jedan tata i vjerski odgoj u australskim skolama

[sillyme]

Koliko sam shvatila materijale po kojima ce se predavati je napisao neki uvazeni ginekolog sa bolnice SD?
Ako je tako malo mi je tesko povjerovati da se radi o "lupetanjima". Osim naravno ako netko ima valjane znanstvene dokaze koji osporavaju to sto je napisao (nisam vidjela sam materijal pa ne znam sto tocno pise).

A sto se tice edukacije o spolnosti u osnovnoj skoli... koliko znam seks prije 14. je zakonom zabranjen a kasnije nije. Osmi razred se zavrsava s koliko ono godina, 14? U stvari, po tome definitivno ispada da je drzava duzna educirati svoje gradjane na vrijeme o toj temi, tj. u osnovnoj skoli. Uostalom, kad se vec povlaci paralela s pusenjem, zasto je ok da se o pusenju i stetnosti istog prica valjda jos od vrtica, a teoretski ne smijes pusiti prije 18? I jos na taj nacin stvaras probleme otprilike 1/3 svih roditelja jer djetetu objasnjavas kako ce mama/tata umirjeti od raka pluca i radis im traumu? (ovo je bilo retoricko pitanje)

[Svimbalo]

Sad ces mi još prišit da sam te nazvala bagrom. Ajd živi život svoj, manje se opterecuj s mojim. Mene tvoj ni 0,00005% ne zanima.

Nise se meni obraćala, ali ne mogu a da ne pitam: pa ako si toliko neizainteresirana za sve nas koji drugačije živimo i mislimo, zašto uopće ovdje onda pišeš? forum nije mjesto za monologe, nego za dijalog i razmjenu mišljenja. Ako ti je svaki put odgovor na nečije zanimanje kao ovaj gore citirani (a u zadnje vrijeme jest), čemu onda?
Za nekoga tko tvrdi da je svoje odlučio i separirao se da ne bi bio dio neprosvijećene mase (ili kako nas god gledala), prilično mi propovjednički djeluješ.

U ostalom potpisujem sillyme.

[abcdefgh]

Abcd planiram djecu obrazovati izmedu ostalog i o evoluciji jer mislim da je vazno da steknu solidnu opcu obrazovanost, ali to uopce nije bitno u cijeloj prici. Bitno je to da se drustvo i skolstvo predstavlja kao vecinski krscansko a u istini je ono vecinski ateisticno bez obzira sto vecina ima katolicke sakramente koji nisu zapravo nikakav znak vjere, pogotovo ne meni koja sam pripadnica reformirane baptisticke crkve i vjerujem duboko u doktrinu separacije te zivim po knjizi. I da, takav model kakav spominjes HSa nije po mojoj mjeri ali bi i sa njim iskreno bila zadovoljna. Daj sto das!
Odustajem najiskrenije od dodatnih objasnjavanja po forumu, nemam vremena, spremam zimnicu.

Meni se čini da su tu u igri dvije opreke: religioznost (tj. u našem društvu de facto kršćanstvo) vs. ateizam, teokratičnost vs. sekularnost.

Pitanje ljudskog licemjerja koje spominješ je predmet prve opreke - deklarativno kršćani, a zapravo prema životnom stilu i intimnim uvjerenjima osobe koje su de facto ireligiozne, izuzev toga što im je to deklarativno kršćanstvo neka vrsta ukrasa par puta godišnje (za potrebe vjenčanja, sprovoda, božićnih i uskrsnih poklona i sl.). Postoji međutim i treća strana, koju ja ne bih osuđivala kao nešto nužno negativno ili neprincipijelno, a to su ljudi koji prihvaćaju katolicizam kao neku vrstu kulturnog identiteta (dakle htjet će da im djeca odslušaju neki oblik vjeronauka, pročitaju osnovne biblijske tekstove, upoznaju se i iskuse sve rituale životnog i godišnjeg crkvenog ciklusa, cijene crkvenu ulogu u intelektualnoj povijesti svog naroda i šire europske civilizacije itd.) premda zapravo nisu katolici po svojim uvjerenjima te su otvoreni po pitanju toga, dakle bez licemjerja. Smatram da je interno pitanje Crkve kao institucije kako će tretirati takve slučajeve (hoće li im svejedno udijeliti sakramente ako ih žele, npr.), no da takvi ljudi imaju pravo (u moralnom smislu) "prakticirati" svoj kulturni identitet, neovisno o tome hoće li mu Crkva dati legitimitet.

Pitanje društvenih institucija, pa time i škola, čini mi se da je pitanje druge opreke. Škole zapravo nitko ne prikazuje kao kršćanske, već kao sekularne, kao i cijelo društvo gdje je na papiru religija odvojena od države i privatno pitanje. Kad bi se išlo u smjeru teokratičnosti i zaista prikazivanja škole i društva kao kršćanskog, trebalo bi se štošta mijenjati u zakonskom okviru. Mnogi ljudi koji jesu vjernici privatno ipak ne bi htjeli takav zakonski okvir, tj. htjeli bi laičku državu - u tome nema neke interne kontradikcije, barem se meni tako čini.

Mislim da smo svi mi skupa nekako uzeli to javno obrazovanje za nešto što nam pripada, pa možemo s time što hoćemo, malo po modelu socijalizma i/ili hrvatske pretvorbe i privatizacije. Nije ničije, pa bi se moglo i ovo i ono, malo za nikoga, malo za ovoga, malo za svih... Svak vuče na svoju stranu.

Meni je sve jasnije da u uređenom, dobrostojećem društvu (što tek trebamo postati) pitanje obrazovanja predstavlja jedan od top prioriteta svih obitelji, i isto tako pojedinih zajednica (vjerskih, ekonomskih, svjetonazorskih), i posve mi je jasno zašto vjerske zajednice ustrojavaju svoje škole - jer kako drugačije?

Meni se ne da voditi polemike na dnevnoj razini o svom svjetonazoru, niti se čupati s bližnjim, koji imaju drugačiji svjetonazor. Dovedeni smo u situaciju da od jednog općeg kolača svi hoćemo ne samo dio, nego da bude i za ovog i za onog, i stalno se svi osjećaju da im nije dobro. Meni je dobro, ja sam zadovoljna školom, pomirena ajmo reći sa time kako to jest kod nas, ne da ću ispisati dijete i to, niti bi HS-ala, ili tako nešto.

Istinski mi je žao da se netko osjeća uvrijeđenim bilo Božićem, bilo sakramentima, bilo kršćanskom ili katoličkom filozofijom, duhom, i uopće mi nije fora da ono što je nama svetinja nekom drugom bude tlaka, i obratno.

Pošteno bi bilo da svaka interesna skupina koja ima jaki stav o određenim pitanjima koji nije pomirljiv s drugima formira svoju školu, ulaže svoj novac, obrazovanje, obuči ljude i snosi sve ono što treba snositi da bi djeca dobila obrazovanje temeljeno na premisama u koje se vjeruje.

Mislim da je mogućnost da se takve škole formiraju zapravo demokracija, a ne pritisak na javne škole da budu sve svima.

U principu se slažem, ali mislim da bi i u takvom rješenju postojali mnogi logistički (pa i dublji filozofski) problemi.

