Tako je.čokolada prvotno napisa
Placa nastavnika pocetnika je manja od place pomocnog (?!) kuhara u ZG-restoranu, provjereno.
 |
|||
|
|
|||
Tako je.
Placa nastavnika pocetnika je manja od place pomocnog (?!) kuhara u ZG-restoranu, provjereno.
Ono sto smatram dobrim u ovoj shemi cjelodnevne nastave je povecanje satnice HRV i MAT i konacno uvodenje obaveznog drugog stranog jezika.
(Ovo s jezikom su uveli valjda sekundu do 12 jer su tek nedavno uvidjeli da se na FF na jezike koji nisu ENG upisuje sve manje studenata koji imaju sve losije predzanje. Pa jasno kad vise ne postoji bazen iz kojeg ces crpiti te ljude. Skuzili konacno da ce za 10 godina svijecom traziti profesora jezika koji nije ENG..iako su se ulaskom u EU obvezali na visejezicnost, tek sad se zbrojili. Tako da taj drugi jezik vise nece biti izborni gdje se ne nauci nista jer svi moraju imati 5 inace ih roditelji ispisu jer im "kvari prosjek", u drugoj smjeni je itd...)
No zanimalo bi me, je li itko sto pitao roditelje, ucitelje i nastavnike, ravnatelje, strucne suradnike, asistente u nastavi pa, ako hocemo,mozda i samu djecu, barem ove od 5.-8.razreda, ili su sve doveli pred gotov cin?
Javna rasprava znamo cemu sluzi i znamo da se ne usvoji nista sto vec nisu zamislili.
Nadam se da bi djeca koja ima poteškoće bila izuzeta od ove debilane jer ne znam kad bi njima organizirali terapije u logopeda, edukacijskog rehabilitatora, možda noću? Ili bi to bilo organizirano isto u školi, poškaklji me, da se nasmijem. Inače od plana ionako neće biti ništa, primjer Splita, od 29 osnovnih škola, samo sedam radi u jednoj smjeni, 20 u dvije, a dvije u tri smjene. Osam osnvnih škola nema nikakvu dvoranu, 20 ih nema mogućnosti spremanja toplog obroka. Dakle za provedbu ovog plana, samo bi u Splitu trebalo izgraditi 10 škola, a otkad je Tita zsbolila noga, izgradila se jedna.
Što se tiče drugog jezika imam primjer iz susjedstva frendičini nećaci
Prvi engleski, drugi kod dečka njemački, kad je nahrupili gradivo, mali se ispisao iz izbornog, kak bi to ugledalo da je obavezno?
Usto mali nema želju za ff!
Posljednje uređivanje od jelena.O : 25.03.2023. at 14:15
Ne razumijem tvoju zadnju recenicu,moram priznati.
A gle, moj vlastiti sin bi, da moze, kroz cijelo skolovanje sebi ostavio samo Povijest i TZK. Sa sveg ostalog bi se ispisao..
Tu bi se sad dalo raspravljati o osobnim preferencijama, no cinjenica je da smo mali narod koji zivi dobrim dijelom od turizma i trgovine i visejezicnost vecini moze biti samo prednost.
Uostalom, ako odrasli ljudi upisuju neke tecajeve jer vide da bi od toga mogli imati koristi, to su najcesce razni informaticki tecajevi i tecajevi stranih jezika.
Moj osobni primjer:Kemija...dvije godine u OŠ, 4 godine u gimnaziji. Nisam se makla od periodnog sustava elemenata, nekoliko spojeva i izraza. Nikad nisam bila u situaciji da sam pomislila :"Boze, da barem kuzim tu kemiju"..nikad. I da je bila izborna, ispisala bih se prvom prilikom...kao i s jos barem 5 drugih predmeta...al za njih mi je kasnije ipak bilo drago da imam neka znanja.
Kad se već uvodi obavezni drugi strani jezik, nadam se da će se i poraditi na programu njemačkog. Na kraju osnovne djeca super znaju pričati engleski, a njemački ne znaju skoro ništa. Negdje je očito problem. Imam dojam da je u zadnjih 30 godina program engleskog promijenjen znatno na bolje, a program njemačkog je ostao na bubanju gramatike.
Mislim da je Jelena htjela reci da ne zeli na FF-filozofski fakultet.Ne razumijem tvoju zadnju recenicu,moram priznati.
Moja djeca, a vjerojatno ni unuci, nece pohadjati hrvatsku skolu pa uglavnom samo lamentiram. Za osnovnu skolu, radi li stvarno toliko roditelja od kuce, ili su nezaposleni ili imaju bake da je stvarno nezamislivo da je dijete u organiziranom programu do kasnog poslijepodneva, odnosno otprilike kraja standardnog radnog vremena? Djeca koja odlaze kuci, pogotovo mladja, i tamo borave sama sa sobom, stvarno provode kvalitetno vrijeme koje bi svakako bilo steta izgubiti i zamijeniti (kvalitetnim) skolskim/organiziranim programom?
