Ja bih možda i malo po e rudniku pogledala podatke za te tri škole, prosjeke ocjena, gdje se djeca upisuju dalje
Pa ono, barem neki dojam se isto može vidjeti
 |
|||
|
|
|||
Ja bih možda i malo po e rudniku pogledala podatke za te tri škole, prosjeke ocjena, gdje se djeca upisuju dalje
Pa ono, barem neki dojam se isto može vidjeti
To apsolutno nista ne znaci. Znacilo bi da su sva djeca jednakih sposobnosti. Ovako potpuno je svejedno jer nikad ne znas kako ce se dijete snaci sa ucenjem.Vrci prvotno napisa
Pa onda apsolutno niti jedna usporedba ništa ne znači.
Meni je sinova učiteljica dobra. A vidim pola roditelja se žali na nju.
Sve je subjektivno.
Ja bih ju preporučila, a netko bi rekao bježi
Pa zato većina tih premišljanja oko izbora osnovne škole i nema puno smisla.
Samo što toga obično postanemo svjesni kad dijete završi školovanje
Nismo zaključilli da ti je to bitna stavka nego ako se navodi kao jedan od kriterija kažemo da je irrelevantan.Možda nisam bila dovoljno jasna. U sve tri škole se dolazi pješice, 10-12 minuta do svake. Prometnica ima koliko ima, to ne možemo izbjeći nikako. Vožnja do škole ne dolazi u obzir. Upravo iz tog razloga ne razmišljamo da ostane u školi u starom kvartu, gdje je i baka, gdje je ekipa iz vrtića i u kojoj će proći testiranje. Ne mogu se na to obvezati. Npr., ja sam danas kod kuće jer sam bolesna i nisam ih vodila u vrtić.
Jednosmjenska nastava nije bitna, ne znam iz čega ste to shvatili. Drugi su mi savjetovali jednu smjenu jer je to kao jedino objektivno, ali to nam tek suzuje izbor na samo jednu školu. I to za onu koju mi se istovremeno savjetuje da ne biram
Način kako provode vrijeme u produženom boravku mi se čini bitan. Ako dijete cijelo vrijeme boravi unutra i sjedi, gleda crtiće, možda bolje da ne biramo boravak. Shvatila sam da imaju barem 1 sat neobavezne igre i kada je lijepo vrijeme da su vani. To je 8-9 sati boravka u zatvorenom!
Tijekom jeseni i zime sasvim sigurno ne izlaze redovito vani tijekom boravka. Čak nisma sigurna ni koliko izlaze općenito tijekom boravka (malo sam pozaboravljala), ali izlaze na satu tjelesnog, satu razrednika. Uostalom u većini škola boravak traje 2 godine i izuzetno je koristan za dijete. Djeca tamo odrade svu zadaću puno brže kad su u grupi nego da dijete ide radit i brljavit DZ doma, drugo imaju taj opušteni dio koji vole a to mogu biti neke igre, crtići što god. Ne vidim nikakav problem da dijete bude unutra ako ne moraju cijeli vrijeme sjediti zaljepljeni za stolice. ako su to mogla sva ostala djeca, moći će i tvoji.
Realno gledajući ne ostane njima puno slobod.vremena u boravku nakon odrađene zadaće.
A pogotovo u 2. razredu ako dijete ide doma samo, doslovce može ići i ranije iz boravka čim se odrade zadaće, ne treba čekat da ga netko pokupi u određeni sat.
X
YepPa zato većina tih premišljanja oko izbora osnovne škole i nema puno smisla.
Samo što toga obično postanemo svjesni kad dijete završi školovanje
Posljednje uređivanje od Lili75 : 10.11.2023. at 14:35
Čekaj koja je glavna razlika između te prve i druge škole? Ako pretpostavimo da treća otpada.
Jel radi reputacije želite da dijete ide u drugu školu (ne onu kojoj pripada)?