Ja sam se registrirala na ovaj forum nakon što sam pročitala svih 60+ stranica o obrazovanju kod kuće, mnoge teme na podforumu o školi i mnoge teme na podforumu o djeci s posebnim potrebama (konkretno one koje se tiču darovitosti, a i one koje se tiču djece koja nisu sasvim neurotipična, a u oba ta slučaja - a i u slučajevima kad se to dvoje preklapa - drugačiji obrazovni model bi za tu djecu bio bolje rješenje), no usred zaokupljenosti drugim stvarima dva mjeseca ignorirala registraciju. No, to su teme koje su me izvorno ovdje privukle jer sam o njima mnogo razmišljala.

Ovo o čemu ti pišeš vrlo je blisko Rozinim idejama o samoseparaciji različitih društvenih supkultura (ako pravilno čitam, ispravi me ako griješim). Vi biste se možda razišle po pitanju *intenziteta* neke takve separacije, no čini mi se da je u osnovi ideja gotovo ista: da se slični asociraju sa sličnima u institucijama koje su u skladu s njihovim svjetonazorom, umjesto da se ide na neku koliko-toliko neutralnu javnu opciju koja bi držala sve na okupu. Iako se u principu zalažem za slobodu izbora, mislim da dugoročne posljedice takvog stava uključuju neku vrstu fragmentacije društva koja nije u skladu s "duhom" ovih prostora. Postoje zemlje (npr. SAD) koje su praktički nastale kao azil različitim supkulturama i gdje mnoge i dan danas žive de facto u izolaciji, premda možda fizički susreću i one "druge": zato što su djeca odreda obrazovana privatno, pohađaju vanškolske aktivnosti gdje se asociraju s probranom djecom (istog ili vrlo sličnog ideološkog zaleđa u obitelji), društveni rituali se provode u tom istom uskom krugu, a mnogi idu i prema kompletnom zbrinjavanju svojih članova unutar zajednice (privatni domovi za starije osobe, čak privatni fakulteti u mnogim slučajevima, ljudi koji obavaljaju osobne usluge koji su najčešće iz iste zajednice i sl.). Onako na prvi pogled to izgleda gotovo idilično - mnoge takve manje zajednice, koje su često financijski neovisne, žive svoj život i hoće da ih se pusti na miru. Meni se pak čini da takav tip funkcioniranja nije u skladu s nekom tradicijom u nas, gdje je tradicija ipak išla u smjeru suživota (pa i sukoba, ali rijetko ignoriranja jedni drugih), u smjeru postojanja neke javne sfere i nekih institucija kroz koje svi dolaze u kontakt sa svima. Ja ne kažem da je jedan izbor "bolji" (u moralnom smislu) od drugog, oba su sasvim legitimna načina funkcioniranja. Na nekoj filozofskoj razini, pak, ovaj prvi način funkcioniranja zapravo nije društvo kakvim ga mi poznajemo: to su različite skupine koje tek žele određeni zakonski okvir, ali tu posao jednih s drugima prestaje (govorim o ekstremnom obliku, do kojeg naravno ne dolazi preko noći).

No, da se vratim na obrazovanje, ako je sve što želimo jest zajednički obrazovni okvir (želimo li uopće i to? možda ne, jer odakle meni pravo da odlučujem o čemu će učiti tvoja djeca i obrnuto?), tada bi možda rješenje bilo kompletna privatizacija obrazovnog sustava i/ili vezanje novaca iz proračuna za dijete (tj. neki oblik voucher sustava). Nekima bi to bilo fantastično i to bi im upravo bio ideal. Drugi bi takvo rješenje smatrali dosta lošim, iako je to rješenje maksimalne slobode izbora.

Ne znam, ja sam osobno za slobodu izbora, jer čak i ako napustimo svjetonazorske razloge, nije svaka škola i svaki tip obrazovanja idealan za svako dijete, ali ipak ne bih odustala od pokušaja da se javna škola učini nekako maksimalno pristupačnom svima koji bi se za nju odlučili, a imam dojam da se to jedino može postići odustajanjem od odgoja.

Ja se slazem da nam ne treba predmet "odgovorno spolno ponasanje" - nama treba predmet "spolno ponasanje" bez ovog "odgovorno" - i onda fino sve cinjenice, a ne samo neke. Znaci - cinjenica: nezasticenim seksom se moze ostati trudan i dobiti spolnu bolest. OK, to je znanstvena cinjenica. No isto tako nije potpuna informacija ako se ne objasni da ako se koristi kondom pri tome da onda djevojka/zena nece ostati trudna i nece dobiti spolnu bolest. I ako pukne kondom postoji legalno dostupna tableta na trzistu koja u 99% slucajeva sprjecava nezeljenu trudnocu. I da je u ovoj drzavi u slucaju nezeljene trudnoce zakonski dopusten abortus do 12-og tjedna trudnoce. I da se od "pilule" ne ostaje neplodan, da "vadi-ga-van" nije pouzdana kontracepcijska metoda, kao ni piskiti nakon spolnog odnosa itd itd itd. I to su isto sve cinjenice, ne odgoj - i ako navedene cinjenice nisu iznesene u dosadasnjim udzbenicima onda ukljucivanje tih cinjenica u nastavno gradivo nije odgoj nego pruzanje (potpunih) informacija o toj temi, makar ga netko zvao "odgojem".

Donekle se slažem s tobom, pa je ovo sada pomalo i igranje đavoljeg odvjetnika, ali ipak vidim neke probleme u ovakvom stavu:

Prvo, nisam sigurna da je količina znanja koju dijete neke dobi treba dobiti o seksualnosti dostatna da opravda čitavo uvođenje školskog predmeta. Nadalje, samo uvođenje dodatnog školskog predmeta koji se specifično bavi nekom materijom, samo davanje tolikog *prostora* nekoj materiji, jest i davanje velike *važnosti* toj materiji. Mnogi roditelji (i tu se recimo slažem s Rozom) smatraju da pitanja seksualnosti u tolikom opsegu (dakle govorim o barem cijeloj školskoj godini, da je i samo jedan sat tjedno to je punih 35 nastavnih sati) jednostavno nemaju što raditi na dječjem repertoaru. A kako vjerojatno ipak ne bi bila riječ o jednoj školskoj godini, ili o jednom satu tjedno, već bi kumulativno do kraja srednje škole ispalo nešto više (čak i ako zamislimo scenarij zdravstvenog odgoja gdje je seksualnost samo dio sadržaja), a to je bez računanja redovnog obrađivanja seksualnosti na biologiji (barem u dvije školske godine koje se bave ljudskom anatomijom i fiziologijom - 8.razred i 3.razred srednje škole, barem gimnazijskog programa) i prirodi (u 4.-5.razredu se isto nešto obrađuje, ali ne toliko sistematično kao kasnije).

Netko će reći, "priprema za život, djeca to rade, ipak je neodgovorno ne privući im na to pozornost". U redu. Ali zašto onda nemamo, primjerice, bolju tehničku kulturu i predmet domaćinstva? Jer djeca jednako tako rukuju elektroničkim aparatima, plinom, a manuelne sposobnosti su im od kojekakvih gadgeta ionako smanjene (barem onima koji ne sviraju instrument) pa bi im dobro došlo i da prišiju koji gumb, ako ništa drugo radi ručne spretnosti. Škola tu ipak pretpostavlja neki odgoj kod kuće i daje tek minimalnu informaciju o tome kako funkcionira plinski ili električni krug, tj. ne smatra da je potrebno uvesti cijeli predmet u okviru kojega će djeca učiti neke životne vještine. Dakle, nemamo predmet domaćinstva, jer škola valjda ne pretpostavlja da nam djeca ozbiljno kuhaju / barataju električnim instalacijama / rade sitne popravke - ali zato pretpostavlja da ta ista djeca imaju dovoljno bogate seksualne živote da im treba čitav predmet o tome?