Ono s cim direktno imam iskustva s ove strane bare je cjelodnevna skola od kindergartena do kraja petog razreda. Nastavni satovi su prilagodjeni dobi, ne zvonu koje zvoni za sve (zvoni samo ujutro za pocetak nastave i prije vaznih obavijesti preko razglasa). Kod mladjih, cjeline traju 10-15 minuta, pa idu rotacije, odmor... Kod starijih, instrukcija traje dulje. Ovo je sinov raspored za cetvrti razred. Razredni ucitelj je slobodan u vrijeme specialsa, recess i lunch perioda. Kcer u prvom (druga godina skole) nema ovakav raspored jer se uciteljica puno vise prilagodjava stanju u razredu, od dana do dana. Jedino sto je kod njih fiksno je vrijeme rucka (zbog mjesta u cafeteriji) i specials, jer su kabineti i specials ucitelji raspolozivi, naravno, samo tad. Djeca koja pohadjaju nastavu prema prilagodjenom planu, pohadjaju nastavu prema... prilagodjenom planu, neki uz asistente, neki bez, ali omoguceno im je sve sto im treba da budu uspjesni, od drugacijeg nacina prezentiranja nastave, pisanja testova, do sjedenja/nesjedenja, vise odmora, odlazaka u druge ucionice gdje mogu raditi sa special education uciteljem jedan na jedan.... Djeca kojoj treba podrska u citanju i pisanju imaju dodatne satove, grupno ili jedan na jedan, u vrijeme nastave. Logopedi cesto dolaze u vrtice i skole, a ako nije izvedivo, onda dijete izostane iz skole da bi otislo na terapiju. Nije propast svijeta.
Da ne radim, ili kad bih radila pola radnog vremena, skupljala bih ih iz skole u 2:50 (druge osnovne skole u distriktu zavrsavaju u 2:30). Nemam ni najmanju griznju savjesti ili bilo kakav osjecaj da bih, u slucaju da skola zavrsava u 11 ili 12, provodila super kvalitetno vrijeme s djecom, odnosno ona sama bez mene. Na sportove i slicno idemo poslije skole. U middle (6, 7, 8 razred) i high school postoje solidni, da ne kazem jaki, sportski programi u skoli, plus raznorazne aktivnosti koje djeca pohadjaju u vrijeme cjelodnevne nastave. Skola za middle i high zavrsava u 3:30 (pocinje kasnije od osnovnoskolaca zbog prijevoza autobusima -- nije svuda tako, neki gradovi mogu razvoziti sve u isto vrijeme).
Jasno mi je skroz da ovaj hrvatski plan ne izgleda ni priblizno ovako kako sam opisala, ali zelim reci da cjelodnevna skola ne mora, ni najmanje, biti mucenje i patnja. U krajnjem slucaju, recimo u srednjoj skoli, mi smo ostajali na nastavi do 20h u popodnevnoj smjeni, cesto od 13h. To je jednak broj sati kao i u danu lokalnog americkog srednjoskolca, samo sto ovaj ovdje ima puno kvalitetniji dan od onog kojeg sam imala ja).
Osnovna škola u koju je išao moj stariji...u Splitu, nema klime, nema dvorane, tjelesni se po kišnom vremenu odvijao na stepenicama škole, naravno da nema kuhinje niti ikakve mogućnosti kuhanja obroka niti da dolazi izvana jer se nema gdje jesti. Često u WC-u nije bilo toalet papira, on je nosio vlažni sa sobom u torbi. Dok ti neki osnovni uvjeti nisu zadovoljeni provesti pola dana u takvom okružju jest mučenje.
Škola u koju bi trebao moj mlađi je trenutno u 3 smjene, znači ništa osim izgradnje minimalno još jedne zgrade ne bi dovelo do mogućnosti cjelodnevnog boravka.
Ma, u takvom okruzenju, nazalost, nitko ne bi trebao biti ni pola dana. Izgraditi ili nadogradili kuhinju ili blagovaonicu, ok, treba prostora i novca (uz zelju), ali toaletni papir, sapun i rucnici, to mi nikad nije bilo jasno.
Nema to veze s nastavnim programom, nego više s izloženošću engleskom jeziku na internetu. Moji su sinovi učili njemački kao prvi strani jezik i na kraju engleski govore i pišu bolje, jer ga češće koriste.
Moj mlađi je shvatio prednost znanja njemačkog tek na maturalnim putovanju, kad se zatekao na tom govornom području, negdje izvan velikih gradova... Tek tada mu je korisno poslužilo.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 26.03.2023. at 15:51
Upravo tako.
