Šimunić mislim govori!!!
 |
|||
|
|
|||
RADIO SPLIT upravo!!!!
Šimunić mislim govori!!!
10% manje ET
dobivamo premalo j.stanica
bitna razlika prije i poslje novog zakona
HR IVF živi od svježeg ET
trudnoće kod žena iznad 40 godina loše
na poslu sam ne stignem dobro slušat!!!
molim vas slušajte
On čvrsto vjeruje da he Hrvatski IVF na početku nove reafirmacije. ali on kaže i daje puno bolje zamrzavati zametke to je zlatni standard!!!!!
http://delicast.com/radio/Croatia/HR_Radio_Split
Ako hocete slusati preko kompa!
No nemojte, samo cete se nasekirati jer po Simunicu smo najbolji na svijetu po uspjehu trudnoca iz zamrznutih JS
A samo krajnje hendikepirani ce imati pravo na zamrzavanje zametaka...
Treba doć do kopije ove emisije na Radio Splitu!!!!! Svašta je rekao, ali na poslu sam pa nisam stigla sve slušat!!!!!
meni nije to tako loše zvučalo jer je rekao da je Zlatni standard zamrzavanje zametaka, ali oni sada kao razvijaju novu metodu
Daj cuj Kunu....treba ga pitati koliko puta je Nacionalno povjerenstvo do sada odobrilo zamrzavanje zametaka i ako do sada nije ni jedno, koji im je tocno posao osim zbrajanje odradjenih postupaka sto mogu i moja djeca.
I ovo sa Ustavnom tuzbom. Nespretno priznanje kako cemo i to popusiti. Ona kaze da sve sto se ne tice prava, a ovog puta je to medicina, da oni moraju konzultirati struku. Pretpostavljam da ce se povoditi ovime sto kaze Kuna, da ne treba mijenjati zakon, vec obratiti paznju na ovih 10-15% pacijenata i neka Nacionalno povjerenstvo cini sto im je po Zakonu posao. Odobravaju one postupke koji nisu obuhvaceni u Zakonu o oplodnji. Dakle, struka kaze da ne treba mijenjati zakon, vec da ce nacionalno povjerenstvo imati nesto vise posla do sada. Pa jesi cula sto je Simunic nabrojao sto ulazi u ovih 10-15% pacijenata - onkoloski bolesnici, muskarci koji u ejakulatu nemaju vise od 5 spermica i tome slicno...Daleko je to od onoga sto bi trebalo i za sto se borimo.
jel to ova emisija koja je bila na hrvatskom radiju jutros? emisija izaberi zdravlje? ako je, ovdje moćete poslušati cijelu...
http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=38595&view=y
RADIO SPLIT je radio lokalni unutar HRT-a) a Šimunić znamo čiji je igrač, a bogme i Kuna.
BRAVO NAŠI LIJEČNICI, LIJEPO JE KAKO OBOJICA SLUŽITE MINISTRU KAO GLASNOGOVORNICI
I TO DŽABE......a znamo da džabe nema ni kod stare babe......Kadauna prvotno napisa
RADIO SPLIT je radio lokalni unutar HRT-a
BRAVO NAŠI LIJEČNICI, LIJEPO JE KAKO OBOJICA SLUŽITE MINISTRU KAO GLASNOGOVORNICI
Lako je naći prednosti nakon što sjedne 50 mil kuna.
Pa i jesmo, kad jedini to radimopo Simunicu smo najbolji na svijetu po uspjehu trudnoca iz zamrznutih JS
To ti je isto kao što Rijeka ima 33% uspješnosti, 1 od 3 postupka
U postocima zvuči super, šta ne?
ono što nije rečeno je da je bilo ukupno
54 odmrzavanja j.s.
33 embriotransfera
8 trudnoca
2 spontana
% održanih trudnoća po započetom postupku: 6/54 = 11% i nije baš neki uspjeh
% trudnoća iz zamrznutih zametaka je bio iznad 30%
Transkript cijelog priloga u emisiji - treba provjeriti da li je sve baš točno
1. program Hrvatskog radija, Izaberi zdravlje, Mario Harabin
Prvi rezultati sestomjesecne primjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji su zadovoljavajuci i pokazuju da je u 12 zdravstvenih centara za medicinsku oplodnju broj osnovnih trudnoca prije zakona i danas gotovo isti. Izjavio je ministar zdravstva Darko Milinovic na otvorenju 1. Hrvatskog kongresa medicinske oplodnje na kojemu je struka raspravljala o dosadasnjoj uspjesnosti primjene zakona.
Rezultati pokazuju da vise od polovice centara radi bolje nego prije Zakona te da se za 20 % povecao broj zena iznad 40 godina koje se odlucuju na postupak medicinske oplodnje, a Hrvatska se prema rezultatima u ovom trenutku moze usporedjivati s Italijom, Austrijom, Njemackom i vodecim zemljama EU. Istaknuo je ministar.
No predstavnici udruge Roda isticu da ih prvi rezultati ne iznenadjuju nego ih brine sto nisu postovane sve metode koje su obicajena prakse u cijeloj Europi, a to je da nije ogranicena oplodnja jajnih stanica na 3 i zabranjeno zamrzavanje zametaka jer bi se ukidanjem tih odredbi godisnje rodilo 150 djece vise.
