 |
|||
Možemo mi pitati na otvorenim vratima, pa će reći da imaju francuski jer imaju nastavnicu. No što nam znači da oni imaju nastavnicu ako neće biti dovoljno zainteresiranih koju zadovoljavaju prelazak praga? Odgovorit će nam što već znamo, a to da se jezik bira nakon upisa, između svih upisanih.jelena.O prvotno napisa
Jednostavno, treba prekrižit jezik i gledati neke druge stvari.
Jezična uglavnom ne, barem za sada dok je na maturi matematika obavezna.
ne bira škola kako želi, nego mora biti određeni minimalan broj učenika kako bi se grupa oformila i kako bi nastavnik smio držati nastavu koja mu ulazi u satnicu i zbog koje dobiva plaću (za jezike je 14 učenika)
Vjeruj mi, svi nastavnici i francuskog, i talijanskog, i u osnovnim školama njemačkog jezika, vrlo rado bi imali imali grupe i podučavali jezik za koji su se školovali i za koji su svojedobno dobili radno mjesto
institucijama su usta puna višejezičnosti, ali u provedbi idu u potpunosti u drugom smjeru
Sad kolega od mog velikog u Ruđeru je imao profu iz njemačkog samo za sebe, u njegovoj generaciji nije bio jedini Nijemac, ali tak je izašlo
S druge strrane nećakinju su u jednoj školi ubacili u jezik koji baš ona meni izabrala ok učila ga je u osnovnoj, ali ne bi bio njen izbor, jer su tako željeli popuniti razred
Ne razumijem što želiš reći.
Po rasporedu sati u X. gimnaziji mislim da škola podosta izlazi ususret dječjim željama i da većina djece dobije ako ne prvi izbor jezika, onda drugi sigurno. Samo se čini da je francuski jezik jako rijetko želja. Ako nastavnik može predavati francuski i talijanski, pretpostavljam da mu se samo satnica popuni talijanskim (za koji vidim da je veliki interes) ako nema dovoljno interesa za francuski.
Škola naoko nudi veliki izbor, ali proveda najviše ovisi o tome hoće li biti dovoljno zainteresiranih učenika. Razumijem i interes učenika, jasno da svi ne žele svi nastaviti francuski ili njemački iz osnovne škole. Nisam za prisile, jer vidim kako izgleda provedba nastave jezika koji učenik nije birao, ali je bio uvjet da upiše određenu osnovnu školu.
Šteta da učenik ne može znati za vrijeme prijave programa hoće li dobiti prvi izbor jezika nego tek kada završe upisi.
Ne mogu pronaći podatak o datumima upisa u srednju školu za školsku godinu 2024/25.
Zanima me koji su tjedan prijemni ispiti i je li se mora nakon prijemnog doći osobno u školu ili se može upisati u školu online.
Moram planirati godišnji, a ne znam datume upisa i kad mogu otići iz Zagreba.
Gdje se može pronaći ta informacija?
kajsa, to ti još nije objavljeno, računaj oko 10.07. da je sve gotovo
u principu se možeš upisati online, u MIOC moraš ići osobno
Uf kad se sjetim, prošle godine sam skoro zaribala, u zadnji tren...otišla...kajsa, to ti još nije objavljeno, računaj oko 10.07. da je sve gotovo
u principu se možeš upisati online, u MIOC moraš ići osobno
Kajsa,
prošle godine je provjera znanja za PM gimnazije bila 3.7., a rezultati su se znali već 4.7.
Upis i dostava dokumentacije za MIOC bila je 10.7.
Mislim da su i neke strukovne škole zahtijevale osobni dolazak i dostavu određene specifične dokumentacije.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 12.04.2024. at 09:34
Ovo je točno za strukovne škole. Najbolje je unaprijed pitati. Svaka škola ima koordinatora upisa i ti podaci su objavljeni i dostupni.
Ispravak, ta funkcija se ne zove koordinator nego predsjednik upisnog povjerenstva:
https://www.tsrb.hr/upis-u-1-razred/
za godišnje odmore, najsigurnije planirati od 15.07.
Osobni dolazak podrazumijeva da se dijete treba pojaviti na upisu ili nakon prijemnog može otići iz Zg, a formalnosti oko upisa prepustiti roditeljima?
Najbolje je pitati u školi. Moj muž i ja smo upisivali sina u mioc, ali ja sam to unaprijed najavila i imali smo razlog, on nije bio na ljetovanju nego u edukativnom kampu.
moja je upisala strukovnu školu i trebala je doći u školu. Ja sam morala ići s njom jer je htjela poseban razred koji ima dio premeta na engleskom, a to mora potvrditi roditelj.