Ja nekako ni ne pomisljam da netko zakljucuje da djeca bolje govore i razumiju engleski jer je program i metoda poucavanja tog jezika u nasim skolama bolja u odnosu na program i metodu ucenja njemackog.
Tolika izlozenost engleskom ga vise ne cini stranim jezikom. Mozda bas najvise kod engleskog jezika je cesto puta na natjecanjima nebitno tko je uceniku mentor, ionako vecinu spontano nauce sami.
A da bi klinci nakon 4 godine njemackog u OS trebali razumjeti i govoriti bolje, istina. No, kakva je to nastava? Uciteljice dijele petice da bi odrzale broj ucenika/svoje radno mjesto. Sat prije provjere rade iste zadatke koji ce biti na testu i onda jasno da svi dobiju 4 ili 5. Otuzno je to za obje strane.
Zato se nadam i vjerujem da ce ova promjena uvođenja obaveznog 2.stranog jezika ipak dugorocno donijeti napredak.
Dugorocno ce donjeti napredak profesorima stranih jezika koji ima puno na trzistu rada.
Sreca da mi djeca gotova sa osnivnim skolom. Tolika hrpetina sati i predmeta bez ikakve individualnosti . Ko da su nam djeca prazne ploce u koje moramo upisati sto vise podataka u tih osam godina. I sve to po zastarjelom sistemu , skcuci s predmeta na predmet , s teme na temu, trci se kroz godine ,kontinente, glagolska vremena ...
I po novom eksperimentu cijeli dan uz pauzu za rucak.
I onda još malu maturu
Posljednje uređivanje od jelena.O : 26.03.2023. at 21:52
zanimljivo Kako je izgledala cjelodnevna nastava '70-ih? 'Imali smo dvije učiteljice, knjige smo kući nosili samo vikendom' (srednja.hr) , dvije škole u ćijem susjedstvu su u to vrijeme bile trosmjenske škole, recimo i moja, gdje smo hvatali učionu na sat dva, ili otišli u zbornicu opet na sat dva..
zašto se njihova zvala "cjelodnevna", samo zato jer ono što se sad još zove boravak i još i danas su te škole tako organizirane kao jednosmjenske, konkretno za moju i jednu susjednu školu je bilo pisanje zadaće ne u školi nego u prostoru između te dvije škole, s time da su đaci koji idu u boravak dolazili sami u taj prostor, pisali zadaćču i onda trčali na nastavu u svoju ppravu škola, koja je većinom ayr kod mene bila međusmjena, ali kad bi slučajno bila jutarnja, tada su poslije škole išli u taj prostor , kao i kad bi škola bila popodne oinda su imali ujutro boravak.
ako kažu da u Splitu bi trebalo sagraditi 10 škola da bi se to sve skupa moglo organizirati, moram reći da u širem kvartu gdje živim znači od mene do Jankomira bi trebalo sagraditi najmanje 3-4 škole da bi se isti plan mogao ostvariti, tio je pogled samo sa moje strane autoputa, da ne idem u širinu i preko Ilice!
ali velim baš sreća što naša škola nema šanse za provođenje istog
Posljednje uređivanje od jelena.O : 28.03.2023. at 07:47
a ako je bit ne imati instrukcije , tj da djeca sve nauče u školi, t definitivno mit, upravo iz jedne od tih škola sam imala dosta instrukcija, a ujedno znam par klinaca po privatnim školama ( znači nastava je strukturirana, pa opet ili starci rade s njima ili sa strane još imaju nekog...., treba malo više truda si dati da se nešto postigne nauči
, a što se tiče da je jedna od navedenih osoba rekla kak su pomagali se međusobno , to je i kod nas bilo i kružoci za učenje ( to smo imali i u osnovnoj , ali i u srednjoj)i za izradu ručnih radova, prodaje...., uz to i sa učiteljima i sami odlazili u šumu, potok, imali projekte u svezi ekosustava, skupljali papir, čistili okoliš, sadili drveća.......
po tome i mi smo imali cijelodnevni program nastave u 4-5 sati bivanja u školi
I ja sam išla u takvu cjelodnevnu nastavu, doduše ne 70-tih, nego malo kasnije. I ne četiri godine, nego srećom samo dvije, jer je škola bila pretrpana (mlado naselje, puno djece). Da ne evociram sad uspomene, reći ću samo da sam jedva dočekala da se riješim te cjelodnevne nastave i da počnem ići u normalnu smjensku školu, s 4-5 sati nastave dnevno, i da mogu zadaće i ostale školske obaveze obavljati svojim tempom, kod kuće, u mirnom okruženju
A to nas vraća na prve postove u ovoj temi, i razloge zašto to nije dobro rješenje za svu djecu - neka djeca se jednostavno ne osjećaju dobro u takvom okruženju kroz dugo vrijeme. Meni osobno nastava je bila laganica, ali odmori i vrijeme za "igranje" su mi bili beskrajno dugi, loše sam se osjećala u nestrukturiranoj sredini i trebalo mi je više vremena za boravak izvan škole kao institucije.