Inace Rode su sirom zemlje organizirali akciju u kojoj su pozvale gradjane da u svojim gradovima pocnu ostavljati na javnim mjestima kuhana jaja s natpisom: „Ministre, moja jajasca nisu za bacanje“.
(Osim o tom Zakonu govorit cemo o tjednu svjesnosti o celijakiji te o povezanosti povisenog krvnog tlaka i metabolicnog sindroma sto je bila i glavna tema svjetskog dana hipertenzije.)
Tijekom 7 mjeseci provedbe novog Zakona o medicinskoj oplodnji ostvareno je iz tzv. svjezeg embrio transfera 599 trudnoca ili 21 trudnoca vise nego po starom zakonu dok je iz odmrznutih jajnih stanica zatrudnjelo 8 zena.
Podaci su to Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju koje je pratilo provedbu Zakona a predstavljen je na 1. Hrvatskom kongresu o medicinskoj oplodnji na Plitvicama
Pripremila
Milena Jukic Ugrin
Povjerenstvo u kojemu su bili Velimir Simunic, Krunoslav Kuna i Dejan Ljiljak
zakljucilo je su da su rezultati tzv. IVF prije i poslije novoga Zakona podjednaki ili cak i malo bolji iako samo 5 od 12 centara primjenjuje sve metode.
Rezultate medicinske oplodnje u proteklih 7 mjeseci predstavio je predsjednik Hrvatskog drustva za ginokolosku endokrinologiju i humanu reprodukciju prof. Dr. Velimir Simunic:
Radi se o 25 pa do 1200 postupaka u tom periodu, znaci veliki je raspon ne samo u broju postupaka, nego je i veliki raspon u rezultatima.
Rezultate koje smo naisli su se kretali od 12 pa do 45 % govorim sada o svjezem transferu.
Poslije Zakona, ovaj znaci, mozete gledati na dva nacina ovaj zadnji redak, poslije Zakona polovica IVF centara radi vise i bolje.
Usporedjivani su rezultati inseminacije intrauterine odnosno AIH, IVF i ICSI, smrzavanje zametaka i smrzavanje jajnih stanica.
Kada bi sad covjek analizirao onda je to sasvim razlicito prema pojedinim centrima jer smo vidjeli da neki centri rade samo ICSI iz svojih objektivnih razloga.
Oocite su pohranjene od 202 pacijentice, sve zajedno je trudnoca u tom periodu iz tih postupaka bilo 658.
Ovdje sam naveo da se i u nas lijece parovi iz inozemstva, jer inozemstvo, znaci sve sto nije Hrvatska, i tu postoji par centara koji dominiraju u tom pogledu sto je otprilike 4 % nasih sve ukupno pacijenata.
Zene mladje od 40 godina u prirodnom ciklusu su ostvarile prije zakona 23 trudnoce od 249 zapocetih ciklusa, a poslije zakona 20 trudnoca od 223 ciklusa.
Postotci su po ET 14.9 i 17,5 %. Spontanih pobacaja nije prijavljeno u ovom zadnjem periodu, dok ih je u periodu onom proslom prijavljeno 3. Realnije mi je da to bude broj nekakav izmedju 0 i 3.
Prirodni ciklus u zena koje su starije od 40 godina i koristenje IVF/ICSI, ovaj je pokazao da se koristi isto ili nesto manje ili manji je broj tih ciklusa poslije zakona postignute su 4 odnosno 3 trudnoce zbog toga sto se poslije zakona u tih zena manje koristio prirodni ciklus onda je uspjesnost u postopcima visa sto znaci odnos je 8,5 i 10.3 % prije odnosno poslije Zakona
Smatram da se preblagi protokoli bas i ne trebaju koristiti, jer se sa 5, 4 ili 3 JS tesko moze postici uspjeh, posebno se ne moze racunati na nikakvo smrzavanje, posebno se ne moze racunati na kumilativni uspjeh.
Medjutim ono sto je bitno i na sto treba upozoriti i sto treba svakako raspraviti to je udio ET iz tih vama mora upasti u oci da je prije zakona da smo imali u 90 % pacijentica gotovo prema vasim izvjestajima smo imali da su zene i pacijenti dosli do ET za 10 % je taj broj manji u periodu poslije sto bi znacilo da ponavljam da dobivamo premalo JS ili da nam one nisu kvalitetn ili da se iz bilo kojeg razloga bojeci se Zakona ili ne priznajemo period adaptacije da moze biti tako dugacak da se manje transferira. I tu je jedna bitna razlika koja stvara naravno i razliku u finalnom iskodu. Zbot toga sto je
iz te skupine zena uz indukciju ovulacije i tu metodologiju 533 trudnoce , a nakon zakona 510 trudnoca.
U postocima prema ET naravno da se usmjerava povoljnije na period poslije Zakona zato jer je radjeno manje ET, ali rezultati su de facto isti 29,3 i 30,5 % po ET je uspjesnost IVF prije i poslije Zakona, govorim o svjezem ET. Hrvatski IVF zivi od svjezega ET.
Danas lijecimo zene koje su u prosjeku 2 godine starije nego jucer, cesce ih lijecimo i to je porast mislim 20-ak % vise.
