"Ameri su glupi?"

[Kaae]

pa vjerojatno zato, da vjezbas razmisljanje, kombiniranje, inventivnost.
neko je dijete kroz to odlucilo postati programer.
netko je postao steve job ili bill gates.
naravno da je uz to trebalo uciti i kako se kompjuterom sluziti.

razvoj nase civilizacije je usko povezan sa razvojem apastraktnog misljenja. pa se to i uci i vjezba.

Pa naravno da je, to je i moja poanta. Vecini ljudi programiranje u Basicu nije trebalo. Zgodno, ako je zbog toga tek koje odlucilo u programerske vode. U isto vrijeme, sigurna sam da je gotovo svima trebalo osnovno znanje koristenja kompjutera. U skoli ga dobili nisu.

[cvijeta73]

ako ima koja forumašica iz švicarske nek me slobodno ispravi, nisam sigurna jel sam dobro pohvatala od jedne prijateljice koja je učiteljica u švicarskoj.
dakle, u švicarskoj osnovne škole se dijele na recimo tako laički, teške, srednje i lake. ove teške su predviđene za buduće gimnazijalce i one koji idu na fakultet, srednje za recimo neke stručne studije, a lake za recimo zanat.
iskreno, ne znam uopće što bih mislila o tome. kao, da se ne muče ovi što im ne ide škola. i ima neke logike. ali iskreno, onako intuitivno, meni se to ne sviđa. već s deset il kolko godina usmjeravati djecu, uskraćivati im znanje, na kraju krajeva - dijeliti ih.
kaže ona meni - neee, oni uopće tako ne gledaju na to.
a ja, da me ubiješ, valjda radi nekih kompleksa il štoveć, snobizma, nemam pojma ne mogu drugačije gledati na to.
ne sviđa mi se i gotovo.

a sjećam se onih razmjena, kad su svi koji su čini mi se 3. razred gimnazije završavali u americi, bili svi do jednog glavne face. i sprdali se s njihovom jednom jedinom knjigom koju su morali naučiti - american history.

e, al onda tu, na početku visokog obrazovanja - kreće drastična razlika.
fakulteti, uvjeti studiranja, mogućnosti, znanje, primjena znanja, kritičko razmišljanje - uuuu, gledajući po svom fakultetu, to su dvije jednostavno neusporedive stvari.

[cvijeta73]

Pa naravno da je, to je i moja poanta. Vecini ljudi programiranje u Basicu nije trebalo. Zgodno, ako je zbog toga tek koje odlucilo u programerske vode. U isto vrijeme, sigurna sam da je gotovo svima trebalo osnovno znanje koristenja kompjutera. U skoli ga dobili nisu.

evo još jedne koja je programirala u:
- fortranu
- pascalu
- dbase-u
- c-u



kaae, ovo što ti govoriš, pa meni je i ok da se u školi ne uči printanje. ne mogu reći da mi je to falilo, a sasvim sam solidno savladala i word i excel i najdraži od svih - poverpoint iako, sad u osnovnoj školi uče upravo to - korištenje kompjutera.

to mi je kao kad završe ekonomiju i kažu, kao kritiku, cijeli faks nas nisu naučili napisati virman. e pa hebem ti takav faks koji uči pisanje virmana.

[RozaGroza]

Cvijeta meni je to isto užas - mislim ako izuzmemo činjenicu da sam ja Pro Homeschooling i da mi je školsko obrazovanje kakvo je danas opčenito bezveze.

[Stijena]

Super mi je ovo sto spominje Strobery. Evo mene su u srednjoj skoli, tamo negdje ranih devedesetih, ucili pisati programe u Basicu. Pisala sam programe koji su crtali geometrijska tijela ili radili racunske operacije... k'o od sale. Jos uvijek, priznajem, ne znam zasto. U isto vrijeme, nitko nije niti spomenuo normalnu, svakodnevnu upotrebu racunala. Ono, napisati CV i isprintati ga... na primjer.

Ovo me sad podsjetilo na mog svekra koji dan danas priča kako je na tadašnjem ETFu pisao programe u kojim sve ne jezicima, a unatoč tome, danas naprijer ne zna čemu služi miš, a kamoli da se zna služiti bilo čime na računalu. da, to je tipična priča za ovo naše podneblje

[Mima]

Pa to jedino ako u njegovo doba još nije bio izumljen miš.

