21.01.2004. - glas istre

[litala]

HOĆE LI NAJAVLJENE PROMJENE ZAKONA OLAKŠATI ŽIVOT MAJKAMA I POVEĆATI NATALITET U HRVATSKOJ

Djeca su skupa radost

Najbolja natalitetna politika u zemlji u kojoj je više od 14 posto nezaposlenih jest posao za sve - i primjerena plaća. Gledajući iz perspektive budućih roditelja, koji nerijetko na burzi rada provode najproduktivnije godine, pred Vladom je još dugačak, dugačak put

Piše Nina DOMAZET

Obistine li se Vladine najave o povećanju porodiljnih naknada u travnju, biti majka u Hrvatskoj bit će ipak malo lakše. Djeca su zaista najveća radost, ali koliko god se to možda nekima neće svidjeti, treba dodati - i velika briga. Prvenstveno financijska! Treba kupiti benkice, pelene, bočice, dudice... Na stotine neophodnih i skupih sitnica - a novca nikad dovoljno. Suprugovu plaću nemoguće je rastegnuti od prvoga do prvoga - a porodiljne naknade samo su kap u moru. No korak naprijed Vlada je, čini se, već napravila. Riječ je o izmjenama Zakona o porodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, Zakona o radu i Zakona o zdravstvenom osiguranju, koje će se uskoro naći na saborskim klupama.

Pravo bez novca

Vladine izmjene predviđaju majkama plaćeni porodiljni dopust do treće godine života trećeg i svakog daljnjeg djeteta. Trenutno ima nešto više od sedam tisuća majki koje su rodile troje, četvero, petero ili više djece tako da Vlada računa da će joj za provedbu zakonskih izmjena trebati 10 milijuna kuna. Pravo na plaćeni trogodišnji dopust postojalo je prije 2000. godine, ali bilo je formalnog karaktera - majke zakonom garantirani novac jednostavno nisu dobivale, jer u proračunu za to nije bilo novca.
Na pravima majki i djece radila je i prijašnja vlast. Od siječnja 2001. porodiljnom naknadom obuhvaćene su sve žene u Hrvatskoj. Pravo na porodiljnu naknadu pripada i nezaposlenoj majci, majci na redovitom školovanju i nezaposlenoj majci korisnici invalidske mirovine, kao i ženama koje imaju profesionalnu nesposobnost za rad za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta do navršenih šest mjeseci djetetova života. Porodiljna naknada u svim tim slučajevima iznosi 900 kuna.
Za vrijeme bivše HDZ-ove vladavine pravo na naknadu imale su samo zaposlene žene. Ona se u prvih šest mjeseci obračunavala od osnovice plaće, dok je nakon toga iznosila 2.500 kuna mjesečno do navršene prve godine djetetova života. Sada se za zaposlene majke porodiljna naknada za prvih šest mjeseci određuje od osnovice koju čini prosječna plaća koja je majci isplaćena u posljednjih šest mjeseci, prije mjeseca u kojem je počeo porodiljni dopust. Majci kojoj šestomjesečni prosjek plaće ne prelazi zakonom propisani maksimum, porodiljna naknada ne može biti veća od 4.250 kuna.
Naknada za porodiljni dopust od šest mjeseci do godine dana života djeteta isplaćuje se na teret državnog proračuna u jednakom, zakonom propisanom iznosu za sve zaposlene majke, a iznosi 1.600 kuna.
Prema još važećem zakonu neplaćeni porodiljni dopust mogao je koristiti jedan od roditelja dok dijete ne navrši treću godinu života, a to se obično pravda osjetljivim zdravstvenim stanjem djeteta.
Majka ili otac blizanaca imaju pravo na porodiljni dopust i pravo na skraćeno radno vrijeme do navršene druge godine života djece, a sva ostala prava jednaka su kao i za rođenje jednog djeteta. Sukladno tome, zakon propisuje iznos naknade za porodiljni dopust od navršene prve pa do druge godine života za majke blizanaca, trojki ili više djece iste dobi. Ta je naknada sada jednaka za sve zaposlene majke, a iznosi 1.600 kuna.
Vlada za travanj priprema i vraćanje porodiljnih naknada na staro. Tim izmjenama raspon naknade za drugih šest mjeseci života djeteta iznosio bi između 1.600 do 2.500 kuna, ovisno o primanjima majke. Za isplatu naknada za porodiljne dopuste za sve slučajeve koje predviđa zakon trebat će ukupno 370 milijuna kuna.
U udruzi roditelja RODA (Roditelji u akciji) zadovoljni su Vladinim najavama i priželjkuju njihovu realizaciju, ali ističu da je pred državom i lokalnom zajednicom još veliki posao žele li zaista iskazati brigu za majke i djecu. Iz perspektive roditelja rješavanje problema porodiljnih naknada samo je vrh ledene sante.
»Radno zakonodavstvo kod nas uopće nije fleksibilno - ne postoje na zapadu uobičajeni instituti rada na pola radnog vremena ili dijeljenja radnog mjesta. Majke bi na taj način mogle biti više s djetetom, a otvorila bi se i mogućnost zapošljavanja drugih ljudi«, kaže Vedrana Miholić iz udruge RODA.
U udruzi naglašavaju da smanjivanjem porodiljnih naknada bivša Vlada nije učinila ništa da pomogne majkama koje su se morale vratiti na posao kada je dijete navršilo šest mjeseci jer je obitelji manjkalo novca.

Pelene bez PDV-a?

