Dubbiii - posvojenje na vidiku!

[dubbiii]

bok svima,već se duuuugo nisam javila,žao mi je!!!!!!!
bili smo na moru 2 mjeseca ja sa svojim curicama dok je mm radio i znojio se u zg.naravno da nije mogao dobiti toliko godišnjeg .........
moja K. je naučila sama plivati dok smo bili na moru,mlađa S. prvi put je vidjela more i bilo joj je super,uvijek složi neku smiješnu facu kad uđe u more....
ja i cure jedva smo čekale da se vratimo u zg,valjda nam je falila naša kuća i iako sam odrasla na moru jedva sam čekala zagrebačke ulice i parkiće
na porodiljnom sam od 2.06. i full mi je sve tako brzo prošlo i stvarno uživam u svakom trenutku sa njima.
sada smo stvarno jedna velika prava obitelj,stvarno uživamo.K.zna često pričat čega se sve siječa i kako joj je bilo,suza mi krene -stvarno,ali sada se vidi da je uistinu sretna,oba dvije su sada sretne.

to je bila moja priča što se tiče centra u borbi za njih dvoje,ali prava priča uistinu sada počinje sa moja 2 ...

vjerujte mi;sve onea razmišljanja kada,kako napraviti da postanemo prava obitelj,to su sada samo sječanja na jedan dio u našem životu i kada se tako sada sjetim mislim da je to ipak bio težak period što se tiče papirologije,centra,svih onih nasmijanih faca a samo čekaju valjda da odemo ...što prije...i uspijeli smo u tome,uspijeli smo ostvariti cilj,jedini cilj u životu i sada smo potpuni mi sa našom djecom i oni sa nama.....

želim svim mamama i tatama koji žele posvojiti djete učinit će najljepšu stvar na svijetu,spasiti dijete a usrećiti i sami sebe.želim im da to bude u što kraćem roku.mi smo od samog početka čekali godinu i pol,bilo je uspona i padova ali na kraju uz vjeru,nadu i mnogo ljubavi i strpljenja vaša priča uvijek ima ima sretan kraj..........

[ivanas]

[Anemone nemorosa]

[mia]

[dubbiii]

evo u utorak idem sa S. u vrtić na privikavanje,znači pričam s njom da bi više razumijela zašto idemo tamo,a ona mi jadnica sa osmijehom na licu kad je pitam dali će biti dobra kaže "daaaaaaaaaaaaa....",ali čini mi se da će biti možda malo teže jer svaki put kad idemo u grad tramvajem,valjda je sve one uličice podsječaju na dom u kojem je bila,pa kaže "ne teta,ne teta" i čini mi se će joj to stalno biti u glavici.ipak je jako sretno dijete,uvijek nasmiješena,nikad nije namrgođena,sve voli papati i nipoštro se neda odvajati od mame i tate.... .a sljedeći tjedan škola,pa i to mora početi....moja K.je presretna što će ići u školu,ali vidim isto da ju je malo strah,valjda trema,neznam što.ona mi je malo nesigurna,u biti ona je dvije godine i pol provela u domu koji navodno ostavljaju posljedice kako u djetinjstvu tako i u životu,ali se nadam da razgovorom će proći malo-pomalo.

one sada imaju sve što prije im je bilo oduzeto,ponajprije dom,obitelj,mamu,tatu,ljubav...

moja baka kaže da Bog sve zna i sve vidi,tako je vidio ova 2 moja i učinio da bude pravda.............






evo to je to za sada,uskoro se čujemo .............

[Val]

divna priča!!

[Zdenka2]

[dubbiii]

evo da se opet malo javim mojim pričama....
sutra je prvi dan vrtića.mi smo imali sreću da je ona upala u oko neznam koliko je bilo djece za upis,valjda oko 200,a upalo ih je samo 80.na sreću upala je jer da nije neznam kako bi smo...za sada je sretna što će sutra u vrtić,ali opet druga djeca,tete pa neznam kako će to primiti,možda opet ona ružna sječanja,jer dok smo bili odvojeni od nje,od tuge nije jela,stalno je plakala,ali valjda to je već iza nje :/ .

a opet starija K.-za nju smo danas dobili knjige,ajme kad samo pogledam pa moja generacija to uopće nije imala,bit će iscrpljujuće.engfleski već u prvom razredu katastrofa.... da,da trebat ćemo razmišljat.....
i do sada smo motali knjige,ma bit će ipak biti "veselo"


evo mi sada idemo u krevete pa se drage moje mame i tate čujemo

[Vlvl]

Najbolje želje za početak vrtića i škole. I mi imamo prvoškolca, pa razumijem strahove i veselja...