Moja je išla sama, i usput si izabrala izborni predmet
Za velikog smo bili baš na putu za terapije, i prvi predali papire za upis, oni su čekali u autu , a ja sredila papire
Posljednje uređivanje od jelena.O : 17.04.2024. at 20:13
Ako je dijete u Hrvatskoj na dan upisa, mislim da iz svakog kutka Hrvatske stigne se vratiti u mjesto školovanja i obaviti upis. Malo je onih koji baš iz Vukovara idu u Dubrovnik ili Lastovo ...
Jedino je možda trošak, ali busom mogu i sami, nek se uče ... (samo kartu za bus ranije kupiti!)
Ja sam se s najstarijim vratila u ZG i ponovo na more gdje su ostala mlađa djeca, sama, u jednom danu. Drugo se upisivalo online, sad s trećim će vjerojatno biti opcija vraćanja u ZG, ali neću imati brige oko ostavljanja i čuvanja mlađe djece.
Tako da mislim da se većina obitelji uopće ne treba nervirati oko uzimanja godišnjeg odmora i datuma upisa. Riješit ćete u hodu.
Moguće da si u pravu no meni bi bila gnjavaža u jednom danu ići s otoka u Zg i nazad (prijevod: auto/bus-trajekt-bus-ZET, pa opet sve isto) a bome i košta.
Meni je isto gnjavaža i izgubljeni cijeli dan godišnjeg, pa bi to voljela izbjeći
Meni je ovo u rangu srednjeg vijeka da se mora doći osobno.
Samo neke škole, kod većine ne treba.
Dani otvorenih vrata | PŠVPrelog (psvprelog.hr)
Prelog je objavio datume za dan(e) otvorenih vrata (24. i 25.05.)
https://www.srednja.hr/novosti/objav...sta-za-osmase/
Upisi 10-12.7.
Napokon!
Zna li netko gdje se može naći ovogodišnja tablica s bodovima koji su bili potrebni za upis u srednje škole?
Za školsku godinu 23/24.
Prethodnih godina sam je nalazila bez problema, ali sad je ne nalazim.
sofia, i ja sam već tražila pa je nisam našla... prije je bilo uvijek na jesen, tipa 10. mj. objavljeno, prošle godine su isto debelo kasnili
ove godine - još ništa koliko vidim
ej, sad sam se sjetila da možda ima na upisi.hr
voila
https://srednjeadmin.e-upisi.hr/file...pis%202023.pdf
Ne mogu vjerovati, pa tamo sam isto trazila i nisam nasla
Hvala ti Willow!
mene zanima hoće li neke gimnazije u ZG spustit pragove, npr. XI
sigurno neće spuštati, prelijevaju se djeca iz škola s prijemnim u škole bez prijemnog
najniže upisani je imao 75 bodova, prosjek je 77, a najviše s 80
Možda i hoće, koliko se sjećam XI. gimnazija nije popunila kvotu, ostalo im je dosta mjesta za jesenski rok.
Vrijeska, bodovni prag im je bio 75 bodova i ostali s 30-ak nepopunjenih mjesta
a onda možda i hoće
Cini mi se da nije komentirano ovdje, ali ove godine 8. razred zavrsava 860 djece vise nego lani. Povecan je broj mjesta u gimnazijama za 550, ali u Gradu Zagrebu nije povećano. Ne pise gdje se najvise povecao broj ucenika u 8. razredima. Ako je veci broj osmaša u Zagrebu, a broj mjesta isti, mozda ipak nece spustati granicu.
https://www.index.hr/mobile/vijesti/...a/2559172.aspx
baš zanimljivo koliko više osmaša ove godine
ja čula / pročitala da bi možda od iduće godine uzimali u obzir rezultate nacionalnih za upise u srednje škole... fino da taman moju mlađu zahvati
iako ja nemam ništa protiv, osim kaj će klincima bit vjerojatno stresnije
moj izvor (prof koja je član stručnog povjerenstva pri ministarstvu) kaže da - neće. Pitala sam jer mi mlađe dijete iduće godine upisuje i dobila takvu informaciju.ja čula / pročitala da bi možda od iduće godine uzimali u obzir rezultate nacionalnih za upise u srednje škole... fino da taman moju mlađu zahvati
iako ja nemam ništa protiv, osim kaj će klincima bit vjerojatno stresnije
lijepo, nadam se da to ne bude nikad kriterij ni za ocjenu , ni za danje upise, eventualno da se napravi ko z maturu, jezik, strani jezik, matka + eventualno jedan izborni, ovak nema smisla nikakvog!!