»Nedostaje vrtića (jaslica) koji su u stanju primiti djecu od godine dana, a onih koji mogu brinuti o djeci staroj šest mjeseci uopće nema. Na primjer, u Zagrebu postoje samo jedne jaslice koje brinu o tako maloj djeci, a u njima ima mjesta za 12 beba. Svih ovih godina ništa se nije poboljšalo, a lokalne vlasti uglavnom previše ne mare za vrtiće«, kaže Miholić i dodaje da se pedagoški standardi u vrtićima nisu mijenjali od 1983. tako da su grupe djece prevelike, a psihologa i logopeda nema.
Miholić kaže da primaju dosta pritužbi roditelja blizanaca i trojki jer majke nisu financijski zbrinute prema broju rođene djece, već primaju samo 1.600 kuna, a kupuju dvostruke količine pelena, dječje hrane i drugih potrepština.
RODE su već zatražile da se ukine PDV na sve potrepštine za djecu, no koalicijska Vlada je ukinula samo PDV na adaptirano mlijeko, čime je zapravo napravila »medvjeđu uslugu« promociji dojenja čije su prednosti iz dana u dan u znanstvenim krugovima sve brojnije. Ukidanje PDV-a na pelene, smatraju RODE, imalo bi veći efekt na kućne budžete. Osim plaćenog trogodišnjeg dopusta potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor u oporbi i predizbornoj kampanji najavljivala je povećanje doplatka za treće i svako daljnje dijete u obitelji te vraćanje obiteljima prava na doplatak za studente.
Isticala je da HDZ planira i paket mjera za obitelji s više djece u što više ne bi bile uključene samo obitelji s osmero nego i one s četvero i više djece. Govorila je i o ukidanju odredbe Zakona o posredovanju pri zapošljavanju prema kojoj majka s djetetom do sedam godina nije obavezna prihvatiti posao u krugu 80 kilometara, odnosno udaljen jedan i pol sat vožnje. U pripremi je i paket mjera koji bi majkama poduzetnicama trebao olakšati usklađivanje uloge majke i zaposlene žene.
U Vladi u prvi plan stalno ističu katastrofalnu demografsku situaciju, pa se i za prvu odluku o plaćenom trogodišnjem dopustu slobodno može reći da je pronatalitetna. Najbolja natalitetna politika u zemlji u kojoj je više od 14 posto nezaposlenih je posao za sve. I primjerena plaća. Gledajući iz perspektive budućih roditelja, koji nerijetko na burzi rada provode najproduktivnije godine, pred Vladom je još dugačak, dugačak put.

[Mukica]

fala litala
ja stalno zaboravljam da postoji mnostvo lokalnih dnevnih tiskovina
super za ove izvjestaje iz drugih dijelova RH

[Alamama]

E to je tak clanak sto je valjda isao i u NL. Nina je super ona uvijek napise onak kako se spada

Thnx Jasna, ovo bi trebalo na portal

[Poslid]

Meni se čini da naša država podupire na rađanje nažalost samo niže socijalne slojeve. O zaposlenim roditeljima, visoko školovanim, na dobrom radnom mjestu s dobrom plaćom, nitko ne vodi brigu. A baš bi se ta struktura trebala više motivirati.
Ja npr. imam prosječni mjesečni dohodak oko 6.000 kn, suprug mi je trenutno student i radi ponekad honorarno i nema šanse da mi dobijemo dječji doplatak na naše dvoje djece, a pitanje da li ćemo dobiti za troje. Moja djeca trebaju posebne kreme i ljekove (imaju neurodermatitis) na koje mjesečno potrošimo u prosjeku 1.500 kn, a što mi nitko ne vraća.
U međimurju istovremeno ima jako puno socijalnih slučajeva, što većinu čine Romi. Oni imaju prosječno 6-tero djece i dobivaju i po 8.000 kn s razno raznih izvora. I (nazvali vi to rasizmom ili ne) vjerujte mi da se kod nas veoma osjećao njihov baby-boom 2000. god. a i sad će vjerojatno biti tako. Nijima su djeca izvor prihoda i sve dok god bude to tako, ništa se ozbiljno neće desiti u našem natalitetu. Ljudi višeg standarda i dalje će imati sve manje djece, a socijani slučajevi će tako zarađivati svoj novac.

[Felix]

Poslid je potpuno u pravu. znam da je to tema o kojoj je tesko govoriti, jer sva su djeca jednako vrijedna i svi su ljudi jednako vrijedni, ali cinjenica je da napredak svake zemlje ovisi prije svega o obrazovanju i mogucnosti zaposlenja. nemam bas rijeci u glavi ali nadam se da znate na sta mislim. nema smisla da se zaposlene i visokoskolovane ljude demotivira na podmladak, a socijalni slucajevi prezivljavaju od naknada za djecu i sl.

nije dovoljno roditi dijete, to drzava zaboravlja. nije u pitanju samo povecanje nataliteta, nego imati kvalitetne, obrazovane drzavljane koji konkretno mogu pomoci drzavnom standardu. dok god indirektno pomazu one koji (budimo iskreni) ne mogu djeci pruziti puno, ne stvaraju ljude koji mogu ovu zemlju odvesti u visi standard i uvjete zivljenja.

molim da se netko ne uvrijedi, ne zelim reci da su nezaposleni, oni s niskim primanjima i sl. 'nevrijedni' da budu roditelji, ovo gledam s jednog vise makro-stanovista.

[VedranaV]

Na portalu je i ovaj članak i članak iz Večernjeg i Vjesnika 8) .

[Alamama]

Da li je ovaj na netu
http://www.roda.hr/rodaphpBB2/viewtopic.php?p=22615#22615


Ova diskusija oko poticanja radanja odredene skupine bi se mogla nastaviti na ovom gore topiku mislim da ima puno stofa

[VedranaV]

Nije. Javit ću Vrijeski.