[Kaae]

evo još jedne koja je programirala u:
- fortranu
- pascalu
- dbase-u
- c-u

Eee, zaboravila na Fortran i Pascal. Mislim da smo preskocili ova druga dva, ali tko ce ga znati. Nije me nikad zanimalo vise od... prolazne ocjene.

Ako je uzeti za primjer amerikance koji su prosli homeschooling, a da ih poznajem... apsolutno sam sigurna da je to zadnja stvar koju bih dozvolila svojem djetetu. Bozesacuvaj.

[RozaGroza]

Ako je uzeti za primjer amerikance koji su prosli homeschooling, a da ih poznajem... apsolutno sam sigurna da je to zadnja stvar koju bih dozvolila svojem djetetu. Bozesacuvaj.

Nije žvaka za seljaka (pod ovim mislim na amere)

[Beti3]

Homeschooling- meni je to aluzija na kućni zatvor. Djetetu se oduzima najljepši dio djetinjstva, igra i učenje sa vršnjacima.

Osim toga, roditelj bi morao imati savršeno znanje (opće, pravopis, načitan, tehnički potkovan, glazbeno "udren"...), da djetetu prenese sve ono što inače nauči od mnogih profesora u školi.

A i roditelju dobro dođe onih par sati odmora od djeteta dok je ono u školi.

Sreća da toga kod nas nema( i da nismo toliko "napredni" ko Ameri po tom pitanju.)

[Kaae]

Nije žvaka za seljaka (pod ovim mislim na amere)

Pa ne znam bas za koga je, sto se homeschoolinga tice.

Ne vidim kako bi itko bio sposoban pruziti djetetu ono sto osoba upravo skolovana za to moze. Da ne pricam o socijalizaciji.

[Kaae]

Eno me Beti pretekla. Upravo sam to htjela reci.

[RozaGroza]

Svakom svoje - pošle ste OT ladies

[Kaae]

Pa sto fali homeschoolingu kao temi? (Jesmo vec pricali o tome? :zaboravna

[cvijeta73]

Pa sto fali homeschoolingu kao temi? (Jesmo vec pricali o tome? :zaboravna

uuu, to uopće ne bi bila loša tema

kaae, MRZILA sam programiranje, MRZILA!

i znate što je najbolje?
smijeh me sad hvata
morali smo program napisati na papir.
i onda je prof to ukucavala u komp.
i onda il fercera il ne fercera

[cvijeta73]

a, imali smo i predmet koji se zvao obrada metala
u matematičkoj gimnaziji.
pa smo tokarili na tokarskom stroju

[Kaae]

Mi nismo obradjivali metal u prirodoslovno-matematickoj. Ali jesmo secirali skampe i tamo neke ribe. I drljali nesto u kemijskom i labosu iz fizike.

Ako se ne varam, nismo ni mi imali dovoljno kompjutera pa smo predavali programe na papiru. I ista stvar - ili hoce, ili nece.

[Mima]

ajde ajde mi smo vježbali vi editor na unixu tako da je profesorica napisala VJEVERICA a mi smo morali promijeniti u VJERENICA.
(tko poznaje vi editor znat će da to uopće nije trivijalno )

i evo - jel' mi sad ne bi koristio vi editor na poslu; radim na linuxu.
al što vrijedi, sve sam zaboravila

[meda]

mi na satu informatike nismo ni imali racunalo. sjecam se da smo prvo polugodiste imali nekog tipa koji nam je cijelo vrijeme pisao na plocu nizove 1 i 0, a drugo nam je dosla zena, izdiktirala cijelu biljeznicu, kad smo odgovarali sizila na nase neznanje i svima podijelila petice

ok, mi smo bili kulturno-umjetnicka skola pa nas nisu gnjavili s tim stvarima. nego s odlascima na koncerte, izlozbe, kinoteku

a informatika na faksu. predavanje od 2 i pol sata kod Laszla na koje nikad nisam isla nego samo na zadnjih 15 min kad je trebalo predat neki zadatak koji je on tih dva sata pisao na ploci. a vjezbe, svaka 2 tjedna po 2 sata Saradadevii meni diktira s papira, ja pisem na racunalo zvjezdica, zagrada, razmak, zagrada, zvjezdica, razmak u beskonacnom broju kombinacija

[Mima]

Ja sam išla u MIOC pa smo assembler učili tako da smo napamet morali naučiti naredbe koje nitko nije razumio a profesorica najmanje.