[Arkana10]

[Rebbeca]

Slatkice male

[dubbiii]

joj da,valjda sam ja danas bila mnogo više nervoznija nego malena kad smo krenule u vrtić .sve je bilo super do danas ujutro kada je mislila da idemo u šetnju .mislim,ja sam joj govorila kroz priče da ona može to shvatiti što lakše da je tamo ne ostavljamo,već da ima puuuno djece i puuuno igračaka...na kraju kada smo došle tamo neznam koja je bila više iznanađena ja ili moja curica!?sva ona djeca,so ono veselje,pa su išli vani,a ona obožava igrati se sa pijeskom i biti na toboganu.voli društvo,igračke je ne zanimaju.... :? :?

za K. su mi jučer dali knjigu iz matematike za 2 raz.,kad ja ono vidim množenje,djeljenje do 100 :/ :shock: ,pa mislim šta je ovo,nezna ni brojat do 20,a oni bi već dijelili pa ja onda skužila-pogrešna knjiga,uf,uf .

evo u ponedjeljak počinje škola pa ćemo vidjet i to ..................

[dubbiii]

evo i nešto novosti iz našeg vrtića :D ovaj tjedan je bio ok,zaigrala se i imaju malu kuhinjicu rezali su kupus,zaigrala se slatkica..........teta mi je rekla da odem na jedno sat vremena pa da se vratim do ručka,mrvicu sam zakasnila pa se počela ponašati kao u domu dok nas nije bilo(čučila je kod vrata,plakala.....) bila sam jako tužna dok sam je vidjela takvu,ipak mi je njena teta pogledom dala naslutiti da će sve biti ok.

dobra je ,jedino kad vidi krevetić poludi,valjda opet misli da će biti
ostavljena,jadnica moja ..............


tamo je prala suđe u maloj kuhinjici,pa je i doma htijela prati suđe

[bodo]

Prekrasna priča o tuzi,nadi ,upornosti i napokon o sreći suze mi je na oči izmamila.Želim vam puno lijepih zajedničkih trenutaka :D :D :D

[dubbiii]

Prekrasna priča o tuzi,nadi ,upornosti i napokon o sreći suze mi je na oči izmamila.Želim vam puno lijepih zajedničkih trenutaka :D :D :D

hvala na lijepim željama.evo danas smo nosili školsku torbu u školi,ma predivno je.......,sada je sve na svome mjestu (naš život s njima je na pravom mjestu) :D :D

velike puse od svih nas

[Vlvl]

Da, život dođe na svoje mjesto.

[dubbiii]

neznam dali me se sjećate...nisam se dugo,predugo javljala...želim samo reći da ja MM i cure smo super.k. ide u prvi razred,a s. u vrtić.trenutno je malo prehlađena,ali nadamo se da će to brzo proći.

[ivanas]

[Anemone nemorosa]

Male slatkice!

[Marsupilami]

Predivne su

[Rebbeca]

Ma kako te se nebi sjećali...
Piši još malo o svojim curicama
Stvarno su preslatke

[Zdenka2]

Medene su curice!

[dubbiii]

razlog zbog kojeg se nisam javljala bile su obaveze,znate i same...a i mislila sam da nemam što pisati.i onda si mislim da sam ispala glupa,jer kada je meni je trebala podrška vi ste mi je dale,a ja kada sam posvojila djevojčice -otišla sam.to nije bilo u redu od mene.
pa evo da nadoknadim štetu.
pa ,eto,što da kažem??
bili smo na moru cijelo ljeto,super se proveli.3 prekrasnih mjeseca.imamo prepuno slika a njima,onda gdje su one samu,pa na moru,pa na snijegu....3 prepuna albuma,svaki njihov rođendan za nas je kao Božić,sve je prepuno djece u kući....
K.ide u prvi razred,super joj ide (iako nezna neke riječi,kao npr. što je prostorija,dnevni boravak...-neznam ako je i sa vašom djecom bilo tako.u domu je nisu ništa učili,tako kada smo išle u dućan nije znala reći dobar dan,doviđrnja...tek kada je sa nama potpuno je druga djevojčica;sada vežć zna reći hvala,molim,...).sada donosi doma 5 i 4.uredna je ,čista i snalažljiva.dobro zna prepoznati osječaje drugih;kada je netko tužan ili ljut odmah reagira.ona je jarac isto kao i ja i samo smo dan razlike,pa ubiti se razumijemo odmah i podsjeća me na mene kada sam bila malena....