Medjutim uglavnom trudnoce moramo priznati da su u zena koje su na samoj granici 40ih godina jer su rezultati iznad 43 godine kao sto su svuda u svijetu neobicno losi prema tome za to treba imati solidnog strpljenja jer ce uz uspjesnost IVF biti neobicno visoka neuspjesnost u smislu sponatanih pobacaja.
No, vratimo se uspjesnim postupcima medicinske oplodnje koja je razlika u rezultatima izmedju donedavnog zamrzavanja i zamrzavanje JS
Kad bi to sve zbrojili sve nase zene IVFom koje smo radili u oba ta perioda sa rasponom 24 do 46 nisam pronasao visu dob iako bi vjerojatno da smo se potrudili i nasli, onda je sveukupno obavljeno 2700 odnosno 2800 postupaka.
Smrzavanje zametaka je nesto sto u ovoj zemlji se vrlo slabo na razini citave nacije i na razini svih centara prakticira. To je kriopohrana je nesto sto nije ujednaceno u Hrvatskoj i nema opravdanja po meni nije bilo ne znam masine, ili nije bilo dusika ili nije bilo ugljena ili ne znam cega sve nije bilo pa mi nismo htjeli smrzavati niti jedno, niti zametke, niti oocite, zbog toga sto je mozda to bijeg da ne smrzavamo u citavoj toj problematici. Tako da rezultate smrzavanje zametaka i kvalitetu smrzavanja zametaka induciraju 2 velika centra koja smrzavaju dovoljno i onako kako bi trebalo to su VV i CITO.
Ali sve kada zbrojimo onda je udio kriopohrane nizak 14.1 %.
Nema kvalitetnog kumulativnog uspjeha i ocekivanog uspjeha od kriopohrane ako ne pohranimo u vise 40, 50 % ciklusa.
Covjek iz Belgije koji je tu odrzao 2 predavanja oni pohranjuju otprilike u 60 % ciklusa.
Borini u Italije u svoja 5 centara kad je prikazivao kriopohranu oocita u 80 % pacijentica pohranjuje oocite. Prema tome nismo mogli ocekivati neke velebne rezultate ja sam rekao ko inducira kvalitetu ovog ishoda.
241 transfer, sto embrija, sto blastociste ucinjen u tom periodu prije zakona, naravno prije zakona ne govorim uopce o tome ... poslije i udio prema svim transferima to je 10, 11 %.
Trudnoca je bilo 76 i odlican rezultat koji me zaista veseli i iznenadjuje de facto da je to 31 % uspjesnost iz krioembrio transfera bio tada.
I od 33 ET smo postigli 8 trudnoca. Sto je po mom misljenju za smrzavanje JS i za pocetak koji smo vise nego dobro, vise nego kvalitetno i iznenadjujuce.
Raspon uspjesnosti IVF centara prije i poslije zakona je evidentan.
Ovo smo prikazali iz vrlo jednostavnog razloga da bi pokazali ono sto je i zeljela struka koju ja jos jedno vrijeme cu predstavljati da se poboljsanjem uvijeta u svim IVF centrima u Hrvatskoj da se i poboljsava nasa temeljna zadaca da kvalitetnije pomazemo pacijentima.
dr. Renato Bauman iz Zagrebacke bolnice SD prikazao je nesto losije rezultate nakon primjene novoga zakona.
Losi su u postocima medjutim to je ocekivano s druge strane ako cemo gledati po broju trudnoca onda je to prakticki slicno, zapravo isto mogu reci. Mi smo recimo, ja sam racunao malo to je otprilike svaki je svaki mjesec negdje 9, izmedju 9 i 10 trudnih zena sto je prakticki ostalo isto . A to je taj jedan hendikep oplodnje 3 jajne stanice uslijed kojeg je sve ovo sto je prof Simunic pricao zapravo manji broj udio transfera u odnosu na punkcije i to je rezultiralo takvim postotkom koji je manji, no moram reci jos uvijek u jednom Europskom prosjeku apsolutno.
Novi zakon i njegove prve rezultate cijim je predstavljanju na Plitvickim jezerima bio nazocani 27 godisnji Robert Veriga prvo hrvatsko djete iz epruvete
prof. dr. Velimir Simunic smatra
Ja cvrsto vjerujem da smo mi ponovo dokazali da je vrhunska medicina koja se u ovom slucaju ili u ovom djelu zove humana reprodukcija, odnosno izvantjelesna oplodnja na pragu svoje ponovne afirmacije ili reafirmacije jer vi znate najbolje jer pratite taj dio struke desetljecima odnosno od kada postoji poceci, evo tu je bio i Robert Veriga, bila je znatno zapostavljena barem 20ak godina.
Simunic medjutim ne negira cinjenicu da metoda zamrzavanja zametaka, ona koju smo napustili donosenjem novog zakona daje puno bolje rezultate.
Uopce nemam ni na kraju pameti da bi rekao da smrzavanje zametaka danas u svijetu, i Europi, pa i jucer kod nas nije bio zlatni standard koji donosi bolji uspjeh. I mi smo pokazali da je po embrio transferu iz smrznutih zametaka uspjesnost bila 31 % . Ali budimo posteni sada nakon 6 mjeseci sto stvaramo novu tehnologiju
uspjeh iz odmrznuitih JS je 24 % prema tome nemojmo biti katastroficni, mi nudimo zaista nasim pacijentima ono sve sto znamo.