Budući da ste shvatili o kojoj školi se radi, onda ću i napisati. Jedna od glasina koja se veže uz nasilje i problematičnu djecu je da se u nju upisuju i djeca i iz odgojnog doma koji djeluje na tom području. Navodno zadnjih godina nisu imali njihovih učenika pa moguće da se i glasine mijenjaju. Ta djeca se ne upisuju u prvom razredu, nego dođu u petom ili šestom. Taman kada su najproblematičniji.Taj argument upisivanja "po obiteljskoj tradiciji" mi je najgori argument koji netko može smisliti, zaboravi ga. Atmosfera u školi se promijeni u roku 2-3 godine, kako se neće promijeniti u roku nekoliko generacija. Sad bih mogla nabrajati škole koje su nekad bile na dobrom glasu, danas to više nisu. Zaboravi to.
Što se tiče straha od nasilja ili problema u školi s više razreda - nije ti to baš takva korelacija. Kako kaže čokolada, važnije je kakav je ravnatelj/ica i kako pristupa rješavanju problema. Možeš eventualno pogledati na webu tko čini stručnu službu škole i kolika je (sjećam se da je meni u školi mog djeteta prilično smetalo što je sva stručna služba bila pedagogica koja nije baš bila vješta u hendlanju nekih situacija - ali ta škola nije nijedna od vaše 3).
A za jednosmjensku nastavu - i ove dvije škole koje razmatrate koje su dvosmjenske, dvosmjenske su samo za više razrede, kad je dijete već veće i nije toliko problem ako mora biti samo doma prijepodne. Niži razredi su im u jutarnjoj smjeni. Iz sadašnje perspektive, rekla bih i da je ta jednosmjenska nastava precijenjena (ali valjda zato jer smo imali situaciju "dabogda imao pa nemao"
A što se tiče "obiteljske tradicije", ja sam "iz provincije"
Iako mi se čini da je rasprava otišla u krivom smjeru, dobro mi dođe ova razmjena iskustava.
Škola koja mene privlači definitivno najpristojnije izgleda izvana.
Ima samo 2 razreda po generaciji. Meni se čini da su takve škole bolje i daje lakše upravljati s manje djece i manje zaposlenika pa je atmosfera bolja.
Da, ali ima jedna kvaka. U malim školama nastavnici u predmetnoj nastavi teže mogu realizirati punu satnicu pa često moraju raditi na dvije ili čak tri škole. Osim što je to nezgodno jer nisu svaki dan u školi (u slučaju da su razrednici to može biti stvarni problem), često odu sa škole čim im se pruži prilika da negdje drugdje ostvare punu satnicu na jednom mjestu.
To je minus malih škola na koji me davno upozorila jedna kolegica na poslu (dok sama nisam ni razmišljala o tome, jer mi je dijete bilo u nižim razredima), a kasnije sam se i osobno uvjerila u to.
Ne mora to predstavljati ozbiljan problem, ali potencijalno može zakomplicirati neke stvari (a prilikom upisa nema šanse da roditelj zna unaprijed kakav će biti sastav razreda, kako će ih učiteljica hendlati, kako će se to odraziti na razrednu dinamiku u višim razredima, kako će se samo dijete snaći s učenjem i hoće li možda imati problema...)
Naravno da to ne bi trebao biti argument prilikom odabira škole, samo ukazujem na to da ići u malu školu nije uvijek prednost, a hoće li biti ili ne, ne možemo znati pri upisu.
U produženi boravak je samo u "mom" izboru 3 godine, u druga dva je 4. To sam sinoć vidjela.Bitan je, ali ne bi trebao biti odlučujući u izboru škole. U produženi boravak dijete ide 2, eventualno 3 godine, a osnovna škola traje 8.
Iz sadašnje perspektive, od produženog boravka (koji vam, čini se, i nije presudan, ako biste mogli i bez njega?) važnija bi mi bila organizacija i kvaliteta nastave u višim razredima. Ali to je nemoguće provjeriti, osim toga, dok dijete doraste do viših razreda, i to se može promijeniti.
U stvari, čini se da je svejedno koju ćete školu od navedene tri izabrati
Samo u mom izboru produženi boravak ima po jednog učitelja za svaki razred. U druge dvije razredi se spajaju, nekad već i od prvog razreda.
