Stranica 1 od 3 123 PosljednjePosljednje
Pokazuje rezultate 1 do 50 od 104

Tema: o ADHD - Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću

  1. #1
    andrij avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Split
    Postovi
    315

    Početno o ADHD - Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću

    Poremećaj pažnje-ADHD
    Liječenje poremećaja pažnje ponekad ima i popratne pojave

    Bolovi u trbuhu, gubitak težine i nesanica samo su neki od popratnih pojava lijekova za poremaćaj pažnje (ADHD-engl.
    Attention Deficit Hiperactivity Disorder-poremećaj pažnje s hiperaktivnošću). Obično su prisutni samo u početku prilikom privikavanja na novu terapiju, ali ne uvijek. Za neku djecu, borba s nuspojavama je stalna.
    ADHD karakterizira ga nemogućnost održavanja usmjerene pozornosti, impulzivnost i hiperaktivnost.
    Takva djeca su vrlo glasna, konstantno u pokretu, često se bave i opasnim aktivnostima te često grubo i nepristojno odgovaraju odraslima. Druga grupa, u kojoj se vrlo često nalaze ženska djeca, obuhvaća tzv. "tihe sanjare". Takva djeca gube stvari, ne mogu raditi samostalno, ne završavaju svoje zadatke i često budu izgubljena u vlastitim mislima.
    Procjene znanstvenika kreću se od 1-20% djece ispod 18 godina kod kojih se pojavljuje ADHD. Opće prihvaćena procjena je da se tu radi o 3-5% djece, što otprilike predstavlja jedno od troje djece s ADHD-om u učionicama od 30 učenika. Poremećaj je češći kod dječaka nego kod djevojčica.

    Želučane tegobe

    Uzimajte tablete uz hranu
    Potičite zdravu prehranu
    Promijenite vrijeme obroka
    Glavobolje

    Uvijek uzimajte tabletu uz hranu
    Raspitajte se o dugodjelujućem lijeku
    Promijenite terapiju ukoliko vam ne odgovara
    Problemi sa snom


    Ne dozvoljavajte djetetu da pije kola pića
    Zabranite noćne šetnje
    Izbjegavajte tablete za spavanje

  2. #2
    andrij avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Split
    Postovi
    315

    Početno

    Rizični faktor za poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću


    Prijevremeno rođena i djeca niske porođajne težine imaju i do 3 puta veći rizik za razvoj hiperkinetskog sindroma

    Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (u daljnjem tekstu ADHD, od engl. naziva Attention Deficit Hiperactivity Disorder) predstavlja jedan od najčešćih neurobioloških poremećaja u djece. ADHD se u literaturi može naći i pod nazivom "hiperkinetički sindrom" ili "minimalna cerebralna disfunkcija". Češći je kod dječaka.


    Osnovne karakteristike tog poremećaja su:

    nemogućnost održavanja usmjerene pozornosti
    impulzivnost
    hiperaktivnost.

    Tim danskih znanstvenika je uspoređivanjem medicinske dokumentacije 834 djeteta sa dijagnosticiranim ADHD-om i 20,100 djece bez tog poremećaja rođenih između 1980. i 1994. godine, došao do slijedećih rezultata.

    Djeca rođena između 34. i 36. tjedna trudnoće imaju 70% veću vjerojatnost za razvoj ADHD-a od djece rođene na termin (od 38.-42. tjedna). Djeca rođena prije 34. tjedna imaju čak 3 puta veći rizik za razvoj navedenog poremećaja.

    Također su došli do podatka da i djeca rođena na termin, ali niske porođajne težine isto imaju povećani rizik za razvoj sindroma hiperaktivnosti. Djeca porođajne težine od 1500 do 2499 g imaju 90% veću vjerojatnost, a za djecu tešku između 2500 i 2999 g vjerojatnost je 50% veća u odnosu na djecu iznad 3000 g porođajne težine.

    Od 834 djeteta sa ADHD-om, 90% su bili dječaci. Dijagnoza je obično bila postavljena u dobi od 2. do 18. godine života. Također kao rizične faktore zamijetili su još i: samohrano roditeljstvo, lošu ekonomsku situaciju obitelji te mlade roditelje.

    www.sciencedaily.com

  3. #3
    andrij avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Split
    Postovi
    315

    Početno

    Stres u trudnoći oštećuje mozak bebe

    Stres tijekom trudnoće može oštetiti dio mozga zaduženog za emocije
    Dr Katharina Braun sa Sveučilišta Magdeburg, Njemačka zajedno s kolegama sa Sveučilišta Jerusalem, Izrael proučavala je posljedice stresa na trudnim miševima. Ukoliko su doživjeli stres tijekom posljednjeg tromjesječja trudnoće, potomstvo je imalo slabije razvijene nervne veze u dva područja mozga odgovorna za kontrolu emocija-orbitofrontalni i cingularni corteks.

    Dječaci su više skloni pojavi hiperarktivnosti povezanom s poremećajem pažnje (ADHD) nego djevojčice, koje razvijaju depresiju, za koju se zna da je povezane s oštećenjima hipokampusa.

  4. #4

    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Postovi
    3,810

    Početno

    Imate li iskustva s lijekovima za hiperaktivnost, kojima i kakva su. Može i iz druge ili treće ruke... samo da je istina.
    I da li je netko od hiperaktivaca uzimao Singulair? To je lijek za astmu na kojem piše da ima nuspojavu hiperaktivnost - preporučili nam na Srebrnjaku, vele da nema veze. Prijateljičin sin je uzimao, bilo je sve ok, ali on nije hiper.

  5. #5
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,966

    Početno

    Andrij, ne znam gdje si iskopala gornje tekstove, ali su više nego očito američki. Radi se o slijepom vjerovanju Amerikanaca u hiperaktivnost puno prije bilo kakve znanstvene utemeljenosti stvarnog problema. Nigdje drugdje u svijetu brojke nisu tako velike i baš nigdje osim u Americi nije toliki nesrazmjer između udjela dječaka i djevojčica s dijagnosticiranim ADHD-om.
    Svima koji ovo čitaju predlažem oprez, jer ako ovaj način razmišljanja uzme maha - i vaše dijete (ni krivo ni dužno ni bolesno) može završiti na ritalinima.

  6. #6
    andrij avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Split
    Postovi
    315

    Početno

    Citiraj Davor prvotno napisa
    Andrij, ne znam gdje si iskopala gornje tekstove, ali su više nego očito američki. Radi se o slijepom vjerovanju Amerikanaca u hiperaktivnost puno prije bilo kakve znanstvene utemeljenosti stvarnog problema. Nigdje drugdje u svijetu brojke nisu tako velike i baš nigdje osim u Americi nije toliki nesrazmjer između udjela dječaka i djevojčica s dijagnosticiranim ADHD-om.
    Svima koji ovo čitaju predlažem oprez, jer ako ovaj način razmišljanja uzme maha - i vaše dijete (ni krivo ni dužno ni bolesno) može završiti na ritalinima.
    imaš link na stranicu ... a ostalo je sve sa www.mojdoktor.hr.

    a ja predlažem da roditelji čitaju , traže i uspoređuju i koliko znam svaki roditelj MOŽE odbiti terapiju i potražiti DRUGO mišljenje i to na trošak države.

  7. #7
    andrij avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Split
    Postovi
    315

    Početno

    http://www.ritelefax.hr/stalnerubrike.asp?ib=563&sr=23
    Ritalin - recept za rak (2)
    Ritalin se oduvijek dizao u nebesa. (Lijek za treći milenij?) Osim djelovanja na dječju hiperaktivnost, propagira se i njegova navodna sposobnost aktiviranja skrivenih moždanih potencijala. Naravno, UZ KEMIJSKO KORIGIRANJE ODREĐENIH NERAVNOTEŽA U MOZGU. Dakako da takva opasna zadiranja nikada ne donose dobro. Pa ni ovaj put. Čak i proizvođač lijeka navodi da je dugoročna efikasnost lijeka KRAJNJE UPITNA. I stvarno, dobar dio djelovanja pripisuje se PLACEBO-EFEKTU. Odnosno, pukom vjerovanju u djelotvornost No, to ne znači da će štetne posljedice biti išta manje.