Zašto jelena misliš da nema nikakvog smisla? Ja sam daleko od toga pa nisam ni pratila, nemam stav o tome, osim da mi se ne sviđa da se samo na temelju ocjena iz osnovne djeca upisuju u srednje, budući da su velike razlike u ocjenjivanju od škole do škole, od nastavnika do nastavnika.
Zato što su ti testovi jako loše napravljeni i neki predmeti su toliko odudarali od obveznog kurikuluma da su se odstupanja vidjela po svim školama, što je apsolutni pokazatelj da nešto ne štima. Oni prof. koji su pripremali određene predmete su narodski rečeno "prećerali" u želji da svoj predmet pokažu visoko vrijednim u odnosu na ostale. Pišem ovako zdravo seljački da ti pojasnim.
Ovo što jelena.O predlaže mi čak ima više smisla.
Osobno smatram da treba postojati još nešto uz ocjene svakako. Danas su to prijemni za PM gimnazije (i pokoju opću).
Razlika je samo što sada te prijemne polažu samo oni koji su zainteresirani za upis u te škole, a ostali ga ne polažu.
U slučaju male mature SVI učenici bi imali svojevrsni "prijemni" za upis u srednje škole.
Nacionalni ispiti iz 8 predmeta, kako je trenutno, nemaju baš nikakvog smisla. Neka opcija male mature iz 3 obavezna predmeta, to zvuči OK. Ili prijemni ispiti koje će nositi 50% ukupnih bodova.
Bolje je svakako da ih ima nego nema, ali i ti prijemni donose premali broj bodova u odnosu na ocjene i neki "kiksevi" (namjerno pod navodnicima jer nikako ne mogu četvorku smatrati kiksom) iz OŠ su zaista teško nadoknadivi. Pratila sam 2 godine stanje u školama s prijemnim i to je toliko mali broj učenika koji su imali tipa 77 ili 78 bodova, a kojima je vanserijski dobro napisan prijemni značio upad u željenu gimnaziju. Govorim o PM gimnazijama (+ Prelog).
Moji dečki su išli u zahtjevnu osnovnu, u kojoj je imati 5.0 jako teško. Toliko teško, da je samo dvoje prošle godine u 4 paralelna sedma razreda imalo famozni 5.0 prosjek.
U osmim razredima ih je bilo petoro, isto u 4 paralelna razreda. (Podaci su iz e rudnika) Iz barem tri predmeta je imati zaključeno 5 veliki podvig.
Mlađi sin je imao sreće pa su ga zahvatili prijemni, te je pomoću prijemnog nadoknadio skoro 2 boda na ocjene i upisao Pm gimnaziju, mogao je i birati.
Stariji nije bio te sreće da izadje na prijemni, osim toga ga je pogodila korona godina u kojoj su se u većini škola dijelile ocjene šakom i kapom, osim naravno u našoji pragovi u svim školama su bili viši.
On baš i nije mogao birati.
Znanje koje su obojica stekla u osnovnoj školi je stvarno dobro, pokazalo se to u srednjoj.
Mene svaki put kad netko napiše da u nekoj školi trećina razreda prolazi s 5.0 malo štrecne i zapitam se zašto su kriteriji tako različiti.
Ja sam sigurna da ocjene jednostavno ne smiju biti jedini kriterij za upis u srednju.
Prijemni koji nosi više bodova bi po meni bio pravednije rješenje.
Evo situacije od prošle godine za PM gimnazije. Itekako se mogao nadoknaditi manjak bodova sa prijemnim, npr.za V gimnaziju je trebalo 81,18 bodova.III. 81,39
X. 84.5
V. 81,18
XV. 86,13
I. 83,77
Nije bilo niti puno pomicanja na listama poslije prijemnih, kao recimo prije tri godine kad se moj stariji upisivao.
Možda su zbog jedinstvenog prijemnog svi odmah odredili prioritete i nisu puno mijenjali, ne znam
može samo donekle jer imaju jako visoke pragove da bi se netko uopće prijavio
Ne znam kako to da ovaj post nisam vidjela prije. Hvala puno na odgovoru.
58 zainteresiranih na 24 mjesta je velika konkurencija. Na stranicama škole piše da ih se 26 upisuje, možda su ova 2 iz predupisa plus 24?
Prag je 77 bodova, prošle godine je zadnjeupisani imao 83,25 bodova. Uz maksimalni broj bodova na ocjene i bez bodova na natjecanje, izgleda da treba malo bodova na testu. No ako se gleda da većina zadataka nosi 0,25 boda i da ih je samo 27, test treba jako dobro napisati.
Dobro je da prije prijemnog može vidjeti kako stoji na ljestvici u odnosnu na konkurenciju i koji je raspon bodova u startu.
Mislim da je u X.ipak lakše upasti (ako o dvojezičnom smjeru pričamo), ali vidjet ćemo kakva je konkurencija ove godine.