A što se tiče kvaliteta nastave u višim razredima, evo malo suprugovih razmišljanja i navijanja za školu:
-imaju odlične rezultate na nacionalnim ispitima (natjecanja ne smije spominjati jer zna da to za sada nije relevantno za naše dijete)
-u višim razredima imaju nastavu u blok satima. Djeci to znači da nose manje knjiga i da u danu imaju maksimalno 3 predmeta za učenje.
-izborni predmeti nisu u drugoj smjeni nego vezani uz nastavu, imaju ručak u školi. Škola je uvijek ujutro, ali zbog izbornih predmeta djeci nekad počinje u 9:30, što za spavalice zvuči idealno.
-profesori imaju razna napredovanja u struci, idu na kvizove (pokazao mi je i flimić jednog koji je zaista bio odličan na Potjeri)
-djeca upisuju željene srednje škole (od kolega direktno, a indirektno, to je dugogodišnja reputacija škole)
I onda ja dolazim i biram školu po vanjskom izgledu
I kako kažem zašto ne želim matičnu školu (tko ju upisuje), tako sam i skeptična prema djeci odvjetnika i političara (i načinu rješavanja problema).
A u cijelu raspravu sam se upustila jer sam anksiozna ako nas odbiju na mom izboru jer se u školu upisuje najmanje djece (ono što me i najviše privlači).
Nisam razmišljala da nastavnici nemaju punu satnicu u manjim školama...i da odlaze.
Hvala na upozorenju.
A kakav je put\ prevoz do te željene škole, ipak trebaš računati da dijete može nakon nekog razdoblja može samo do škole,mada ovo što kažeš su idealni uvjeti.
Mislim da se ovoga ne treba bojati, ako na školu nije baš izričita navala te godine, ne vjerujem da će vas odbiti.
I dalje ostajem pri tome da je između te tri škole mala razlika i da će na kraju zapravo biti svejedno gdje se dijete upiše
Bas tako totalno svejedno.
Al muzevo rezoniranje meni recimo ne sjeda, puno vise tvoje
Btw apsolutno iz svake osnovne dijete moze upisat zeljenu srednju, naravno ako uci i bude odlican ucenik.
Eh da i boravak do 4.razreda, vjeruj velikaaa vecina djece nakon 2.razreda vise ne zeli ici u boravak. Tako da to sto je u tvojoj skoli boravak "samo" 3 god, to je vise nego dovoljno.
Samo jos u centru ima boravak do 3.ili 4.razreda jer je jako malo djece, inace velika vecina skola ima boravak prve dvije godine.
Jelena.o,
Pa lijepo je objasnila da su joj sve skole na 10 min pjesice i da su prometnice okolo, da se ne mogu izbjec.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 10.11.2023. at 19:06
Ali ako su prometnice tipa Bolonja) Ilice. +
Podvožnjaci biraj školu sa svoje strane najprometniji ulice
Posljednje uređivanje od jelena.O : 11.11.2023. at 12:08
Pa ako dijete ima 10-15min hoda jasno tin e da tu nema puno biranja, uostalom radi se o centru, a svi znamo kakav je promet. Tako da to djetetu ne gine.
Na to roditelji ne mogu utjecat.
Lili može biti priča i tipa Voltino, tam je slična situacija splet tri škole sa sličnim /istim opisom, ne mora sve biti da je centar, teško da se radi o našem zapadu, nada to nije ni bitno gdje je . Sretno što god da idlučite
Koja je to reputacijski razvikana osnovna u Voltinom? u koju idu generacije iz iste obitelji? I da su jos u blizini osnovne sa samo 2 razreda u generaciji?
Posljednje uređivanje od Lili75 : 11.11.2023. at 16:55
Ma to vrijedi za većinu Zg kvartova. Mi stanunjemo blizu jedne osnovne škole, imamo još dvije su unutar tri ulice, a jedna je u susjednom kvartu, isto jako blizu. Volovčica i Ferenščica.
Nikad ne možeš imati sve dobre stvari u isto vrijeme i na istom mjestu. Jedna škola ima super ravnatelja, druga ima odličan program i osoblje za rad s djecom s pp, treća je najbliža ili ima jednosmjensku nastavu.
Nije mi bila namjera širiti raspravu oko kvalitete i vrste škole, nego se informirati oko postupka upisa zbog mijenjanja adresa.
