Uvođenje cjelodnevne nastave

[Peterlin]

Hvala.
Vidim da je školski odbor sastavljen od 3 člana osnivača (dakle politika), 1 predstavnik roditelja i 3 predstavnika škole.
Pretpostavljam da su predstavnici škole ZA uvođenje eksperimentalne nastave. Škola ima prostorne uvjete a ako će svi dobiti povećanje plaće teško da bi išli protiv. Bojim se da je škola i motivirana za taj vid promjena, jedna zaposlenica je član radne skupine za ovaj program. Mogu se nadati da su članovi osnivača protiv. Ako ništa drugo da su protiv vladajuće politike pa će glasati protiv.
I onda ostaje taj jedan roditelj. Ne bih voljela bit na njegovom mjestu jer možda bi taj glas i mogao biti presudan.
Ali čak i da nije presudan, mislila sam da je potrebna nekakva procedura kojom se roditelji obavještavaju o mogućim promjenama. A, ako ćemo o nekakvoj demokraciji, valjda bi predstavnik u školskom odboru trebao predstaviti glas roditelja škole, a ne svoj osobni ili pritisak/dogovor od strane ravnateljice ili nekog drugog.
Naprimjer, ravnatelj obavijesti Vijeće roditelja o svojim planovima, prestavnici u Vijeću roditelja obavijeste roditelje u svojim razredima. Omogući se roditeljima glasanja i na kraju, kakav god bio rezultat, taj glas se donese na školski odbor.
Mislim da bi tako trebalo biti i u zbornici prije glasanja na školskom odboru.

U pravilu ide baš tako. Predstavnik Vijeća roditelja u Školskom odboru nema pjesničku slobodu. Ta osoba glasa onako kako je odlučilo Vijeće roditelja na sjednici koja se mora održati prije sastanka ŠO. To ide u zapisnik, pa nema muljanja i natezanja (što ne znači da nema pokušaja, ali u teoriji dobro funkcionira). Druga je stvar što predstavnici u Vijeću roditelja vrlo često imaju muku ježovu da dobiju mišljenje ostalih roditelja, jer se time uglavnom ljudi ne žele baviti. Sad će možda biti drugačije, ako su u stanju sagledati posljedice nove organizacije nastave, ali vjeruj mi - 90% roditelja pušta da stvari idu kako netko drugi odluči.

[Willow]

Pa kod nas je obavezna predškola već decenija a, ili u zadnjoj godini vrtića ili ako ne idu u vrtić u nečem što se zove predškola koja se organizira u vrtićima ili školama.
Moja predškola u prošlom vijeku je bila u školi.

misli se na obaveznu predškolu ali u smislu da nastavnih sati, znači da su cijeli dan u predškoli (tipa od 9 do 15 h)

[Peterlin]

misli se na obaveznu predškolu ali u smislu da nastavnih sati, znači da su cijeli dan u predškoli (tipa od 9 do 15 h)

Eh, da....

Palo mi je na pamet nešto zločesto u vezi razloga uvođenja ovakvog načina nastave: djecu na taj način sve manje odgajaju roditelji (koji ili rade preko mjere ili nemaju posao), a sve više država, koja na taj način ima mogućnost formirati ih kako smatra da treba. Sretna nova Orwellova 1984. Iskreno se nadam da nisam u pravu. Veća je vjerojatnost ono što je netko napisao "Ajmo potrošiti novce", koga briga ima li to smisla...

[Mima]

Koliko sam ja shvatila iz raznih komentara, taj novac koji se spominje, pretpostavljam iz EU fondova, uopće nije namijenjen za izgradnju infrastrukture.

[Jelena]

Ja sam s 11 godina upisala srednju muzicku. Osim muzicke isla sam na svasta jos onako usput, balet, engleski... puno se tu sati skupilo vanskolskih aktivnosti. Ali je bilo vremena i za igru. Oko priprave hrane i pospremanja stana nisam imala nikakvih obaveza. Moja se mama naslušala floskula da što nam vrijede petice kad necemo znati osnovne stvari po kući napraviti. Pokazalo se potpuno promašenim primjedbama. I sestra i ja solidno kuhamo i spremamo. Ako sam dobro shvatila, novi koncept ne predviđa da se doma pišu zadaće, nego je vrijeme slobodno.

Sto se engleskog kao stranog jezika tice, u slucaju da covjek ostane unutar Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, moze se govoriti o stranom jeziku. Onaj cas kad prijedjes granicu on postaje jezikom komunikacije i materinji jezik hrvatski ne sluzi u profesionalnom smislu nicemu. Drugo bi bilo da govorimo španjolski koji pokriva cijeli jedan kontinent pa se to može iskoristiti. Vec prije 20 godina u razvijenijim zemljama je bilo puno stranih studenata. Na dodiplomskom studiju, cim se pojavio student koji ne govori jezik, nastava je isla na engleskom. Nitko nije pitao domace studente znaju li ga. Sad je i kod nas cesto tako. Sve je vise stranih studenata i kod nas. Prosecite kroz studentske domove i čut ćete. Meni se dogodilo nedavno da sam dosla nekamo odrzati predavanje i bez ikakve najave, samo su me obavijestili na licu mjesta da ima stranaca i neka govorim engleski. Dakle, podrazumijeva se i kod nas da ga se zna na razini da mozes pratiti nastavu i drzati predavanja, i to spontano. Nisam jezicar, stemovac sam, ali mi je engleski nužan za barem 50% posla. Na studiju fizike je Feynman osnovna literatura. Ne znam je li u međuvremenu preveden, ali prijevod nije postojao u proslom stoljecu i studenti su u startu morali učiti iz engleske literature. U tom smislu, u društvu gdje svi ionako govore engleski, veliki udio visokoobrazovanih i studenata govori još jedan jezik, često je to francuski ili njemacki. Zato mislim da je važno učiti još jedan jezik. Zašto ima puno ljudi koji su učili njemacki, a ne usude ga se govoriti, to ne znam. Nisam jezičar. Ja sam ga kasno počela učiti i puno sam si truda dala da ga savladam. Znači čitanje knjiga, gledanje TV programa, komunikacija u svakoj prilici. Savladala sam ga dovoljno da mogu prilično opušteno popit pivo s nekim tko ne govori jaki dijalekt, da mi ne treba rječnik dok čitam, da mogu pratiti TV program i na kraju da uz malu pripremu, mogu i predavanje održati, ne tako spontano kao engleski, jer ga premalo koristim u svakodnevici.