S. je drugačiji tip,ona je živahna,zabavna-svim ljudima draga.malo moramo s njom kod logopeda radi govora,ali svaki dan napreduje sve više i više.pošto ima mamu koja puno priča,kako nebi ona...u vrtiću tete je zovu "šefice",jer mora biti sve po njenom.ona je u vrtiću glavna,ona je voditelj igre,i ona kaže čega ćemo se sada igrati.voli prati suđe,kučanske poslove,pa dok perem suđe,stalno gleda...pa je jednu rundu (šalica )i oprala pa smo to ,naravno ovjekovječili fotografijom.najdraže joj je pjesma "tata kupi mi auto",a najdraži stih "tata kupi mi sve,sve mi kupi"-to ispjeva iz petnih žila.pa kada je bolesna i ima temperaturu držim je u naručju,a toplomjer ispod pazuha,pjevamo pjesmu njoj najdražu o tati i autu.jedino tako joj se može izmjeriti temp.
K.voli gledati seriju "najbolje godine ",a tada ju S. isprovocira da ne može na miru gledati seriju....
jučer je bilo valentinovo,pa je K. dobila svoju prvu ružu.

evo to bi bilo ukratko...vjerujte nije nam dosadno.
29.3. bi trebala početi raditi pa neću moći provoditi toliko vremena s njima koliko im sada to mogu priuštiti.

[Rebbeca]

Ma vidim ja da je vama suuuuper!!!!!!!!!!
Samo vi tako i dalje uživajte....

[jelena.O]

NIsam baš skužila da li su isti dan posvojeni, jer ako nisu imaš pravo na 9 mjeseci prilagodbe od zadnje posvojene, bar se moj prijatelj za to izborio jer je razmak između posvojenja bio cca 3 mjeseca. Pitaj ako je tak kak ja mislim.

[dubbiii]

NIsam baš skužila da li su isti dan posvojeni, jer ako nisu imaš pravo na 9 mjeseci prilagodbe od zadnje posvojene, bar se moj prijatelj za to izborio jer je razmak između posvojenja bio cca 3 mjeseca. Pitaj ako je tak kak ja mislim.

djevojčice su sestre,pa smo ih posvojili isti dan.rekli su mi kao godinu i pol da imam pravo,na kraju je ispalo 10 mjeseci.

[Zorica]

Prekrasne su

[mare41]

predivno

[leonessa]

Divne curice .

[dubbiii]

da,to su one...za njih se sve isplatilo:boriti se,isplakati,pretrpiti i napokon dobili ih....
danas su maškare,pa je K. snjeguljica,a S. dobra vila.....

javit ću se još,pusa svima

[tigrical]

Pusa snjeguljici i dobroj vili!

[dubbiii]

zahvaljujem se u njihovo ime...

[Handy]

Prekrasna priča, tek sam sad sve pročitala (a ono usvojite dijete jer time usrećite dijete, a i same sebe mi je izmamilo suze).
Šteta što se i više ovako dragih i brižnih ljudi ne odluči na usvajanje. Pozdrav i nastavite im biti oslonac u životu-činite pravu stvar!

[Vlvl]

Dubbiii, lijepo je ponovo čitati o vama.

[dubbiii]

Prekrasna priča, tek sam sad sve pročitala (a ono usvojite dijete jer time usrećite dijete, a i same sebe mi je izmamilo suze).
Šteta što se i više ovako dragih i brižnih ljudi ne odluči na usvajanje. Pozdrav i nastavite im biti oslonac u životu-činite pravu stvar!