Problem i nadalje ostaju oni parovi koji pate od teskog oblika neplodnosti.
Struka stalno razmatra i promatra i mnoge su konzultacije stvorene prije stvaranja ovaj slike, a to je da mi zaista trebamo bolje pomoci nasim teskim pacijentima, teskim je jedan jako neprihvatljiv izraz, ali tak se to zove i u inozemstvu. Smatramo da je to 10 do 15 % parova, to su zene starije dobi koje su hendikepirane, to je ozbiljna neplodnost muskarca, stanje nakon kriopohrane sto znaci to su onkoloski bolesnici koji u pravilu daju 5 ili 6 uzoraka sjemena.
Upravo tih 10-15 % parova kojima ovima metoda ne moze pomoci je razlog zbog kojega je podignuta Ustavna tuzba, kaze Ivana Zanze predstavnica Roda koji su takodjer bili na Plitvicama.
Upravo to i jest podloga prijedloga za ocjenu ustavnosti ovoga zakona udruke, koje je podnejla udruga Roda.
Ovaj skup iako je vjerojatno svima vama sjajan znanstveni dogadjaj on ujedno ima i neku svoju politicku pozadinu sto smo vidjeli i jucer na samom otvaranju vidjet cemo vjerojatno ovih dana i u medijima pa bi ja podcrtala ovo pitanje da li ce ovaj izazov ici i u zakljucke ovog skupa.
Ovo pitanje isto tako nije samo vama nego onima sto ovih dana smo cesto culi rijec, a to su low responderi ovdje, znaci, ako se moze jos netko tko se bavi time izjasniti i reci koji su izazovi kako u ovakvim situacijama osim promjenom zakona pomoci tim parovima.
Odgovara joj Krunoslav Kuna iz Nacionalnog povjerenstva:
Rekli smo da prijedloge struke, prijedlozi trebaju biti u pismenom obliku idu na NP i onda se proslijede dalje zakonodavcu, znaci nema potrebe sad o izmejnama zakona sad govoriti, jel' tako. Znaci za neku grupu, za grupu pacijenata ili nesto treba ici prijedlog struke u pismenom obliku na NP.
Prestavnicima udruge Rode i gradjanske inicijative odgovorila je i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za MO Dubravka Hrabar
Ja nisam ustavni sudac ovdje je bilo spomena o Ustavnom sudu, bilo je spomena o politici i o medijima i cini mi se da je to jedan krug koji odredjene udruge koju mislim da predstavlja i odredjena gospodja, rade pritistak na struku i na drustvo glede izmjena zakona. Necu sada ulaziti u one konotacije eksplicitne ocjene po novinama i drugim medijima vide, ali samo upozoravam na jednu cinjenicu a to je da Ustavni sud kada treba rijesiti o jednom problemu koji je sadrzan u ustavnoj tuzbi, ako se radi o necemu sto je izvan prava, a ovo je definitivno izvan prava jer je to ne samo medicina, ne samo ginekologija, nego jos uze dakle reproduktivna medicina, da traze strucno misljenje.
I mislim da odluka ustavnog suda ne bi smijela i cak vjerujem iz nekih drugih slucajeva biti donesena bez konzultacija sa strukom a to je upravo vase drutstvo i mislim da je ovaj kongres pokazao gdje je u ovom trenutku hrvatska medicina i neplodnost u Hrvatskoj.
A kad je olijecenju neplodnosti rijec prema novom Zakonu o MO treba razlikovati pohranu i cuvanje upozorava drzavni tajnik MZ Ante Zvonimir Golem:
Razlika je jasno definirana u clanku 2 Zakona Jer pohrana je pohrana sspolnih stanica tkiva ili bilo cega drugoga, znaci po sebi podrazumjeva obrada stanica, cuvanje stanice, skladistenje stanice za dalje.
Za razliku od toga cuvanje je samo onaj postupak, dakle u koliko nakon stvaranja embrija imate situaciju, medicinsku indikaciju da se ne moze izvrsiti ET tada se daju na cuvanje, dakle, embriji do kojeg momenta, do onog momenta kada je moguce izvesti ET.
I da tu budem mozda jos jasniji ne znaci to 1 embrio staviti na cuvanje a 2 implantirati ako su razvijena 3 embrija, nego znaci ukoliko se mogao 1 implantirati to znaci da nije bilo medicinske indikacije za stavljanje na cuvanje i to je ovim Zakonom apsolutno rijeseno.
A provedbu zakona nadzire NP za MO konstituirano krajem kolovoza prosle godine ima 7 clana, a zadace su mu kaze Krunoslav Kuna malo poznate struci.
Odobrava uvid u drzavni registar prema clanku 10 Zakona.
Zatim u clanku 20 u svrhu izbjegavanje teske nasljedne bolesti vezane uz spol dopusten je odabir spola, a to odobrava takodjer Nacionalno povjerenstvo.
U clancima 26 i clanak 27 Zakona o MO je obveza prikupljanja podataka o pohranjenim spolnim stanicama. Sad smo malo prije culi razliku izmedju pohrane i cuvanja spolnih stanica.