Eto pisem iz vlastitog iskustva pa je post previse u "ich formi". Ono što je jasno je da nas obrazovni sustav kakav jest nije dobar. Ne bojim se pretjerano nekog eksperimenta na svom djetetu jer ovo sada je zaista loše. Pojedinci iskoče, al to je slično kao u hrvatskom skijanju, ne zahvaljujući dobrom obrazovanju, nego usprkos lošem.

[Jelena]

Sto se tice odlucivanja roditelja o obrazovnom programu, nisam sigurna da je tu demokracija bas pozeljna. To bi negiralo struku.
Jadro je napisala da nastavnik ne moze to odraditi. S tim se u potpunosti slažem, ako bi to predviđalo toliko značajno povećanje NASTAVNOG opterećenja. Ali ako sam dobro shvatila, uvode se nastavnici tjelesnog. Učiteljima to ne paše. Kod nas kad je lijepo vrijeme djeca su na dvorištu i ne radi se ništa s njima. Učitelji sjede na klupi. Nemam ja nista protiv toga da su djeca vani, ali to nije tjelesni. Također vjeronauk, engleski, informatiku, to ne rade učiteljice. Ostane im hrv, mat, pid, glazbeni i likovni. Nekad su razredi imali preko 30 ucenika, sad ih kod nas ima 20. I broj djece i testova za ispraviti se smanjio. Jedino sto sam shvatila je da ima sve vise problematicne djece, s poremecajem paznje. To me stvarno zanima kako ce rijesiti s produzenom nastavom. Hoce li to omoguciti dodatni rad s takvom djecom, ne znam. Trenutno je gradivo prvog razreda sramotno malo. Kod nas 3/4 djece rijesi 100% test. Je malo nabrijan razred, ali bu za tu djecu produzetak nastave u smislu ponavljanja gradiva stvarno bio veliki gubitak vremena. Tako da ako zadrze gradivo koje treba savladati, to je lose i za pametnu djecu bez poteskoca, i za dobar dio djece s poteskocama.

[Jadranka]

Ja, ako slucajno imam stranog studenta, svoje hr studente uvijek pitam slazi li se s izvodjenjem nastave na engleskom. Ako se ne slazu (a ne slazu se uvijek), onda je ne izvodim na engleskom. Strani student dobije konzultacije.

Na studijima, bar pmf-ovskim, se sve vise stremi tome da je sto vise literature dostupno na hrvatskom. Ako ne kao udzbenik, onda barem kao skripta. U to se ulazu golemi napori.

No, sto se tice drugog stranog jezika, mislim da nije dobra ideja prerano ga uvest. Mnoga djeca imaju problema i s engleskim i s gomilom drugih predmeta, i ne mogu to popratit. Kod mog petasa je vec sad dio ucenika totalno pogubljen kad je rijec o npr. matematici. Dodavati im jos jedan strani jezik kao obavezan mi se cini kao veliko opterecenje, cak i za prosjecno dijete. Bolja mi je ova opcija da su izborni, uz jos neke aktivnosti, pa da svatko odabere ono sto ga raduje i sto mu ide.

[Jelena]

Jadranka, ulazu se napori u hrvatsku literaturu u prvom redu zbog ocuvanja jezika, jako je puno termina koje uopce ni nemamo u hrvatskom jeziku. Znas da kao fizicar (ne nastavnik) tesko mozes prezivjeti bez engleskog. Ako radis u znanosti sto ces bez engleskog. Fizicari vecinom zavrse u takvim poslovima gdje ili rade direktno u sustavu znanosti ili rade na međunarodnim projektima.
Slazem se da bi to mogao biti izborni predmet. Apstraktna znanja poput jezika i matematike su nekoj djeci veliki izazov.

Htjela sam jos reci i da se pripreme koje se spominju kao opterecenje nastavnika ne rade svake godine. To se reciklira uz mala poboljsanja. Ucitelj predmetne nastave, ako drzi jedan predmet, ima tocno 4 skolska sata za pripremiti svaki tjedan. To je prvu godinu naporno, ali ako nisi biolog koji predaje engleski, onda ti je to struka i pogledas 10 minuta ono sto si vec napisao ranije i gotovo. Uglavnom, odrasla sam okruzena prosvjetnim radnicima, njima je potpuno apstraktno opterecenje koje mi danas imamo. Cesto vlada potpuno nerazumijevanje vezano uz to. I znam da su sjednice i nakon zavrsetka nastave, ali odes na sjednicu i za dva sata si doma. Dodalo se jos papirologije tipa pisanje ishoda učenja i sl., ali sve su to neki jednokratni poslovi. E dnevnik se ispuni za vrijeme rupe u rasporedu. Ne znam za te koje je cini mi se willow spominjala, sto su radili prije i zasto su se zgrozili rada u skoli, ali meni se cini iz komunikacije s prosvjetnim radnicima da je cesto zbornica velik problem. Međuljudski odnosi. A ne preveliko opterećenje na poslu.

[kvizorama]

Sto se tice odlucivanja roditelja o obrazovnom programu, nisam sigurna da je tu demokracija bas pozeljna. To bi negiralo struku.
Jadro je napisala da nastavnik ne moze to odraditi. S tim se u potpunosti slažem, ako bi to predviđalo toliko značajno povećanje NASTAVNOG opterećenja. Ali ako sam dobro shvatila, uvode se nastavnici tjelesnog. Učiteljima to ne paše. Kod nas kad je lijepo vrijeme djeca su na dvorištu i ne radi se ništa s njima. Učitelji sjede na klupi. Nemam ja nista protiv toga da su djeca vani, ali to nije tjelesni. Također vjeronauk, engleski, informatiku, to ne rade učiteljice. Ostane im hrv, mat, pid, glazbeni i likovni. Nekad su razredi imali preko 30 ucenika, sad ih kod nas ima 20. I broj djece i testova za ispraviti se smanjio. Jedino sto sam shvatila je da ima sve vise problematicne djece, s poremecajem paznje. To me stvarno zanima kako ce rijesiti s produzenom nastavom. Hoce li to omoguciti dodatni rad s takvom djecom, ne znam. Trenutno je gradivo prvog razreda sramotno malo. Kod nas 3/4 djece rijesi 100% test. Je malo nabrijan razred, ali bu za tu djecu produzetak nastave u smislu ponavljanja gradiva stvarno bio veliki gubitak vremena. Tako da ako zadrze gradivo koje treba savladati, to je lose i za pametnu djecu bez poteskoca, i za dobar dio djece s poteskocama.