Ali kod jedne od navedenih škola je to bilo i 70-90 i sad pred koju godinu, za sve koji su željeli ići
Vidim da ovdje ima i zaposlenika škola. Zanima me procedura prijave i odabira škola na natječaju za eksperimentalni program koji za odabrane kreće već od iduće godine.
Tko točno odlučuje da se škola javlja?
Ravnatelj i Školski odbor?
Tko pita roditelje čija djeca pohađaju školu žele li biti dio eksperimenta? Nemojte reći da u Školskom odboru roditelji imaju predstavnika roditelja, ja osobno ne znam ni kada ni kako je izabran u Odbor. No recimo da je osoba zaista izabrana nekom većinom roditelja, treba li škola, prije objave službene kandidature, zatražit od predstavnika ŠO, mišljenje i Roditeljskog Vijeća?
Koja su naša roditeljska prava da zaštitimo djecu od eksperimenta?
Imamo li pravo žalbe ukoliko škola bude izabrana? I koja je procedura?
Pa sad...ako je ravnatelj normalan, prvo će se dobro raspitati u ministarstvu i potražiti odgovore na sva pitanja (sudeći po medijima, nema mu tko na njih odgovoriti).
Zatim sazvati učiteljsko i radničko vijeće pa izložiti planove i mogućnosti, dati zaposlenima da iznesu mišljenje. Predstavnici škole u ŠO trebali bi zaista predstavljati glas onih koji su ih izabrali, isto tako i predstavnik roditelja.
Ali! Tko zna kako će se postaviti ravnatelji kad im je ministarstvo bacilo fini mamac od 300.000 € za opremu škole (tj. za sve ono za što im NE treba građevinska dozvola), kao i finu povišicu ravnateljske plaće od 25%.
Vidiš da je HUROŠ (udruga oš ravnatelja) oduševljen.
Roditelji? Njih se ne pita, žao mi je.
Posljednje uređivanje od čokolada : 28.03.2023. at 12:34
Odnosno pita ih se preko svih predstavnika u VR, ali osoba u školskom odboru uglavnom glasa onako kako je netko obradi.
To ti je stvarno tako. Nisam bila u ŠO, ali sam dugo godina sjedila u Vijeću roditelja. Nemaš puno slobode... Imaš Zakon o odgoju i obrazovanju u kojem piše kako se sastavlja školski odbor (9 članova je bilo u našoj OŠ). U Školski odbor ulazi samo jedan predstavnik roditelja (ako se dobro sjećam, taj ne smije biti zaposlenik škole) ali ostali su predstavnici državne uprave, lokalne samouprave i osoblje škole. Treba pročitati zakon, ali sve se svodi na mišljenje Ministarstva i lokalne samouprave, jer taj jedan roditelj ne može puno utjecati. U pravilu je to osoba koja Vijeće roditelja informira o odlukama. Može imati eventualno neki utjecaj ako se glasa o nekim odlukama (jer je broj članova neparan) pa taj roditeljski glas može pretegnuti u ovu ili onu stranu. Samo mi to pada na pamet.
Školskom odboru se možeš i žaliti, ali u pravilu to dođe do MZOŠ. Odluke se u praksi kroje na višoj razini, a za ove eksperimentalne programe svakako trebaju biti ispunjeni i neki uvjeti koje nema svaka škola.
Inače, ne vidim razlog zašto bi se čovjek išao žaliti na odluku da škola uđe u program. Treba se žaliti na cjelokupni koncept, koji je nedorađen i nedorečen. Ako se puno školskih odbora bude žalilo, dobili ste na vremenu. Sretno.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 28.03.2023. at 12:43
Uvijek se roditelji mogu sami organizirati i odbiti eksperiment, naravno ako su većinom protiv. Ne zam, nemam osjećaj kako roditelji većinom 'dišu' po ovom pitanju. Ovako čitajući rasprave po forumima mi se čini da nisu protiv.
Iskreno i mislim da je to sve dogovoreno.
Vidim da je u radnoj skupini učiteljica razredne nastave koja je zaposlenik škole i bilo bi čudno da se ne jave.
Škola već godinama nudi produženi boravak u 4.razredu. Torbe se ne nose kući, škola ima ormariće s ključem i za više razrede. Ručak je organiziran za sve razrede. Imaju dvoranu. Jedna smjena.
Zanimalo me trebaju li roditelji prije 28.04.dobiti obavijest, poziv ili natruhu mogućnosti rasprave oko uvođenja djece u nešto što se i ne zna kako će izgledati.
Iz svih javnodostupnih dokumenata nigdje se ne navodi suglasnost roditelja za sudjelovanje djece u eksperimentalnom programu iduće 4 godine. Inače nas u školi traže suglasnost za brojne jednokratne događaje. Za izborne predmete traže suglasnost oba roditelja.
Ovako je i sa mojima, ne odgovara svoj djeci ovakav koncept. Od mojih troje, samo srednja cura je obožavala boravak i biti što duže u školi na svemu što se nudilo. Stariji je jedva čekao treći razred da završi s tom pričom, a i mlađi sad ide njegovim stopama. Vole raditi zadaće na miru, svojim tempom doma, imati vremena za svoje aktivnosti van škole i učiti na način kako njima odgovara a ne sa 30+ djece u učionici (da, trenutno ih je 35 u razredu kod mlađeg za vrijeme boravka).
Ova priča o obavljanju svih obaveza u školi u višim razredima (učenje, pomoć u učenju i sl. do 16h i poslije sloboda) ne pije vodu ni u puno uređenijim školskim sustavima a kamoli u našem. Nećak ide u školu u Švicarskoj i imao je točno ovakav sustav kakav je tu zamišljen. Ništa od učenja za ispite u višim razredima OŠ a pogotovo sad u gimnaziji, jer je i njima gradivo tolikog opsega da ne stignu to savladat u skoli (iako ima za 1/3 manje predmeta od nasih): napisao bi zadacu u skoli, to stoji, ali učenje ostaje za doma gdje dodje tek iza 17.30, polumrtav. Uglavnom, u 2. razredu srednje odustao je od svih vanškolskih aktivnosti jer nije stizao nista osim skole i ucenja (nakon 18h).
Davno, prije 12 godina se netko sjetio da napravi eksperimentalni razred za naprednu djecu u našoj OŠ.
Roditelje i djecu nije nitko ništa pitao.
Krajem lipnja je poštom došla obavijest da moja kći od jeseni ne ide više u svoj razred, već ide u novi.
Meni se to nije svidjelo i pokušala sam telefonski doći do informacija, no uzalud.
Rečeno mi je da je odluka donešena i da je konačna.
I onda kreće šou, kad se pročulo po gradu o tome, taj razred je proglašen elitnim i odjednom bi svi u taj razred i vrše pritisak na školu.
...
Ono što je najvažnije, a to su djeca i njihovi benefiti i to je izostalo jer niti su radili po kakvom posebnom programu, niti je program zaživio.
Eksperiment propao.
kod nas su roditelji i djeca zgroženi, ravnatelj razmatra da se prijavi
na e-savjetovanju su samo i jedino negativni komentari, uključite se, evo ja se prvi put u životu registrirala i ostavila komentar
Strukturiranje dokumenta (gov.hr)
Ovo boldano je provjereno?
Jer ja sam uspjela citati samo da se povecava placa svim djelatnicima skole koje ulaze u ovo za cca 4,5% ,nemojte me hvatati za promil..tu negdje, no ovo za 25%povecanja je max koji mogu dobiti nastavnici koji ce raditi vise, u A2 i B1 dijelu programa.
Isto tako,ne znam sto je s nenastavnim i tehnickim osobljem,njih po obicaju svi zaborave, nase domare i spremacice, pocevsi od sindikata na dalje.
Ako ravnatelj doista dobiva 25%na placu, nije cudo da ce biti jagma, ako skola iole ima uvjete (vise od 100 ucenika, dovoljno ucionica i kuhinju).
Posljednje uređivanje od rosa : 28.03.2023. at 14:54
Tako je rekao Fuchs. Ravnateljima direktno +25%
Za nastavnike je kvaka u tome što im se tih 25% ne računa u plaću (samo ovih 4,5%), nego u ekstra dodatak za puno više posla u nastavi. A dosad su se prekovremeni plaćali puno više nego ovo što će sada dobiti.
Kao dugogodišnjeg člana ŠO, ovo me je dobrano pogodilo. Nikad me nitko nije "obrađivao" . Izabrana sam kao predstavnik roditelja. U životu uvijek radim pošteno i savjesno, ni Školski odbor nije izuzetak.
Napisat ću postupak moga izbora. Na roditeljskom sastanku su pitali da se jave oni koji imaju volje i vremena da budu članovi roditeljskog vijeća. Javila sam se i izabrana sam. Zatim se na RO birao član novog školskog odbora. Jedna od članica me je predložila, ja sam prihvatila, zašto ne, i opet su me izabrali.
Ni slutila nisam da ću postati član ŠO, nemam veze ni sa politikom niti sam baš aktivna u društvu
Bila sam clan VR . Nitko me nije direktni vrbovao jer nije imao zasto. U mom mandatu nije bilo nikakvih specijalnih odluka koje bi morali donostiti. Ali itekako znam clanove VR koje se vrlo direktno vrbovalo. Tj.pokusalo vrbovati npr.kod izbora ravnatelja.
Mislim da nije pisalo o prosječnim, nego medijalnim neto plaćama, što znači da 50% zaposlenih prima višu plaću od navedene.
Ja sam ta kojoj je dijete ionako cijeli dan u školi trenutno, pa nisam relevantna, ali škicam opcije kao STEM-ovac.
Čitala sam neke srcedrapateljne izjave tipa - zamislite jadnog prvašića u školi od 8 do 17h. U našem su razredu sva djeca u boravku, jedino što ih iz boravka lako uzmeš na bilo što, ako ih treba na nešto voditi. Naša škola je na dobrom glasu zbog činjenice da ima boravak do 4. razreda. Znači jako puno djece je u školi cijeli dan.
Što se tiče drugog stranog jezika, engleski gotovo da i nije strani jezik, to se podrazumijeva da znaš, tako da mislim da je nužno učiti još jedan jezik. Bila bih sretna da moje dijete dobije njemački kao drugi obavezni predmet. Njemački je puno drugačiji od engleskog, u prvom redu jer trebaš znati jako puno prije nego možeš govoriti. Svakako pomaže čitanje knjiga na njemačkom i gledanje TV programa na njemačkom, da ti neke fraze naprosto ostanu u uhu.
Dakle, meni su problem te dodatne terapije neke djece koje ne znam kada bi se odvijale, kao i ozbiljnije vanškolske aktivnosti tipa muzička škola. Naše dijete kad/ako bude išao do 12 u školu, biti će samo kod kuće do 16.30 ili ću nekoga plaćati da ga dočeka doma, nemam pojma kakav će biti kad dođe u tu dob. Meni se čini boljim da sjedi u školi, nego da sam igra igrice na računalu poslijepodne. Tako da mislim da su za takvu opciju roditelji koji ne namjeravaju djecu slati u muzičku, koji rade i koji nemaju bake koje su spremne svaki dan dolaziti dočekivati djecu iz škole, posebno mi s jednim djetetom, što će sam doma svaki dan.
Naša škola je jednosmjenska, ima kuhinju i dvoranu za tjelesni, a minimalno polovica prvašića ne ide na vjeronauk, pri čemu znam neke čija djeca idu, iako nisu krštena i koji bi dali djecu na alternativni predmet, tako da smo možda kandidat. Da me se krivo ne shvati, ne zagovaram ja tu promjenu jer premalo znam o njoj. Zagovaram promjenu programa, jer ovakav program guši svaku kreativnost, a ima i hrpu netočnosti. Trebalo je svakako razraditi sustav i prvo povući nastavnike na edukaciju s nekim testiranjem na kraju da se vidi tko je u stanju sudjelovati u promjeni.
Posljednje uređivanje od Jelena : 29.03.2023. at 11:07
Produženi boravak nije obavezan, nema toliko nastave, a što je najvažniji moment ne traje cijelu osnovnu školu. Cjelodnevna nastava još može djelovati donekle prihvatljivo za djecu u nižim razredima osnovne kad ionako trebaju nekakvo čuvanje, premda je jasno da postoje djeca za koju bi to bila katastrofa. Ali ovdje se predviđa cjelodnevna nastava do osmog razreda
Zamišljam sebe sa 14 godina kako sjedim u školi do 4 popodne umjesto da živim život po kvartovskim parkićima.
Ne znam, sporadično čitam i nalijećem na informacije o ovom projektu, djeluje totalno nebulozno i neizvedivo, pa se nadam da je samo farsa koja će propasti. Žao mi je samo djece koja će završiti u eksperimentu.
Ja zamišljam svog sad već srednjoškolca koji je kao i ja čisto auditivni tip, znači kod učenja sam sebe mora čuti pa pročita lekciju naglas pa sebe ispita još jednom naglas...kako bi izgledalo to njegovo učenje u skupini.
Sedmaši i osmaši bi po onom dokumentu imali čistu nastavu do 15.30 i do tog sata uopće nema praznog hoda za pisanje zadaće i učenje, tako da bi ih to svejedno čekalo kući, iza tog vremena i drugih aktivnosti, ako ih izaberu.
Engleski itekako je strani jezik za male Hrvate kojima je materinji hrvatski.