Osnovna informacija je uvijek postojala u sklopu nastave biologije. Na nastavi biologije kad se radi organizam pa se ide dio po dio uvijek ide prvo deskriptivni dio (vrlo osnovno anatomski), pa onda poveznica u smislu uloge tog organa ili sustava organa u sklopu cijelog tijela, onda se prođu neke vrlo osnovne patologije i spomene što bi trebalo činiti da taj organ nastavi optimalno funkcionirati (npr. važnost vode za bubrege, važnost redovne higijene za cijelo tijelo itd.). Uz to, kako je kod nas zdravstveni sustav povezan sa školstvom, djeca idu na sistematske preglede i cijepljenja gdje nekoliko puta dobiju još dodatno predavanje o seksualnosti. Pitam se što smatraš da bi trebalo uvesti u program što trenutno ne postoji? Čak i ako uvedemo zasebnu cjelinu gdje se posebno naglašavaju informacije o zakonskom tretmanu trudnoće (legalnosti abortusa), tipovima kontracepcije i njihovoj (ne)pouzdanosti i to sve napišemo kao hladnokrvnu činjenicu bez ikakve naznake o nečemu svjetonazorskom izvan toga, ja mogu zamisliti eventualno još materijala za dodatna 2 školska sata (zapravo 1 ako bi tih 45 minuta bilo optimalno iskorišteno, ali ako uzmemo u obzir tinejđerska smijuljenja, stišavanje razreda na početku sata, vrpoljenje na kraju sata pred zvono i sve ostalo što utječe na učinkovist obrade lekcije u školi, bolje računati s 2 sata). Ne za tridesetak, a nipošto za još više.

Uz to, problem je i deskriptivne informacije vs. "uputstva za upotrebu". Ideja da uče djecu rukovati kondomom je po meni toliko kršenje roditeljskih prava na odgoj djeteta da mi je to zaista teško opisati. Prva pretpostavka je tu da će djeca kad-tad koristiti kondom (što ako neće? što ako se žele čuvati do braka, a po braku prepustiti Bogu na izbor tajming, a možda čak i broj djece?). Druga je pretpostavka da im što ranije treba pokazati kako se njime rukuje jer ga, valjda, već koriste ili samo što ga ne počnu koristiti. Deskriptivna informacija meni je u redu. "Uputstva za upotrebu" su mi alarm. A ako profesor slučajno s trećeg lica prijeđe na drugo lice ("Ako žena poželi, zbog sumnje u učinkovitost kontracepcije, uzeti pilulu za dan poslije" vs. "Ako niste sigurni da je sve prošlo u najboljem redu, možete uzeti pilulu za dan poslije") to je zaista već vrlo blisko sugestiji. Takav tip razgovora mislim da je zaista primjeren za kućnu privatnost, a ne za školu.

Pitanje je i gdje prestaje seksualni odgoj. Pri homoseksualnosti? Cijelom spektru izražavanja? Hoće li i tamo biti "uputstva za upotrebu" ili opisa procesa? Ako ne ranije, ta će tematika *definitivno* podijeliti ljude ako bude uključena u bilo kojem obliku. Problem je i dobi u kojoj se određeni sadržaji proučavaju. Mnogima je jezivo da i stariji tinejđeri uče o problemaci transgendera u sklopu obvezne školske nastave, a kamoli da se mlađem djetetu sugerira da nečiji spol nije nužno uvijek pitanje onoga što ima među nogama već i nekih drugih stvari, a kamoli tek moralna legitimnost promjene nekih fizičkih karakteristika, koja je u izravnoj suprutnosti s pogledom na svijet mnogih ljudi. A opet, ako se (ako bi seksualni odgoj nastavio na srednjoškolskoj razini) ne obradi temeljno pitanje što nekoga čini nekim spolom (biološki, hormonalno, što se otprilike pretpostavlja o odnosu mozga i tijela), pitanje višestrukih mogućih seksualnih orijentacija i izražavanja, to je poprilično ofrlji seksualni odgoj te zapravo obrazovanje za stereotipnu klasičnu situaciju (što pak neće odgovarati nekim drugim skupinama), tj. nepotpuna informacija. No kako pružiti tu informaciju bez ulaska u pitanja legitimnosti tih pojava? Reći djeci, "gledajte, postoji određen postotak prirodnih aberacija u svakom ponašanju svake životinjske vrste - te su stvari *prirodne*, ali nisu *norma* u ponašanju vrste, zovu se tako i tako"? To je najneutralniji način koji meni pada na pamet, a takav način je izrazito problematičan jer će ti jedan roditelj skočiti da što ti imaš karakterizirati homoseksualnost njegovog starijeg sina kao "aberaciju" (ma koliko ti pokušala objasniti čovjeku da koristiš riječ u značenju bez moralne konotacije), drugi će ti skočiti da što ti uopće imaš učiti djecu o "iznimkama" jer im imaš prikazati "normalnu" situaciju, treći će te prozvati zbog političke nekorektnosti korištenja termina "norma" (kao, sugeriraš da nešto nije "normalno" u smislu kako se ta riječ koristi kolokvijalno, makar se ti referirala na statističku i biološku normu), četvrti će te napasti zbog riječi "prirodno" (reći da jest prirodno u smislu da se nešto pojavljuje u prirodi, ali da je odabir te riječi davanje moralne legitimacije primjerice promjeni spola), peti će imati problem s time što izjednačavaš ljude sa životinjskim vrstama koje on smatra *fundamentalno* drugačijim od ljudi jer čak i ako nema problem s evolucijom njegov svjetonzar smatra da je čovjek posebna priča... Ja jednostavno ne znam kako napisati neutralnu lekciju o tim temama, zaista mislim da je najbolje da svaka obitelj to proradi u vlastitom tajmingu, prema nekim vlastitim vrijednostima i stavovima.

AB.

[Ifigenija]

Imam kolege koji vode vjersku školu u Velikoj Britaniji. Paradoks je da u katoličkoj osnovnoj školi ima najviše - muslimana. Uzrok tome - najbolja je škola, pa se ljudi guraju da daju djecu u nju, a i skupa, a ta lokalna zajednica ima najbogatije članove - Muslimane... i tako...

[sillyme]

Samo ukratko... "predmet" je u stvari kriva rijec - nisam u nastavnickim/skolskim vodama pa malo losije biram rijeci - nama treba gradivo o toj temi, a gdje ce biti ukljuceno i u kojoj satnici stvarno se ne smatram kompetentnom predloziti ili analizirati.

A sto se vaznosti pojedinih znanja tice - smatram da treba upotrijebiti kriterij potencijalnog utjecaja imanja odnosno ne-imanja informacije. Tako da smatram bitnim znati kako se zastiti od bolesti i/ili nezeljene trudnoce, a smatram i bitnim znati da se elektricni uredjaji ne popravljaju dok su ukljuceni u struju te da u slucaju krivog popravka moze nastati kratki spoj, pozar i sl. pa je bolje ne popravljati nista sto niste sigurni da znate popraviti... spram toga mi se (ne)znanje o nacinu zasivanja potrganog gumba cini prilicno nebitnim.

"Prakticnu nastavu" i ja smatram nepotrebnom na sadasnjem stupnju skolstva u Hrvatskoj, jer ionako nije narocito uobicajena, uostalom najbitnija je dostupna, istinita i pravodobna informacija, za detalje nek se snadju sami ako im trebaju...

Ovaj dio o transrodnim osobama i ako/gdje/kako to iznijeti moram malo razmisliti... moj stav je definitivno da to ne treba skrivati, sto ne znaci da imam neki dobar prijedlog gdje i kako to prezentirati.

[seni]

ab u mnogim djelovima tvog posta se slazem s tobom.
sto se tice ovog zadnjeg blize mi je gledanje sillyme.

[cvijeta73]

abcd, sad kad si se registrirala,nikamo nemoj ići
lijepo te čitati.

i, kad te čitam, razmišljam o tom spolnom odgoju u školi. osobno dakle, nemam uopće problem s ovakvim prezentiranjem, ajmo reć neutralnim. istovremeno, kužim pikulu da njoj to nije neutralno. i zamišljam promjenu vlasti, promjenu ministra, i uvođenje onog teen stara u škole, il kako već. i prikazivanje filmića o abortusu.
što bi se jako jako lako moglo dogoditi.
svaka vlast voli svjetonazorske teme, svaka. na njima se dobijaju poeni, a nisu problematične kao ekonomske.
tako da se u načelu slažem s tobom.

[seni]

odnosno ni je mi blize, nego imam isto misljenje kao ona.

[cvijeta73]

svaka vlast voli svjetonazorske teme, svaka. na njima se dobijaju poeni, a nisu problematične kao ekonomske.
tako da se u načelu slažem s tobom.

samo da se na dovežem, mpo je primjer - prvi zakon koji se mijenjao.

[pikula]

Sad nam je uvažni ginekolog referentna točka, a pola foruma bi giljotinu poteglo kad se radi o porodu, epiziotomiji, dojenju... Može, kad ginekološka skrb bude na razini dostojanstva čovjeka uključno s pravodobnom prevencijom onda nek krenu u škole. Ovo je opći kretenizam: perite ruke toplom vodom - u školi nema tople vode (čak i u zg u nekim školama, a tek izvan), u školi spolno odgoj u zdravstvu kaos, jedite zdravo- školske kuharice čupaju kosu kako nahraniti klince tako malo novaca -dajte ljudi...

[seni]

abcd, sad kad si se registrirala,nikamo nemoj ići
lijepo te čitati.

.

xxx

[seni]

ispravak:
nije

[pikula]

ja sam i protiv teen stara i "filmića" :horor:, to je kućni odgoj, a ako roditelji nisu u mogućnosti mora im pomoći nadležna stručna služba ili savjetovalište.

[pikula]

abcdefgh - prvi duugi post koji sam se potrudila čitati nakon dugo vremena i isplatilo se

[abcdefgh]

Imam kolege koji vode vjersku školu u Velikoj Britaniji. Paradoks je da u katoličkoj osnovnoj školi ima najviše - muslimana. Uzrok tome - najbolja je škola, pa se ljudi guraju da daju djecu u nju, a i skupa, a ta lokalna zajednica ima najbogatije članove - Muslimane... i tako...

To me ne čudi, katoličke škole s dugom tradicijom u inozemstvu su nerijetko zaista akademski tip-top i kao takve među najpoželjnijim školama. No upisujući svoje dijete u školu s vjerskim predznakom roditelj ipak pristaje na čitav niz stvari i stavova na koje je možda teško pristati - treba imati u vidu i da mnogi roditelji pristaju na taj ideološki kompromis ne samo zbog toga što je takva škola izvrsna, već i zbog toga što državne škole nemaju istu razinu kvalitete. Dakle možda nekome nije takav *odgoj* sam po sebi draži, već se da bi djeci osigurali optimalno *obrazovanje* nalaze u neobičnoj poziciji u kojoj taj optimum mogu dobiti u školi koja im je svjetonazorski strana.

Ima nešto slično kod nas s klasičnim obrazovanjem. Nisam sigurna oko brojke, ali mislim da u cijeloj Hrvatskoj postoje 3-4 *sekularne* klasične gimnazije (u Zagrebu po jedna državna i privatna, u Splitu jedna gimnazija ima klasični razred, ne znam ima li još koja?), sve ostale klasične gimnazije imaju predznak "isusovačka", "nadbiskupska", "katolička" i sl. Dakle teoretski, dijete ima opciju dobiti klasično obrazovanje ne samo u Zagrebu i Splitu, već i u Zadru i u Virovitici, ali uz cijenu pohađanja škole koja u programu vjerojatno ima obvezni vjeronauk (tnude li te škole uopće etiku kao alternativu? ne bi mi imalo logike da to čine), a možda je i sam program klasičnih jezika nešto prilagođen (možda rade pokoji novozavjetni ulomak više nauštrb Herodota npr.?). Roditelji i djeca koji žele jedno takvo temeljitije humanističko obrazovanije "starog kova" dakle imaju izbor i u mnogim drugim gradovima... ali uz određenu cijenu. U hrvatskom kontekstu mnogima je ta cijena vjerojatno prihvatljiva ako je riječ o dnevnoj molitvi, jednom satu vjeronauka tjedno i par sati godišnje u okviru kojih se na nekim predmetima obrađuje nešto povezano s katolicizmom u sklopu tih predmeta - no u inozemstvu postoje i takve katoličke škole koje imaju malo "ozbiljniji" vjeronauk (od recimo 4-5, a ne 1 sat tjedno), veći prostor u sklopu redovnih školskih predmeta posvećen pitanjima koja se dotiču vjere (veći naglasak na književnosti vjerske tematike i sl.), a koja možda i sasvim mijenjaju pristup predmeta (npr. ima ih koje uče specifično novozavjetni grčki, dakle nije im cilj rad na Homeru i Herodotu već na vjerskom tekstu) i gdje je cijena pohađanja jedne akademski tip-top škole možda nekim ljudima ipak vrlo visoka... no odlučuju se za nju u nekim okolnostima.

No ima i obrnutih primjera, škola koje ne primaju djecu čiji roditelji ne prakticiraju točno određenu verziju neke vjere i sl. Ta isključivost ne znam da postoji kod nas, ali u inozemstvu ima i škola s Rozinim stavovima o separaciji od šireg društva (barem do određene dobi).

Sillyme: Ja mislim da se mi zapravo slažemo. Ovo o važnosti imanja informacije mi je sasvim u redu.

[sillyme]

Sad nam je uvažni ginekolog referentna točka, a pola foruma bi giljotinu poteglo kad se radi o porodu, epiziotomiji, dojenju... Može, kad ginekološka skrb bude na razini dostojanstva čovjeka uključno s pravodobnom prevencijom onda nek krenu u škole. Ovo je opći kretenizam: perite ruke toplom vodom - u školi nema tople vode (čak i u zg u nekim školama, a tek izvan), u školi spolno odgoj u zdravstvu kaos, jedite zdravo- školske kuharice čupaju kosu kako nahraniti klince tako malo novaca -dajte ljudi...

Ne razumijem ovo? Sto znaci "razina dostojanstva covjeka ukljucno s pravodobnom prevencijom"? Tko neka krene u skole?
Moje spominjanje autora je bilo u smislu da ako je pisao netko poput njega da onda valjda iznosi cinjenice koje su nesporne cjelokupnoj znanstvenoj javnosti. A to je da je upotreba kondoma vrlo efikasan nacin sprecavanja sirenja (tj prenosenja zaraze) seksualno prenosivih bolesti te jedna od najpouzdanijih metoda sprecavanja trudnoce (naravno ako se pravilno koriste, kao i kod svega).

Kakve to veze ima s ruckom u skoli stvarno ne kuzim...

[abcdefgh]

Ovo je opći kretenizam: perite ruke toplom vodom - u školi nema tople vode (čak i u zg u nekim školama, a tek izvan), u školi spolno odgoj u zdravstvu kaos, jedite zdravo- školske kuharice čupaju kosu kako nahraniti klince tako malo novaca -dajte ljudi...

To mi je prvo palo na pamet kad se počelo s onim građanskim pranjem zubića. Čak ni sama ideja mi nije uopće romantična (dapače, nekako potcjenjujuća, kao da roditelji čak nisu u stanju niti nahraniti djecu ujutro pa se i doručak seli u školu prije same nastave?), no ono što me najviše zaintersiralo je čista logistika. Kako će se osigurati higijenski uvjeti za držanje četkica za zube, zubnih konaca i malih ručnika u školi? Ormarići? Gdje? Od čega će se točno sastojati uredni građanski doručak, od nekog priručnog namaza? A ako ne, tko će točno pripremati taj doručak? Što će biti kad djeca pomiješaju četkice? Ili će ih nositi od kuće svaki put pa time u školskoj torbi imati još jednu zasebnu stavku, onako umotane u ručnik? A taj ručnik će biti pokraj recimo dvoranskih tenisica - i da su uredno odvojeni u vrećicama ipak mi je nekako previše. A tek veselja kad se, s tipičnim dječjim nepodopštinama, počnu igrati nečega tipa "davljenja" zubnim koncem (svašta djeci može pasti na pamet) pa ako učitelj nije budno prisutan to samo što nije potencijalno opasno. Osim ako imamo na umu neku zaista izvrsno opremljenu školu kakve su u stvarnosti rijetke, fini malen razred i dr., bilo kakva "praksa" zdravog života u školi tog tipa mi se čini logistički neizvedivom. A i kad bi bilo logistički izvedivo i dalje mi se nekako postavlja pitanje koliko je to u redu.

[Ifigenija]

To me ne čudi, katoličke škole s dugom tradicijom u inozemstvu su nerijetko zaista akademski tip-top i kao takve među najpoželjnijim školama. No upisujući svoje dijete u školu s vjerskim predznakom roditelj ipak pristaje na čitav niz stvari i stavova na koje je možda teško pristati - treba imati u vidu i da mnogi roditelji pristaju na taj ideološki kompromis ne samo zbog toga što je takva škola izvrsna, već i zbog toga što državne škole nemaju istu razinu kvalitete. Dakle možda nekome nije takav *odgoj* sam po sebi draži, već se da bi djeci osigurali optimalno *obrazovanje* nalaze u neobičnoj poziciji u kojoj taj optimum mogu dobiti u školi koja im je svjetonazorski strana.

Ima nešto slično kod nas s klasičnim obrazovanjem. Nisam sigurna oko brojke, ali mislim da u cijeloj Hrvatskoj postoje 3-4 *sekularne* klasične gimnazije (u Zagrebu po jedna državna i privatna, u Splitu jedna gimnazija ima klasični razred, ne znam ima li još koja?), sve ostale klasične gimnazije imaju predznak "isusovačka", "nadbiskupska", "katolička" i sl. Dakle teoretski, dijete ima opciju dobiti klasično obrazovanje ne samo u Zagrebu i Splitu, već i u Zadru i u Virovitici, ali uz cijenu pohađanja škole koja u programu vjerojatno ima obvezni vjeronauk (tnude li te škole uopće etiku kao alternativu? ne bi mi imalo logike da to čine), a možda je i sam program klasičnih jezika nešto prilagođen (možda rade pokoji novozavjetni ulomak više nauštrb Herodota npr.?). Roditelji i djeca koji žele jedno takvo temeljitije humanističko obrazovanije "starog kova" dakle imaju izbor i u mnogim drugim gradovima... ali uz određenu cijenu. U hrvatskom kontekstu mnogima je ta cijena vjerojatno prihvatljiva ako je riječ o dnevnoj molitvi, jednom satu vjeronauka tjedno i par sati godišnje u okviru kojih se na nekim predmetima obrađuje nešto povezano s katolicizmom u sklopu tih predmeta - no u inozemstvu postoje i takve katoličke škole koje imaju malo "ozbiljniji" vjeronauk (od recimo 4-5, a ne 1 sat tjedno), veći prostor u sklopu redovnih školskih predmeta posvećen pitanjima koja se dotiču vjere (veći naglasak na književnosti vjerske tematike i sl.), a koja možda i sasvim mijenjaju pristup predmeta (npr. ima ih koje uče specifično novozavjetni grčki, dakle nije im cilj rad na Homeru i Herodotu već na vjerskom tekstu) i gdje je cijena pohađanja jedne akademski tip-top škole možda nekim ljudima ipak vrlo visoka... no odlučuju se za nju u nekim okolnostima.

No ima i obrnutih primjera, škola koje ne primaju djecu čiji roditelji ne prakticiraju točno određenu verziju neke vjere i sl. Ta isključivost ne znam da postoji kod nas, ali u inozemstvu ima i škola s Rozinim stavovima o separaciji od šireg društva (barem do određene dobi).

Sillyme: Ja mislim da se mi zapravo slažemo. Ovo o važnosti imanja informacije mi je sasvim u redu.

Slažem se. I mislim da je u redu biti transparentan - vjerska škola, vjeronauk, pa tko voli, izvoli, tko voli dio, zna na što računa i vuk sit i ovca cijela. Problemi nastaju kad je nešto tobože vjerski ili na drugi način neutralno. Nema toga. U pozadini svega jest neka filozofija, uvjerenje, sustav vrijednosti, a ako to nije transparentno, onda stalno netko sjedi među vješalicama, netko se uvredi, nekome nečega nije dosta i zato mislim da je neka transformacija našeg školstva nužna.

A za separatizam, koji je ovdje pozdravljeniji nego što bi se to očekivalo, ne mogu nikako naći neka jako pozitivna opravdanja, i u konačnici bilo koji separatizam te vrste nema dobar učinak ni na koga. Možda na neku osobu, kojoj je u tom trenu lakše tako, nego drugačije, ali štojaznam, da svi tako odaberemo ne bismo mogli - nema toliko kamp-kućica, a ne bi više bilo firmi da ih proizvedu. Da se svi separiraju, adio Internet, struja (jer struja treba ljude koji rade po elektranama), i tako u beskonačnost, do toga da adio svim našim kroničnim bolesnicima koji su za život trebali kompleksne operacije (jer one, naravno, trebaju kompleksne bolničke sustave i sustave financiranja (koji u separiranom društvu ne mogu biti održivi, jer je jednostavno učinak separiranih financijski užasno mali).

O gubitku na ljudskoj ravni - dakle da se svaka obitelj separira - tada dobre obitelji zadržavaju svoje vrline samo i isključivo za sebe, a oni koji su možda manje funkcionalni osuđeni su na taj model i adio.

Stvarno se čudim neshvaćanju konzekvenci bilo kojeg separatizma. Da na razini neovisnosti u smislu da čovjek ne nasjeda svakoj reklamnoj kampanji, i da ne moraš imati najnoviji televizor uvijek i svake godine, i da u smislu da imaš svoj vrt, tko može, ali kao totalni separatizam - to može biti samo hir koji u biti podržavaju ljudi koji žive i rade u sustavu. To mi je temeljni paradoks.

Netko radi u firmi koja proizvodi kamp-kućice, drugi to uzme, naseli se i osudi te ljude iz sustava da su trule nevaljale jabuke i bezbožnici?!

Nekako mislim o Roza-Grozinoj interpretaciji Isusovog nauka, i nekako mi je na vrhu jezika - da je Isus htio da se separiramo, zatvorio bi se u neku špilju i kamenom tjerao bezbožnike od sebe. Ali nekako nije. Hodao je ulicama, spavao s ljudima, jeo i propovijedao svima, hvatao ga se svaki ološ, i njemu je to bilo u redu...

[dorotea24]

abcdf... zaista je užitak čitati te. Slažem se u svemu što se tiče seksualnog odgoja u školama, sa svim dvojbama i pitanjima.
Što se tiče tog građanskog odgoja meni se ideja sviđa no za kvalitetnu realizaciju smatram da nema uvijeta. Bilo bi odlično kada bi djeca imala nekakvu kuhinjicu pa sami spravljali zdrave obroke (no naravno sve bi se to trebalo dobro isplanirati i iskombinirati tako da djeca odrade samo dio tog posla), učili o pravilnoj prehrani kroz praksu, osobnoj higijeni, važnosti tjelovježbe, odgovornosti prema svome zdravlju idt. Šivanje gumba bi isto svakako bilo poželjno, a i sve ostale vrste znanja koje djetetu trebaju u praktičnom životu, a nisu pokrivena gradivom. Koliko se samo puta iznenadim kada vidim kakve "banalne" stvari djeca ne znaju, a roditelji možda toga nisu svjesni ili su i sami iz neznanja propustili ih educirati o tome. Sigurno je da bi kroz jednu takvu edukaciju i roditelji puno toga naučili pa bi se možda i više pazilo na prehrambene navike u našoj naciji. Ja nisam u doticaju s tim predmetom (ne radim u općeobrazovnoj školi niti još imam školarca) pa ne znam što se s tim trenutno događa, ali mislim da se malo ishitreno izašlo s tom idejom. Upravo zbog tih organizacijskih problema npr. sa četkicama, a ni nastavnicima nije baš previše jasno što bi oni trebali raditi

[Ifigenija]

Mene ta ideja da mi dijete kuha u školskoj kuhinji može nagnati da osnujem vlastitu školu (ne HS, nego baš školu). Užasnuta sam kaosom, neogranizacijom i morskim idejama...

[dorotea24]

Ja sam to prije 20-ak godina vidjela u Švicarskoj. Bila sam na jednom takvom satu domaćinstva i zaista mi se sviđa ideja.
Zašto misliš da bi to odmah morao biti kaos? Pa sve se to da lijepo izorganizirati. Ne moraju oni cijelu pripremu napraviti, a osim toga mogu se podijeliti i u grupe, ne mora to biti nešto komplicirano. Koliko djece danas u srednjoj školi ne zna jaje ispeći, zašiti taj famozni gumb i općenito ne snalaze se. Gledam mlade nove djelatnike koji dolaze na svoje prvo radno mjesto potpuno pogubljeni, ne akademskim znanjem nego životno-prakitčno pogubljeni

[Ifigenija]

Moji kuhaju doma, sin zna samostalno kuhati neka jela, malena je jako fletna, tako je rođena, nemam ja problem sa dječjim kuhanjem. Ali imam sa školama, hrpom djece i kuhanjem. Jel itko od vas išao u školu? Jesmo li samo mi naciljali nastavnika zračnom puškom? Stavili pribadače na stolac? Skalai kroz prozor, pa ulazili kroz vrata na nastavu, kao nastavnik neće primijetiti? Jesu li ljudi zaboravili što su djeca, što je vatra, opasni predmeti? U dobi od 12 godina ja sam doma skuhala što je trebalo, ali vjerujem da na nastavi uz svoju najbolju prijateljicu ne bih imala problema da raskeljim krumpir po nečijoj stražnjici, a dečki da nas plaše vrelim uljem i tako.

Naše škole imaju problem osigurati wc papir i dovoljno mjesta za presvuć se, muka se muči sa rasporedom, vjeronaukom, tko će gdje, i sad da se još kuha i šiva dugmad?

[Mojca]

Imam kolege koji vode vjersku školu u Velikoj Britaniji. Paradoks je da u katoličkoj osnovnoj školi ima najviše - muslimana. Uzrok tome - najbolja je škola, pa se ljudi guraju da daju djecu u nju, a i skupa, a ta lokalna zajednica ima najbogatije članove - Muslimane... i tako...

Korekcija, if I may: najbolje škole u VB su protestantske i teško se "upada".

[Ifigenija]

Korekcija, if I may: najbolje škole u VB su protestantske i teško se "upada".

U određenom gradu i je ta konkretna škola naj-in. Za cijelu VB ne znam.

[dorotea24]

Ifigenija kako ti pričaš o djeci mora i da bi se u wc-u trebali prskati vodom, pa malo iz vodokotlića polijevali jedni druge, možda se namazati pa plašiti jedni druge. Ha smiješna si mi. Ti odmah najgore razmišljaš.
Ja ne gledam tako kao ti, eto meni bi baš bilo lijepo da imaju jedan takav odgojno-kreativni predmet. Naravno u adekvatnim uvijetima, no koliko mene iskustvo iz prakse služi ponekad je za stvoriti uvijete potrebno ići glavom kroz zid pa na mala vrata.

[Ifigenija]

Ifigenija kako ti pričaš o djeci mora i da bi se u wc-u trebali prskati vodom, pa malo iz vodokotlića polijevali jedni druge, možda se namazati pa plašiti jedni druge. Ha smiješna si mi. Ti odmah najgore razmišljaš.
Ja ne gledam tako kao ti, eto meni bi baš bilo lijepo da imaju jedan takav odgojno-kreativni predmet. Naravno u adekvatnim uvijetima, no koliko mene iskustvo iz prakse služi ponekad je za stvoriti uvijete potrebno ići glavom kroz zid pa na mala vrata.

A ja ti po sebi sudim... i po tome kako se nema novaca za investicije u škole...

[moia]

Moji kuhaju doma, sin zna samostalno kuhati neka jela, malena je jako fletna, tako je rođena, nemam ja problem sa dječjim kuhanjem. Ali imam sa školama, hrpom djece i kuhanjem. Jel itko od vas išao u školu? Jesmo li samo mi naciljali nastavnika zračnom puškom? Stavili pribadače na stolac? Skalai kroz prozor, pa ulazili kroz vrata na nastavu, kao nastavnik neće primijetiti? Jesu li ljudi zaboravili što su djeca, što je vatra, opasni predmeti? U dobi od 12 godina ja sam doma skuhala što je trebalo, ali vjerujem da na nastavi uz svoju najbolju prijateljicu ne bih imala problema da raskeljim krumpir po nečijoj stražnjici, a dečki da nas plaše vrelim uljem i tako.

Naše škole imaju problem osigurati wc papir i dovoljno mjesta za presvuć se, muka se muči sa rasporedom, vjeronaukom, tko će gdje, i sad da se još kuha i šiva dugmad?

zašto ti kvragu uvijek gledaš na svijet samo isključivo iz svojih cipela?

pa evo reći ču ti jedan info. u njemačkoj djeca ne da ne znaju kuhati, nego ne znaju niti raspoznati povrće. tragedija. a što je najgore sa time rastu pa kad ih ispituju po cesti , studente od 20-tak godina da imenuju kad im pokažu tikvicu, korabicu, celer, nemaju pojma.

a i u hrvatskoj nije ništa bolje postalo. mladi naraštaji roditelja su vrlo ljeni i komotni, a djeca odrastaju na kulturi brze hrane i njeguju je dalje. jako mnogo njih. o zašiti gumb niti neću.
ti mladi ljudi žive u svinjcima kojeg sami naprave i onda tako godinama žive u krami i to dalje prenose i na svoje potomke.

stare generacije ovdje se zgražaju, jednako kao i kod nas. u njihovo doba je to bilo nezamislivo.

dugo vremena mi je domaćinstvo bilo stravično glup i nepotreban predmet, međutim definitivno sam promjenila mišljenje. ne treba mom djetetu, ali mnogima drugima još kako.

[Zuska]

Ja sam generacija koja je imala domaćinstvo u školi i nismo ga pretjerano ozbiljno shvaćali, ali mislim da je to bilo zbog nastavnice. U jednom razredu smo obrađivali stanovanje (iz toga se ničeg ne sjećam), pa u razredu više odijevanje (sjećam se da smo morali učiti vrste materijala, da smo šivali gumbe i da mi je za to dala 4 pa mi nije bila simpa), pa smo u nekom 7 ili 8, kao, kuhali. Mislim da smo za prve dvije teme (odijevanje i stanovanje) bili premali, razigrani ili prenezreli jer nas to tada definitivno nije zanimalo. Oko kuhanja, tamo definitivno nismo naučili kuhati, ali smo se dobro zezali. Da nas je npr. barem naučila raspoznavati i čistiti ribu mislim da bi bilo više koristi nego od cijelog predmeta. Danas hrpa odraslih ljudi to ne zna i iz neznanja ne kupuje ribu i zato imamo tako malo potrošnju ribe i takvu prehranu kakvu imamo i sve više ličimo Amerima...

[Vrijeska]

Da nas je npr. barem naučila raspoznavati i čistiti ribu mislim da bi bilo više koristi nego od cijelog predmeta. Danas hrpa odraslih ljudi to ne zna i iz neznanja ne kupuje ribu i zato imamo tako malo potrošnju ribe i takvu prehranu kakvu imamo i sve više ličimo Amerima...

Ovo je super ideja!!

Ja sam nekoliko razreda išla u školu u inozemstvu i imali smo domaćinstvo i tehnički odgoj po jedno polugodište.
Domaćinstvo je bilo kuhanje. Škola je imala opremljenu veliku prostoriju s 4-5 kuhinja (štednjak, radne plohe, sudoper, kuhinjska pomagala). Uglavnom mi bismo spremili roladu (ne sjećam se jesmo li mi donosili brašno i neke namirnice ili nam je škola osiguravala), na kraju smo izračunavali cijenu rolade prema utrošenim namirnicama i prodavali roditeljima... Ovo je bilo izvrsno za učenje o kućnom bzdžetu, raspodejli novca i sl.Tehnički dio - to je slično kao u HR. Red pilica, red lemilica...


Za hrvatske pojmove nemoguće na nivou svih škola organizirati kuhanje ... Iako uz kreativne nastavnike štošta bi se moglo organizirati... Nisu potrebni štednjaci, možda bise mogli koristiti prostori školskih blagavaonica i sl.

[Beti3]

zašto ti kvragu uvijek gledaš na svijet samo isključivo iz svojih cipela?

pa evo reći ču ti jedan info. u njemačkoj djeca ne da ne znaju kuhati, nego ne znaju niti raspoznati povrće. tragedija. a što je najgore sa time rastu pa kad ih ispituju po cesti , studente od 20-tak godina da imenuju kad im pokažu tikvicu, korabicu, celer, nemaju pojma.

a i u hrvatskoj nije ništa bolje postalo. mladi naraštaji roditelja su vrlo ljeni i komotni, a djeca odrastaju na kulturi brze hrane i njeguju je dalje. jako mnogo njih. o zašiti gumb niti neću.
ti mladi ljudi žive u svinjcima kojeg sami naprave i onda tako godinama žive u krami i to dalje prenose i na svoje potomke.

stare generacije ovdje se zgražaju, jednako kao i kod nas. u njihovo doba je to bilo nezamislivo.

dugo vremena mi je domaćinstvo bilo stravično glup i nepotreban predmet, međutim definitivno sam promjenila mišljenje. ne treba mom djetetu, ali mnogima drugima još kako.

Uopćavaš!

[moia]

Za hrvatske pojmove nemoguće na nivou svih škola organizirati kuhanje ... Iako uz kreativne nastavnike štošta bi se moglo organizirati... Nisu potrebni štednjaci, možda bise mogli koristiti prostori školskih blagavaonica i sl.

bi sigurno. još za bivše juge u mojoj osmoljetki smo kuhali u školskoj kuhinji i blagavaoni pripremali klopu.
ništa to puno ne košta, samo malo dobre volje, osim toga svatko ponešto može donijeti i od doma, se dogovori, i nisu to nikakve skupe namirnice, neće se spremati škampe ili janjeća pašticada.

[no@]

bi sigurno. još za bivše juge u mojoj osmoljetki smo kuhali u školskoj kuhinji i blagavaoni pripremali klopu.
ništa to puno ne košta, samo malo dobre volje, osim toga svatko ponešto može donijeti i od doma, se dogovori, i nisu to nikakve skupe namirnice, neće se spremati škampe ili janjeća pašticada.

Danas su školske kuhinje (barem u HR) kao i svi ostali restorani dužni primjenjivati načela HACCP sustava (sustav samokontrole za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane) u svom radu tako da učenje domaćinsva unutar školske kuhinje ne dolazi u obzir. Znam da neke škole imaju više-manje opremljene učionice za domaćinstvo, što je praktički nezakonito - radi raznih sanitarnih pravila i ograničenja.

[Mima]

I ja sam u školi imala domaćinstvo, i učili smo šivanje, a i kuhali smo. Ne mogu baš reći da se na tim satovima moglo naučiti kuhati jer je kuhanja bilo vrlo malo (ja sam u to doba već svašta znala skuhati pa mi to nije bila nikakva novost, možda je drugima bilo korisnije) - ali smo taj predmet u svakom slučaju svi obožavali jer je bio praktičan, nešto smo radili svojim rukama, a to je bilo drugačije od ostalih predmeta u školi.

Inače je škola imala "kabinet za domaćinstvo" u kojem je bio jedan jedini štednjak, dakle ništa posebno skupo.

[RozaGroza]

Ifigenija sin Božiji dosao je propovijedati iskljucivo Izraelu, i to sto ti u glavi imas neku viziju Isusa koji je okolo lebdio i plaho prilazio i pijancima i preljubnicima je zato sto su te cijeli zivot krivo učili. Uglavnom se druzio sa preporodenima odnosno svojim apostolima a većina ga je htjela ubit! Sama riječ SVET znaci odvojen odnosno izdvojen, i kroz cijelu Bibliju Bog razdvaja, odvojio je Nou, odvojio je Abrahama, izdvojio je Izrael, dao je zakone u kojima se esplicitno govori da ne budu poput drugih naroda i da se ne pacaju sa njima, i u zadnjim vremenima (od smrti Krista) ta se odvojenost odnosi na crkvu Kristovu, Druga Kornicanima 6:14-18 Ne dajte se staviti u jaram s nevjernicima...izidjite izmedju njih i odvojite se govori Gospodin itd itd
Uglavnom sve crkve priznaju separaciju ali kao u duhovnom smislu, ali kakva je ta separacija gdje i dalje svi izgledaju i ponašaju se kao i svijet?Nemoguće je, i tu dobro sjeda priča o trulim jabukama.
A ti separaciju temeljno ne razumijes jer ti je to nesto strano i nepoznato. Nama koji se vrtimo u tim krugovima sasvim je realna i izvjesna. Amishi koji tako žive stoljećima i neo Amishi jedni su od najsposobnijih i sredenijih društava na svijetu.
Abcd

[RozaGroza]

Krumpiric apropo mojih monologa, za razliku od većine ja se pojavim tu i tamo na temama za koje osjecam da me se direktno tiču a uglavnom imaju veze sa skolovanjem djece, i nisu to monolozi nego najčešće pogled sa druge strane koji eto nikad ne prodje ne primjecen. Teme tipa ireligioznog topica ili nevaljalog braka nisu moj par rukava I have no business there

[Beti3]

Onaj topić o braku nije o "nevaljalom" braku. Nego o tome što valja, a što ne valja u braku. Pa tako bi i tamo našla svoj par rukava. A i u najboljem braku nije uvijek sve med i mlijeko, i nekako ne bih vjerovala onome tko bi mi to tvrdio.

