Pokazuje rezultate 1 do 9 od 9

Tema: Statistika dojenja?

  1. #1
    drndalica avatar
    Datum pristupanja
    Jun 2006
    Postovi
    455

    Početno Statistika dojenja?

    Pretpostavljam da je porazna ali ne mogu naći konkretne podatke - koliko nas doji? Malo više detalja - koliko ne doji, koliko do 6mj, koliko dulje... Ima li neki link? Stvarno bi voljela znati jer u svojoj okolini ne vidim dojilja, a vidim puno majki.

  2. #2

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    4,902

    Početno

    Ja znam da do 6 mjeseci doji 16 %, a do godine dana 1%...Tužno.

  3. #3

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Lokacija
    Vrbovec
    Postovi
    1,797

    Početno

    Citiraj Luna Rocco prvotno napisa
    Ja znam da do 6 mjeseci doji 16 %, a do godine dana 1%..(
    da, definitivno porazna statistika...

  4. #4

  5. #5
    buby avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2006
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    1,873

    Početno

    podaci su očajni
    ali, mi radimo na povećanju tog broja i budimo ponosne zbog toga 8)
    svaka dojilja je jedan veliki uspjeh
    i opet se iznova čudim kako par godinica (ajde, desetljeća) takve propagande (da ne duljim riječima), može uništiti, poljuljati ono jedino pravo, iskonsko

  6. #6
    india avatar
    Datum pristupanja
    Dec 2005
    Lokacija
    ZG
    Postovi
    383

    Početno

    Citiraj buby prvotno napisa
    i opet se iznova čudim kako par godinica (ajde, desetljeća) takve propagande (da ne duljim riječima), može uništiti, poljuljati ono jedino pravo, iskonsko
    upravo tako!! kako se brzo usahnulo ono što je savršeno funkcioniralo pola milijarde godina...

  7. #7
    VedranaV avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    2,261

    Početno

    Nije samo do marketinga, iako je i on odigrao ogromnu ulogu (http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...2ID=&Show=2216):

    I do ovoga je (http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...2ID=&Show=2214):

    "Ako pogledate medicinske udžbenike s početka 20. stoljeća, naći ćete brojne pokušaje da se dojenje učini znanstvenim i egzaktnim. Odavde su stvari krenule loše." Uzrok tome, kaže M. Renfrew, velikim dijelom leži u strahu i nepovjerenju koje znanost ima u prirodni proces dojenja. Pogotovo se činjenica da majka može staviti dijete na dojku i istovremeno raditi nešto drugo, te da dijete može samo otpustiti dojku kad mu je dosta, činila nesređenom i neegzaktnom. Medicinski/znanstveni model zamijenio je ovu prirodnu situaciju preciznim mjerenjem, primjerice, koliko mililitara mlijeka bi dijete trebalo popiti u svakom podoju, koje je poremetilo prirodnu usklađenost majke i djeteta te uvelo hranjenje na bočicu kao normu.

    Stope dojenja počele su opadati nakon Prvog svjetskog rata, kad su žene počele ostavljati djecu kod kuće i odlaziti na posao uslijed emancipacije i pogibanja muškaraca na bojištu te u još većoj mjeri dolaskom Drugog svjetskog rata, kad je još više žena počelo raditi izvan doma.

    "Tu je i prvi val feminizma", kaže Renfrew, "koji se utisnuo u opću svijest početkom šezdesetih, potaknuo žene da se odmaknu od svoje djece i počnu živjeti vlastiti život. I tako je element koji je mogao pomoći – međusobna ženska potpora, zapravo stvorio situaciju u kojoj su se nakratko izgubile čak i intelektualke, angažirane i osviještene žene koje su mogle posumnjati u ovakav stav. Posljedica je opadanje vjere u dojenje, razumijevanja njegove važnosti i sposobnosti zdravstvenih radnika da ga podrže. Naravno, sve se ovo događalo istovremeno s tehnološkim razvojem adaptiranog mlijeka i lakom dostupnošću formule."

    Medikalizirani porod

    Prije Drugog svjetskog rata, trudnoća, porod i kao slijed toga, dojenje, bili su dio svakodnevnog života. Žene su rađale kod kuće, uz asistenciju i potporu izučenih babica koje su i same bile dio zajednice, a potom su dojile uz poticaj obitelji i prijatelja.

    Izdvajanje porođaja iz zajednice i njegovo premještanje u bolnice dovelo je do medikalizacije ženinog reproduktivnog života. Životni događaji pretvoreni su u medicinske probleme, a tradicionalno znanje zamijenjeno je znanstvenim i tehnološkim rješenjima. Ova je medikalizacija rezultirala nizom intervencija koje su ozbiljno narušile ženino samopouzdanje u vlastitu sposobnost da začne i iznese zdravo dijete, rodi ga i potom hrani.

    Niz izgleda otprilike ovako: bolnice su institucije, neosobne su i nužno se moraju pridržavati rasporeda i propisanih procedura. Kako bi bolnica funkcionirala bez smetnji, pacijenti po mogućnosti moraju biti mirni i nepokretni. Za rodilje je to značilo ležeći položaj u krevetu, a to je neprirodni položaj koji je usporavao trudove te ih činio neučinkovitima i mnogo bolnijima.

    Kako bi "ispravili" te umjetno izazvane nefunkcionalne trudove, liječnici su razvili niz lijekova (najčešće sintetskih hormona poput prostaglandina i sintocina), tehnologija (poput kliješta i vakuuma) i procedura (poput epiziotomije) da bi ubrzali proces. Umjetno ubrzavanje trudova dodatno je uvećalo bol te su razvijeni lijekovi protiv bolova. Neki od njih su toliko jaki da je majka često u nesvijesti ili teško omamljena u trenutku poroda te nije u stanju novorođenčetu ponuditi dojku.

    Svi analgetici prolaze kroz posteljicu, stoga novorođenče možda nije pri svijesti čak i ako majka jest ili je pak toliko omamljeno da su mu nagon traženja dojke i koordinacija mišića, potrebna da prihvati bradavicu, znatno smanjeni.

  8. #8
    zutaminuta avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2014
    Postovi
    6,340

    Početno

    Bebama daju dude prvi dan. Rezultat: dijete ne nacicava. Dijete discipliniraju sa rasporedom svaka tri sata najviše 20 min. Rezultat: ne uspostavlja se odnos ponuda potražnja. Zatim bebu nude čajevima što dodaje ulje na vatru u pogledu ne traženja cice, ne učenja pravilnog hvata i smetnji u crijevima. Dolazi neinformirano osoblje ili rodbina i zaključuju da dijete ne dobiva na težini. (Za očekivati je uz praksu duda-čaj-raspored.) Daje se adaptirano mlijeko. Majka prestaje s dojenjem jer dijete ne želi cicati.
    Pet tisuća vrsta sisavaca na ovoj planeti nema problema s dojenjem, nego ljudi najpametniji od svih, ne mogu dojiti djecu.

  9. #9
    stanam avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2009
    Lokacija
    Slavonija
    Postovi
    331

    Početno

    U lokalnom rodilistu sve vrvi od Rodinih plakata o dojenju i sos telefona. Nitko to uopce ne gleda. Kad sam jednoj mami predlozila da nazove gledala me sva u cudu. Sestre se trude oko dojenja ali mislim da je 24-satni rooming in koji to ustvari nije problem. Bar u rodilistu. A nakon rodilista uh. Jako puno mama koje sam srela uopce ne doji. Jako je slaba podrska nakon rodilista. Ped ti propisuje adaptirano jer beba ne dobije 600 g vec 500 g u mjesec dana. Grupa za dojenje postoji ali nisam nikad bila - mozda bih trebala da vidim sto se ustvari dogadja. Ja dojim vec 10 godina i prestat cu kad najmladja to bude htjela.

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •