I kod mojih isto tako. Puna stolica komadica mrkve.
 |
|||
|
|
|||
I kod mojih isto tako. Puna stolica komadica mrkve.
Sad mi je jasno zašto mi je mama rekla da je mrkva bolja naribana nego cijela, a ja mislila da i tako uništavam vitamine...Davor prvotno napisa
meni mrkva dodje ko nekima cokolada, ja ju uoppce ne konzumiram zbog vitamina...
A Lea je obožava cijelu, oguljenu grickati
ja sam čokoladu uspješno zamjenila suvim smokvama
ali i one znaju bit od pljesni pa prtpostavljam da i one neko *ranje razvijaju
Uh.. da je bolje iskoristiva ribana sirova mrkva, to znam odavno, ali da je nutritivno sirova mrkva jednaka elektricnoj izolaciji, prvi put cujem. I ne slazem se s time (iako sam u izmetu naseg psa, velikog ljubitelja mrkve, vidjala neprobavljene komade mrkve, ne vjerujem da prolazi kroz tijelo u potpunosti neprobavljena).
Isto, ne mogu se skroz sloziti s izjavom da je fama oko nabavke organski uzgojene hrane bez pokrica, jer je dovoljno jesti "obicno" uzgojene namirnice u nekakvim razmacima kako bi tijelo iscistilo iz sebe otrove.
Osim sto neki pesticidi imaju tendenciju zadrzavanja u organizmu puno duze nego mi mozemo nejesti odredjene namirnice (osobito ako se drzimo zlatnog pravila da jedemo samo sezonsko voce i povrce), velika vecina nasih proizvodjaca (tetica i kumica) koristi nekontrolirano puno ili nepravilno raznorazne "dodatke" i vjerujem da se bar dio njih ne drzi pravila o razmaku izmedju zadnjeg tretiranja voca/povrca i branja. Uz ovo, cinjenica je da je vecina voca i povrca izgubila jako puno u svojoj vrijednosti u zadnjih 50 godina (nedavno sam citala clanak u kojem su mjerenja pokazala da konvencionalno uzgojene namirnice imaju 50-70% mozu nutritivnu vrijednost nego iste prije 50 godina) upravo zbog konvencionalnog uzgoja u kojem se koristi razna kemija i da su eko/organski uzgojene namirnice nutritivno vrijednije.
I koliko god regulacija organske proizvodnje ni kod nas ni vani jos uvijek nije optimalna i moguce je donijeti jos bolje zakone i regulative, ja ipak naivno vjerujem da su bio/organski uzgojene namirnice zdravije i, ako nista drugo, manje opasne od ovih "obicnih", u kojem god razmaku ih jeli (naravno da ne treba ici u krajnost pa siziti ukoliko je nemoguce nabaviti bas uvijek bas sve namirnice iz eko/org uzgoja). I ako netko ima nacina doci do eko/organski uzgojenih namirnica, to je sigurno bolja opcija od konvencionalne.
...i ako ne piše Demeter pišgavrit.
Ajmo pitalica:
Koja živina je u prirodi na vrhu hranidbenog lanca? Grabljivice. (sjedi 5)
A u kojoj se živini dakle nakuplja naaajviše pesticida? Onoj na vrhu hranidbenog lanca.
A koliko orlovih ptića preživi u uvjetima tretiranja usjeva pesticidima? Niti jedan.
A koliko grabljivica leti po zemlji iz koje uvozimo oznaku Demeter? Sve manje.
A koliko često se kod nas viđaju uz cestu ptice grabljivice, rode i ostala živina? Ja ih viđam redovito. Još veća fora su mi jastrebovi koji se gnijezde po zagrebačkim neboderima.
Zaključak: skoro cijela zemlja nam zaslužuje oznaku Demeter. Samo rijetki divljaci kod nas tretiraju usjeve. Kad ta pojava uzme maha - pocrkat će ptice grabljivice pa ćemo znati što je na stvari.
Gle, ja po ovakvim informacijama kopam koliko mi je potrebno da donesem informiranu odluku, ispravnu za moju obitelj, tako da o grabljivicama ne znam nista (u ovom kontekstu) i mozes mi o njima "prodati" stogod ... mozda su evoluirale i postale rezistentnije na pesticide, mozda ugibaju od bolestina uzrokovanih nakupljanjem pesticida (kad ugibaju)...