Istina,šteta što se više ljudi ne odluči na usvojenje djece.Ali šta se može,nismo svi jednaki.
Od kada smo posvojili djecu čujem svakakve komentare na temu :posvojenje.Ima ljudi koji već imaju djecu,pa znaju reći."da nisam mogla roditi i ja bi posvojila".Neznam baš,jer živimo takav život da svatko misli na sebe i samo na sebe...
Kada smo "samo" pročali o posvojenju,ljudi su mislili da samo "pričamo",a samo smo mi znali koliko smo to željeli.I kada smo bili sve bliži i bliži toj želji ljudi su se počeli čuditi,jer u njihovoj okolini takvo nešto nije bilo.
Kako sam ja sa mora(umag) i kada smo sa djecom prvi put bili na more bili su ti komentari,naravno i dobri i loši...Prvo ti ljudi kažu da smo učinili nešto predivno,a kada vide djecu prvo što naprave je da ih pogledaju od glave do pete-to mi se baš ne sviđa.
Pa ono,komentari:što niste jedno,dvoje vam je previše,što niste mlađe,ovako znaju da su posvojene,zašto niste mjenjali imena....
Ja mislim da su to pre intimne stvari da ih govorim svakome koga sretnem na cesti.Ipak nije mi teško odgovorit8makar znam da se tračevi šire brzinom svjetlosti;a tako i tako bi se širili...

Mislim da nije sam život utjecao na njih dvoje,već je i sudbina uplela svije ruke.Jer tako su nam slične,STARIJA JE NA MENE,A MLAĐA NA MUŽA.


Zato ,da,trebalo bi biti više takvih ljudi,jer sva ona djeca u tim domovima zaslužuju LJUBAV.

[cherry]

lijepo te je čitati
uživajte sa svojim princezama!

[ivanas]

Zato ,da,trebalo bi biti više takvih ljudi,jer sva ona djeca u tim domovima zaslužuju LJUBAV.

Ne znam Dubii koliko dugo ste bili u procesu posvajanja, ali nije kod nas problem sto nema ljudi koji bi posvojili djecu, već sto ima puno djece kojoj nije rješen status da bi mogli biti posvojeni.

U Hrvatskoj godišnje od 350 parova koji podnesu molbu za obradu, nih tristotinjak dobije pozitivno mišljenje, a prosječno se u Hrvatskoj godišnje realizira oko 130 posvojenja, i ta j brojka stalna već godinama.

S tim da ima i ljudi koji se ne odlučuju na posvojenje često iz rzloga što je to dugotrajno i teško, pogotovo parovi koji imaju jedno dijete.

[dubbiii]

da,znam koliko je teško posvojiti dijete,pomisliti samo se na takav korak...mi smo u procesu usvajanja bili godinu dana.i u tih nepunih godinu dana sve se rješilo.Ivanas,neznam dali si posvojila dijete ili ste još na čekanju,ali mogu ti predložiti da zoveš centre svaki da,uporno bez straha da ćeš im biti dosadna.ustvari ti se boriš za nešto što želiš...ja sam zvala centre svaki dan i nije me bilo briga što im smetam ili što im oduzimam vrijeme,ja sam samo htjela postići svoj cilj...
znam da ima puno ljudi,a i znam koliko djece ima,vidjela sam to i znam kakve su komplikacije,ali ja vjerujem da se može-upornošču.
nismo imali veza,iako su nam neki rekli da nam to baš treba,nismo ništa imali;samo upurnost,lijepu riječ...

i mi smo na početku željeli jedno dijete do 15 mj. starosti,ali vjeruj mi niti u jednom trenutku nisam požalila što ih imam.rekli su nam da promislimo,da prespavamo,da vidimo dali nam se djeca sviđaju...ma Bože moj,što se ima tu prespavati????čekali smo ih 7 duuugih godina....

[ivanas]

Zovem ja i kad mi je usput svratim osobno u koji centar, nismo se ograničili dobi, posvojili bi dijete predškolske dobi, spol, rasa, i sve ostalo je nebitno, posvojili bi i dijete romskog podrijetla, pa uza sve to je teško doci uopće i do informacije da u centru ima neko djete. Znam ja koji je moj cilj i koji je put do cilja, zahvaljujući svim roditeljima koji se pisali po ovom forumu, s nekima sam se upoznala i uživo

Komentirala sam iz razloga što često čujem komentar, a da je bar više ljudi koji žele posvojiti dječicu da ne odrastaju jadna u domu, i često se nađem u situaciji da moram objašnjavati da to nije tako, pogotovo kad komentiraju nekog u MPO postupcima, kao pa što se muče, nek posvoje.

