http://aappolicy.aappublications.org...s;115/2/496%20
UVOD
Opsežnim istraživanjima u kojima su primjenjene moderne epidemiološke metode i laboratorijske tehnike nedvojbeno su dokazane prenosti prirodne prehrane i primjene ljudskoga mlijeka u dojenačkoj prehrani za dojenčad, majke, obitelj i društvo. Te se prednosti ogledaju u zdravstvenim, prehrambenim, imunološkim, razvojnim, psihološkim, socijalnim, gospodarskim i okolišnim boljitcima. Tijekom 1997. je AAP objavila svoje stajalište Dojenje i uporaba ljudskoga mlijeka. Od tada na ovamo se pojavio značajan napredak u znanosti i kliničkoj medicini. U ovome stajalištu se navode novi znanstveni dokazi o prednostima dojenja, te načela koja će upućivati pedijatre i druge zdravstvene djelatnike kako pomoći ženama i djeci u započinjanju i održavanju dojenja. Navode se načini na koje pedijatri mogu zaštititi, poticati, unapređivati i promicati dojenje u svojim ambulantama, bolnicama, medicinskim fakultetima i zajednicama, a ističe se i središnja uloga pedijatra u koordinaciji procesa dojenja i osiguravanju odgovarajuće medicinske skrbi djeteta. Ove preporuke su u skladu s ciljevima i zadacima deklaracije Healthy People 2010., Odjela za zdravstvo i usluge ljudima, HHS Plave knjige za podršku dojenju, Dojenje u Sjedinjenim Državama: nacionalni program Povjerenstva za podršku dojenja SAD.
U ovome se stajalištu daju osnove za skrb o dojenju i laktaciji u drugim publikacijama AAP uključujući i Vodič o dojenju za mlade majke, te poglavlja o dojenju koja su izdana u Preporukama za perinatalnu skrb AAP, Američkog društva porodničara i ginekologa, Udžbenika preporuka o prehrani, Crvene knjige (Red Book), te Pedijatrijskog udžbenika o ekološkom zdravlju.
Boljitci za zdravlje djece
Humano mlijeko je specifično za našu vrstu, a svi nadomjestci se od njega jako razlikuju, čineći ljudsko mlijeko jedinstvenim i nezamjenjivim za prehranu dojenčadi. Isključivo dojenje je jedinstveni normativni model šprema kojem se trebaju uspoređivati svi drugi alternativni načini prehrane obzirom na rast, zdravstveno stanje, razvoj, te sv druge kratkoročne i dugoročne ishode. Osim toga, nedonoščad hranjena ljudskim mlijekom dobiva dodatnu zaštitu, te ona ima povoljniji razvojni ishod u usporedbi s nedonoščadi koja se hrani umjetno. Iz istraživanja u nedonoščadi i donošene djece dokazane se sljedeće prednosti dojenja.
Zarazne bolesti
Istraživanjima u razvijenim zemljama te zemljama u razvoju, uključujući i populaciju srednje klase u razvijenim zemljama, dobiveni su snažni dokazi da prehrana ljudskim mlijekom smanjuje učestalost i /ili težinu mnogih zaraznih bolesti uključujući bakterijski meningitis, bakterijemiju, proljev, bolesti dišnih puteva, nekrotizirajući enterokolitis, upalu srednjeg uha, infekcije mokraćnih puteva, te kasnu sepsu u nedonoščadi. Osim toga je postneonatalna smrtnost u SAD-u smanjena za 21 % u dojenčadi na prsima.
Ostale bolesti
U nekim je istraživanjima pronađeno smanjenje učestalosti sindroma iznenadne dojenačke smrti, kao i smanjenje učestalosti o inzulinu ovisne (tip 1) i o inzulinu neovisne (tip 2) šećerne bolesti, limfoma, leukemije, Hodkinove bolesti, pretilosti i prekomjerne tjelesne težine, hiperkolesterinemije, astme u starije djece i odraslih koji su bili dojeni u usporedbi s onima koji nisu bili dojeni. Poželjna su i potrebna dodatna istraživanja u tome području.
Neurorazvojni ishod
Dojenje je povezano s nešto boljim uspjehom na testovima kognitivnog razvoja. Dojenje tijekom bolnih postupaka kao što su ubod lancetom za uzimanje krvi za novorođenački probir ima analgetski učinak (smanjuje bol) u novorođenčadi.