    Već sam način djelovanja Ritalina je zastrašujuć. VRLO JE SLIČAN KOKAINU. Po izazivanju ovisnosti, ali i po nekim drugim svojstvima. Skeniranje mozga djece, koja koriste Ritalin, ukazuje na povećanu produkciju dopamina. (Vjeruje se da hiperaktivna djeca imaju niske vrijednosti dopamina. PA IH SADA TREBA POVEĆATI.) Isto se dešava i kod kokaina. Nedužna djeca vjerovatno ne znaju da će ih preparat «smirivati» danju, ALI I POJAČANO STIMULIRATI NOĆU. MOŽDA ZBOG TOGA NEĆE MOĆI NORMALNO SPAVATI. Prema specijalnom upozorenju proizvođača, odvikavanje od lijeka, pogotovo nakon dugotrajne upotrebe, treba provoditi uz osobiti oprez. Zapažene su psihoze i depresije, kao simptomi odvikavanja. ODNOSNO, NASTALE OVISNOSTI. (Oko 6% tretirane djece postaje psihotično već i tijekom terapije, ČESTO S HALUCINACIJAMA I PARANOJAMA.) Brojni slučajevi samoubojstava registrirani su nakon prestanka uzimanja Ritalina. Jedna mala studija UKAZALA JE NA RAZVOJ MOŽDANE ATROFIJE KOD BAREM POLOVICE ODRASLIH OSOBA, TRETIRANIH PSIHOSTIMULANSIMA. Znate, Ritalin nije ni vitaminski pripravak niti preslatki bonbon. Prije bi ga mogli nazvati vrlo opasnim otrovom.

    Napadi vrlo slični epileptičnim predstavljaju jednu od najozbiljnijih nus-pojava kod korištenja Ritalina. Rizik je oko 3%. Izgleda da je u pitanju aktiviranje nekog ranijeg tinjajućeg procesa. (Podsjećam da se bolesni procesi UVIJEK aktiviraju pod utjecajem nekih otrova, stresa ili sličnog. A NIKADA bez razloga.) Još dramatičnija je mogućnost upale moždanih arterija. KOD JEDNOG OSMOGODIŠNJEG DJEČAKA TO JE DOVELO DO MOŽDANOG UDARA. Ništa čudno, znajući da se to dešava kod upotrebe amfetamina, a metilfenidat (aktivna tvar u Ritalinu) KEMIJSKI JE VRLO SLIČNA AMFETAMINIMA. Touretteov sindrom zahvaća svako deseto tretiranom dijete. Manifestira se putem čudnih tikova, SVE POD UTJECAJEM NASTALIH MOŽDANIH PROMJENA.

    Prema analizama američkih liječnika, RITALIN ČAK USPORAVA DJEČJI RAST. (Naravno, ima nas većih i manjih, ali loše je kada se to regulira kemikalijama.) Navode se dva moguća razloga. Možda je u pitanju neuhranjenost, JER RITALIN NERIJETKO POTISKUJE APETIT I DOVODI DO ANOREKSIJE. Drugi razlog otkriven je tek nedavno. Naime, metilfenidati imaju snažan utjecaj na hipofizu, a UPRAVO HIPOFIZA KONTROLIRA HORMONE RASTA. Štaviše, hipofiza ima i puno drugih funkcija, pa će šteta biti višestruka. Od ostalih nus-pojava, registrirani su vrtoglavica, povraćanje, glavobolja, kožni osip, hipertenzija i probavni problemi. U stručnom časopisu Toxic Psychiatry doslovno piše da duža upotreba STVARA HIPERAKTIVNOST. Znate, to smo inače htjeli iskorigirati.

    Eto, za «smirivanje» će trebati platiti prilično visoku cijenu. Svjestan sam da to neće obeshrabriti zagovornike preparata. Naročito one koji su navikli da se truju lijekovima za svaku sitnicu. I koji neće propustiti priliku da otruju i druge. (Na kraju, možda smo uipak dobili mirno i poslušno dijete. Medicina ispunjava mnoge skrivene želje. Zar nije to lijepo?) Kritičnije nastrojeni zacijelo će primijetiti da IQ ispitivanja kod korisnika lijeka NE POKAZUJU NIKAKAV NAPREDAK NA INTELEKTUALNOM PLANU.

  8. #8
    andrij avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Split
    Postovi
    315

    Početno

    http://www.ritelefax.hr/stalnerubrike.asp?ib=562&sr=23
    Ritalin - recept za rak (1)
    Kada sam nedavno napisao nekoliko rečenica o Ritalinu, mislio sam da je njegova potrošnja kod nas zanemariva. Izgleda da sam se prevario. Broj pristiglih poruka brzo me je uvjerio da je ova pošast i kod nas uhvatila korijene. Ukratko, uznemireni roditelji u panici se pitaju: ZAR JE TO BAŠ TOLIKO ŠTETNO? Zapravo, trebat će puno prostora da vam objasnim u kakvu pogibelj gurate dijete pokušavajući ga «smiriti» putem Ritalina.

    Za one koji ne znaju, Ritalin je vrlo popularan preparat. Namijenjen je smirivanju hiperaktivne djece. Odnosno, olakšava život roditeljima i učiteljima, KOJI NE ZNAJU KAKO POSTUPATI S (PRE)ŽIVOM DJECOM i koji, ZBOG OSOBNOG KOMODITETA (A NE ZA DJETETOVO DOBRO) TO SREĐUJU PUTEM KEMIKALIJA. I TO, VRLO OTROVNIH KEMIKALIJA. Uostalom, da li je hiperaktivno dijete uopće bolesno? Slijedeći istu logiku, mogli bi reći da i previše mirno dijete treba podvrći medikamentima. DA MALO ŽIVNE. To ni izdaleka nije sve. Ima i prevelike i premale djece. Ima i one, koja počnu govoriti puno prije ostalih. Znate, to su sve odstupanja od normale. I uvijek će se naći farmaceutska kuća sa spasonosnim rješenjem.

    Simptomi hiperaktivnosti revidirani su više puta. Barem prema kriterijima Američke psihijatrijske asocijacije. Naslućujete, je li? Novi kriteriji znače i sve više dijagnosticiranih slučajeva. KOJE TREBA LIJEČITI. Dakle, što bi dijete trebalo činiti, da ga liječnička struka proglasi bolesnim? Ne sluša pozorno, u brzini dosta griješi, teško se drži reda, slabo organizira zadane obaveze, gubi stvari i igračke, vrti se u stolici (kada se zahtjeva mirnoća), napušta mjesto u učionici za vrijeme nastave, svuda se penje i trči (čak i na neprimjerenim mjestima), govori više od ostalih, odgovara prije nego je saslušao cijelo pitanje, teško čeka svoj red u igri, prekida druge u razgovoru ili igri. REKLI BI DA TAKVO DIJETE IMA «CRVE U GUZICI».

    Ako i vaše dijete ima ovakve simptome, MORATE BITI SVJESNI DA JE, PO MEDICINSKIM KRITERIJIMA, BOLESNO. Možda će zaraziti i druge. Uostalom, zašto bi trpili nepodopštine i kraval u kući, kada farmaceutska kuća Novartis ima djelotvorno sredstvo za normalizaciju? Zašto da vas učiteljica neprestano upozorava da je dijete nemoguće? Što će reći rodbina i susjedi? ZAR NIJE TO UVOD U KRIMINAL, DROGU I ALKOHOL?

    Milijuni djece širom svijeta koriste Ritalin. Smirivanje na globalnom nivou, zar ne? Istovremeno, NITI JEDAN PREPARAT NIJE IZAZVAO TOLIKO SUDSKIH TUŽBI KAO RITALIN. Zato što ranije zdrava djeca postaju bolesna. Recimo, SADA SE POUZDANO ZNA DA RITALIN MOŽE IZAZVATI RAK JETRE. A dugi niz godina to se nije znalo. Ili nije dopiralo do javnosti. Iz jednostavnog razloga. ISPITIVANJA NA KANCEROGENOST NEKADA NISU BILA OBAVEZNA. No, rezultati eksperimenata na miševima više se nisu mogli zataškavati. Pojava zloćudnih hepatoblastoma na mišjim jetrama primorala je proizvođača da upozori potencijalne korisnike. Na specifičan način. KAKO JE OVA VRSTA RAKA NAJČEŠĆA KOD DJECE DO ČETVRTE GODINE, NE PREPORUČA SE KORIŠTENJE RITALINA U PRVIH ŠEST GODINA ŽIVOTA. Još dvije godine «rezerve». Vrlo humano, zar ne? Prema nekim analizama, to nije previše utjecalo na potrošnju. Dapače, PROSJEČNA DOB KORISNIKA RITALINA JOŠ VIŠE SE SNIZILA. Da li se i tu primjenjuje ono zlatno medicinsko pravilo da bolest valja liječiti u najranijoj fazi, jer je tada izlječenje izvjesnije? A DA PRVU DOZU UŠTRCAMO KOD ROĐENJA? Preventive radi, da spriječimo kasnije divljanje.

    Mnogi sumnjaju u postojanje svojevrsne ortačke veze između Američke psihijatrijske organizacije i farmaceutskog giganta Novartisa. Iako je to skoro nemoguće dokazati, sve «labaviji» kriteriji za dijagnosticiranje dječje hiperaktivnosti vjerovatno imaju vezu samo s profitom. A ne sa zdravljem. Uopće ne sumnjam da će broj «oboljelih» rasti do neba. RITALIN, KAKVO OTKRIĆE!