[dubbiii]

istina je to što kažeš.mislim da je posvojenje dječice najljepša stvar koju čovjek može učiniti,to je jedan nesebičan či,čin ljubavi.ništa ljepše kad ih vidiš,a oni te pogledaju onim sretnim okicama...ali ima ljudi koji tako ne misle.koliko sam loših komentara čula,to sve od ljudi koji ne misle ko ja i ti.

njima je potrebna ljubav,pažnja,da znaju da su voljeni...
jučer je meni K. rekla da sam joj najbolja mama na svijetu...što ima ljepše od toga...
budi uporna,moli se i vjeruj da ćeš jednoga dan i ti postati mama....

[camel]

mislim da je posvojenje dječice najljepša stvar koju čovjek može učiniti,to je jedan nesebičan čin ljubavi.

ja se ne pronalazim u ovoj rečenici.
mi smo posvojili, ali taj čin uopće ne smatram nesebičnim spram mog djeteta, niti smatram da sam sad tu ja neka plemenita osoba jer sam neko tamo dijete spasila od domskog života (što uostalom i nije istina).
presretna sam što smo uspjeli posvojiti i dolazak baš tog djeteta u našu obitelj osjećam kao najveći blagoslov koji se našoj obitelji mogao dogoditi.

[dubbiii]

vjerujem da bi sva djeca trebala biti posvojena.domovi za njih nisu dovoljno dobri,ma koliko se one tete trudile......
sva djeca trebaju pažnju samo za sebe i ljubav koju tamo ne mogu dobiti...
moja su djeca totalno drugačija od kada su s nama...
tu imaju ljubav,pažnju,sve...
a tamo se svako djete trebalo izboriti za sebe..

misliš da nisi plemenita jer si posvojila djete??zašto?
trebala bi biti ponosna...ja jesam!!!!!!!!!!!!!!!!

[Zdenka2]

Camel nije rekla da nije ponosna nego ne smatra svoj čin posvojenja nesebičnim. Ako dobro razumijem, ali mislim da da, ona ne vidi sebe kao plemenitu i nesebičnu osobu zbog posvojenja nego kao sretnu osobu što je stvorila svoju obitelj i ima svoju djecu. Moje mišljenje je blisko camelinom, jer sam posvojila djecu zato što sam ih željela i željela sam zasnovati obitelj, a ne zato što sam izuzetno dobra i plemenita osoba koja je učinila divno karitativno djelo. Naravno da smo mi pružili ljubav našoj djeci, osigurali im obiteljski život i dom i da utječemo na njihov razvoj kao osoba, ali vrijedi i obratno. Ja sam zahvalna svojoj djeci što su oni mene posvojili, mislim da je to bilo jako plemenito od njih.

U ovoj raspravi se stalno provlači jedna netočna informacija, a to je da nema dovoljno ljudi koji bi se odlučili na posvojenje. Činjenica je upravo suprotna, takvih ljudi ima jako mnogo, mnogo nego što ima djece za posvojenje. U Hrvatskoj se taj omjer kreće oko 10:1, znači deset potencijalnih roditelja na jedno dijete koje može biti posvojeno. Odatle i potreba za borbom koju vode mnoge forumašice i forumaši i koju smo vodili mi koji sada imamo svoju djecu.

[dubbiii]

rekla si da ima jako mnogo,mnogo ljudi za posvojenje nego djece....
u mom okruženju nema baš ljudi koji bi mogli to učiniti.i mislim da ne mogu to svi...
i među tim ljudima kojih ima mnogo,ima i onih i koji nisu među njima,koji ne bi nikada se odlučili na taj čin.

ja sam jako sretna od kada ih imam i od kada sam postala mama.moj život je potpuno drugačiji,one su učinile da bude tako zanimljiv,da svaki dan bude drugačiji...
svi mi koji smo ovdje želimo obitelj i djecu i mislim čak da mislimo isto,samo se krivo izražavamo....

djeca su nešto najljepše čime nas je Bog blagoslovio....
ali opet ponavljam ima i onih ljudi koji ne misle kao i mi....zato mislim da je posvojenje jedna predivan,plemenitan,jedinstvan čin ljubavi....