Slažem se da nije dobro da roditelj odlučuje o sadržaju obrazovanja. Ali roditelj ima pravo odlučiti hoće li dijete biti u eksperimentu ili neće.
Mislim da bi škola trebala tražiti suglasnost oba roditelja za pristanak u sudjelovanju. Taj pristanak nas se traži za uključivanje u produženi boravak, za svaki izborni predmet na kraju nastavne godine, navodno je naša učiteljica tražila i pisani pristanak za uključivanje na dopunsku nastavu. Traže nas pisani pristanak za odlazak u muzej ili kazalište i mislim da nas trebaju tražiti i pristanak da nam djeca sudjeluju u obliku nastave koji se tek uvodi, koji traje cijeli dan i koji iduće 4 godine neće biti obavezan za sve učenike u Hrvatskoj, nego učenike pedeset škola koje se jave.

Ovo je inače prvi puta da se neki eksperiment u školi provodi na svim razredima, nema ništa postepeno.
Djeca koja će u 23/24 godini biti 7. i 8. razredi također bi trebala biti dio programa. Njima će, sa sadašnjom satnicom, nastava trajati do 14:00 ili 15:00h. Djeci koja sada nemaju vjeronauk, imat će nekakav izborni predmet za koji se također ne zna kako će biti napravljen i tko će ga izvoditi. Od 15:00 -17:00 imat će nekakvu dopunsku ili dodatnu nastavu, za koju se isto ne zna tko i kako će ju držati, ali za djecu će biti obavezno da su na njoj. Tek nakon 17:00 ići će na svoje, izabrane, slobodne aktivnosti. Dakle, cijeli dan u školi!

Djeca koja bi išla na pripreme za npr. Školu primjenjene umjetnosti i sl., to sigurno neće moći i u neravnopravnom položaju su u odnosu na djecu iz drugih škola. Djeca koja bi išla na prireme iz matematike jer su neke gimnazije uvele prijemne ispite, neće imati kada (a predmet se dost loše predaje u školi, nastavnici stalno odlaze).
I tu su još i sport i muzička za brojnu djecu.

Ja bih voljela da me škola pita. Ako većina odluči da je ZA, prebacit ću dijete u drugu školu. Ali možda nema te većine. Prije nego mijenjam djetetu poznato i drago okruženje vršnjaka, voljela bih imat mogućnost donošenja odluke.

Hvala na ovoj raspravi, malo mi se iskristaliziralo što činiti.

[sirius]

ja sam vidjela prezentaciju Ministarstva i tamo kao glavni razlog uvođenja cjelodnevne nastave se navodi da su naši u obaveznom školovanju najmanje sati u školi
što u prijevodu znači da idu 8 godina obavezno u školu a drugdje najčešće 9

i sad, umjesto da uvedu obaveznu predškolu ili 9. razred osnovne, oni idu ugurati 9 školskih godina u 8
idioti
i naravno da bi uštedili, uvode nastavnicima više sati kao normu a klinci neka prošvikaju

Ma daj? Zvuci logicno da bi im takva glupost mogla pasti na pamet iz tog razloga.

[Mima]

Pa to je razlog za uvođenje cjelodnevne nastave, što su kod nas djeca navodno nakmanji broj sati u školi u odnosu na druge EU zemlje.

[Mima]

@kvizorama, potpuno si u pravu, djeca u eksperimentalnom programu će biti u nepovoljnom položaju kad dođe do upisa u srednju školu.

[Jadranka]

Jadranka, ulazu se napori u hrvatsku literaturu u prvom redu zbog ocuvanja jezika, jako je puno termina koje uopce ni nemamo u hrvatskom jeziku. Znas da kao fizicar (ne nastavnik) tesko mozes prezivjeti bez engleskog. Ako radis u znanosti sto ces bez engleskog. Fizicari vecinom zavrse u takvim poslovima gdje ili rade direktno u sustavu znanosti ili rade na međunarodnim projektima.
Slazem se da bi to mogao biti izborni predmet. Apstraktna znanja poput jezika i matematike su nekoj djeci veliki izazov.

Htjela sam jos reci i da se pripreme koje se spominju kao opterecenje nastavnika ne rade svake godine. To se reciklira uz mala poboljsanja. Ucitelj predmetne nastave, ako drzi jedan predmet, ima tocno 4 skolska sata za pripremiti svaki tjedan. To je prvu godinu naporno, ali ako nisi biolog koji predaje engleski, onda ti je to struka i pogledas 10 minuta ono sto si vec napisao ranije i gotovo. Uglavnom, odrasla sam okruzena prosvjetnim radnicima, njima je potpuno apstraktno opterecenje koje mi danas imamo. Cesto vlada potpuno nerazumijevanje vezano uz to. I znam da su sjednice i nakon zavrsetka nastave, ali odes na sjednicu i za dva sata si doma. Dodalo se jos papirologije tipa pisanje ishoda učenja i sl., ali sve su to neki jednokratni poslovi. E dnevnik se ispuni za vrijeme rupe u rasporedu. Ne znam za te koje je cini mi se willow spominjala, sto su radili prije i zasto su se zgrozili rada u skoli, ali meni se cini iz komunikacije s prosvjetnim radnicima da je cesto zbornica velik problem. Međuljudski odnosi. A ne preveliko opterećenje na poslu.

Ma jasno da im treba engleski, na razini da ga izvrsno znaju, al to i dalje ne znaci da im nije strani jezik. A posebno ne znaci da nije strani jezik osnovnoskolcima. Itekako je. Al znam i da ti ne kazes da nije.

Je, sto vise predajes, manje je pripreme potrebno. Al nastava je, sama po sebi, poprilicno iscrpljujuca aktivnost. A narocito s potencijalno nezainteresiranom djecom.

[Jadranka]

Slažem se da nije dobro da roditelj odlučuje o sadržaju obrazovanja. Ali roditelj ima pravo odlučiti hoće li dijete biti u eksperimentu ili neće.
Mislim da bi škola trebala tražiti suglasnost oba roditelja za pristanak u sudjelovanju. Taj pristanak nas se traži za uključivanje u produženi boravak, za svaki izborni predmet na kraju nastavne godine, navodno je naša učiteljica tražila i pisani pristanak za uključivanje na dopunsku nastavu. Traže nas pisani pristanak za odlazak u muzej ili kazalište i mislim da nas trebaju tražiti i pristanak da nam djeca sudjeluju u obliku nastave koji se tek uvodi, koji traje cijeli dan i koji iduće 4 godine neće biti obavezan za sve učenike u Hrvatskoj, nego učenike pedeset škola koje se jave.

Ovo je inače prvi puta da se neki eksperiment u školi provodi na svim razredima, nema ništa postepeno.
Djeca koja će u 23/24 godini biti 7. i 8. razredi također bi trebala biti dio programa. Njima će, sa sadašnjom satnicom, nastava trajati do 14:00 ili 15:00h. Djeci koja sada nemaju vjeronauk, imat će nekakav izborni predmet za koji se također ne zna kako će biti napravljen i tko će ga izvoditi. Od 15:00 -17:00 imat će nekakvu dopunsku ili dodatnu nastavu, za koju se isto ne zna tko i kako će ju držati, ali za djecu će biti obavezno da su na njoj. Tek nakon 17:00 ići će na svoje, izabrane, slobodne aktivnosti. Dakle, cijeli dan u školi!

Djeca koja bi išla na pripreme za npr. Školu primjenjene umjetnosti i sl., to sigurno neće moći i u neravnopravnom položaju su u odnosu na djecu iz drugih škola. Djeca koja bi išla na prireme iz matematike jer su neke gimnazije uvele prijemne ispite, neće imati kada (a predmet se dost loše predaje u školi, nastavnici stalno odlaze).
I tu su još i sport i muzička za brojnu djecu.

Ja bih voljela da me škola pita. Ako većina odluči da je ZA, prebacit ću dijete u drugu školu. Ali možda nema te većine. Prije nego mijenjam djetetu poznato i drago okruženje vršnjaka, voljela bih imat mogućnost donošenja odluke.

Hvala na ovoj raspravi, malo mi se iskristaliziralo što činiti.

Apsolutno se slazem s tobom, i s tim da bi skola trebala pitati roditelje. Pa, i kad su se djeca upisivala u skolu, birali smo u koji cemo ih program staviti (obicni, boravak, cijelodnevni), neki su po tome birali i skolu. Zvuci mi nevjerojatno da ce se sad samo donit odluka, bit ce tako i tako, i gotovo.

[Bubilo Bubich]

Jelena, možda ti to sve drži vodu dok je dijete u razrednoj nastavi, ali količina sadržaja, gradiva, predmeta… od 5. do 8. je takva da se ne može apsorbirati ni sada kad su u školi do 13h, a kamoli ako budu do 17h.

Kad kažem da se “ne može apsorbirati”, mislim na to da u razredu u prosjeku imaš 1 do max 3-4 učenika koji su vrijedni, radišni, imaju intrinzičnu motivaciju, sposobnosti, mogućnosti da apsorbiraju sve ponuđeno na menu-u, djece koja mogu proći s 5 (vjerojatno ovisi i o kvartu).
S tim da moraju svakodnevno i redovito učiti i pisati zadaće. Ovisno o danu i predmetu 1 do 3 sata dnevno. Lektiru, plakate, prezentacije nećemo spominjati.

Dakle u danu kad ima recimo raditi za školu 2 sata mojem je i to previše. Škola je do 13h, onda obično ostanu na igralištu do 14h (mora dijete biti vani). Do doma ima pola sata, dok jede i odmori se je 15.30
U 19h ide na trening, poslije mu ne dam da uči/piše zadaće, mora to riješiti prije treninga.

E pa on od tih 16 do 19h nema apsolutno nikakve volje i snage i želje sjesti i pisati zadaću i učiti i nikad mu se ne da, on je umoran i “svoj radni dan je odradio”, i da bi išta za školu napravio trebaju teški razgovori, poticaji, upute, smjernice i ostalo… a prolazi s 5 i među boljim učenicima u razredu je.

I koliko god šizim svaki dan, meni je to savršeno normalno i prirodno za nekoga tko ima između 11 i 14 godina. Bili su ujutro u školi, pusti ih sad na miru. Kad nema (puno) zadaće ostane nekad na igralištu i puno, puno duže. I to mi je puno prirodnije, da je na zraku, u nestrukturiranom vremenu s vršnjacima nego da doma piše zadaću.

Jer uvijek kažu “to je samo 1 listić zadataka, to naprave za 20-30 minuta”. Ali njima je to zapravo mentalno sat vremena posla jer se toliko tele oko toga.

Drugi je par rukava što bismo mogli djecu ispisati iz svih tih aktivnosti/strukturiranog vremena pa da provode vrijeme samo na zadaće + nestrukturirano vrijeme s vršnjacima. Ali ja radije biram trening umjesto zadaće, prezentacije…

Što će im sva ta znanja danas kad je tržište rada toliko rascjepkano i specijalizirano?
Zašto naši imaju 3 predmeta: priroda, povijest, geografija, a u Njemačkoj sve to troje je u jedan pod “science”. To je zapravo jedino što mi je pozitivno, to što planiraju to neko prirodoslovlje umjesto par predmeta. U redu, to može. Ali škola ostaje do 13h .

[Jadranka]

A meni se bas to ne svidja, spajanje prirode, povijesti i geografije u jedan predmet. Po meni su to poprilicno odvojeni i jako vrijedni predmeti. Iako je dobro da se prate.

[Bubilo Bubich]

A šta oni od toga svega zapamte, procesuiraju, znaju… nakon nekog vremena? Može, neka budu odvojeni predmeti, ali prepoloviti sadržaj, naročito povijest . Tamo mogu i 2/3 maknuti.

[Jelena]

Mi krecemo od razlicitih pretpostavki. Ja krecem od onoga sto tvrde da nema zadace za doma. A dosta forumasica zna da ce biti zadace. Ne znam odakle znate da ce biti zadace? Mozda tu i tamo neki projekt, ali ne bih ocekivala svakodnevno. Podrska u skoli bi trebala smanjiti opterecenje roditelja.
Kad sam se vratila u RH prvo sam se zivcirala, a onda sam prihvatila cinjenicu da kod nas preveliki broj ljudi nije kompetentno za to sto radi i nefleksibilno je kad dodju promjene. Oni su produkt naseg loseg obrazovnog sustava. Razlika sa zapadom je ogromna i ako dodjes nenaviknut mislis da je provokacija, a onda vidis da ne znaju. Nas VSS obrazovani covjek nekriticno kopira sadrzaje iz drugih podrucja i kreira nove dokumente. Nasi prijevodi su toliko losi da ja cak i s proizvoda u ducanima skidam hrvatske etikete da vidim sto je stvarno pisalo. Upute za koristenje uređaja su napisane da ne znas da li bi se smijao ili plakao. Od odraslih mladih visokoobrazovanih osoba sam dozivljavala da ne znaju koliko je ugljik valentan i da se ln i ln ne mogu kratiti, ne znaju jednadzbu pravca odrediti ako im promijenis imena osi da nisu x i y. Prikazivanje statistika u medijima nema veze s matematikom i sve se nesto dičimo širokim obrazovanjem, a realnost nas opovrgava. Boriti se da ostane isto je meni van pameti, a da ce biti gresaka u novom pokusaju je sigurno, al tesko si mogu zamisliti da ce biti losije. Istrazivanje s FFa je pokazalo da se studenti najvise informiraju preko tik toka.

[Mima]

Možda neće biti zadaće, iako ne znam kako je to moguće ako se neće mijenjati program, ali učenja kod kuće će morati biti naprosto zato što ta količina sati koja je predviđena za ponavljanje (ako dobro shvaćam da je to kategorija A2) jednostavno nije dovoljna da se savlada gradivo - posebno kad se radi o višim razredima. Mislim da djeca u višim razredima OŠ već sad imaju 6 sati svaki dan, pa kako bi se onda uopće do 15:30 moglo ugurati svakodnevno pisanje zadaća u školi . Koliko ja vidim po nekom prijedlogu rasporeda, jednom tjedno je predviđeno 45 minuta A2 nastave iz matematike. Kako će se onda pisati zadaće cijeli tjedan?!

[Mima]

"A2 program je program potpore i potpomognutog učenja u kojemu učenici gradivo ponavljaju i utvrđuju gradivo zajedno s učiteljima te pišu zadaće koje su do sada radili kod kuće. Ovaj dio nastave trajat će do 15 ili 15:30 sati."

Znači 45 minuta tjedno potpore i potpomognutog učenja matematike gdje se zajedno s nastavnikom pišu zadaće.

Koji smajlić da stavim?

[Svimbalo]

A meni se bas to ne svidja, spajanje prirode, povijesti i geografije u jedan predmet. Po meni su to poprilicno odvojeni i jako vrijedni predmeti. Iako je dobro da se prate.

Potpuno se slažem. I ne slažem se s ni s potrećinjivanjem nastavnog sadržaja povijesti. Taj dio (čini mi se) lako može korigirati predmetni nastavnik, recimo tako da prilikom ispitivanja npr. ne inzistira na točnoj godini, dovoljno bi bilo znati okvirno razdoblje. To što ću ja npr. do kraja života znati da je seljačka buna bila 1573. godine, wow, bitnog li znanja.

Ali vidim i po ovoj i po drugim raspravama i na forumu i uživo, da imam recimo to tako, zastarjeli način razmišljanja.
Na temi o gimnazijama često se postavlja pitanje- u kojoj ih školi neće daviti nebitnim predmetima.
A moje je mišljenje da strogo usmjeravanje doduše proizvodi vrhunskog stručnjaka u svom polju, ali i osobu zakinutu za cjelovito sagledavanje bilo koje životne situacije (posebno pritom govorim o STEM usmjeravanju bez humanističkih predmeta).


No, to nema sve skupa veze s temom cjelodnevne nastave, u tom se dijelu pak slažem s BB i Lili, i meni se čini mnogo važnijim slobodno, nestrukturirano vrijeme.

[Lili75]

Ako je tako kako Mima piše,to je van pameti.

[Mima]

Lijepo je imati široko obrazovanje, i školovati mlade ljude koji će biti široko obrazovani, samo pitanje je to je li moguće kvalitetno savladati takav obimni program kakav imaju gimnazije.
Meni se baš sviđa što pm gimnazijalci imaju i povijest i zemljopis, i sociologiju i psihologiju i filozofiju i logiku i politiku i gospodarstvo, jer dobiju neku informaciju o tom području. Ali uspiju li oni sve to naučiti hmm. Čujem kako se po fakultetima žale da im dolaze sve lošiji studenti, pa se pitam kako ti mladi uče li uče u gimnaziji a onda opet ispadnu loši studenti. Je li možda stvar u tome da sve uče površno jer ne stignu drugačije.

[Jelena]

Pa zato sto ih se ne uci razmisljati, nego memorirati. Zapamte kako izgleda neki dijagram jer su ga 5x precrtali bez da razumiju sto on predstavlja.
Humanisticke znanosti su jako bitne. Problem je kako se provodi nastava iz njih. Za rad s ljudima izrazito je vazno znati komunicirati. Ja se ne sjecam nicega iz svojih sociologije, psihologije i logike. Da se radilo nekako grupno kroz rasprave, to bi imalo puno vise smisla. Gledala sam moderne ucionice gdje nastavnik stoji za "mix pultom", a djeca okolo rade, on ih usmjerava. Iz takvog nacina obrazovanja je lakse prijeci u online nastavu u slucaju nuzde (nedajboze). Samo cu ponoviti da je ova promjena trebala krenuti s obrazovanjem nastavnika, ovako to nema smisla. Mozes ti mijenjati plan i program, on ce raditi onako kako je naucio. Sama cinjenica o produzenom vremenu u skoli mi je manji problem. Nedovoljno obrazovan nastavni kadar je problem, a na koji nacin ce se pristupiti djeci s posebnim potrebama stvarno ne znam. Oni trebaju podrsku izvan skole i pitanje je u koje su to vrijeme predvidjeli.
Također problem ljudi koji pružaju tu podršku, a ne samo njih, nego i muzičkih skola, kada ce oni raditi? Govori se o nastavnicima da i oni imaju svoju djecu, ali njihova djeca bi trebala u to vrijeme biti u vrticu i skoli, gdje ce biti djeca ucitelja/uciteljice klavira i solfeggia, logopeda, dječjeg psihologa, u njihovo radno vrijeme?

[Jadranka]

Potpuno se slažem. I ne slažem se s ni s potrećinjivanjem nastavnog sadržaja povijesti. Taj dio (čini mi se) lako može korigirati predmetni nastavnik, recimo tako da prilikom ispitivanja npr. ne inzistira na točnoj godini, dovoljno bi bilo znati okvirno razdoblje. To što ću ja npr. do kraja života znati da je seljačka buna bila 1573. godine, wow, bitnog li znanja.

Ali vidim i po ovoj i po drugim raspravama i na forumu i uživo, da imam recimo to tako, zastarjeli način razmišljanja.
Na temi o gimnazijama često se postavlja pitanje- u kojoj ih školi neće daviti nebitnim predmetima.
A moje je mišljenje da strogo usmjeravanje doduše proizvodi vrhunskog stručnjaka u svom polju, ali i osobu zakinutu za cjelovito sagledavanje bilo koje životne situacije (posebno pritom govorim o STEM usmjeravanju bez humanističkih predmeta).


No, to nema sve skupa veze s temom cjelodnevne nastave, u tom se dijelu pak slažem s BB i Lili, i meni se čini mnogo važnijim slobodno, nestrukturirano vrijeme.

Evo, da se i ja slozim s tobom. :D

[Bubilo Bubich]

Imaju grafove, dijagrame i sva ostala čudesa. Zadnja zadaća iz geografije je 5 str. u radnoj bilježnici. Prve tri su nekakvo činjenično znanje, gotov je za pola sata. Strana 4. i 5. crtaj karte, bojaj, sam radi dijagram, napravi legendu, prije toga nađi nešto na stranicama DZS-a, što mu ja kažem da točno tamo traži, u udžbeniku piše "nađi na internetu". Te 2 stranice radi još sat vremena. Za to vrijeme ga dvojica zovu da ide van na nogomet, a druga dvojca zovu i pitaju je l napisao geografiju i da im pošalje i poslika.

Povijest, zadnja zadaća, 80-90% riješi sam, 4 pitanja nema pojma, nema u udžbeniku, nije ništa napravio, mora na trening. Odi na trening, pogledat ću. Nema u udžbeniku ništa na tu temu, ni u bilježnici. Zovem jednu mamu, "jel tvoje dijete to riješilo?". Ne, radili smo muž i ja zajedno, skoro smo zvali i onog iz Potjere. Smijemo se ko blesave. Idem guglati. Na hrvatskom ne mogu ništa naći. Guglam na engleskom i slušam video nekih Arapa. Tema je: arapska kuća u 12. stoljeću i utjecaj klime na gradnju. 6. razred.

Seljačka buna, ok.
Tko od vas bez guglanja zna tko su: Ludovik I., Marija i Elizabeta, Karlo Drački, Žigmund Luksemburški, Ladislav Napuljski i Hrvoje Vukčić Hrvatinić? Da ne guglate, to je 30 godina hrvatske povijesti od 1382. do 1409. (sve sam zapamtila). Ukupno 1 lekcija, 2 stranice u udžbeniku. 3 puta je to učio po cca sat vremena prošli tjedan, ja mislim da ga sad pitam da se ne bi mogao sjetiti niti jednog. Jer je nakon toga dobio još jednu lekciju s isto toliko likova od 1409. do 1500.-e.

U 5. razredu sam se užasno živcirala, u 6. sam dosta popustila. A i on, pala je i neka dvojka, i neka trojka. Mislim, sve ok, nisu bitne ocjene, ali dijete koje dobije 2 ili 3 nije svladalo nešto. Ili je to dovoljno dobro? Ne za ocjene mog djeteta, nego za školski sustav kao takav.

Učim puno manje ove godine s njim nego prošle, i meni je sve to fora, i okrenemo uvijek da bude zanimljivo, i imamo divnih trenutaka učenja. Ali i jako puno trenutaka gdje napiše neku glupost koju nitko ne pregleda, gdje jedni od drugih fotkaju zadaće, gdje mu ja za neki zadatak kažem da napiše bilo šta jer nemam živaca, gdje ja guglam odgovor dok je on na treningu. U čemu je poanta svega toga nego samo ispuniti beskrajne stranice radnih bilježnica i listića?

[Bubilo Bubich]

I da mi je stvarno vidjeti da oni sve te stranice zadaće stvarno napišu u školi, i nabubaju kraljeve od 1382. do 1409. u jednom tjednu, stvarno da mi je vidjeti.

[Jadranka]

Moj nema ni priblizno tako zahtijevne profesore (5. razred). Ispitivala sam ga povijest - to je toliko opce znanje da se ja jos svega toga sjecam (minus par pojmova). No, njemu je to naravno sve nepoznato. U radnim biljeznicama rjesavaju zadatke samo tu i tamo. Po meni imaju premalo domacih za doma :D

[Beti3]

I da mi je stvarno vidjeti da oni sve te stranice zadaće stvarno napišu u školi, i nabubaju kraljeve od 1382. do 1409. u jednom tjednu, stvarno da mi je vidjeti.

Posve se slažem s tobom.
Knjige su pisane sa namjeri da učenik sam nađe odgovor, ali kod nas to česće radim ja, jer ona ne samo da ne stigne, nego ni ne zna kako to nešto naći na internetu. Slažem se da djecu treba učiti da sami nađu odgovor, ali treba imati mjeru. Djeca imaju i vannastavne aktivnosti.
Protiv sam cjelodnevne nastave. To je lose na toliko nivoa da neću ni pisati. Jedan nivo je sigurno i ono o čemu piše Peterlin. Nitko nije komentirao, a poprilično bi moglo biti strasno. Orwell 1984. U 2024.

[Svimbalo]

BB, pa meni je to što si napisala skroz normalno. Malo koje dijete te dobi misli da je išta što uče zanimljivo ili nedaj Bože korisno, pa uče zato jer moraju, napamet, i onda zaborave.
Ali zato u srednjoj školi to podebljaju, tada već i kuže da je nešto bitno zbog ovog ili onog, a uostalom, historia magistra vitae est
A da ne govorimo da i nastavnički pristup ima puno veze. Moj će vjerojatno uvijek znati kako izgleda falanga, jer im je nastavnik pokazivao isječke iz filma Troja. I općenito je svoj predmet znao učiniti zanimljivim.
Sad u MIOCU puno više vremena ode na fiziku , pa povijest pada u drugi plan, kao i hrvatski ili geografija.
A to mi se ne sviđa, ali što je, tu je, a uostalom, napisala sam, mnogi roditelji misle da je to baš super jer što će njemu na FER-u ili tako negdje Ladislav Napuljski.

[Bubilo Bubich]

U radnim biljeznicama rjesavaju zadatke samo tu i tamo.

Pa vi stvarno ne znate što propuštate! Kako će dijete zamišljati i opisati jedan dan i osjećaje Aleksandra Makedonskog ako ne mora riješavati radnu bilježnicu!

[Bubilo Bubich]

Ne mislim ni ja da im na FER-u ne treba nimalo povijesti ili da ne trebaju baš ništa znati o tome. Ali tih Ladislava Napuljskih (imena koja njima ništa ne znači) barem 300 po školskom godini. Kad se sjetim rimskih careva...
I pogotovo ako se slažemo da dijete od 11, 12 godina nema nikakvu motivaciju to memorirati zašto se to onda ne može skratiti. Evo ja to skratim u jednu rečenicu: krajem 14. stoljeća ugarski i hrvatski plemići su se jako svađali oko toga tko će biti kralj, jedan od tih kraljeva je bio jako okrutan i pobio je puno plemića, a drugi je prodao Dalmaciju. Točka.
Bez imena, godina, točnih događaja i slično.

[Svimbalo]

Posve se slažem s tobom.
Knjige su pisane sa namjeri da učenik sam nađe odgovor, ali kod nas to česće radim ja, jer ona ne samo da ne stigne, nego ni ne zna kako to nešto naći na internetu. Slažem se da djecu treba učiti da sami nađu odgovor, ali treba imati mjeru. Djeca imaju i vannastavne aktivnosti.
Protiv sam cjelodnevne nastave. To je lose na toliko nivoa da neću ni pisati. Jedan nivo je sigurno i ono o čemu piše Peterlin. Nitko nije komentirao, a poprilično bi moglo biti strasno. Orwell 1984. U 2024.

Ovo boldano mi je super sjelo da podebljam point- recimo, da bi mladi uopće mogli promišljati o tome da to nalikuje Orwellu i kamo sve to skupa uopće vodi, bilo bi zgodno tog Orwella i pročitati.
Ali je to stvar književnosti. I društvenih predmeta općenito. A tko je vidio time se zamarati.
I da skratim, tako nastaju nezainteresirani odrasli kojima je puno lakše manipulirati u orwellovskom stilu.
Naravno da sam sad skroz pojednostavila i jasno da je stvar mnogo kompleksnija i sveobuhvatnija od izbjegavanja lektire ili smanjivanja opsega gradiva povijesti u osnovnoj školi, ali to je DIO tog puta.

[tanja_b]

Ludovik I., Marija i Elizabeta, Karlo Drački, Žigmund Luksemburški, Ladislav Napuljski i Hrvoje Vukčić Hrvatinić?

Pa Žigmund Luksemburški je muž Barbare Celjske, Crne kraljice, one po kojoj je Kraljičin zdenac.
Nije da mi ta informacija jako treba, ali fora je kad natjecatelj u "Potjeri" to ne zna, a ti iz fotelje znaš

Sad u MIOCU puno više vremena ode na fiziku , pa povijest pada u drugi plan, kao i hrvatski ili geografija.

Bogme moj je od svih profesora i predmeta iz MIOCa najviše oduševljen onim iz povijesti. Predmeta koji mu je u osnovnoj bio skroz bezveze. Puno znači pravi pristup.
(Da, više vremena mu ode na fiziku, ali satovi povijesti ga iskreno vesele.)

Ali da se vratimo na poantu - nastavni programi su nam pretrpani faktografijom. To uvođenje cjelodnevne nastave neće riješiti, a može samo stvoriti nove probleme.

A komentar ministra je tipičan
https://www.srednja.hr/zbornica/pokr...oko-komentara/

Zanimljivo mi je samo da prijava za taj program još nema. Što će biti ako se nijedna škola ne prijavi? Doduše, imaju još mjesec dana.

[tanja_b]

Ovo boldano mi je super sjelo da podebljam point- recimo, da bi mladi uopće mogli promišljati o tome da to nalikuje Orwellu i kamo sve to skupa uopće vodi, bilo bi zgodno tog Orwella i pročitati.
Ali je to stvar književnosti. I društvenih predmeta općenito. A tko je vidio time se zamarati.

Možda bi se iznenadila, ali Orwell je dosta popularan među srednjoškolcima. Kod mojeg su u prvom razredu imali za lektiru "Životinjsku farmu", a "1984." su mnogi čitali kao izbornu lektiru, iz hrvatskog ili iz engleskog. Općenito, distopije su dosta popularne zadnjih godina među mladima.
Što ne poriče činjenicu da generalno gledano srednjoškolci sve manje čitaju

[Jadranka]

BB, pa meni je to što si napisala skroz normalno. Malo koje dijete te dobi misli da je išta što uče zanimljivo ili nedaj Bože korisno, pa uče zato jer moraju, napamet, i onda zaborave.
Ali zato u srednjoj školi to podebljaju, tada već i kuže da je nešto bitno zbog ovog ili onog, a uostalom, historia magistra vitae est
A da ne govorimo da i nastavnički pristup ima puno veze. Moj će vjerojatno uvijek znati kako izgleda falanga, jer im je nastavnik pokazivao isječke iz filma Troja. I općenito je svoj predmet znao učiniti zanimljivim.
Sad u MIOCU puno više vremena ode na fiziku , pa povijest pada u drugi plan, kao i hrvatski ili geografija.
A to mi se ne sviđa, ali što je, tu je, a uostalom, napisala sam, mnogi roditelji misle da je to baš super jer što će njemu na FER-u ili tako negdje Ladislav Napuljski.

Mene bas fasciniralo da mi je sve sto iz povijesti uce u petom razredu negdi u glavi, i to prilicno lako dohvatljivo.

[Bubilo Bubich]

U udžbeniku za Žigmunda piše samo da je muž Marije Anžuvinske, preko nje se i domogao prijestolja. Barbaru nitko ne spominje, i moje dijete nikad čulo za nju .

[tanja_b]

U udžbeniku za Žigmunda piše samo da je muž Marije Anžuvinske, preko nje se i domogao prijestolja. Barbaru nitko ne spominje, i moje dijete nikad čulo za nju .

Eto, a od Slovenije do Velebita hrpa lokaliteta koji imaju veze s Barbarom Celjskom. Još jedna žena koju su udžbenici zaboravili

[čokolada]

Ne zaboravi, Mima, da u tih 45' ulazi i dopunska, i dodatna, i pisanje zadaća i vježbanje. I to ne naravno s istim učiteljem: jedan ima na u razredu dodatnu, drugi dopunsku, treći obogaćuje sadržaj, četvrti piše zadaću

[Jelena]

Ali da se vratimo na poantu - nastavni programi su nam pretrpani faktografijom. To uvođenje cjelodnevne nastave neće riješiti, a može samo stvoriti nove probleme.

A komentar ministra je tipičan
https://www.srednja.hr/zbornica/pokr...oko-komentara/

Zanimljivo mi je samo da prijava za taj program još nema. Što će biti ako se nijedna škola ne prijavi? Doduše, imaju još mjesec dana.

Slazem se s tim da je hrpa cinjenica koju moraju memorirati upitno potrebna. Mene muči što je već u prvom razredu i netočnog poprilično. Nisam se ja bavila udžbenicima, nego kad mi je mali bio bolestan pa sam radila s njim skolsko gradivo, bila sam lagano izvan sebe.

Mi imamo informatiku. Ali kao sto se vjerojatno sjecate, informatika se svodi na bojanje slicica (sve se svodi na bojanje), a najsretniji su kad igraju igrice. Tako da smo sto se obrazovanja tice mogli i preskociti taj izborni predmet.

Ne mogu se oteti dojmu da su nastavnici u prvom redu zabrinuti za sebe. Spominju se opet pripreme, ajte najte, to je uvijek dzoker u rukavu. Zabrinuti su za tjelesni sto im se oduzima, a mi nemamo nikakav tjelesni. U toj dobi su djeca itekako sposobna trenirati sportove. Kod nas ako i imaju tjelesni, spajaju razrede i pokusavaju odrzati disciplinu. Pod satom tjelesnog, informatike, vjeronauka, stranog jezika se moze prolistati pripreme za iduci dan. Nije da drze nastavu iz magnetizma, a studirali su povijest.

Ono sto treba dignuti kao temu su pedagoske mjere, koje svakako nisu dostatne, s obzirom na cinjenicu da je sve vise djece problematicnog ponasanja. Nastavnici se prijete problematicnim ponasanjem, umjesto da zahtijevaju revidiranje dosadasnjeg pravilnika o izricanju pedagoskih mjera. Stvarno nije na nastavniku da se bori s visokoproblematicnom djecom. To nema veze s produljenjem nastave. To je i sada problem.

[čokolada]

Jelena, nastavnici se žestoko bore da pedagoške mjere postanu efikasan alat valjda zadnjih 8-9 godina (ne sjećam se kad su izmijenjene, možda još i ranije ). Ali sve jalovio.

[čokolada]

A to što misliš da se učiteljica RN ne mora pripremati za nastavu, pa to je fakat fail. Pa učiteljice bar, osim pripreme raznih listića za vježbu, moraju svaki dan ispravljati gomile tih istih listića, diktata, bilježnica, RB...još ako je jako aktivna, kreativna učiteljica u pitanju...ima tu posla cijelo popodne.

A to što misliš da učitelji u predmetnoj nastavi imaju praznog hoda isto je nevjerojatno. Pa u našoj su školi stalno bile jednodnevne zamjene jer nema tko mijenjati ako je bolest ili izostanak u pitanju, nego povuku prvu slobodnu osobu. Naravno da ima i zabušanata, ali generaljo tijekom turnusa nema pauza. Kad su odmori moraš dežirati po hodnicima da se mila djecica ne pobiju

[Kaae]

Eh, da....

Palo mi je na pamet nešto zločesto u vezi razloga uvođenja ovakvog načina nastave: djecu na taj način sve manje odgajaju roditelji (koji ili rade preko mjere ili nemaju posao), a sve više država, koja na taj način ima mogućnost formirati ih kako smatra da treba. Sretna nova Orwellova 1984. Iskreno se nadam da nisam u pravu. Veća je vjerojatnost ono što je netko napisao "Ajmo potrošiti novce", koga briga ima li to smisla...

Na stranu razlozi trosenja novca i losa situacija, plus nikakav plan, ali pobogu.

Ako covjek radi 8 sati na dan (ovdje je to 9, s obzirom na pauze), gdje ce mu biti djeca? Vezana za stup? Kvalitetno se druziti s elektronikom, susjedom od 97 godina?

Asking for a friend.

Nitko mi za sad nije formirao djecu protiv nasih uvjerenja. U ustanovama su od 9, odnosno 13 mjeseci.

[Jadranka]

A to što misliš da se učiteljica RN ne mora pripremati za nastavu, pa to je fakat fail. Pa učiteljice bar, osim pripreme raznih listića za vježbu, moraju svaki dan ispravljati gomile tih istih listića, diktata, bilježnica, RB...još ako je jako aktivna, kreativna učiteljica u pitanju...ima tu posla cijelo popodne.

A to što misliš da učitelji u predmetnoj nastavi imaju praznog hoda isto je nevjerojatno.

X.

[Mima]

Pa postoji produženi boravak. To što on nije besplatan i nije svima dostupan je druga priča. TO je nešto na čemu se odavno trebalo raditi i u što se treba ulagati, kad bi ideja bila pomoći roditeljima i djeci.

[čokolada]

Ja kao veliki problem vidim što neki sati koji su prije ulazili u normu više nisu unutar nje. Npr. razredništvo. Pa to je OGROMAN posao. Svaki drek ide preko razrednika.

Zašto se dopunska i dodatna (prema planu CN) više ne vodi kao neposredan rad u nastavi? To sad ulazi u ostale poslove. Ako pošteno radiš npr. dodatnu, pa to je vremenski poštena priprema! Ne padaju zadatci s neba.

[Bubilo Bubich]

Kaae, čitam sad onaj tvoj dugački post gdje si opisala dan tvoje djece u školi. Ne vidim, jesi negdje napisala koliko vremena rade “za školu” doma?

[čokolada]

I još nešto: učiteljicama RN je planirana norma 25 sati čiste nastave. Pa pod ostale poslove dopunska, dodatna, pisanje zadaća i razredništvo. Tu su još dodatna jutarnja dežurstva od 7.30, pa dežurstva pod svim odmorima, doručcima i ručkom. S 25 malih hahara koji još ništa ne kuže Dajte, molim vas! Za plaću koja će biti veća 4,5 %.

(ispravite me, molim vas, ako sam nešto krivo navela, teško se probijati kroz onaj dokument)

[Kaae]

Kaae, čitam sad onaj tvoj dugački post gdje si opisala dan tvoje djece u školi. Ne vidim, jesi negdje napisala koliko vremena rade “za školu” doma?

Ravno nula minuta tjedno, osnovna skola. Javit cu preksljedece godine kako je u middle school (6. razred). Nije neka razlika, prema onome sto kazu prijatelji (odnosno sto vidimo kod njih).

[Kaae]

Spominju se opet pripreme, ajte najte, to je uvijek dzoker u rukavu. Zabrinuti su za tjelesni sto im se oduzima, a mi nemamo nikakav tjelesni. U toj dobi su djeca itekako sposobna trenirati sportove. Kod nas ako i imaju tjelesni, spajaju razrede i pokusavaju odrzati disciplinu. Pod satom tjelesnog, informatike, vjeronauka, stranog jezika se moze prolistati pripreme za iduci dan. Nije da drze nastavu iz magnetizma, a studirali su povijest.

Satovi poput nabrojanih su vrijeme kad ucitelji u nasoj cjelodnevnoj nastavi ispravljaju listice i pripremaju materijale za ostale satove ili neke druge dane. Imaju svaki dan barem jedan special i jos dodatno vrijeme nakon nastave (u nasoj zgradi zavrsava u 14:50) do 16:00 kad im zavrsava radni dan. Dodatna olakotna okolnost, vjerojatno, je cinjenica da ucitelj u osnovnoj skoli predaje jednu godinu/razred, a ne prati djecu od pocetka do kraja. Pretpostavljam da, nakon prvih par godina rada, ucitelj prvog razreda ne treba desetak sati pripreme za svaki nastavni sat u tom istom prvom razredu. Odnosno, sigurna sam da je tako u primjerima ucitelja koje dovoljno dobro poznajem.

Ili, npr. ispravak radnih listica u prvom razredu (to mi je zgodan primjer jer sam tamo svaki tjedan po sat vremena pa vidim iz prve ruke) se najcesce dogadja u vrijeme nekog drugog radnog listica u malim grupama. Djeca sjede i rade svoj posao, a uciteljica ispravi hrpicu papira.