Vjerujem da je stanje kod nas, na srecu, jos uvijek puno bolje nego u "razvijenim" zemljama, ali ja radije i dalje nabavljam povrce kod moje tete na selu gdje pouzdano znam kako je povrce tretirano i gdje je raslo i cime je zaljevano, nego kod bilo koje tete na trznici.. ili u nekom trgovackom centru.... dok imam izbora - koristim ga.
Cime? Pesticidima? Nije da znam tocnu statistiku, ali mi je nekako nevjerojatna ova izjava.Samo rijetki divljaci kod nas tretiraju usjeve.
Uz cinjenicu da kod nas masa usjeva raste uz vrlo prometne ceste (govorim za moj grad konkretno gdje vecina tetica s trznice ima bar dio zemlje uz gradsku zaobilaznicu) pa je povrce vrlo vjerojatno i obogaceno olovom.
A tek razlika mesa od zivotinja iz slobodnog, prirodnog uzgoja i sveprisutnih "galofaka"....
Bilo nekad. Već par godina je skoro nemoguće kupiti gorivo s olovom.
O zdravoj hrani nas podučavaju ljudi iz zemalja u kojima je priličan problem pronaći netretirano tlo. Kod nas takvih problema nema.
Ovo o grabljivicama: što se više penješ u hranidbenom lancu, koncentracija otrova u organizmu je veća. Tako su životinje na vrhu hranidbenog lanca najugroženije, a ptice grabljivice još posebno, jer pesticidi izravno ugrožavaju jaja.
Dakle, ako vidiš jastrebove, škanjce, sokolove, sove... rode, sve je OK.
He, he...kad bi barem stvari bile tako jednostavne. Nema više hranidbenih lanaca, to su sada hranidbene mreže. Puno prikladniji naziv, zar ne? Drastičan pad populacije grabljivica zabilježen je bio u doba DDT-a, zapravo je taj pad i ukazao da nešto nije u redu i pokrenuo potragu za krivcem i njegovu eliminaciju iz upotrebe tamo još 60ih, bar u zemljama koje se vole nazivati razvijenima (ali ih to ne sprječava da ga i dalje proizvode i prodaju - nerazvijenima. Glad, malarija ili DDT, baš i nije neki izbor). Ovi današnji pesticidi su puno podmukliji... ornitolozi procjenjuju da od njih ugiba oko 10 % ptičje populacije. Najopasniji su zapravo oni koji se upotrebljavaju po "uradi sam" metodi u vrtu oko kuće, baš zato što nema kontrole (tko je još čuo za karencu? Kumica na placu sigurno ne). 10 % populacije baš i nije brojka koju će laik primijetiti, pa se u tom smislu ne bi trebao pouzdati u neškodljivost pesticida na osnovu svog susreta s grabljivicama. Istom logikom bi mogao reći "ako vidiš ljude, sve je OK" jer je čovjek taj ultimativni svežder u kojem prije ili kasnije sve završava. Drugim riječima, kad nestanu grabljivice, bit će kasno i za nas...
Na žalost, bojim se da je Anvi u ovom slučaju bliže istini.
prije nekoliko dana sam razgovarala o ovoj temi s frendicom koja radi u Hr zavodu za javno zdravstvo; kaže da su sve namirnice koje se nalaze na placu zadovoljavajuće kvalitete, tj. da su količine pesticida i sl. nalaze u minimalnim količinama
Mirta, ja ti Zavodu (opcenito drz. institucijama) jako malo vjerujem.
Kod nas je opcepoznato da je voda katastrofalna za pice i vec je dosta povezuju s velikim porastom karcinoma (u nasoj regiji). U medijima se lokalna ravnateljica busa u grudi kako je voda kvalitetna i evo, i ona je pije, a s druge strane kupuje flasiranu vodu. :/
I opet, ako se i male kolicine pesticida nalaze u namirnicama, zar nije bolje uzeti one koje nemaju uopce pesticida... ako jos vjerujes i istrazivanjima da je nutritivna vrijednost drasticno pala zbog pesticida i tretmana....
Anvi
kužim te u potpunosti,
ona radi na analizama a osim toga dobre smo si pa bi mi dala do znanja da li je to OK zbog toga što tako mora biti ili je to stvarno tako.
apsolutno se slažem da je najbolje konzumirati namirnice koje nisu tretirane nikakvim kemikalijama
Nego, mogu se ja malo vratiti na ovu mrkvicu?