I pisanja eventualne molbe.
U pravu ste, svaka škola ima prednosti i mana i što više razmišljamo, teže je odlučiti se. Možda je lakše našima u starom kvartu jer je tamo jedan izbor.
Nedavno smo bili kod pedice na kontroli pa smo saznali da i cijepljenje pred školu ide kod školske medicine, po školi koja nam pripada po stanovanju. Sestra veli da je svakak bolje kada krene upisna obrada da ne mijenjamo ništa i obavimo sve tu di smo sada. Pogotovo ako će iz nekog razloga morat bit odgoda cijepljenja da si ne kompliciramo.
Samo ovo za boravak.Bas tako totalno svejedno.
Al muzevo rezoniranje meni recimo ne sjeda, puno vise tvoje
Btw apsolutno iz svake osnovne dijete moze upisat zeljenu srednju, naravno ako uci i bude odlican ucenik.
Eh da i boravak do 4.razreda, vjeruj velikaaa vecina djece nakon 2.razreda vise ne zeli ici u boravak. Tako da to sto je u tvojoj skoli boravak "samo" 3 god, to je vise nego dovoljno.
Samo jos u centru ima boravak do 3.ili 4.razreda jer je jako malo djece, inace velika vecina skola ima boravak prve dvije godine.
Jelena.o,
Pa lijepo je objasnila da su joj sve skole na 10 min pjesice i da su prometnice okolo, da se ne mogu izbjec.
Meni se to čini korisnim ako djeca zaista sve naprave u školi. I ako mogu ostaviti i torbe u školi. Suprugov kolega tvrdi da se knjige ostavljaju, da imaju ormariće s ključem i da mu djeca nisu nikada radila ništa izvan boravka kod kuće. I imali su brojne aktivnosti, učenici su se povezali. Dosta vremena provode i vani, po meni je to ogroman nedostatak jer igralište izgleda užasno. Također kaže kako mu je starije dijete odradilo i školu stranih jezika (engleski) u boravku, no mlađem, samo par godina kasnije taj jezik se nudio tek iza 17h. A kaže da se engleski mora dodatno učiti, bez obzira uči li se od prvog ili četvrtog razreda jer je tempo rada ubitačan.
U višim razredima ima jako puno rada kod kuće iz maltene svakog predmeta.
Meni bi ovo bio prvi alarm. Čemu ubitačan tempo rada već od početka osnovne škole i to takav da treba dodatno plaćati školu stranih jezika za isti taj jezik koji već uči u školi?
Nekima je ubitačn, no rekla bih da je većini dosadno jer imaju bogatiji vokabular (gramatika je drugi par rukava) ...
Nažalost ima djece kojima jezici ne idu, pa niti engleski.
Ali većina ih doslovno rastura od prvog razred i naravno da nastavnici nemaju što učiti s djecom "My name is Ana " cijelu prvu godinu , kad ti isti klinci vode suvisle razgovore na engl.j.
(Sad će možda zvučati jako bedasta moja izjava, no ono što sam zamijetila u razredu mog djeteta da djeca koja slušaju domaću folk glazbu i prate društv.mreže na hrv i srpskom, jako puno zaostaju u engleskom. Ovi koji su okrenuti više stranoj glazbi, stranim accountima i sl. tv serije i filmove slušaju i gledaju s potpunim razumijevanjem bez titlova. Igranje igrica online isto im jako puno pomaže u komunikaciji na engl. j. Znam da nije rješenje djeci dati u ruke tik tokere na engleskom jeziku, no roditelji se ipak trebaju malo uključiti i djecu usmjeriti na učenje jezika kroz medije, primjerice barem gledanje nesinhroniziranih crtanih filmova.)
Ako je tako, onda tim manje razumijem potrebu za dodatnim učenjem engleskog izvan škole
Slažem se, osim ako je u pitanju kvaliteta nastave (mi smo to u OŠ imali s njemačkim, a prepoznali tek puno kasnije).Ako je tako, onda tim manje razumijem potrebu za dodatnim učenjem engleskog izvan škole
Kvaliteta nastave je drugo, ali shvatila sam da u ovoj situaciji to nije upitno (uz ubitačan tempo).
I moj sin je išao paralelno na njemački u Sovu iako je učio njemački u školi, ali to je bilo zato jer: 1) poželio je učiti njemački prije nego što su ga dobili u 4. razredu kao drugi strani jezik; i 2) kvaliteta nastave je bila užasna, pa nije imalo smisla prekinuti dodatni njemački. Nagovarala sam ga da se ispiše sa školskog njemačkog, ali nije htio, jer mu je to bila razrednica
Što se tiče engleskog, ni tu nije bila baš neka luda kvaliteta nastave u OŠ, i osjetio je to kad je došao u srednju, ali uspio je sve nadoknaditi, izvježbati (tu je pridonijela i prilično zahtjevna prof. engleskog u gimnaziji), a bogme je i gledanje filmova i serija bez prijevoda imalo značajan utjecaj. Iako se pribojavao engleskog na maturi, riješio ga je izvrsno, i imam dojam da ga sad stvarno dobro zna. Što sam htjela reći... mislim da za dobro znanje engleskog nije nužan "ubitačan" tempo od osnovne škole, i uz prosječnu nastavu taj se jezik može dobro savladati, pogotovo danas kad je sve prožeto engleskim.
s njemačkim je drugi problem
kao prvo djeca nisu svakodnevno bombardirana tim jezikom, da jesu kao što imaju priliku biti s engleskim jezikom itekako bi ga svladali
drugi problem je način podučavanja jezika - tek u zadnjih nekoliko godina se vidi pomak u prilagodbi metodike rada
Iz iskustva, boravak je batina s dva kraja. Ako je atmosfera dobra i ako je manje učenika nego na redovnoj nastavi - to je super (iako jako ovisi o učiteljici). S druge strane, ako nešto od toga nije ispunjeno, boravak može biti muka ježova jer dijete dođe umorno doma, a zadaće nisu napisane. Imali smo oba scenarija u istoj školi u samo dvije godine.
Osim toga, ako dijete nosi knjige doma, svaki dan se može odvojiti minimum vremena za nadzor, a ako nosi samo vikendom - potrošit ćete pola vikenda na to, a nepovoljno utječe na radne navike da se sve radi vikendom, ufff...
Viši razredi - pa normalno je da bude sve više učenja i rada kod kuće. To je period osamostaljivanja kada djeca formiraju način učenja koji im odgovara. S druge strane, nije to nikakav bauk. Veliki broj djece ima u školi ili uz školu razne aktivnosti (sport, glazbena škola, dodatni strani jezici, robotika, informatika...) i uredno to savladavaju. Brate mili, u današnje vrijeme mobitela i brzih komunikacija nije nikakav problem poslikati bilježnicu i poslati prijatelju koji je bolestan. Još nedavno to je bio veliki problem. Čini mi se da je veći problem zatrpanost informacijama, pa je teško izabrati što je bitno. Moji sinovi su razredne grupe smatrali velikim gubitkom vremena, pa su imali lokalno svoje od samo par prijatelja. Svatko radi kako najbolje zna i umije.
Tuđa iskustva malo znače, čak i ako su friška, jer se od godine do godine mijenja i nastavni kadar i sastav razreda i puno toga.
Sretno u svakom slučaju.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 29.11.2023. at 13:29
Sad mislim da je prije bilo lakše doći do informacije ako nisi bio u školi, sad naprosto ponekad se ni ne dobi informacija?!
Moj veliki je bio od onih koji nije volio da mu torba sama ostane u školi preko noći, uredni bi je donio doma i vračao
Posljednje uređivanje od jelena.O : 29.11.2023. at 13:40
Isto i moj stariji. Mlađi ni slučajno
Možda sam krivo shvatila, a vidim da sam i krivo prenijela. Ubitačan je jer se u nižim razredima samo igraju i da zapravo pošteno krenu učiti tek od 4. ili 5.Kvaliteta nastave je drugo, ali shvatila sam da u ovoj situaciji to nije upitno (uz ubitačan tempo).