Točno se sjećam kako iz principa nisam htjela odgovoriti što znači BCC - naime, znala sam da to znači branch if carry cleared, ali što je carry i tko da se grana - to nisam pojma imala.

[Zubic vila]

Ma bezveze, i sad nek netko ne kaže da se naše školovanje ne svodi na biflanje. 17 obaveznih predmeta u gimnaziji? Mislim da smo toliko imali u 3. i 4. Uz toliko podataka i predmeta, nema vremena za ništa drugo osim biflanja. Mislim da apstraktno razmišljanje nije proizašlo iz tog školovanja nego iz toga što će se bistri umovi u svim okolnostima na neki način "snaći".

Jasno da je prerano da si dijete s 10 godina odabirom ili neodabirom izbornih predmeta zatvori neka vrata školovanja u budućnosti, ali bome po meni u srednjoj nije prerano. Ionako si odabirom srednje škole štošta zacrtavaš. Uostalom, ne možeš ni upisati srednju koju želiš nego sukladno ocjenama pa si već ocjenama u 7. razredu djeca kroje put za budućnost.

Ja sam išla u jezičnu gimnaziju i ne znam nikoga iz škole da je završio na prirodoslovnom ili tehničkom faksu. A uredno smo odslušali 4 godine fizike, kemije, matematike i obradili gradivo tih predmeta do takvih stručnih detalja da mi je muka. A danas se recimo ja odlikašica sjećam 3% tih informacija. Koliko bačenog vremena i muke, ajme meni. S druge strane, matematike, fizike i kemije iz osnovne se sjećam jer je taj dio gradiva zapravo opća kultura i nije suvišno znati da je voda H20, ponešto o kem. elementima, što je statički elektricitet i Pitagorin teorem. Iskrsnu ti podaci u životu, i lijepo je znati. Ali kad se sjetim kobasica od kemijskih formula iz 4. srednje- pitam se što mi je to trebalo ako sam za to vrijeme mogla pročitati još koju lektiru ili učiti povijest i filozofiju (što me recimo zanimalo, a i trebalo mi je na prijemnom za faks).

[seni]

Eee, zaboravila na Fortran i Pascal. Mislim da smo preskocili ova druga dva, ali tko ce ga znati. Nije me nikad zanimalo vise od... prolazne ocjene.

ako me sjecanje ne vara bio je tu jos basic.

[RozaGroza]

Pa sto fali homeschoolingu kao temi? (Jesmo vec pricali o tome? :zaboravna

Thanks but I'll pass ne da mi se bit ko Bandić, "sama protiv svih"

[Kaae]

ako me sjecanje ne vara bio je tu jos basic.

Nego sto nego Basic. Eno sam ga spomenula u prvom postu na tu temu. Mislim da su programi radili tamo neke kocke i sto sve ne.

[TrudyC]

ako ima koja forumašica iz švicarske nek me slobodno ispravi, nisam sigurna jel sam dobro pohvatala od jedne prijateljice koja je učiteljica u švicarskoj.
dakle, u švicarskoj osnovne škole se dijele na recimo tako laički, teške, srednje i lake. ove teške su predviđene za buduće gimnazijalce i one koji idu na fakultet, srednje za recimo neke stručne studije, a lake za recimo zanat.
.

Sad sam tek ovo vidjela - brat mi živi u Švicarskoj i ima 9-godišnje dijete u 3. razredu osnovne škole. Situacija ti je takva da se baš od tog 3-eg razreda djeca počinju "dijeliti". Znači nema specijaliziranih Osnovnih škola nego se dijete ocjenju iliti boduje te usmjerava dalje prema jednoj od tri gorespomenute opcije.
To nije fer i nameće osječaj manje vrijednosti djetetu (vjeruj mi imaju problema s mojom nečakinjom i školom gadnih), ali Švicarci misle da je tako lakše jer nema kasnije nedoumica oko izbora buduće profesije...
Mislim da ima još tu nekih caka, ali "švicarke" na forumu će me dopuniti

[krumpiric]

Ja sam išla u jezičnu gimnaziju i ne znam nikoga iz škole da je završio na prirodoslovnom ili tehničkom faksu.

evo sad znaš mene.

[Zubic vila]

evo sad znaš mene.

Prema mojoj reformi školstva, ti bi onda sebi ostavila te predmete kao izborne. A ja ne bi.

Ne govorim o ovim podjelama iz Švicarske, to mi je baš nekako ograničavajuće i ružno, ali mislim da bi definitivno trebalo uvesti više usmjerenja u naše školovanje, prije svega srednje.
Ovako imamo ogroman nastavni program, a većina maturanata vikende u četvrtom srednje provodi na ekstra plaćenim pripremama za faks. Jer se u 6-7-8 školskih sati dnevno ne stigne dovoljno naučiti o onim predmetima koji im trebaju za faks jer se mora obraditi 17 predmeta.

Čak i ako netko ne zna što bi dalje studirao i bi li uopće, većina i puno prije, već u osnovnoj vidi koji im predmeti idu i koji ih zanimaju pa je svakako poželjno da se tome posvete, a rasterete se nekoliko drugih predmeta. Sad je definitivno previše toga. Ako su Ameri preusmjereni, mi smo onda druga krajnost- totalno bez smjera i strategije, što se i vidi.

[krumpiric]

Sad ću se opet vratit na "usmjeravanje" koje spomenuh davno.
Služi li škola stvaranju čovjeka od čovjeka ili pripremanju osobe za tržište rada. U tome je konflikt među našim i amerskim razmišljanjima.
Škola, po meni, služi za pripremu čovjeka na tržište rade i usput mu može pomoći razvijati načine razmišljanja koji pridonose efikasnijem radu.
Tome i taj "damn" basic. Programiranje razvija jedan ogromni dio razmišljanja koji se nikako neće razviti u svakodnevnom životu bez inicijative.
Nema šanse da tu uzročno-posljedičnu logiku dobiješ igdje, osim pisajući u basicu il Cu da dobiješ rezultat.
Sad-koji je zapravo cilj, kao Švice il Ameri odredit za koji si dio adekvatan, pa se sa 8 zna da ćeš #varit i tokarit# ili predavati na studijima?
Ili je cilj-kao kod nas-učiti djecu o Daliju, da kad jednog dana budu inženjeri matematike, mogu o tome čitčetati na kavama s ostalim inženjerima matematike? (e, to ja zovem elitizam )
Ili da učenjem o Daliju razvijaju određeni dio mozga koji matematika nikako i u niukojem slučaju ne dotiče-ali ipak ipak se nekako stvori veza kojom Dali pomaže lakše dokučiti integrale?

Svakako učenje matematičke logike pomaže učenju latinskog. Kažu da učenju matematike pomaže sviranje gitare
Kao što je seni rekla, osnovno školstvo treba biti područje razvoja mozga, poticaja, bez usmjeravanja, poticanja u svim smjerovima, sa što manje procijenjivanja osobe. S ohrabrivanjem.
Srednje pak školstvo je vrijeme za usmjerenost. Ali ja nebi išla tako daleko da se u jezičnoj gimnaziji ne uči upaliti kompjuter, pa da (uh) imaš obrazovane (kasnije i fakultetski) ljude koji se ne znaju služiti wordom. Ili ne mogu nikako dokučiti programersku logiku.

Ja mogu (osobno) cijeniti renesansnog čovjeka. Mogu se zgražati nad bazičnom nepismenošću ili nedostatku ikakve logike kvazi-intelektualaca.
Ali realno-to što ja nešto znam ili sam učila-svijetu koristi samo zato što mi to EVENTUALNO pomaže da lakše radim ono za što sam se na kraju (iz)učila.

[krumpiric]

Ovako imamo ogroman nastavni program, a većina maturanata vikende u četvrtom srednje provodi na ekstra plaćenim pripremama za faks. Jer se u 6-7-8 školskih sati dnevno ne stigne dovoljno naučiti o onim predmetima koji im trebaju za faks jer se mora obraditi 17 predmeta.

ja nikako nebi rekla da je problem jer nemaju kapaciteta za 17 predmeta. Čovjek/dijete od 16godina ima toliko kapaciteta(moje mišljenje, ne mora biti istina).Rekla bi da je problem jer imaju neefikasne profesore (rijeđe) ili jer rade neefikasno ili ništa tijekom školovanja (češće).
Mislim (a možda sam u krivu i doznam da jesam) da su instrukcije rezultat lošeg rada profesora/pogreške pri odabiru škole/lošeg dotadašnjeg obrazovanja.
I da su pripreme za fakultet rezlutat ili toga, ili na kraju-linije manjeg otpora. Jerbo, lakše je odraditi 20 dana priprema, nego...4g..

[Zubic vila]

Ali ja nebi išla tako daleko da se u jezičnoj gimnaziji ne uči upaliti kompjuter, pa da (uh) imaš obrazovane (kasnije i fakultetski) ljude koji se ne znaju služiti wordom. Ili ne mogu nikako dokučiti programersku logiku.

Ovo ti se ne može dogoditi jer je danas informatika toliko sveprisutna i već je se dotiče u nižim razredima osnovne škole.

I loš ti je predmet za usporedbu jer je tu napredak enorman i štogod da smo mi u školovanju o tome učili, ne bi bilo iole upotrebljivo i korisno da nismo ohoho nadograđivali.

[krumpiric]

Bazna programerska logika je uvijek jednaka, jezici i kompleksnost su različiti, ali logika je uvijek ta koja je.

[seni]

evo, krumpiric to lijepo sazela. nije poanta kemije ili fizike, da se ja sjecam svih mogucih formula, poanta je dobivanje dubljeg uvida i razvijanje misljenja i to razlicitih vrsta i nacina.

i ne mora biti ili ili.

ja bi svestrano skolstvo prvih 8, nesto usmjerenije daljne 4, ali jos uvijek dovoljno siroko.
a u sveucilisnoj nastavi (vise na masteru, baccalaureat me ne odusevljava, barem za tehnicke i prirodne znanosti, arhitekturu, medicinu) bi europljani mogli stosta nauciti od amerikanaca.
neke stvari su i ovako jasne: ako imas grupu od 10 studenata na vjezbama, nije isto kao 35.

i iskreno receno, ja se jezim toga da obrazovanje sluzi samo tome da se jedinka priprema za trziste rada.

ps. jako je puno matematicara i arhitekata, koji su vrlo muzikalni i openito vole umjetnost.
matematika i fizika su umjetnost , medutim slazem se da je nacin kako se predaje, te kako i sami roditelji djeci salju i svjesne i nesvjesne poruke da su te discipline koma i narazumljive, kontraproduktivan.

[Zubic vila]

Bazna programerska logika je uvijek jednaka, jezici i kompleksnost su različiti, ali logika je uvijek ta koja je.

Znam i kužim, ali što bi ja od te logike imala da nisam kasnije naučila ono što jesam, da ne znam koristiti word, excel itd.? Koliko školskih sati i godina treba za te osnove? I opet, to se učilo u osnovnoj, ja govorim o usmjeravanju u srednjoj. I slažem se da 16-godišnjaci imaju ogromne kapacitete, ali nisu li do te dobi dobili već dovoljno širine i opće kulture kroz sustav? Zar se ne bi mogli ti njihovi kapaciteti malo bolje iskoristiti i usmjeriti? Uopće ne govorim o nekoj radikalnoj promjeni, već npr. izbaci tri predmeta u 3. srednje koji te ne zanimaju i umjesto toga podebljaj satnicu onih koji te zanimaju pa tu imaš više vremena za analize i kritčka promišljanja, praksu itd.

A što se tiče priprema za faks, osobno nisam išla na iste jer nije bilo love, ali znam mnoge kojima je jako pomoglo. Većina fakulteta ima 3 ili 4 predmeta na prijemnom i koliko god učio redovito od 1. razreda uz sve obaveze u 4. srednje, pisanje maturalnog rada itd., treba dosta vremena i truda da se prisjetiš i ponoviš sve te predmete od 1. razreda ako ne želiš ništa prepustiti slučaju kod upisa na faks.