A u clanku 28 predvidjena je odlucivanje o opravdanosti prijenosa pohranjenih sjemenih ili jajnih stanica o cemu isto odlucuje Nacionalo povjerenstvo.
Sto znaci to prijenos pohranjenih sjeminih ili JS moze biti da netko preseli iz Splita u Zagreb i onda zeli da se sjemene stanice prenesu recimo u Zagreb a o tome treba biti obavjesteno Nacionalno povjerenstvo.
U clanku 30 tu je predvidjeno da za uvodjenje i uporabu novih postupaka MO je potrebno odobrenje, odnosno suglasnost Nacionalnog povjerenstva.
U clancima 33 i 34 Zakona o MO predvidjeno je da NP daje prethodno misljenje ministru za davanje odnosno oduzimanje odobrenja pojedinoj zdravstvenoj ustanovi za obavljanje postupaka MO.
U Clanku 42. to smo ovih dana, zadnjih mjesec dana, imali ste priliku vidjeti, naime Nacionalo povjerenstvo trazi od ovlastenih zdravstvenih ustanova da su obvezni izvjescivati o broju i vrsti obavljenih postupaka medicinske oplodnje
o njihovoj uspjesnosti te o pohranjenim spolnim stanicama
Kuna najvaljuje i novi posao povjerenstva:
Imamo u planu prijedlog izrade jedinstvene baze podataka tako da bi ta baza podatak bila dostupnija za obradu podataka za lakse vodjenje podataka i ministarstvu zdravstva i HZZO i samim centrima koji se bave medicinskom oplodnjom.
Prvi program Hrvatskog radija, Izaberi zdravlje, urednik emisije Mario Harapin
Prvi rezultati sestomjesecne primjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji su zadovoljavajuci i pokazuju da je u 12 zdravstvenih centara za medicinsku oplodnju broj osnovnih trudnoca prije zakona i danas gotovo isti. Izjavio je ministar zdravstva Darko Milinovic na otvorenju 1. Hrvatskog kongresa medicinske oplodnje na kojemu je struka raspravljala o dosadasnjoj uspjesnosti primjene zakona.
Rezultati pokazuju da vise od polovice centara radi bolje nego prije Zakona, te da se za 20 % povecao broj zena iznad 40 godina koje se odlucuju na postupak medicinske oplodnje, a Hrvatska se prema rezultatima u ovom trenutku moze usporedjivati s Italijom, Austrijom, Njemackom i vodecim zemljama EU. Istaknuo je ministar.
No, predstavnici udruge Roda isticu da ih prvi rezultati ne iznenadjuju, nego ih brine sto nisu postovane sve metode koje su uobicajena prakse u cijeloj Europi, a to je da nije ogranicena oplodnja jajnih stanica na 3 i zabranjeno zamrzavanje zametaka jer bi se ukidanjem tih odredbi godisnje rodilo 150 djece vise.
Inace Rode su sirom zemlje organizirali akciju u kojoj su pozvale gradjane da u svojim gradovima pocnu ostavljati na javnim mjestima kuhana jaja s natpisom: „Ministre, moja jajasca nisu za bacanje“.
(Osim o tom Zakonu govorit cemo o tjednu svjesnosti o celijakiji te o povezanosti povisenog krvnog tlaka i metabolicnog sindroma sto je bila i glavna tema svjetskog dana hipertenzije.)
Tijekom 7 mjeseci provedbe novog Zakona o medicinskoj oplodnji ostvareno je iz tzv. svjezeg embrio transfera 599 trudnoca ili 21 trudnoca vise nego po starom zakonu, dok je iz odmrznutih jajnih stanica zatrudnjelo 8 zena.
Podaci su to Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju koje je pratilo provedbu Zakona, a predstavljen je na 1. Hrvatskom kongresu o medicinskoj oplodnji na Plitvicama.
Pripremila Milena Jukic Ugrin:
Povjerenstvo u kojemu su bili Velimir Simunic, Krunoslav Kuna i Dejan Ljiljak zakljucilo je su da su rezultati tzv. IVF prije i poslije novoga Zakona podjednaki ili cak i malo bolji, iako samo 5 od 12 centara primjenjuje sve metode.
Rezultate medicinske oplodnje u proteklih 7 mjeseci predstavio je predsjednik Hrvatskog drustva za ginokolosku endokrinologiju i humanu reprodukciju prof. Dr. Velimir Simunic:
Radi se o 25 pa do 1200 postupaka u tom periodu, znaci veliki je raspon ne samo u broju postupaka, nego je i veliki raspon u rezultatima.
Rezultate koje smo naisli su se kretali od 12 pa do 45 % govorim sada o svjezem transferu.
Poslije Zakona, ovaj znaci, mozete gledati na dva nacina ovaj zadnji redak, poslije Zakona polovica IVF centara radi vise i bolje.
Usporedjivani su rezultati inseminacije intrauterine odnosno AIH, IVF i ICSI, smrzavanje zametaka i smrzavanje jajnih stanica.
Kada bi sad covjek analizirao onda je to sasvim razlicito prema pojedinim centrima jer smo vidjeli da neki centri rade samo ICSI iz svojih objektivnih razloga.
Oocite su pohranjene od 202 pacijentice, sve zajedno je trudnoca u tom periodu iz tih postupaka bilo 658.
Ovdje sam naveo da se i u nas lijece parovi iz inozemstva, jer inozemstvo, znaci sve sto nije Hrvatska, i tu postoji par centara koji dominiraju u tom pogledu, sto je otprilike 4 % nasih sve ukupno pacijenata.
Zene mladje od 40 godina u prirodnom ciklusu su ostvarile prije zakona 23 trudnoce od 249 zapocetih ciklusa, a poslije zakona 20 trudnoca od 223 ciklusa.
Postotci su po ET 14,9 i 17,5 %. Spontanih pobacaja nije prijavljeno u ovom zadnjem periodu, dok ih je u periodu onom proslom prijavljeno 3. Realnije mi je da to bude broj nekakav izmedju 0 i 3.
Prirodni ciklus u zena koje su starije od 40 godina i koristenje IVF/ICSI, ovaj, je pokazao da se koristi otprilike isto ili nesto manje, ili manji je broj tih ciklusa poslije zakona, postignute su 4 odnosno 3 trudnoce, zbog toga sto se poslije zakona u tih zena manje koristio prirodni ciklus onda je uspjesnost u postopcima visa, sto znaci odnos je 8,5 i 10,3 % prije, odnosno poslije Zakona
Smatram da se preblagi protokoli bas i ne trebaju koristiti, jer se sa 5, 4 ili 3 JS tesko moze postici uspjeh, posebno se ne moze racunati na nikakvo smrzavanje, posebno se ne moze racunati na kumilativni uspjeh.
Medjutim ono sto je bitno i na sto treba upozoriti i sto treba svakako raspraviti to je udio ET iz tih postupaka. Znaci vama mora upasti u oci da je prije zakona, da smo imali u 90 % pacijentica gotovo, prema vasim izvjestajima, smo imali da su zene i pacijenti dosli, ciklusi, do ET. Za 10 % je taj broj manji u periodu poslije sto bi znacilo da, ponavljam, da dobivamo premalo JS, ili da nam one nisu kvalitetn, ili da se iz bilo kojeg razloga bojeci se Zakona, ili ne priznajemo period adaptacije da moze biti tako dugacak, da se manje transferira. I tu je jedna bitna razlika koja stvara naravno i razliku u finalnom ishodu. Zbog toga sto je prije zakona sveukupno dobiveno iz te skupine zena uz indukciju ovulacije i tu metodologiju 533 trudnoce, a nakon zakona 510 trudnoca.
U postocima prema ET naravno da se usmjerava povoljnije na period poslije Zakona, zato jer je radjeno manje ET, ali rezultati su de facto isti: 29,3 i 30,5 % po ET je uspjesnost IVF prije i poslije Zakona, govorim o svjezem ET. Hrvatski IVF zivi od svjezega ET.
Danas lijecimo zene koje su u prosjeku 2 godine starije nego jucer, cesce ih lijecimo i to je porast mislim 20-ak % vise.
Medjutim, uglavnom trudnoce moramo priznati da su u zena koje su na samoj granici 40ih godina, jer su rezultati iznad 43 godine, kao sto su svuda u svijetu neobicno losi, prema tome za to treba imati solidnog strpljenja jer ce uz uspjesnost IVF biti neobicno visoka neuspjesnost u smislu sponatanih pobacaja.
No, vratimo se uspjesnim postupcima medicinske oplodnje. Koja je razlika u rezultatima izmedju donedavnog zamrzavanja zametaka i sadasnjega zamrzavanje jajnih stanica.
Kad bi to sve zbrojili, sve nase zene IVFom koje smo radili u oba ta perioda sa rasponom od 24 do 46, nisam pronasao visu dob iako bi vjerojatno da smo se potrudili i nasli, onda je sve ukupno obavljeno 2700, odnosno 2800 postupaka.
Smrzavanje zametaka je nesto sto u ovoj zemlji se vrlo slabo na razini citave nacije i na razini svih centara prakticira. To je, kriopohrana je nesto sto nije ujednaceno u Hrvatskoj. I nema opravdanja po meni nije bilo ne znam masine, ili nije bilo dusika ili nije bilo ugljena ili ne znam cega sve nije bilo pa mi nismo htjeli smrzavati. Niti jedno, niti zametke, niti oocite. Zbog toga sto je mozda to bijeg da ne smrzavamo u citavoj toj problematici. Tako da rezultate smrzavanje zametaka i kvalitetu smrzavanja zametaka induciraju 2 velika centra koja smrzavaju dovoljno i onako kako bi trebalo, to su VV i CITO.
Ali sve kada zbrojimo onda je udio kriopohrane nizak, 14,1 %.
Nema kvalitetnog kumulativnog uspjeha i ocekivanog uspjeha od kriopohrane ako ne pohranimo u vise od 40, 50 % ciklusa.
Covjek iz Belgije koji je tu odrzao 2 predavanja oni pohranjuju otprilike u 60 % ciklusa.
Borini u Italije u svoja 5 centara kad je prikazivao kriopohranu oocita u 80 % pacijentica pohranjuje oocite. Prema tome nismo ni mogli ocekivati nekakve velebne rezultate. Ja sam rekao ko inducira kvalitetu ovog ishoda.
241 transfer, sto embrija, sto blastociste, je ucinjen u tom periodu prije zakona, naravno prije zakona ne govorim uopce o tome ... poslije i udio prema svim transferima to je 10, 11 %.
Trudnoca je bilo 76 i odlican rezultat koji me zaista veseli i iznenadjuje de facto, da je to 31 % uspjesnost iz krioembrio transfera bio tada.
I od 33 ET smo postigli 8 trudnoca. Sto je po mom misljenju za smrzavanje JS i za pocetak koji smo vise nego dobro, vise nego kvalitetno i iznenadjujuce.
Raspon uspjesnosti IVF centara prije i poslije zakona je evidentan.
Ovo smo prikazali iz vrlo jednostavnog razloga da bi pokazali ono sto je i zeljela struka, koju ja jos jedno vrijeme cu predstavljati, da se poboljsanjem uvijeta u svim IVF centrima u Hrvatskoj, da se i poboljsava nasa temeljna zadaca da kvalitetnije pomazemo pacijentima.
dr. Renato Bauman iz Zagrebacke bolnice SD prikazao je nesto losije rezultate nakon primjene novoga zakona.
Losi su u postocima. Medjutim to je ocekivano s druge strane ako cemo gledati po broju trudnoca onda je to prakticki slicno, zapravo isto, mogu reci. Mi smo recimo, ja sam racunao malo to je otprilike svaki mjesec negdje 9, izmedju 9 i 10 trudnih zena to je prakticki ostalo isto. A to je taj jedan novi hendikep oplodnje 3 jajne stanice uslijed kojeg je, sve ovo sto je prof Simunic pricao, zapravo manji broj, udio transfera u odnosu na punkcije i to je rezultiralo takvim postotkom koji je manji, no moram reci jos uvijek u jednom Europskom prosjeku apsolutno.
Novi zakon i njegove prve rezultate cijim je predstavljanju na Plitvickim jezerima bio nazocani i 27 godisnji Robert Veriga, prvo hrvatsko djete iz epruvet,e prof. dr. Velimir Simunic smatra reafirmacijom zapostavljene midicinski potpomognute oplodnje.
Ja cvrsto vjerujem da smo mi ponovo dokazali da je vrhunska medicina koja se u ovom slucaju ili u ovom djelu zove humana reprodukcija, odnosno izvantjelesna oplodnja, na pragu svoje ponovne afirmacije ili reafirmacije, jer vi znate najbolje, jer pratite taj dio struke desetljecima, odnosno od kada postoji pocetci, evo tu je bio i Robert Veriga, bila je znatno zapostavljena barem 20ak godina.
Simunic medjutim ne negira cinjenicu da metoda zamrzavanja zametaka, ona koju smo napustili donosenjem novog zakona, daje puno bolje rezultate.
Uopce nemam ni na kraju pameti da bi rekao da smrzavanje zametaka danas u svijetu, i Europi, pa i jucer kod nas, nije bio zlatni standard koji donosi bolji uspjeh. I mi smo pokazali da je po embrio transferu iz smrznutih zametaka uspjesnost bila 31 % . Ali budimo posteni, sada nakon 6 mjeseci sto stvaramo novu tehnologiju uspjeh iz odmrznutih JS je 24 %, prema tome nemojmo biti katastroficni, mi nudimo zaista nasim pacijentima ono sve sto znamo.
Problem i nadalje ostaju oni parovi koji pate od teskog oblika neplodnosti, istice prof. Simunic:
Struka stalno razmatra i promatra i mnoge su konzultacije stvorene prije stvaranja, ovaj, slike, a to je da mi zaista trebamo bolje pomoci nasim teskim pacijentima, teskim je jedan jako neprihvatljiv izraz, ali tak se to zove i u inozemstvu. Smatramo da je to 10 do 15 % parova. To su zene starije dobi koje su hendikepirane, to je ozbiljna neplodnost muskarca, stanje nakon kriopohrane ogranicenog broja uzoraka spermija, sto znaci to su onkoloski bolesnici koji u pravilu daju 5 ili 6 uzoraka sjemena.
Upravo tih 10-15 % parova kojima ovima metoda ne moze pomoci je razlog zbog kojega je pokrenuta Ustavna tuzba, kaze Ivana Zanze predstavnica Roda koji su takodjer bili na Plitvicama.
Upravo to i jest podloga prijedloga za ocjenu ustavnosti ovoga zakona udruge, koje je podnijela udruga Roda.
Ovaj skup iako je vjerojatno svima vama sjajan znanstveni dogadjaj, on ujedno ima i neku svoju politicku pozadinu sto smo vidjeli i jucer na samom otvaranju, vidjet cemo vjerojatno i ovih dana i u medijima pa bi isto podcrtala ovo pitanje, da li ce ovaj izazov ici i u zakljucke ovog skupa.
Ovo pitanje isto tako nije samo vama nego onima sto ovih dana smo cesto culi rijec, a to su low responderi, ovdje, znaci, ako se moze jos netko tko se bavi time izjasniti i reci koji su izazovi, kako u ovakvim situacijama osim promjenom zakona pomoci tim parovima.