I moj sin je išao paralelno na njemački u Sovu iako je učio njemački u školi, ali to je bilo zato jer: 1) poželio je učiti njemački prije nego što su ga dobili u 4. razredu kao drugi strani jezik; i 2) kvaliteta nastave je bila užasna, pa nije imalo smisla prekinuti dodatni njemački. Nagovarala sam ga da se ispiše sa školskog njemačkog, ali nije htio, jer mu je to bila razrednica
Što se tiče engleskog, ni tu nije bila baš neka luda kvaliteta nastave u OŠ, i osjetio je to kad je došao u srednju, ali uspio je sve nadoknaditi, izvježbati (tu je pridonijela i prilično zahtjevna prof. engleskog u gimnaziji), a bogme je i gledanje filmova i serija bez prijevoda imalo značajan utjecaj. Iako se pribojavao engleskog na maturi, riješio ga je izvrsno, i imam dojam da ga sad stvarno dobro zna. Što sam htjela reći... mislim da za dobro znanje engleskog nije nužan "ubitačan" tempo od osnovne škole, i uz prosječnu nastavu taj se jezik može dobro savladati, pogotovo danas kad je sve prožeto engleskim.
I da je tako u većini škola jer su udžbenici takvi. Zato ga roditelji podebljaju u nižim razredima kroz dodatno učenje. I to se osjeti kod djece koja nisu učila dodatno.
Pamtim ove savjete za muziku i film, tako smo i mi učili jezike u školi. Zato njemački nisam nikad pošteno savladala, ali engleski jesam.
A ne znam. Nisam mislila da se nakon škole koja ima boravak uči niti u tjednu a ni vikendom. Pa ako su do 17 sati u školi, kada obave sve ostalo ako još i moraju učiti nakon. Kada idu u muzičku ili na treninge ovi koji idu?
I voljela bih da se poigraju u školi, pogotovo na igralištu, zato mi je i bitan okoliš škole. Zato i navijam za manju školu.
Pa općenito se tempo učenja u svim predmetima drastično mijenja prelaskom u 5. razred, ne samo u stranom jeziku.
To ti ovisi o uciteljici iskljucivo. Kod mog sina se itekako ucilo i picajzliralo na rukopisu i zadacama od 1.razreda tako da su u 5.razred dosli s potpuno usvojenim radnim navikama i znali su uciti.
Prijelaz nisu ni osjetili.Obje uciteljice su bile jako stroge i zahtjevne.Zapravo i previše.
Kod kcerke je uciteljica bila taman negdje zlatna sredina, ali ta djeca su ipak malo trebala vremena za navikavanje za prijelaz u 5.razred.
To pisem jer se ne moze generalizirati. Ovisi iskljicivo o uciteljici, a ne o skoli.
A vi pisete bas o engleskom, ja sam pisala opcenito.
Ma to je toliko nebitno jer djeca iza 10te god polove u jednoj godini vise nego u prethodne 4 godine tako da...pretjerana su mi ta ucenja engleskog jos od vrtica (i moji su isli samo da se zna,al iz danasnje perapektive vidim da se moglo bez toga). Okruzeni smo engleskim na sve strane.
Pa jel netko zna 15-odogisnjaka/kinju koji fakat nema jako dobru razinu engleskog jezika? Ja bome ne poznajem.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 02.12.2023. at 17:28
Ja sam bila otvarala temu ili sam se negdje ubacila u neku, ne znam vise, ali u svakom slucaju sam isto dvojila kamo upisati. Odlucila upisati dijete u slabiju skolu, jer mi je bliza i jer ga na kraju nisam htjela izdvajati iz kvartovske ekipe.
Licorice, razumijem tvoje brige, a razumijem i da je tesko prihvatiti kolika je to sve lutrija. Meni je djed radio u osnovnoj skoli u koju sam isla i nas su namijestali u razrede s najboljim uciteljicama. Moja je zbilja bila najbolja, moja sestra ima nocne more od svoje i niz "anegdota" kojih se i sad prisjecamo. Poznata uciteljica ispala despot.
Skola u koju moje dijete ide je prosjecna Zg skola, ali je jako puno izrazito pametne djece u nasem razredu (vidi se cim krenu na neka natjecanja). Djeci kojoj ide skola je to jako stimulirajuca sredina, ali je nekima jako tesko u toj sredini. Imamo srecom iskusnu uciteljicu. Neka zamjena nam je bila, mlada cura, katastrofa.