[seni]

ja nikako nebi rekla da je problem jer nemaju kapaciteta za 17 predmeta. Čovjek/dijete od 16godina ima toliko kapaciteta(moje mišljenje, ne mora biti istina).Rekla bi da je problem jer imaju neefikasne profesore (rijeđe) ili jer rade neefikasno ili ništa tijekom školovanja (češće).
Mislim (a možda sam u krivu i doznam da jesam) da su instrukcije rezultat lošeg rada profesora/pogreške pri odabiru škole/lošeg dotadašnjeg obrazovanja.
I da su pripreme za fakultet rezlutat ili toga, ili na kraju-linije manjeg otpora. Jerbo, lakše je odraditi 20 dana priprema, nego...4g..

a sto mogu, nego da te opet potpisem.
gledam svoju kcer i vidim da su djeca nevjerovatne spuzve. imaju itekako kapaciteta i ja bih rekla i vremena. i steta bi bilo to vrijeme utuci na gledanje tv-a i visenje na facebooku.

to da ja ovom skolskom sustavu i u hrvatskoj i u austriju stosta toga zamjeram, te da bi tu ucmalu tvorevinu trebalo temeljito provjetriti i preorganizirati je drugi par cipela.

[seni]

Znam i kužim, ali što bi ja od te logike imala da nisam kasnije naučila ono što jesam, da ne znam koristiti word, excel itd.?

puno, puno vise imas od te "logike", nego od koristenja worda &co.
sve to koristenje programa je cista tehnika, koja se nevjerojatno brzo uci.

logika, razmisljanje, povezivanje, problemsko sagledavanje...formiraju mozak upravo onda kada je najprijemcljiviji i stvaraju bazu za sve ono poslije.

[cvijeta73]

ja nikako nebi rekla da je problem jer nemaju kapaciteta za 17 predmeta. Čovjek/dijete od 16godina ima toliko kapaciteta(moje mišljenje, ne mora biti istina).Rekla bi da je problem jer imaju neefikasne profesore (rijeđe) ili jer rade neefikasno ili ništa tijekom školovanja (češće).
Mislim (a možda sam u krivu i doznam da jesam) da su instrukcije rezultat lošeg rada profesora/pogreške pri odabiru škole/lošeg dotadašnjeg obrazovanja.
I da su pripreme za fakultet rezlutat ili toga, ili na kraju-linije manjeg otpora. Jerbo, lakše je odraditi 20 dana priprema, nego...4g..

ja se skroz slažem s krumpirić.
i lijepo je pročitati da su mi nekim čudnim putovima, negdje, nekako, a da ni ne znam, blok dijagrami pomogli u životu

[Zubic vila]

evo, krumpiric to lijepo sazela. nije poanta kemije ili fizike, da se ja sjecam svih mogucih formula, poanta je dobivanje dubljeg uvida i razvijanje misljenja i to razlicitih vrsta i nacina.

A koliko draga Seni treba godina te fizike u školovanju jednog budućeg recimo pravnika ili profesora engleskog i koliko napamet naučenih formula (o da, sve smo morali znati) da se dobije razvijanje različitih vrsta mišljenja? Nije li ovo sad ipak malo previše?

i iskreno receno, ja se jezim toga da obrazovanje sluzi samo tome da se jedinka priprema za trziste rada.

I ja isto. Ali ne sviđa mi se ni sad ovo obrazovanje koje kao da priprema ljude za ić na kviz.

Mislim da se svi tu manje više slažemo, ali čim se spomene malo više usmjeravanja (evo ja to konkretno predlažem) svi se nekako ograđuju i uplaše.

[seni]

zubic vila, ne znam tocno.
ono sto zelim reci, da ne mozemo argumentirati samo sa svoje pozocije sto se nama svida ili ne, te sto bi mi rado ukinuli.

zato i postoje multidisciplinarna tijela koja se bave nekim opcim odredivanjem plana i programa, te koja su sposobna iz raznih perspektiva promatrati pitanje i doci do nekog sukusa.

