našla sam temu, ima 19 stranica, možemo tamo nastaviti :)
http://forum.roda.hr/threads/63547-Hrvatski-jezik
Printable View
našla sam temu, ima 19 stranica, možemo tamo nastaviti :)
http://forum.roda.hr/threads/63547-Hrvatski-jezik
Mislim da je jedinstveni pravopis potreban - zbog djece koja uče, lektora i svih onih koji trebaju pisati na književnom jeziku.
No jezik sam po sebi nije znanost kako je netko napisao, već živa materija koja se uvijek mijenja. Svaki je jezik hibrid svih prethodnih utjecaja i promjene su nužne, i to baš u smislu preuzimanja naziva, prilagođavanja melodiji i stilu jezika, pa su mi tako mejlanje, handlanje, brija i sl- sasvim prihvatljivi. Volim slang i varijante govornih jezika, poznavanje narjećčja, slenga, drugih jezika nudi bogatsvo izričaja. Volim naći izraz koji točno opisuje ono što mislim pa čak i kad je na drugom jeziku. Npr. nekad mi treba baš izraz behar (cvast nije baš nešto, mislim da je to najbliže), brav (braf - njem. dobar, ali "kao Bane dobri sin" - tog tipa) ili trču (na to mm šizi jer smatra nepravilnim, ali je slang iz Posavine i označava kretanje kokoši - ili djece- na sve strane bez smjera).
Književni jezik je također hibrid, govorno nepostojeći jezik, stvoren da pomiri različita narječja i služi kao lingua franca u jednoj državi. Koristim ga u službene svrhe, npr. u službenim mailovima pišem prilog, a ne attachment i sl., no ne govorim književnim jezikom u svakodnevnoj komunikaciji. Književni jezik nije nužno jezik literature (osim stručne i udžbenika), dobar dio beletristike koristi govorni jezik kraja iz kojeg je pisac.
Hoćemo li se onda prebaciti na novu temu, ili? :)
Samo sam htjela javno reći kako me strahovito ljuti "novokomponovana" sintagma IZ RAZLOGA ŠTO, a popularizirala se, rekla bih, putem Večere za 5. "Predjelo mi se nije svidjelo iz razloga što ne volim šampinjone. / Ani ću dati ocjenu 7 iz razloga što nije bila jako opuštena. / Mislim da bi Krešo mogao pobijediti iz razloga što je profesionalni kuhar..." :gaah:
(ne gledam to više, tek toliko :mrgreen:)
I sad je ta fraza ušla u sve pore naših života. :-(
Mene nervira BITI ĆE. Znam tko je počeo, pokojni Račan. Iako mi je bio jedan od dražih političara, popularizaciju BITI ĆE mu neću oprostiti :)
A jako me veseli što je sad dopušteno u knjževnom ZADATCI, PODATCI i sl. Do valjda 6.og osnovne su mi to stalno ispravljali u zadaci, podaci dok napokon nisam na silu usvojila.
Slažem se sa svime, naročito s ovim boldanim dijelovima. Što se standardnog jezika tiče, mislim da se na FPN (studij novinarstva) baš tako i zove predmet. Naziv "književni jezik" (za)ostao je iz nekih drugih vremena.
Slažem se i sa ovim komentarom o nepismenosti. U današnje vrijeme to je u biti nepristojnost/nemar i kao takav nedopustiv u službenom dopisivanju. Pitam se da li ljudi shvaćaju koliko je npr. molbi za zaposlenje odbačeno zbog tog "trivijalnog" razloga...
Jednom sam prilikom slušala na radiju (Govorimo hrvatski, ili kako se to već zove) o razlici između glagola "zahvaliti" i "zahvaliti se". To se trajno usjeklo u moje pamćenje, no čini se da većina ljudi to nije čula. Uvijek mi je super kad netko u diplomskom ili doktoratu napiše da SE zahvaljuje mentorima, obitelji... pa čak i studenti materinjeg nam jezika.
I još nešto...
Nema mi goreg nego kad mi službeni mail započnu s "poštovana". :gaah: Pravilo je - ako ZNAŠ ime i prezime osobe kojoj se obraćaš, onda pišeš "poštovana gospođo Krešić" / "poštovani gospodine Milić" / "poštovana profesorice Jurić" / "poštovani doktore Burić".
Jedino mi dm napiše "poštovana gospođo xy", svima ostalima sam samo "poštovana" :šmrc:
(Neki dan sam, doduše, bila i "štovani", iako čovjek zna kome se obraća :lol:)
I na Kroatistici se kolegij zove Hrvatski standardni jezik, već 15-ak godina. Nisam čitala sve pa ne znam zašto smatrate da ga i struka zove književnim, jer ga ne zove tako niti smatra da tako treba. Dapače, postoji jasna razlika između standradnog i književnog jezika (književni jezik je jezik književnosti).
O drugome mi se ne da i nemam sad vremena, ali pratim. I mnogo se puta o tome već raspravljalo.
ta emisija Govorimo hrvatski je nešto najbolje što imaju na HR1
svaki dan nešto naučiš, ili ponoviš
isti se savjet/pitanje/tema ponavlja više puta dnevno, teško je preskočiti ako slušaš HR
premjestila postove na staru temu, ajmo nastaviti ovdje
Bolje je napisati Poštovani g./gosp. Šariću ili Poštovana gđo Šarić nego samo Poštovani za jednu osobu čak i kad se ne zna titula. Poštovani se tolerira samo ako se obraćamo množini, no ni tada nije najbolje rješenje u većini slučajeva.
Super, hvala.
Na Fakultetu politickih znanosti, kolegij se zove Hrvatski jezik i novinarska stilistika. U moje doba smo imali dva zasebna kolegija (jezik i stilistiku), sad mi se cini da je ostao samo jedan. Sumnjam da su ta nasa dva kolegija nekoga opismenila; ne sjecam se da se bilo sto ucilo, a da je ikome bilo od koristi.
Inace se slazem sa svima koji kazu da bi trebalo rijesiti problem pravopisa.
Ne radi mi ovaj quindin link - što tamo piše, ukratko?
u gužvi sam totalnoj,, a htjela bih reći nešto.... potražit ću ga ponovo, u međuvremenu: piše kako Institut za jezik sprema novi, pravopis, koji bi, uz blagonaklonost ministarstva, trebao postati normativni, a trebao bi biti gotov prije no što uđemo u EU (brzo, dakle, optimistično)
evo, stigoh: http://www.slobodnadalmacija.hr/Kult...6/Default.aspx (ako sad ne bude radio bacit ću se na vježbanje)
Hvala :)!
Otvorena je rasprava o radnoj inačici hrvatskog pravopisa.
Eto vam prilike da se čuje (pročita) i vaše mišljenje o greški/grješki i neću/ne ću!
I ljubazno zahvale na mailu!
ovo s grJeškom nikad nisam niti neću shvatiti... sprdnja. Srećom - neće da može....:lol:
Molim vas, je li sniježna ili snježna kraljica?
izgovori
što ti jezik kaže?
sniježna
snježna
Eto, meni vuče na sniježna jer je nastala od snijeg. Kad izgovaram ekavsku varijantu, isto je e dugačak.
Rijeka - riječna?
ma ne kažeš snIJEžna kraljica, sigurno :-)
kažeš i snjegović i snježna pahulja
i snježni čovjek
i snježnobijela boja
snijeg - snježni
vijek - vječni
rijeka?
riječna riba
Ako se ravnam po "zvučenju", riječna i sniježna mi je jednako prirodno.
Zato bih rado pročitala stručno objašnjenje glasovnih promjena koje snijeg premeću u snježna.
Ne možemo se u hrvatskom jeziku zapravo ravnat po tome "a što čuješ, kako kažeš, tako i napiši", barem ogromna većina izvornih govornika. Zapravo kažemo "hrvacka", nitko ne fonira "tska", npr. Isto tako, Splićani (i ZG-ovci) ne razlikuju č i ć, dž i đ, to bi onda trebao biti neki neutralan znak. To se uči na pamet. Ili "rječnik", to rijetko ko kaže tako, kažu dugo, "riiječnik". Vjerojatno mali dio Hrvatske ili Hercegovine, još bolje, može to tako "napiši kako čuješ da izgovaraš", barem kad govorimo o č-ć-dž-đ. I evo, ja sigurno kažem "snijeežna kraljica", tj. "i" u "snježna" mi nije ništa kraće u izgovoru od "i" u riječi "snijeg", da bi uopće bilo bitno da budem sad nešto koncentrirana na to kako govorim, dapače, to bi me sigurno odvelo u krivo rješenje (evo, i to je jedna takva riječ - "rješenje").
ne znam ti objasniti
kao što je imenica "bijeg"
a glagol - "bježati"
pridjev "lijep"
glagol "uljepšati"
cvijet - cvjetati - cvjetni (miris)