Nemojte me zezati da zeludac ipak ne moze biti malo mocnija naprava od nekog sokovnika pa da ne moze izvuci bar malo necega, icega??
Moje dvoje djece i ja smo u stanju pojesti kilogram sirove mrkve dnevno i ja jednostavno ne mogu opisati taj praznik za nepce, jezik, zube...uf (maloprije sam smazala dvije)!
posto smo mrkvicu dobro probavali/prozvakali, daj da postavim jos jedno pitanje za Davora, ali i za sve vas. Mirta20 je dotakla to pitanje...
Bitno je reci da trenutno zivimo u Bjelorusiji (bas se ovih dana obiljezava 20 godina Cernobila ovdje) i opcenito sam skepticna prema kupovanju namirnica kod bakica na placu. Doduse, sada ih niti nema. Imaju samo uvozne tikvice, brokoli, banane, jabuke (uglavnom iz Spanjolske) i to je vjerojatno toliko ispricano kemikalijama, da te Bog sacuva.
Nasa pedijatrica nam je rekla da je bolje da Zachu dajem gotove kasice, negoli voce i povrce iz supermarketa. Nije spominjala niti jednu posebnu kasicu, pa se nadam da nije njihov lobista. Mene zanima, sta je sa smrznutom hranom? Mislim da li je bolje kupiti npr. smrznutu brokulu, negoli tu "svjezu" iz Spanjolske ili pak uzeti gotovu kasicu? Nekako mislim da se smrznuta hrana odmah zamrzava i trebala bi zadrzati nesto od svojih kvalitetnih svojstava. Naravno, problem je ako se odmrzne, pa ju onda opet zamrzavaju... :/
Sta vi mislite? Uglavnom uvozno voce i povrce iz supermarketa, zamrznuto ili, pak, gotove kasice - sto je bolje? Znam da je bolje, svjeze iz mog vrta ali to u ovom trenutku nije moguce.
htjedoh reci Mirta30...vidis, kako sam te ja podmladila...
Pitanje uvoznog voća podložno je percepciji javnosti. Mislim da je vrijedno u zimskim uvjetima, a podložno je svim mogućim testovima i zapravo OK. Kad dođe svježe domaće onda biraj. U kupovnim kašicama nema ničega vrijednog. Nećeš se otrovati i... to je to.
pa i ovako si me pomladilahtjedoh reci Mirta30...
Davore, hvala na odgovoru.
Našao sam nešto strašno interesantno i želim to podijeliti s pučanstvom.
Dr. Bruce Ames je autor famoznog Amesovog testa iz ranih sedamdesetih, kojim se utvrđuje kancerogenost supstanci i pojava u okolišu. Tim njegovim testom je utvrđena kancerogenost DDT-a. Čovjek je u početku bio strašno zanesen otkrićima, ali i dovoljno trijezan da skuži kako se taj njegov test "otrgnuo s lanca" i da ga se koristi previše zdravo za gotovo i da je jednostavno preosjetljiv.
Potom je nešto detaljnije izučio kancerogenost hrane i potvrdio da baš svako povrće generira kancerogene otrove (!) kako bi se zaštitilo od nametnika i da umjetni pesticidi u kontroliranim uvjetima u odnosu na prirodne imaju zanemarive učinke na zdravlje.
Time u prvi plan za izbjegavanje dolaze namirnice genetski kontaminirane s GMO usjevima kod kojih su istaknuta pesticidna svojstva (T-kukuruz!!!).
Ispada da su prirodni pesticidi kudikamo veći problem nego što smo spremni prihvatiti, a kupovanje organičke hrane samo po sebi nije rješenje. Mislim da treba prilično ozbiljno uzeti u obzir preporuku o kombiniranju namirnica u prehrani tako da se ponavljaju nakon što dužeg intervala.
Njegov prilično autobiografski članak se može naći ovdje, a posebnu pažnju posvetiti podnaslovu "Natural Chemicals, the Forgotten Control".
Mislim da je pno što znanost radi izdvajajući gene iz biljaka i životinja i umetanja u druge vrste kudikamo opasnije za sva živa bića jer se zapravo ne zana kako izdvojeni gen reagira 100 % u organizmu u koji se ubacuje. Tako da pesticid iz povrća kojim se biljka prirodno brani u skladu je sa ostalim supstancama i hranjivim tvarima te iste biljke i manja je opasnost da čovijek strada. Pogotovo ako se ne tovarimo sa istim namirnicama već iskorištavamo prirodnu ponudu i obilje hrane koje možemo jesti. A to nam daje ravnotežu koja je najvažnija za zdravlje.
I ipak je organska hrana sve više prioritet kod uzgajivača jer su nuspojave GMO strašne. Od alergija pa na dalje...
Nisam čitala članak, no ako dolazi od nekoga tko zagovara GMO nije ni čudno što se za to nalazi opravdanje.
Čovjek nikako ne zagovara GMO, a članak svakako pročitaj.
Davore, pretpostavljam da se radi o onoj priči o silnoj kancerogenosti paradajza, od prije 20-tak godina, a sad je p. na listi najpoželjnijih namirnica PROTIV raka... Naime, paradajz odlično odbija kukce svojim mirisom, no vjerojatno se radi više o stabljici nego o plodu.
Ja bih samo pitala sve s ovkavim stavom da li vole npr. nektarine? Jer budimo realni one su produkt križanja breskve i šljive, da bi ljudi koji ne vole one dlačice na breskvi ipak uživali u čarima iste.
Tako da neke stvari koje su već jako dugo kod nas normalne niko ne tretira kao GMO iako to u biti jesu. Draži su mi GMO proizvodi koji su prošli sve analize nego biljka koja je nastala kao slijepo križanje pa koja od 100 da željene rezultate onda je to super.
a davore sorry dužna sam ti još neki odgovor. kad ulovim vremena obećavam
pa ljudi su krizali voce odavno, mi smo krizali u osnovnoj skoli na vjezbama iz biologije
kakve ima veze nektarina sa gmo? nisu je krizali s bubamarom
ma nije da se ja sad želim svađati ali draže mi je da znam šta su napravili nego ovako nasljepo kad se iskrižaju geni, a također se zalažem da na svakom proizvodu stoji GMO pa ko voli nek izvoli a ko ne nek ostavi. Htjela sam samo zapravo reći toliko je nepoznanica oko hrane oko nas, da kako napreduje dijagnostika stalno nešto nalaze da ne valja. moram prizanati da mi je već malo dosta tih informacija. pri tome ne mislim da sad treba živjeti izolirano od informacija već da treba držati neku srednju struju.
Ja ne bih držao baš nikakvu struju prema GMO uzgojenim s pesticidnim svojstvima. T-kukuruz je znanstveno dokazano pogibeljna stvar i o tome stvarno nemamo što raspravljati.
Radi se o promašenoj tezi: DA, takav kukuruz ne napadaju štetnici jer je otrovan, ali NE može se jesti jer je isto tako otrovan.
ma problem je da GMO nije označen kod nas i tako da sam sigurna da nitko od nas ne zna da li ga jede ili ne. tako da srednja struja bi bila niti na jednu niti na drugu stranu, dok sa velikom sigurnošću ne znamo šta nam na placu prodaju.
No ali kad dođeš doma i paradajz koji si kupila stoji u frižideru 1 mjesec onda ga sigurno priroda nije stvorila.
A i po obliku se može naslutiti. Sve pravilno kao iz kataloga nije za jesti...
No ali kad dođeš doma i paradajz koji si kupila stoji u frižideru 1 mjesec onda ga sigurno priroda nije stvorila.
A i po obliku se može naslutiti. Sve pravilno kao iz kataloga nije za jesti...
Sorry malo je forum zaznuo stvar pa sam dupla.
Ma, važno je da se svi kužimo :D
Važno je da informacija struji oko nas i kad treba će se i primiti. Meni je veliko otkriće bilo da pojačivači okusa nisu OK i od kada ih izbjegavam imao sam samo jednu glavobolju, ali ni to nije bilo kao prije.
Super je kada se u problem može uprijeti prstom, a najveći problemi u prehrani su oni koje klopamo dan za danom i ne kužimo kako nas truju. Umjesto "kruh naš svagdanji" nakon nekog vremena klopamo otrov svagdanji i potrebno je barem napraviti pauzu. Ljudi su nekada postili, neki poste i danas, a ključ je zapravo razbiti lanac svakodnevnog unosa jedne te iste problematične namirnice.
Meni je pomoglo, a sigurno će i svakome drugome tko malo mućne glavom.
Davore, kakav je to T kukuruz, daj me prosvijetli. :?
Davore, kakav je to T kukuruz, daj me prosvijetli. :?
Davore, možeš u kratko- kakav je to T kukuruz :??
džs, admine pomozi s ovim viškovima.
Vidi http://encyclopedia.thefreedictionary.com/bt+corn.
Većina izvora ovu strahotu zove "bt corn". Odnosi se na t-toxin, a zgodno je da ga GMO firme guraju kao potpuno pouzdan, bezopasan...
jel ima di objašnjeno kako je lošiji odabir integralno za djecu (1-3g) od bijelog?
Na LLLI su citirali nekakvog Eisman-a:
"Small children are much more sensitive to the effects of excess fiber than adults ... adding too much fiber too soon can not only speed things up too much, but the filling effect of fiber can replace more calorie-dense foods ... protein (and other nutrients) don't get absorbed adequately"
Članak se primarno tiče prehrane vegetarijanaca kao grupe koja je podložnija anemijama, ali ... čekaj malo ... pa u svim skupinama se javlja anemija. Uostalom, kad si vidjela bebu kako glođe batak?
dakle, zbog previše vlakana bebin želudac ne uspije probaviti ostale stvari iz hrane?
vlakna su dobra u eliminacijama težine upravo radi tog svojstva da tijelo ne uzme previše ugh-a i sl.?
... i cinka i kalcija i željeza... ništa od toga nije problem kad si na krutoj hrani bez restrikcija, a bebe to uglavnom nisu.
je li small children 1-3? (onda sam mirna. moja vise nije small
meni je vazno ovo "too much fiber", sto ja prevodim: s mjerom je ok, bez mjere nije
Pa da, govorimo o dohrani. Kad pretjeraš znat ćeš - po vjetrovima
Davore svaka ti čast....ja sam bila uvjerena da ti je to struka
Vidjela sam da si napisao na topiću o dohrani da je bolje ne koristiti razne alge u početku dohrane.
Možeš li mi malo bolje pojasniti zašto, jer sam ja malenome mislila umjesto soli u hranu staviti kombu algu po preporuci raznih forumašica....tj zanima me da li je uopće potrebno stavljati nešto u hranu kao zamjenu za sol ili šećer do godine dana?
Hvala
Sol ne ide do godine dana.
Alge su problematične zbog par razloga. Sol, teški metali i kobalamin analogan vitaminu B12. Korištenje u začinske svrhe, poput kombu za kuhanje grahorica - OK, ali nikako na način kako to propagiraju neki makrobiotičari.
Do konfuzije dolazi nespretnim kopiranjem običaja iz japanske tradicije, obilato potpomognutim marketingom. Makrobiotika je potpuni sustav prehrane koji savršeno funkcionira kada se prilagodi okolišu u kojem čovjek živi. Tako i alge dobro funkcioniraju u japanskom okolišu i s japanskim pogledom na svu prehranu u kojoj se nalaze i alge.
Marketing u ovom slučaju daje "dim i zrcala", jer oglašava kako su alge krcate B12, što jednostavno nije istina. Svaki kobalamin nije B12, a korištenje analoga umanjuje zalihe pravog B12 u organizmu. Pravi B12 stvaraju isključivo mikroorganizmi.
Davore, pomozi mi.
Dobila sam aparat VeganStar i radila bih rižino mlijeko te još koješta za malu. Sam aparat je jako jednostavan za uporabu, ali riža me muči. Prvi problem je što to mlijeko mala ne želi piti, dok je kupovno Alnaturino rižino, pila. Drugi problem je što nakon pola dana stajanja u frižideru dobijem rižinu sluz, a ne mlijeko.
Inače, aparat kuha, melje, iscjeđuje žitarice, orašaste plodove i slično, što bi ti radio na tom aparatu za 7-mjesečnu bebu? Meni fali znanja, kreativnosti, iskustva, a imam jedino dobre volje, pa mi, molim te, pomozi savjetima.
Zavidim ti na igrački, ali ti ne znam pomoći jer nikad nisam imao ništa slično.
Moj pristup pripremanju hrane je minimalistički. Glavni kriterij pri tome je trenutak kada me dalje natezanje s pripremom više ne veseli i onda proglasim da je hrana gotova. U edukativne svrhe sam jednom napravio mlijeko od indijskih oraščića i ... slijedeći put će mi to pasti na pamet tek kada nabavim igračku poput tvoje.
potruditi ću se raditi s tim aparatom i često ga upotrebljavati, bila bi mi ogromna bedara da ostane neiskorišten, kad bi netko drugi mogao čuda stvarati s njim.
Hvala Davore
Pravila pisanja postova