Ne kažem ja da svatko mora svakamo, ni ja ne otvaram ono što me ne zanima. No, što se tiče vjere i religioznosti, nekako mi se čini da i pojedinci mijenjaju svoj stav, s godinama, sa lošim ili dobrim događajima u životu...Netko tko je ateist, može postati vjernik. I obratno. Samo mijena stalna jest, zar ne?

[RozaGroza]

Ne govorim da imam savršen brak nego da neću o svojem braku pisat po forumu jer me to ne interesira. I da, poanta života i je da rastemo i učimo, mijenjamo se.

[jelena.O]

Ovo je super ideja!!

Ja sam nekoliko razreda išla u školu u inozemstvu i imali smo domaćinstvo i tehnički odgoj po jedno polugodište.
Domaćinstvo je bilo kuhanje. Škola je imala opremljenu veliku prostoriju s 4-5 kuhinja (štednjak, radne plohe, sudoper, kuhinjska pomagala). Uglavnom mi bismo spremili roladu (ne sjećam se jesmo li mi donosili brašno i neke namirnice ili nam je škola osiguravala), na kraju smo izračunavali cijenu rolade prema utrošenim namirnicama i prodavali roditeljima... Ovo je bilo izvrsno za učenje o kućnom bzdžetu, raspodejli novca i sl.Tehnički dio - to je slično kao u HR. Red pilica, red lemilica...


Za hrvatske pojmove nemoguće na nivou svih škola organizirati kuhanje ... Iako uz kreativne nastavnike štošta bi se moglo organizirati... Nisu potrebni štednjaci, možda bise mogli koristiti prostori školskih blagavaonica i sl.

jasam išla tu u školu i u vaše vrijeme, i vrijeme mojih svih sestara i braće bilo je domaćinstvo u sklopu kojeg smo prvo šivali i radili nekaj iz krpa, pasve kasnije dok nismokuhali, za kuhanje smo nosili od zdoma stvari koje su trebale bit za ručak. trebalo je donjet i koprivu ( kao za špinat) i ja nabrala vrhove , a susedi je otac posekal koprivu i to ona donesla u školu, učiteljica je ostala preneražena. Imali i prvu pomoć, sudjelovali na natjecanjima.

[cvijeta73]

kako smo od tate i vjerskog odgoja došli na ribe

[Beti3]

Treba znat.
A riba i je jedan od simbola kršćanstva, zar ne, znači da je povezana sa vjerskim odgojem. A možda i tata lovi ili voli ribe.

[Riječanka]

kako smo od tate i vjerskog odgoja došli na ribe

došla sam nakon dva dana vidjeti kako napreduje rasprava, kad ono, ne mogu vjerovati - ribe i ekologija?

[sirius]

Ribe su otplivale na posebnu temu http://forum.roda.hr/threads/75751-Kakvu-ribu-jedete

o ribama tamo,
o vjeronauku i školstvu na ovoj temi nastavite...

[frka]

oops! sorry, sirius!

[sirius]

oops! sorry, sirius!

Preselila sam .

Ljudi , RIBE su na drugoj temi !! http://forum.roda.hr/threads/75751-Kakvu-ribu-jedete

[stray_cat]

Moji kuhaju doma, sin zna samostalno kuhati neka jela, malena je jako fletna, tako je rođena, nemam ja problem sa dječjim kuhanjem. Ali imam sa školama, hrpom djece i kuhanjem. Jel itko od vas išao u školu? Jesmo li samo mi naciljali nastavnika zračnom puškom? Stavili pribadače na stolac? Skalai kroz prozor, pa ulazili kroz vrata na nastavu, kao nastavnik neće primijetiti? Jesu li ljudi zaboravili što su djeca, što je vatra, opasni predmeti? U dobi od 12 godina ja sam doma skuhala što je trebalo, ali vjerujem da na nastavi uz svoju najbolju prijateljicu ne bih imala problema da raskeljim krumpir po nečijoj stražnjici, a dečki da nas plaše vrelim uljem i tako.

Naše škole imaju problem osigurati wc papir i dovoljno mjesta za presvuć se, muka se muči sa rasporedom, vjeronaukom, tko će gdje, i sad da se još kuha i šiva dugmad?

jel ovo sa zrcnom puskom neka sala i preneseno znacenje koje ja ne razumijem ili je to neko stvarno radio? isto sa pribadacama?

to nisu sale i nestasluci, to je bolesno i sadizam, bez obzira na dob

kako to mislis da na nastavi ne bi imala problem raskeljiti krumpir po necijoj straznjici?

di si ti rasla?

[Beti3]

Ne bih se htjela miješati (ali hoću), ali i meni je nezamislivo raditi u školi to što je Ifigenija napisala.
Imala sam domaćinstvo, ali nitko nije radio nikakve pi..arije. Mislim da smo čak i kuhali. Čarape sam naučila pokrpati za 5! Tko zna, možda mi ta vještina jednom i zatreba.

[dorotea24]

ne mogu vjerovati, ali potisujem stray_cat.

[LolaMo]

Ja isto! Malo sam i u šoku, moram priznat. Zracna puska, vruce ulje wtf?
Najgore kaj smo mi napravili u cijelom nom školovanju je da smo sakrili etui za naočale profi iz povijesti i napisali prosto-duhovitu pjesmu u profesoru iz likovnog

[Peterlin]

jel ovo sa zrcnom puskom neka sala i preneseno znacenje koje ja ne razumijem ili je to neko stvarno radio? isto sa pribadacama?

to nisu sale i nestasluci, to je bolesno i sadizam, bez obzira na dob

kako to mislis da na nastavi ne bi imala problem raskeljiti krumpir po necijoj straznjici?

di si ti rasla?

Nazalost, i ja se sjecam istih stvari iz osnovne skole... i to mi je uvijek bilo vrhunac uzasa, nekom izmaknuti stolac, podmetnuti nogu i slicno. Stalno si na oprezu da ti netko ne skoci za vrat (a bilo nas je 38 u razredu - provincija). Nikad mi nije bilo fora, kao ni zimsko "sopanje" snijegom, otimanje torbi i drugo. Nije nasilje novotvorevina 21. stoljeca. Osjetila sam ja to dobro i na svojoj kozi, kao i hrpa drugih ljudi. Cim nisi s takvima, onda si protiv njih i samim tim potencijalna zrtva.

Dobro mi je bilo samo u glazbenoj skoli jer tamo su bila normalna djeca i nikome to nije padalo na pamet. U osnovnoj sam 80% vremena i snage trosila na obranu od idiota. Nazalost, moj mladji sin i dan danas dozivljava neke elemente toga.

[Zuska]

Isto iskustvo kao Ifi i Peterlin.