A u dvojezične programe u jezičnim gimnazijama, još lakše.
Ah da, apsolutno se slažem da je 8 predmeta previše za testiranje. Ispričavam se na vjerojatno glupim postovima, jer ne pratim, ali nije li logično da se u srednjim školama gledaju samo određeni predmeti, a ne svih 8. Npr. za PM da ne gledaju povijest. Iz svojih cipela, sigurno bih loše napisala povijest, a nedobro biologiju, dok sam matematiku i na prijemnom u srednju i na fakultet sve znala riješiti, ne faksu ipak imala jednu grešku iz matematike.
Djecu bi se zbilja bez veze bacalo u vatru, ali vidim korist u tome da se za neke škole/učitelje/predmete vidi koliko njihovo ocjenjivanje odstupa, bilo da daju previsoke ili preniske ocjene.
Posljednje uređivanje od Jelena : 02.05.2024. at 08:18
Da bi se analizirao navedeno jedini način je pogledati rezultate prijemnog tj. liste poretka nakon rezultata. Tek tamo se vidi broj bodova na ocjene + na prijemni i takvih koji su imali 75-76-77 bodova pa vrhunski napisali prijemni i uspjeli upasti, kada sam ja proučavala - nije bilo puno, dapače! Tko ima vremena i volje također može vidjeti prema rezultatima prijemnog koje je prosječan broj bodova na tom prijemnom, ali nekako sumnjam da je više od 50-60% riješenosti.
A u spomenutoj III. gimnaziji prosječan broj bodova upisanih prošle godine je bio tek nešto sitno ispod 84 boda.
Plus, početni bodovni prag je u pojedinim školama jako visok, 76-77 bodova što eliminira sve s više od 2-3 četvorke iz OŠ!
Naravno da je bolje da ima prijemnog nego da ga nema i da netko tko je imao npr četvorke iz hrvatskog, a odličan je u matematici ima šanse to pokazati na prijemnom ispitu no ja i dalje ostajem pri tome da je takvih tek - šačica.
Jelena, možda bi to imalo smisla, da škola gleda rezultate NI samo iz predmeta koji su bitni za navedenu školu jednako kao što PM gimnazije boduje npr kemiju, a ne povijest za razliku od opće gimnazije.
Ja sam sklonija da u školama gdje je velika navala bude prijemni s puno većim udjelom ukupnih bodova nego je sada, to mi se čini jedino pošteno. I da se snize bodovni pragovi.
A možda samo to gledam tako jer gledam svoje mlađe dijete koje neće imati 5 niti iz hrvatskog, moguće niti engleskog (iako odlično barata istim, ali u pismenom uvijek dobije 4 jer nije izvrstan u pisanju/spellingu) i samim time recimo neće moći niti prijaviti se u Prelog, a vrhunski je u kemiji i super dobar u biologiji i fizici i to ga jako zanima. Da je startno bodovni prag niži, a prijemni donosi više bodova itekako bi imao šanse pokušati izaći na prijemni i pokazati je li baš toliko dobar u kem, fiz i bio u odnosu na konkurenciju, a ovako ništa od toga.
ekice, baš je žalosno tako nešto pročitati. Nadam se da će doći do neke promjene.
Što se tiče MIOC-a, još mi je svjež podatak. Prošle godine je upalo 40oro djece na račun prijemnog, koji bez njega ne bi imali nikakve šanse upasti.
Ako se dobro sjećam ukupan broj upisanih je bio cca 208. To možda i nije tako mala brojka.
Od frendice mali jedva upao - doslovno kao zadnji u jednu pm gimnaziju, dijete sad najbolje u razredu.
nije počeo odjednom ništ više učiti i raditi u srednjoj školi
ima takvih primjera dosta... najviše je pokazatelj da ocjene iz osnovne škole nisu mjerilo odnosno ne bi smjele biti glavno mjerilo za upis
Posljednje uređivanje od Willow : 02.05.2024. at 12:46
ekice, slažem se s tobom. Mislim da je meni na prijemnom u srednju i faks bilo ukupno 600 + 400 bodova, to mi je tada bilo razumno, a i sada je. Upravo zbog nadarene djece, koja su u nečemu super, a u drugome nisu i ne mogu se ostvariti u onome što su super jer su im neki predmeti nezanimljivi/teško savladivi. S druge strane imam u familiji djevojku koja je završila sve razrede s odličnim, svestrana, u super truper Zg gimnaziji, a kiksala je malo na maturi. Upisala je što je željela, jedan od najtežih faksova, i završila u najkraćem roku, al eto moglo joj se potrefiti da i gore bude na maturi iz bilo kojeg razloga, a super je.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