[Zubic vila]

logika, razmisljanje, povezivanje, problemsko sagledavanje...formiraju mozak upravo onda kada je najprijemcljiviji i stvaraju bazu za sve ono poslije.

Ma definitivno, ali koliko je za to potrebno 17 predmeta? I koliko je ovo što pišeš već određeno našom inteligencijom i stavom prema učenju? Jerbo ja znam par ljudi koji su sa mnom dijelili školske klupe i kojima se mozak izgleda nije formirao u tom smjeru. A usudit ću se reći i da za moje problemsko sagledavanje i povezivanje nije najzaslužnije školovanje. Što ne znači da ne mislim da mi matematika nije trebala, itekako... ali negdje u 3. srednje je to postalo stvarno suvišno u smislu razvijanja mišljenja i sl.

[Zubic vila]

Istina seni, ja argumetiram sa svoje pozicije, ali sa više od desetljećem odmaka mislim da mogu dobro procijeniti kolika je bila korist tog školovanja, a još se dobro sjećati koliko me to kao tinejdžerku opterećivalo. A bila sam željna znanja, najbolji učenik itd. Ne pišem to da se hvalim nego da shvatite da ne predlažem usmjeravanje kao liniju manjeg otpora za ljenčine nego rasterećivanje od količine predmeta kako bi se stvorili uvjeti za više razmišljanja u nastavi. Dobro se sjećam kako je većina profesora proklinjala knjige i program gradiva jer je preopširan i ne ostavlja nimalo vremena za išta osim projurit kroz gradivo i bubat za ispit.

[seni]

zubic vila, kuzim ja tebe.
ali ponovo zelim reci, da su stvari malo kompleksnije, te da ne mozes reci:
e sad cemo skinuti 3 predmeta, jer ih ja smatram besmislenim.
dakle oni tebe naravno mogu biti besmisleni, ali gledajuci u cjelini ( neznam kako se tocno dolazi do planova i programa) moze biti da postoje jasni razlozi, zasto je tome tako.

[krumpiric]

Ja bi htjela vidjeti taj način određivanja smislenih predmeta u određenoj školi? Baš me to brine...

Inače, ne mogu promašiti homeschooling. Moju omiljenu besmislicu
Nemam ništa protiv teme

[Stijena]

Pa to jedino ako u njegovo doba još nije bio izumljen miš.

niti za DOS koji se koristio do unazad 10ak godina po firmama (a u nekim državnim i gradskim još i dan danas ) ne treba miš, a kamoli za to programiranje u basicima, fortranima i pascalima koje je bilo toliko popularno po školama svojedobno, a danas si možeš s tim ...da ne bih bila prosta

[Zubic vila]

Seni, ne možeš u isto vrijeme zagovarati promjene i poboljšanja u obrazovnom sustavu, a ne dozvoljavati da se niti u najvišim razredima srednje škole odustane od dijela predmeta u svrhu usmjeravanja. Jer je gradiva i predmeta jako puno.
Ja ne govorim o tome da bi ja u 1. srednje rekla- hoću učiti samo 5 predmeta. Govorim o tome da bi imala pravo u 3. srednje (dakle nakon 10 godina matematike, i po 4 godine kemije i fizike) reći- hvala, ne bi više u detalje s prirodoslovnim predmetima nego bi te sate extra radila filozofiju, logiku i povijest. Pogledaj knjige tih predmeta u 3. i 4. srednje i vidjet ćeš koliko su to već napredna i specijalizirana znanja, daleko od opće kulture.
Sigurno da bi bilo teško provesti i udovoljiti svačijim željama pa bi vjerojatno morao postojati određeni broj zainteresiranih da se tako nešto provede.
Inače, nama se u jezičnoj nudilo da fiziku ili kemiju radimo samo dvije godine (kao neki skraćeni program), a da onda od 3. srednje uzmemo još jedan strani jezik (treći) ili pojačamo satnicu ova dva koja smo već učili. Bilo ih je dvoje neodlučnih u razredu sa stavom "ne znam što želim u životu pa si ne želim ograničiti mogućnosti" i zbog njih je sve propalo. A onda su tih dvoje upisali Filozofski faks. A ja nisam naučila talijanski.

[krumpiric]

zubićka, matematika i fizika su u većini jezičnih gimnazija na smješnoj i osnovnoj razini u odnosu na studije toga usmjerenja. Izbaciti matematiku ili fiziku iz gimnazije i eto nam-Šuvara.

[Zubic vila]

Ja bi htjela vidjeti taj način određivanja smislenih predmeta u određenoj školi? Baš me to brine...

Zašto te brine da bi netko u srednjoj stavio naglasak na jednu grupu predmeta nauštrb drugih?
Ionako će se većinu vremena u 4. srednje pripremati za jedan ili dva prijemna i onda na studiju "zaboraviti" sve što mu nije vezano za struku. Ionako već upisom u srednju otvaraš ili zatvaraš neke mogućnosti. Recimo razlika u programu gimnazija i strukovnih škola je frapantna baš kad svedemo na opće znanje. S druge strane, razlike između jezične, opće i prirodoslovne gimnazije su simbolične. Štogod od toga odabrao, "masiraju" te s brdom predmeta do samog kraja uz minimalne razlike u satnici. Bar je tako bilo devedesetih.

[krumpiric]

Zašto te brine da bi netko u srednjoj stavio naglasak na jednu grupu predmeta nauštrb drugih?
Ionako će se većinu vremena u 4. srednje pripremati za jedan ili dva prijemna i onda na studiju "zaboraviti" sve što mu nije vezano za struku. Ionako već upisom u srednju otvaraš ili zatvaraš neke mogućnosti. Recimo razlika u programu gimnazija i strukovnih škola je frapantna baš kad svedemo na opće znanje. S druge strane, razlike između jezične, opće i prirodoslovne gimnazije su simbolične. Štogod od toga odabrao, "masiraju" te s brdom predmeta do samog kraja uz minimalne razlike u satnici. Bar je tako bilo devedesetih.

Zato se to i zove "gimnazija"
jer nit je stručna nit je usmjerena i priprema je za dalje.

razlike nisu simbolične.
razlika u matematici između mioca i jezične je enormna
razlika u drugom jeziku isto
prvi jezik (aka engleski) gimnazijalci savladavaju "po vlastitoj želji"

[Zubic vila]

zubićka, matematika i fizika su u većini jezičnih gimnazija na smješnoj i osnovnoj razini u odnosu na studije toga usmjerenja. Izbaciti matematiku ili fiziku iz gimnazije i eto nam-Šuvara.

U odnosu na studij, svaki predmet u srednjoj školi sam za sebe je smiješna razina. Ali nećeš me uvjeriti da je kemija ili matematika iz 4. srednje opća kultura ili općenito smiješna razina.

I nisam rekla da treba izbaciti.
Ne znam dovoljno o šuvarovoj reformi, mlada sam još, ali nisu li glavni prigovori tome bili da se u suštini nije ni provela, već su se samo formalno porazdvajali razredi? A onda se nakon određenog broja godina to ukinulo pa je par generacija popušilo.

[seni]

zubic vila, kuzim te.
to mi je globalno ok. ja inace mislim da je velika greska sustava obrazovanja, sto je zapravo obrazovanje kao roba siroke potrosnje, jako mi nedostaje individualizirani pristuup i to na nivou grupe ucenika u sustavu jednog ili vise razreda. u kojem bi recimo ucenici 3-4 rareda tvorili male grupice - Clustere- koje bi bile razlicite za razlicite predmete.

[Zubic vila]

razlika u matematici između mioca i jezične je enormna

Onda znači da kad si upisao jezičnu u startu si se zeznuo ako želiš studirati matematiku? U čemu je onda problem?

[Zubic vila]

zubic vila, kuzim te.
to mi je globalno ok. ja inace mislim da je velika greska sustava obrazovanja, sto je zapravo obrazovanje kao roba siroke potrosnje, jako mi nedostaje individualizirani pristuup i to na nivou grupe ucenika u sustavu jednog ili vise razreda. u kojem bi recimo ucenici 3-4 rareda tvorili male grupice - Clustere- koje bi bile razlicite za razlicite predmete.

Uh, sad mi je lakše. Skužili smo se.
Samo se bojim kako bi funkcioniralo u praksi jer kako sam već napisala- svi bi neke promjene, a na svaku novinu se skače. Ne može to tako.