Odgovara joj Krunoslav Kuna iz Nacionalnog povjerenstva:
Rekli smo da prijedloge struke, prijedlozi trebaju biti u pismenom obliku idu na NP i onda se proslijede dalje zakonodavcu, znaci nema potrebe o, sad o izmejnama zakona sad govoriti, jel' tako. Znaci za neku grupu, za grupu pacijenata ili nesto treba ici prijedlog struke u pismenom obliku na NP.
Prestavnicima udruge Rode i Gradjanske inicijative odgovorila je i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju prof. Dubravka Hrabar:
Ja nisam ustavni sudac. Ovdje je bilo spomena o Ustavnom sudu, bilo je spomena o politici i o medijima. I cini mi se da je to jedan krug koji odredjene udruge kao sto mislim da koju gospodja predstavlja, rade pritistak na struku i na drustvo glede izmjena zakona. Necu sad ulaziti u one konotacije eksplicitne ocjene koje se po novinama i drugim medijima vide, ali samo upozoravam na jednu cinjenicu, a to je da Ustavni sud kad treba rijesiti o jednom problemu koji je sadrzan u ustavnoj tuzbi, ako se radi o necemu sto je izvan prava, a ovo je definitivno izvan prava, jer je to ne samo medicina, ne samo ginekologija, nego jos uze, dakle reproduktivna medicina, da traze strucno misljenje.
I mislim da odluka Ustavnog suda ne bi smijela i cak vjerujem iz nekih drugih slucajeva biti donesena bez konzultacija sa strukom, a to je upravo vase drustvo i mislim da je ovaj kongres pokazao gdje je u ovom trenutku hrvatska medicina i neplodnost u Hrvatskoj.
A kad je o lijecenju neplodnosti rijec prema novom Zakonu o MO treba razlikovati pohranu i cuvanje, upozorava drzavni tajnik MZ Ante Zvonimir Golem:
Razlika je jasno definirana u clanku 2 Zakona. Jer pohrana je pohrana spolnih stanica tkiva ili bilo cega drugoga, znaci po sebi podrazumjeva obrada stanica, cuvanje stanice, skladistenje stanica za dalje.
Za razliku od toga, cuvanje je samo onaj postupak, dakle u koliko nakon stvaranja embrija imate situaciju, medicinsku indikaciju da se ne moze izvrsiti ET tada se daju na cuvanje, dakle, embriji, do kojeg momenta, do onog momenta kada je moguce izvesti ET.
I da tu budem mozda jos jasniji, ne znaci to 1 embrio staviti na cuvanje, a 2 implantirati ako su razvijena 3 embrija. Nego znaci ukoliko se mogao 1 implantirati to znaci da nije bilo medicinske indikacije za stavljanje na cuvanje. I to je ovim Zakonom apsolutno rijeseno.
A provedbu zakona nadzire Nacionalno povjerenstvo za medicinsku oplodnju konstituirano krajem kolovoza prosle godine. Ima 7 clana, a zadace su mu, kaze Krunoslav Kuna, malo poznate struci:
Odobrava uvid u drzavni registar prema clanku 10 Zakona.
Zatim u clanku 20 u svrhu izbjegavanje teske nasljedne bolesti vezane uz spol dopusten je odabir spola, a to odobrava takodjer Nacionalno povjerenstvo.
U clancima 26 i clanak 27 Zakona o MO je obveza prikupljanja podataka o pohranjenim spolnim stanicama. Sad smo malo prije culi razliku izmedju pohrane i cuvanja spolnih stanica.
A u clanku 28 predvidjena je, odlucivanje o opravdanosti prijenosa pohranjenih sjemenih ili jajnih stanica o cemu isto odlucuje Nacionalo povjerenstvo. Sto znaci to prijenos pohranjenih sjeminih ili JS, moze biti da netko preseli iz Splita u Zagreb i onda zeli da se sjemene stanice prenesu recimo u Zagreb, a o tome treba biti obavjesteno Nacionalno povjerenstvo.
U clanku 30 tu je predvidjeno da za uvodjenje i uporabu novih postupaka MO u Republici Hrvatskoj da je potrebno odobrenje, odnosno suglasnost Nacionalnog povjerenstva.
U clancima 33 i 34 Zakona o MO predvidjeno je da NP daje prethodno misljenje ministru za davanje, odnosno oduzimanje odobrenja pojedinoj zdravstvenoj ustanovi za obavljanje postupaka MO.
U Clanku 42. to smo ovih dana, zadnjih mjesec dana, imali ste priliku vidjeti, naime Nacionalo povjerenstvo trazi od ovlastenih zdravstvenih ustanova da su obvezni izvjescivati o broju i vrsti obavljenih postupaka medicinske oplodnje, o njihovoj uspjesnosti te o pohranjenim spolnim stanicama
Kuna najvaljuje i novi posao povjerenstva:
Imamo u planu prijedlog izrade jedinstvene baze podataka. Tako da bi ta baza podatak bila dostupnija za obradu podataka, za lakse vodjenje podataka i Ministarstvu zdravstva i HZZO i samim centrima koji se bave medicinskom oplodnjom.
Tako je. I nije džabe. Do ut des.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom