je prinos daleko manji - a potraznja velika - stoga i cijena raste...
pa kažu da nije - da ekološka proizvodnja, u konačnici, daje i veći prinos. ne znam, pitati ćemo MGrubi, ona to proučava.litala prvotno napisa
eto si me zbunila :/ meni odnekud zvoni u glavi (doduse, u mojoj glavi stosta zvoni ) da silna kemija dovodi do povecanja prinosa (smanjenjem nametnika, povecanjem "hranjivosti" tla i ostalim "trikovima") :?
a ono malo vlastitog iskustva kojeg imam s proizvodnjom biljaka (ne bi se to bas moglo nazvat proizvodnjom, no eto, diskusije radi ), rekla bi da nemam bas potpuno krivo...
mislim da je tocno ovo sto kaze litala. bio proizvodnja (barem po onome sto sam citala, odnosno razgovarala s ljudima koji se njome bave) je skuplja.litala prvotno napisa
medutim pitanje je koliko je u toj razlici cijene dio koji otpada na skuplju proizvodnju, a koliki je dio koji je marketing.
a i ja pišem temeljem zvonjave u glavilitala prvotno napisa
evo, sa stranice FAO - organic agriculture:
a evo nešto i o cijenama:Organic agriculture and yields. The performance of organic agriculture on production depends on the previous agricultural management system. An over-simplification of the impact of conversion to organic agriculture on yields indicates that:
1. In industrial countries, organic systems decrease yields; the range depends on the intensity of external input use before conversion;
2. In the so-called Green Revolution areas (irrigated lands), conversion to organic agriculture usually leads to almost identical yields;
3. In traditional rain-fed agriculture (with low-input external inputs), organic agriculture has the potential to increase yields.
mislim da se u prvom redu radi o odnosu ponude i potražnje - odnosno sve dok je potražnja višestruko veća od ponude, i cijene će biti više.5. Why is organic food more expensive than conventional food?
Certified organic food. Certified organic products are generally more expensive than their conventional counterparts (for which prices have been declining) for a number of reasons:
- Organic food supply is limited as compared to demand;
- Production costs for organic foods are typically higher because of greater labour inputs per unit of output and because greater diversity of enterprises means economies of scale cannot be achieved;
- Post-harvest handling of relatively small quantities of organic foods results in higher costs because of the mandatory segregation of organic and conventional produce, especially for processing and transportation;
- Marketing and the distribution chain for organic products is relatively inefficient and costs are higher because of relatively small volumes.
ma, ono sto je meni najbolje zazvonilo jest kad sam sama posijala matovilac i kad je niknuo i kad sam ga prvi put sama u svom vrtu isla brat za napravit salatu - tad mi je jako glasno u glavi zazvonilo zasto kila matovilca na trznici kosta 80+kn a cijena pakiranog u nekom supermarketu dodje i do 120kn/kg...
certificiranje eko markicom je prilično skupo. jedan je proizvođač o kojem sam čitala komplicirani put do dobivanja te oznake platio 30.000 kuna :shock:
a oznaka eko ne znači da proizvod nije tretiran pesticidima i slično, već da je tretiran posebnim sredstvima, koji su razgradivi i sl...
evo jedan dobar link
http://www.mojdoktor.hr/default.aspx...3&article=2047
Tzv. konvencionalna poljoprivreda daje veće prinose, međutim cilj nije najveći prinos nego optimalni odnos troškova i prinosa, tj. možeš našišati više gnojiva i dobit još više, ali u konačnici se manje isplati. Usput je naravno isplovilo da više gnojiva šteti tlu, vodama, zdravlju biljaka, ljudi itd.
Neke analize pokazuju da je to za same poljoprivrednike trka bez kraja, jer su im sve veći ulazni troškovi, a sve manji dio krajnje cijene proizvoda pripada njima. Industrija nafte, gnojiva, zaštitnih sredstava i sjemena odnese nepojmljivo velik dio. (A u svijetu su često to iste korporacije.)
Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je energetski skupa. Nisam sigurna ali zvoni mi (sad i meni) da proizvodnja, doprema i korištenje sve te silne nafte, traktora, pesticida daje neki zbir kalorija koji je jako blizu ako ne premašuje kalorije dobivene iz usjeva. Još kad zbrojite kamion koji to preveze preko pola svijeta, skladišta, hipermarkete itd - mi jedemo na račun ranije skupljene energije u fosilnim gorivima. Da plaćamo punu cijenu ne bismo to mogli platiti.
Organska poljoprivreda poklanja pažnju stanju tla kao preduvjetu za zdravlje biljaka. Uzgoj bez umjetnih gnojiva, pesticida i prekopavanja ne čini organski uzgoj, možda tek njegov početak.
Hoću reći, kad krenemo sami pa nam ide lošije od očekivanog, možda nismo dovoljno toga uzeli u obzir. Osim toga, zna se da je baš prelazak na organski uzgoj teži nego neke kasnije godine - jer se tlo još nije oporavilo.
A samim time što jedemo ono što smo uzgojili mi ili susjedi, popravljamo omjer utrošene energije da bi se proizvela energija iz hrane.
Zadnjih se desetljeća sve više razvija integrirana poljoprivreda. To je recimo konvencionalna gdje se vodeći računa o plodoredu, uvjetima uzgoja, pravom času za zaštitu itd znatno smanjuje upotreba pesticida i gnojiva.
i ja identičnoDia prvotno napisa
sad je došao bebač pa njegovu robicu, tetra pelene i gazice probrljam s peglom
ja sam neki izrod ali volim peglati.
obožavam miris svježe oprane robe.
većinu perem na 40 i 60, ali sve više koristim i 30, samo rijetko 95.
detrdženta stavljam oko 1/3 preporučene količine, a smanjujem i omekšivač.
ok kad smo počeli s dohranom količina deterdženta koju koristim se skoro poduplala
zapravo sam shvatila da do sada veš nije (skoro) nikad bio flekav prije pranja, a sada je uvijek pun fleka od 100 raznih stvari. kad stavim žlicu deterdženta, nikad se ne operu sve fleke, ali kad stavim 2 onda je sve lijepo čisto. perem na 40
proći će to razdoblje brzo.puntica prvotno napisa
naša je robica bila sva flekana. meni je bilo bitno da je čista. zaflekavaje je iza nas, a robica se u međuvremenu izvrtila više puta i fleke su izblijedile, a neke čak i nestale
mi još imamo fleka, ali ne više toliko. moram priznati da sam se prestala opterećivati ako fleka ne ode u prvom pranju, ode nakon nekoliko.puntica prvotno napisa
veliku većinu njenih stvari perem na 60, a na fleke stavljam onaj dm-ov tekući sapun na fleke. rijetko koja preživi.
ali me izluđuju fleke od one čokolade sa sladoleda. nemam pojma kaj stavljaju u to ali to se ne skida ni nakon 10 pranja.
ajme, ti me nadje s tim sladoledomgitulja prvotno napisa
a ko za inat, moje cure bas taj sladoled vole
To se i ja pitam. MM je ovog ljeta, dok sam bila na putu, dečkima kupio sladoled od čokolade i dopustio da ga jedu u autu. Rezultat:remenčići Maxi cosi stolici, tipa Tobi, su se sprljali. Pokušavala sam očistiti svim sredstvima koje sam imala, ali bez uspjeha. Sad imamo sigurnu, skupu, relativno novu i zamrljanu stolicu.NatasaM... prvotno napisa
Imate li neki prijedlog za čišćenje?
bilo je riječi o tome da će netko probati staviti ocat u suđericu umjesto sjajila?
ima li kakvih novosti u vezi toga? jel preživila suđerica?
jel tko probao staviti neko mirisno ulje u vodu kojom pere parket?
dugoročno gledano, šta se može desiti s parketom koji se tako tretira?
imam bojler na drva, pa svako malo gurnem u njega prljavu plastičnu vrečicu da izgori. E, sad, jel to veće zlo nego da idućih 10god leži u prirodi? Dilema :?
OK je spaliti običnu polietilensku vrećicu (LD-PE).
Nisam baš prošla cijeli topic (na topicu o polietilenskim vrećicama sam pisala zašto), ali sam evo čula da se i protiv plastičnih čaša bore tako da proizvode papirnate čaše koje narano da moraju biti impregnirane da ne propuštaju vodu, a i sama prerada je neusporedivo veće opterećenje za okoliš. Ja sam uvijek za minimiranje potrošnje svega.
ja obojesade_74 prvotno napisa
ocat djeluje, ali mi se čini da se brže troši
ocat koristim za skidanje kamenca iz veš mašine, suđerice, kuhala vode
ulje čajevca
nema šta oštetiti , nije agresivno (može direkt na kožu) i u pitanju je par kapi
Čitala prošle godine u članku Večernjeg lista da je ekološkija u prirodi plastična vrečica jer se ne raspada nego papir koji je u procesu prerade obrađen kemikalijama koje onda završe u zemlji :shock:
Pa upravo je prozivodnja ta koju propušta površno oko i vidi vrećicu na grani. Proizvodnja papira je veliko opterećenje za okoliš. Papir kao ni plastika se ne nalazi u prirodi, već se dobiva preradom, papir drveta, a plastika nafte.
Nego, ova mirisna ulja mi zvuče zanimljivo. Ne bih očekivala da će ulje difundirati kroz lak i napraviti nešto grozno, ali je l primjećujete da se prašina bolje lijepi za pod ili tako nešto? Probat ću s nekom testnom površinom doma (ako netko već je, onda nema potrebe)
Ja godinama savljam... lavandu, mentu, limun. Nista nije osteceno.jel tko probao staviti neko mirisno ulje u vodu kojom pere parket?
dugoročno gledano, šta se može desiti s parketom koji se tako tretira?
jel pereš samo s vodom s mirisnim uljem , ili dodaješ još koje sredstvo za čišćenje parketa?