Kod nas se gotovo sve napravi u boravku. Tu i tamo, recimo 2x u polugodistu se donese nesto doma iz engleskog ili informatike za napraviti. Jako sitno, tipa 10 min od trenutka kada dijete zaista pocne pisati (mom se nekad ne da, naravno, pa onda prethodi razvlacenje). Gradivo u osnovnoj je zbilja jako lagano. U prvom razredu samo farbaju nesto, ne znas je l pise engleski ili informatiku. U nas razred je upisano preko 80% čitača, a oni jos uce pisati u drugom razredu. Knjige su prepune pogrešaka. Mene Priroda ubija u pojam i prosle i ove godine.
Što se stranog jezika tiče, eng i njem su jako razliciti jezici. Eng mozes odmah pricati, nakon par mjeseci, a njemacki moras dobro savladati prije nego mozes razgovarati.
U svakom slucaju, da odgovorim lili - poznam puno mladih koji misle da znaju eng, a kad dobiju neki zadatak da koriste stranu literaturu, pogube se. Tako da bih ja obrnuto postavila pitanje - koliko mladih znate da se suvereno koriste stranom literaturom. Ne u smislu da pitaju pošto kruh, nego da isprica sto misli o Alice Munro ili na koji se sve nacin moze zbrinuti otpad.
Ja bih voljela da moj ide na dodatni eng, al nije bas zainteresiran. Iako se slazem s lili da je vrticki engleski uglavnom promasaj, onako kako se kod nas radi.
Gore sam napisala "gradivo u osnovnoj", mislila sam na nize razrede.
Mene i sad u trećem. Uzasna mi je i knjiga i način na koji rade gradivo
A tek udzbenici od petog navise. Iz prirode u petom niz gluposti. Sad u sestom, udzbenik povijesti mi je najgori, ni glave ni repa.
Daklem, ništa se nije promijenilo od vremena dok su moji sinovi išli u osnovnu školu....
Zaključak (on topic): zapravo je svejedno u koju školu upišemo djecu, na kraju nema velikih razlika. Upisati ih treba u školu koja nam logistički najviše odgovara (lokacija, smjene...), jer sve ostalo je podložno promjenama. Može dijete imati super učiteljicu u prvom razredu, pa ona ode npr. na porodiljni i uleti katastrofalna zamjena, a ti ne možeš ništa nego doma djetetu pomagati da stekne osnovna znanja. Isto je i kasnije - dobri profesori matematike rijetki su kao bijeli slonovi, jer mnogi pmf-ovci rade bolje plaćene i manje zahtjevne poslove. I tako dalje... Sretno svima koji sad imaju djecu u OŠ.
Hvala na iskustvu.
Mene isto muče te priče oko stimulirajuće okoline. Znam da ne mogu utjecati na sastav razreda i da je čista lutrija što će dobiti. Svakako ne želim djeci školu koja forsira natjecanja. Ne vidim ništa loše da se okušaju u testiranju svog znanja s drugima, ali da to nije prioritet. No bilo bi mi drago da su učenici "bolji" jer je onda u tom razredu i lakše raditi i djeca se međusobno potiču i guraju.
Pogledala sam one erudnike što mi je netko tu predložio. Iznenadio me broj odlikaša. Znam da se pisalo po medijima da ih je svake godine sve više, ali ovo su baš velike brojke. U nižim razredima maltene svi prolaze s odličnim (u ove dvije koje smo muž i ja gledali). U višim razredima je malo šarenije, ali i dalje jako puno odlikaša u odnosu na naše doba.
To nam je suprugov kolega nedavno objašnjavao; odlična škola, zaista odlični profesori ali matematika i fizika najslabije karike. Kod mlađeg djeteta su promijenili 4 profesora u jednoj školskoj godini. Kod starijeg su promijenilo nekih 5 ili 6 profesora fizike u dvije godine koliko imaju fiziku. No s druge strane, sve zamjene su bile korektne i sve su odradili.
Dobro došla u hrvatski školski sustav
Što se tiče sastava razreda i okoline - zbilja ne znam postoji li osnovna škola koja forsira natjecanja. Prije bih rekla da u nekim školama postoje nastavnici koji to potiču, ali da bi to bila politika cijele škole - ne vjerujem.
To kakvi su učenici u razredu, može biti dvosjekli mač. Moj sin je u OŠ bio u razredu koji je po učenju bio među najboljima na školi, a po ponašanju i atmosferi jedan od najgorih, jer ih razrednica nije bila u stanju hendlati (a učiteljica u nižim razredima je kumovala takvom razvoju odnosa u razredu).
Bojim se da će ti predmeti biti najslabija karika u sve više školajednostavno nema nastavnog kadra za te predmete, i užasno ih je teško naći.
Kod nas nitko ne forsira natjecanja. Ni nastavnica ni škola.
Ovo što idu može ići tko god želi, tipa matematička liga, dabar, sudoku... Pitaju ih učiteljice tko hoće ići, i onda idu. Al to je sve u školi, u vrijeme nastave (zapravo ne znam je l to dok je boravak ili dok je baš nastava), nikamo ne idu. Tko ne ide (a kod nas skoro svi idu), može se negdje igrati.
Ne znam zapravo, što bi to bilo forsiranje natjecanja. Meni se više čini za našu školu da ima politiku forsiranja boravka djece u dvorištu, čim ne pada kiša
Možda se malo popravi situacija s nastavnicima. Državne stipendije od 600 eura 9 mjeseci (u godini) za nastavničke smjerove iz STEM područja čine dobrim pokušajem animiranja studenata. Koliko godina dobivaju stipendiju, toliko godina su obavezni raditi u školi u mjestu prebivališta.
https://www.srednja.hr/faks/studenti...ak-nastavnika/
Jelena, dijete ti je još malo. "Prava" natjecanja (ona koja se ujedno i boduju za srednju i računaju se pod neke veće uspjehe) su za učenike viših razreda, iz većine predmeta tek u 7. i 8. razredu. U nekim školama ima ambicioznijih nastavnika koji ciljano pripremaju djecu za natjecanja i postižu veće uspjehe, ali čini mi se, prvo, da su takvi rijetki, drugo, to zaista ne ovisi o školi, nego o volji samog nastavnika.Kod nas nitko ne forsira natjecanja. Ni nastavnica ni škola.
Ovo što idu može ići tko god želi, tipa matematička liga, dabar, sudoku... Pitaju ih učiteljice tko hoće ići, i onda idu. Al to je sve u školi, u vrijeme nastave (zapravo ne znam je l to dok je boravak ili dok je baš nastava), nikamo ne idu. Tko ne ide (a kod nas skoro svi idu), može se negdje igrati.
Ne znam zapravo, što bi to bilo forsiranje natjecanja. Meni se više čini za našu školu da ima politiku forsiranja boravka djece u dvorištu, čim ne pada kiša
Moje iskustvo, i ono što sam čula iz drugih škola jest da se djeca za to ipak većinom za to pripremaju sama. Ali daleko je još do toga, ako se dijete tek upisuje u 1. razred, suvišno je već sad razmišljati o natjecanjima i forsiranju.
Pa recimo moglo bi se reći da je već to što idu forsiranjeKod nas nitko ne forsira natjecanja. Ni nastavnica ni škola.
Ovo što idu može ići tko god želi, tipa matematička liga, dabar, sudoku... Pitaju ih učiteljice tko hoće ići, i onda idu. Al to je sve u školi, u vrijeme nastave (zapravo ne znam je l to dok je boravak ili dok je baš nastava), nikamo ne idu. Tko ne ide (a kod nas skoro svi idu), može se negdje igrati.
Ne znam zapravo, što bi to bilo forsiranje natjecanja. Meni se više čini za našu školu da ima politiku forsiranja boravka djece u dvorištu, čim ne pada kiša
A ne znam, možda si u pravu, ali meni se čini da to njima više sliči na turnir iz Čovječe, ne ljuti se.Pa recimo moglo bi se reći da je već to što idu forsiranje
Ma zezam se, hoću reći da djeca u oš moje kćeri uglavnom nisu znala da natjecanja postoje, tako da već to što su djeci natjecanja dostupna čini razliku.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom