Iako je oglašavanje mliječne formule za dojenčad sada strože regulirano, godinama su proizvođači putem oglašavanja i promidžbe uspijevali definirati pitanje prehrane dojenčadi u oba konteksta, znanstvenom (snabdijevajući liječnike dijagramima rasta koji su utvrdili obrazac rasta dojenčadi hranjene bočicom kao normu) i širem socijalnom, mijenjajući percepciju o tome što je prihvatljivo, a što nije.
Kao rezultat, uz odsutnost udruženja žena koje međusobno razgovaraju o trudnoći, porodu i majčinstvu, izbor žena je više pod izravnim utjecajem reklamnih obavijesti, brošura i oglašavanja nego bilo čega drugog.
Proizvođači adaptiranog mlijeka troše milijune smišljajući marketinšku strategiju koja će njihove proizvode zadržati u prvom planu javne svijesti.
U Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), tvrtke proizvođači formule troše najmanje 12 milijuna funti godišnje na brošure, reklamne oglase i ostale vrste reklamne promidžbe, često u obliku "edukativnih materijala". Od prilike je to 20 funti po svakoj rođenoj bebi. Nasuprot tome, vlada potroši oko 14 penija godišnje po novorođenčetu na promicanje dojenja.
To je krivi obrazac koji se ponavlja svuda u svijetu i ne samo u području dojenačke prehrane. Globalni reklamni proračun prehrambene industrije iznosi 40 milijardi dolara, što je brojka veća od bruto društvenog proizvoda 70 % zemalja svijeta.
Na svaki dolar potrošen od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za prevenciju bolesti izazvanih zapadnjačkim načinom prehrane, prehrambena industrija potroši više od 500 dolara na promidžbu takvog načina prehrane.
Od kada više ne mogu izravno ženama reklamirati dojenačke formule (npr. u časopisima namijenjenim majkama i bebama ili putem izravnih reklamnih oglasa), ili donirati besplatne uzorke bolnicama ili klinikama, proizvođači su počeli eksploatirati druga mjesta, kao što su razni klubovi majki i beba i Internet stranice čiji je smisao i sadržaj pomoći zaposlenim majkama u dobivanju svih potrebnih informacija o dojenačkoj prehrani. Također, oni se povremeno oslanjaju na okolišanje.
Proizvođačima je dozvoljeno reklamirati roditeljima "follow-on" formule, prikladne za prehranu beba starosti iznad šest mjeseci. Ali, ponekad takve reklame prikazuju fotografije puno mlađih beba, implicirajući na primjerenost proizvoda novorođenčadi.
Učinak takvih vrsta promidžbi ne bi trebalo podcjenjivati. Godine 2005. istraživanjem NTC/UNICEF-a, u UK je ustanovljeno da je jedna trećina britanskih majki koje su priznale uzimanje u obzir reklama za formulu u prošlih šest mjeseci, vjerovalo da je formula za novorođenčad jednako dobra pa i bolja od majčinog mlijeka. Ovo otkriće je tim više iznenađujuće, što reklamiranje formule namijenjene novorođenčadi nije bilo dozvoljeno već nekoliko godina, u nekoliko zemalja, uključujući UK.
Kako bi zaobišli ograničenja koja ih sprečavaju u izravnom obraćanju roditeljima, proizvođači koriste brojne psihološke strategije koje su usredotočene na prirodnu zabrinutost roditelja za zdravlje njihovih beba. Mnoge od mliječnih formula današnjice, koncipirane su i prodavane kao rješenje "zdravstvenih" problema novorođenčadi kao što su netolerancija laktoze, nerazvijen probavni sustav i "jaka glad", iako mnogi od tih problema mogu biti uzrokovani upravo neprimjerenim davanjem kravlje mliječne formule.
Odgovori s citatom
Arwen prvotno napisa
Jel to još mogu negdje prijavit? Probat ću stvar skenirat sutra na poslu. Ili je poslikat.