[amaria 23]

[QUOTE=dubbiii;1556043],ali mogu ti predložiti da zoveš centre svaki da,uporno bez straha da ćeš im biti dosadna.ustvari ti se boriš za nešto što želiš...ja sam zvala centre svaki dan i nije me bilo briga što im smetam ili što im oduzimam vrijeme,ja sam samo htjela postići svoj cilj...


Dubbi,zaista si zvala svaki dan!! ja sam mislila zovnuti za tjedan dva...Nego da pitam u utorak idem u sibenik,bili bilo dobro da svratim tamo,neugodno mi je samo banuti pred vrata ...sto cu reci,kako ce me gledati? Hhehehh!!

[amaria 23]

Ps.Kad god sam tuzna dodjem citati tvoje price,i happy end,i to mi uvik digne raspolozenje i hvala na tome.super ste obitelj...Bas mi je drago da ste sretni.curice su prekrasne..

[dubbiii]

hvala ti amaria23 .istina zvala sam svaki dan i dosađivala i osječalo se njihovo neraspoloženje,nisam se trebala niti predstavljati više,već su znali da sam ja .
pa ja da sam umjesto tebe ja bi otišla u taj centar predstavila se i rekla zašto si tamo i zbog čega8a kao da se ne zna!?)

nemoj odugovlačit,zovi što te briga,dosadit ćeš im i vidjet ćeš da će te jednoga dana zvati-kad se najmanje nadaš...

[Livija2]

[QUOTE=dubbiii;1556043],ali mogu ti predložiti da zoveš centre svaki da,uporno bez straha da ćeš im biti dosadna.ustvari ti se boriš za nešto što želiš...ja sam zvala centre svaki dan i nije me bilo briga što im smetam ili što im oduzimam vrijeme,ja sam samo htjela postići svoj cilj...

Ija sam kao i ti dubbiii zvala svaki dan dok nisam dosadila pa su mi na kraju rekli da mi svaka čast koliko sam uporna i zato samo zovi i sretno uz Božiji blagoslov od nas.

[klara]

Camel nije rekla da nije ponosna nego ne smatra svoj čin posvojenja nesebičnim. Ako dobro razumijem, ali mislim da da, ona ne vidi sebe kao plemenitu i nesebičnu osobu zbog posvojenja nego kao sretnu osobu što je stvorila svoju obitelj i ima svoju djecu. Moje mišljenje je blisko camelinom, jer sam posvojila djecu zato što sam ih željela i željela sam zasnovati obitelj, a ne zato što sam izuzetno dobra i plemenita osoba koja je učinila divno karitativno djelo. Naravno da smo mi pružili ljubav našoj djeci, osigurali im obiteljski život i dom i da utječemo na njihov razvoj kao osoba, ali vrijedi i obratno. Ja sam zahvalna svojoj djeci što su oni mene posvojili, mislim da je to bilo jako plemenito od njih.

.

Camel i Zdenka shvaćam vas.
Ja nisam posvojila jer sam uspjela roditi dijete, ali ozbiljno sam razmišljala o posvajanju. I sada kada pričam o tome s mojom najboljom prijateljicom, ona mi kaže da sam plemenita osoba jer bih se mogla odlučiti na usvajanje. Ne slažem se s njom, ne mislim da bi posvajanje bilo nešto plemenitije ni nesebičnije od rađanja. Niti bih ja bila bolja osoba niti drugačija majka, da je moju djevojčicu rodila neka druga žena. Možda bi me okolina gledala drugačije, ali ja sama sebe ne bih. Voljela bih svoje dijete, ono bi voljelo mene i donosili bismo radost jedno drugome.
Biti roditelj je nešto najljepše što nam se moglo dogoditi. Dijeljenje bliskosti, ljubavi, radosti.

Ne mislim da sam sretnija od vas zato jer sam uspjela roditi, niti da ste vi plemenitije od mene jer ste usvojile. Svi smo sretni i ponosni jer smo roditelji. I itekako svijesni te radosti jer smo se morali puno potruditi da dobijemo obitelj.
To je moje razmišljanje, nadam se da neću nikoga uvrijediti.

[ivanas]

Ne mislim da sam sretnija od vas zato jer sam uspjela roditi, niti da ste vi plemenitije od mene jer ste usvojile. Svi smo sretni i ponosni jer smo roditelji. I itekako svijesni te radosti jer smo se morali puno potruditi da dobijemo obitelj.

debeli potpis na ovo, bas lijepo receno