Da ne pricam o tome kako ga je tesko usvajati djeci koja imaju poteskoce citanja. Moje dijete provodi zadnje 4 godine ( od 5.-8.) na satu engleskog bez da ista razumije jer profesorica govori iskljucivo engleski. Osim djece sa poteskocama u ucenju, osim onih koji tesko usvajaju jezike zamisljam i male Rome u Medimurju kako drve po engleskom i francuskom cijeli dan na nastavi.
Jelena, pa baš bi se ti onda i trebala informirati da ti dijete ne bi završilo kao dio eksperimenta a ti nemaš pojma što je to
najveća razlika za ove male bi bila da imaju npr. 5 ili čak 6 sati ujutro, ručak pa onda još obavezna 2 sata (dopunske/dodatne) do 15 h, sve s jednom učiteljicom (!!!), onda nakon toga eventualno neke radionice
igranje i odmor zaboravi
i tako do 8. razreda
Kako možemo saznati je li naša škola u tom programu i što možemo učiniti ako je? Nisam primjetila da nas se išta pita, niti nas je itko o ičemu obavijestio.Jelena, pa baš bi se ti onda i trebala informirati da ti dijete ne bi završilo kao dio eksperimenta a ti nemaš pojma što je to
najveća razlika za ove male bi bila da imaju npr. 5 ili čak 6 sati ujutro, ručak pa onda još obavezna 2 sata (dopunske/dodatne) do 15 h, sve s jednom učiteljicom (!!!), onda nakon toga eventualno neke radionice
igranje i odmor zaboravi
i tako do 8. razreda
Predstavnike Vijeća roditelja pitajte
Jelena,
Posve se mijenja perspektiva ovisno o tome jel ti dijete u nižim ili višim razredima osnovne škole.Vidjet ćeš.
Nama koji imamo stariju djecu posve je zamislivo i itekako poželjno da djeca budu sama doma i imaju svoje vrijeme kojim raspolažu po svojim željama i mogućnostima.
Tako se uče samostalnosti i organizaciji, počevši od podgrijavanja ručka ili kuhanja priloga do vlastitog rasporeda sati učenja i odmora.
Djeca itekako mogu sama ići do škole pa čak i da koriste javni priievoz, malo kome dijete ide u osnovnu baš u drugi grad.
Po mom mišljenju, za veliku većinu djece boravak nije ni potreban od 3.razreda nadalje. Bilo bi super da sva djeca imaju mogućnost ručka u školi uz doručak i užinu. Osobno to mi je bila bitnija stavka od boravka kao takvog.
I ja se slazem da je englesko definitivno strani jezik. I cini mi se da je ovoj danasnjoj djeci jos vise strani nego nama jer im je puno toga sinhronizirano, a google translate im je dostupan na klik. Mogu bez po muke cijelu web stranicu procitat prevedenu. Plus, gomila njima zabavnog sadrzaja je na hrvatskom/srpskom/i sl.
Radim sa srednjoskolcima i tvrdim da velikoj vecini djece engleski nije strani jezik na nacin na koji je to bilo koji drugi.
Istina, ima ucenika koji jako slabo razumiju i jos slabije govore,no vecina njih ima neki oblik rjesenja o primjerenom obliku obrazovanja jer i inace imaju problema iz jezicnog spektra. Ako nemaju sluzbeno evidentirane poteskoce, to je zbog propusta sustava ili cinjenice da su roditelji zbog straha od stigme, srama ili sto vec, propustili traziti pomoc u OŠ.
Nema sanse da imas prosjecne sposobnosti, zivis u Hrvatskoj,visis na insta i tiktoku po cijele dane,skidas glazbu na mob i da ne razumijes osnove engleskog.
Vezano na plan cjelodnevne nastave, doista ne znam kako ce se u svemu tome snaci djeca s teskocama. Ne bih bila u kozi ni njima ni njihovim roditeljima.
Pa nisu "osnove engleskog" isto sto i "engleski im nije strani jezik". I ne kazem da ga ne znaju bolje nego druge strane jezike, posebno dok dodju do srednje skole, al da ga ne dozivljavaju kao strani jezik, to ne bih rekla.
Posljednje uređivanje od Jadranka : 29.03.2023. at 19:09
Engleski je strani jezik. Kako ga netko usvaja ( ili ne usvaja)to je druga stvar. Nama je materinji jezik hrvatski. Tvrditi da treba uciti obavezno jos jedan strani jezik ( jer ovaj kao nije strani jezik) zaista ne razumijem. Ucila sam njemacki 12 godina i ne znam ga ni beknuti. Potpuni gubitak vremena. Bolje da sam ucila engleski pa bih barem znala osnove. Ovako samouko natucam po osjecaju, iako apsolutni sve razumijem,posebno medicinski engleski.
Sreca, jedno djece je zavrsilo skolovanje. Drugo zavrsava osnovnu. Skola za zivot joj je bila dovoljni eksperiment. Pa ce nas ovaj preskociti.
Hvala.
Vidim da je školski odbor sastavljen od 3 člana osnivača (dakle politika), 1 predstavnik roditelja i 3 predstavnika škole.
Pretpostavljam da su predstavnici škole ZA uvođenje eksperimentalne nastave. Škola ima prostorne uvjete a ako će svi dobiti povećanje plaće teško da bi išli protiv. Bojim se da je škola i motivirana za taj vid promjena, jedna zaposlenica je član radne skupine za ovaj program. Mogu se nadati da su članovi osnivača protiv. Ako ništa drugo da su protiv vladajuće politike pa će glasati protiv.
I onda ostaje taj jedan roditelj. Ne bih voljela bit na njegovom mjestu jer možda bi taj glas i mogao biti presudan.
Ali čak i da nije presudan, mislila sam da je potrebna nekakva procedura kojom se roditelji obavještavaju o mogućim promjenama. A, ako ćemo o nekakvoj demokraciji, valjda bi predstavnik u školskom odboru trebao predstaviti glas roditelja škole, a ne svoj osobni ili pritisak/dogovor od strane ravnateljice ili nekog drugog.
Naprimjer, ravnatelj obavijesti Vijeće roditelja o svojim planovima, prestavnici u Vijeću roditelja obavijeste roditelje u svojim razredima. Omogući se roditeljima glasanja i na kraju, kakav god bio rezultat, taj glas se donese na školski odbor.
Mislim da bi tako trebalo biti i u zbornici prije glasanja na školskom odboru.
Posljednje uređivanje od kvizorama : 29.03.2023. at 22:17
Ja ne vidim nikakvu motivaciju za učitelje do 4. razreda u tom povećanju plaće. Naša ima ovakav raspored:
- jedan dan do 12.45
- dva dana do 11.55
- dva dana do 10.20 (poslije su informatika, engleski, vjeronauk).
I dakle ima pripremu za nastavu, ispravak testova, lektira… plus ostala veselja u vidu administracije, sastanaka i sl.
Kakav joj je motiv za to povećanje plaće biti s djecom do 15h? I tko normalan može misliti da postoje osobe koje imaju toliko živaca biti same s toliko dječurlije te dobi?
Za učenje ste sve napisali… ja bih na ovo pristala samo pod uvjetom da nikad ne vidim knjige doma, i da npr. u srijedu ispituje ili piše test, i samo i jedino je nastavnik zadužen za vježbanje, učenje, pripremu i sve ostalo u vezi testa te srijede. Da, mislim na nastavnike pojedinih predmeta od 5. do 8.
Dakle, neka se on potrudi da mu 20 do 30 djece svlada to gradivo tako da svi dobiju pristojne ocjene / ocjene u skladu s mogućnostima djeteta i boli me briga. Neka im on to prenese sve grupno, bez individualnog učenja. Šta su ih naučili od 8 do 17h, naučili su ih. S obzirom da je to kategorija “Svizac je zamotao čokoladu”, ima da propadne sve skupa.
Koji su uopće bottom line motivi ovoga? Nisam čula osobu koja misli da će djeca zbog toga manje raditi doma i biti manje opterećena, svi misle upravo suprotno. Da potroše EU pare na ulaganje u školske zgrade, zbog toga to planiraju?
ja sam vidjela prezentaciju Ministarstva i tamo kao glavni razlog uvođenja cjelodnevne nastave se navodi da su naši u obaveznom školovanju najmanje sati u školi
što u prijevodu znači da idu 8 godina obavezno u školu a drugdje najčešće 9
i sad, umjesto da uvedu obaveznu predškolu ili 9. razred osnovne, oni idu ugurati 9 školskih godina u 8
idioti
i naravno da bi uštedili, uvode nastavnicima više sati kao normu a klinci neka prošvikaju
Posljednje uređivanje od Willow : 30.03.2023. at 06:33
I meni izgleda da je razlog kombinacija upita od Bubilo i ovoga od Willow. Nikakva promosljena promjena, nego "moramo potrosit novce" i "kod svih je to tako nekako (ako i je)"
A kako bi jedan nastavnik trebap drzat toliko vise nastave, to isto ne razumim.
Kvizorama, da, predstavnik roditelja bi trebao glasati kako vijrce roditelja odluci, a clanovi vijeca roditelja onako kako drugi razredni roditelji odluce.
Pa kod nas je obavezna predškola već decenija a, ili u zadnjoj godini vrtića ili ako ne idu u vrtić u nečem što se zove predškola koja se organizira u vrtićima ili školama.
Moja predškola u prošlom vijeku je bila u školi.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