  9. #9
    andrij avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Split
    Postovi
    315

    Početno

    http://www.ritelefax.hr/stalnerubrike.asp?ib=564&sr=23
    Malo šećer, malo aditivi
    O uzrocima dječje hiperaktivnosti moglo bi se dosta raspravljati. Da se razumijemo, ja uopće ne mislim da je to bolest. A još manje mislim da je treba liječiti otrovnim lijekovima. No, činjenica je da se hiperaktivna djeca ne rađaju. Hiperaktivnost se, POD NEKIM OKOLNOSTIMA, razvija kasnije. Dakle, što pokreće promjene u ponašanju? Po svemu sudeći, ključnu ulogu igraju otrovi.

    Kontinuirano unošenje olova i žive (recimo, putem hrane ili amalgamskih plombi) naročito je opasno za dječji mozak u razvoju, puno više nego kod odraslih. Kao posljedica, razvijaju se raznoliki neurološki poremećaji, pa i hiperaktivnost. Naglašavam da su neke vrste morskih riba poznate po visokim koncentracijama teških metala. 50% amalgamskih plombi čini živa.

    Neke druge toksične supstance još su raširenije, jer se, uz zakonski blagoslov, NEŠTEDIMICE DODAJU U HRANU. Prehrambena industrija ih se neće tako lako odreći, BEZ OBZIRA NA OZBILJNE ZDRAVSTVENE POSLJEDICE. U londonskoj bolnici Great Ormond Street napravili su ispitivanje na osamdesetak hiperaktivne djece, kojoj su davali hranu bez ikakvih aditiva. NAKON 3 TJEDNA STANJE SE BITNO POPRAVILO KOD NJIH 80%. Suvišno je spominjati da «terapija» nije obuhvaćala Ritalin. No, neka djeca su kasnije nastavila sa starom «aditivnom» praksom. SIMPTOMI HIPERAKTIVNOSTI VRATILI SU SE PARALELNO S TOKSIČNOM HRANOM. Sada neću razmatrati što je opasnije, natrijev benzoat, ortofosforna kiselina ili umjetna boja šumskih malina. Sve je opasno i JEDINI SPAS JE IZBJEGAVANJE HRANE SA SUMNJIVIM SASTOJCIMA.

    No, cijela priča ne završava s aditivima. Istraživanja su pokazala da hiperaktivna djeca ne toleriraju barem jednu vrstu hrane (koja nije tretirana aditivima). Takva hrana im ne uzrokuje samo promjene u ponašanju, nego i druge simptome. Najčešći su bolovi u trbuhu, nadutost i glavobolje. Puno toga može pokrenuti lavinu problema, ALI NAJČEŠĆE SU TO PŠENICA, MLIJEKO, ČOKOLADA I NARANČE. O povezanosti šećera (bijelog ili smeđeg, svejedno) i hiperaktivnosti govori se već odavno. Naročito su u tome glasni makrobiotičari. No, samo neke studije to i potvrđuju. Naravno, to ni izdaleka ne znači da je zašećerena hrana zdrava.

    Izbjegavanje problematičnih namirnica čini se kao najrazumnije rješenje. Nažalost, mnogi mu nisu skloni, jer im to umanjuje svakodnevne užitke. Slijedeća metoda po vrijednosti je suplementacija. Recimo, ustanovili su da je antisocijalno i nasilničko ponašanje zatvorenika uvelike povezano sa slabom prehranom. Multivitamini u obliku tableta dovode do znatnog poboljšanja. Prema jednoj studiji, VITAMIN B6 REDUCIRA HIPERAKTIVNOST BOLJE OD RITALINA. Pokušavalo se i s koktelom vitamina B6, magnezija i kalcija. Uloga esencijalnih masnih kiselina (EMK) na hiperaktivnost još uvijek nije u cijelosti potvrđena. Ono što se zna je da većina hiperaktivne djece pokazuje simptome niskih vrijednosti EMK-frekventan osjećaj žeđi, često mokrenje, suha kosa i koža. Od biljnih pripravaka, najviše se koristi ekstrakt kore francuskog bora (Pycnogenol).

    I manje modifikacije životnih prostora mogu biti od koristi. Tako, smirujuća ružičasta boja zidova ili prekrivanje grubog poda tepihom smiruju agresivnost. U jednoj školi na Floridi postigli su odlične rezultate uklanjanjem fluorescentne rasvjete.

    Postupanje u nekim američkim školama ne nudi puno mogućnosti izbora. HIPERAKTIVNA DJECA MORAJU BITI «SMIRENA» U NAJKRAĆEM ROKU. Oni koji to odbiju, bit će prisiljeni putem suda. SVE PODSJEĆA NA POLITIKU CIJEPLJENJA. Naravno, proizvođači lijekova likuju. Osim Ritalina, pojavili su se i mnogi slični preparati – Adderall, Concerta, Focalin, Metadate CD, Cylert... (CYLERT JE NAROČITO POGUBAN ZA JETRU.) Za vašu informaciju, nedavno je antisocijalno ponašanje kod djece službeno promovirano u bolesno stanje. Nove kemikalije zdušno se miješaju. U svakom slučaju, djecu treba izliječiti.

  10. #10
    sorciere avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zagabria
    Postovi
    9,151

    Početno

    Otvoreno

    08.12.2006 20:40

    HIPERAKTIVNI SANJARI Marko Ferek od problematičnog djeteta otkrio svoj sretni put
    U školi nisu shvatili da sam drukčiji od drugih
    Autor Sanja Baković





    Ja sam Marko Ferek. Onaj koji se provlačio kroz školu. Teško sam svladavao gradivo, koncentracija mi je bila slaba, bio sam nepažljiv, puno sam sanjario i bio hiperaktivan - opisao je sebe u knjizi "Hiperaktivni sanjar - drugačiji, lošiji bolji" 27-godišnji Marko Ferek.

    Lud ili normalan
    Nekad bojažljivi i nesigurni mladić, kojemu je u gimnaziji profesorica hrvatskog rekla da se vrati u osnovnu školu jer je "na razini Crvenkapice", uz pomoć supruge Nikoline napisao je knjigu nakon preokreta otprije pet godina. Dok je studirao ekonomiju u Dubrovniku, prijatelj mu je natuknuo da ima simptome ADHD-a, deficita pažnje ili hiperaktivnog poremećaja. Istraživši odmah na internetu sve o ADHD-u, Marko se činilo da čita vlastiti životopis. Tog se dana ponovno rodio.

    - Pomislio sam: sad konačno postajem ili lud ili normalan. Prije otkrića da imam poremećaj pažnje, sve u mom životu bilo je mutno i mračno. No, shvatio sam da nisam kriv što sam drukčiji. Kako sam čuo da u Americi postoji lijek za ADHD, želio sam ga nabaviti - kaže Marko.

    Lijek Ritalin, nakon kojeg su djeca mirna i poslušna, izaziva ovisnost, to je stimulans sličan kokainu. Marko je shvatio da mu nije potreban. Izabarao je drugi put. Prije godinu i pol osnovao je udrugu Buđenje, koja ima oko 500 članova iz cijele Hrvatske, uglavnom roditelja i djece s ADHD poremećajem. O svojem je iskustvu već održao pedesetak predavanja diljem Hrvatske, roditeljima i natavnicima, te na stručnim skupovima.

    Sto vulkana
    - Moj cilj je da pokažem svijetu da se zapravo ne radi ni o kakvom poremećaju, kako ga nazivaju liječnici. Bio bih sretan da se osobe koje su prošle iskustvo slično mojemu zovu hiperaktivni sanjari. Kada sam shvatio da nisam kriv što sam drukčiji, našao sam zaspalog sebe i energiju sto vulkana. Emotivni žar koji sanjari imaju omogućuje im jaku koncentraciju, no samo u stvarima koje ih doista zanimaju - ispričao nam je Marko.




    Genijalci i umjetnici
    Simptome ADHD-a pokazivali su i Thomas Edison, Albert Einstein, Beethoven, Isaac Newton i Leonardo da Vinci. Da su ih liječili tabletama i umrtvili u njima emotivni žar i hiperaktivni istraživački duh, nikada ne bi bilo njihovih genijalnih djela i izuma kojima su zadužili čovječanstvo. Za Edisona je učitelj mislio da je glup pa ga je majka ispisala iz škole, a Einstein je u školi bio nepažljiv i zamišljen, kasno je progovorio i sporo učio.

  11. #11
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,966

    Početno

    E, upravo TO je problem. Darovitost u mnogome ima sličnosti u "simptomima" s ADHD-om, ali je po svemu ostalome potpuno različita stvar. Jednima treba podrška da bi uopće ostali u kolosjeku, a drugima je potrebno više poticaja jer se inače smrtno dosađuju.
    Očito se nitko ne pita što bi bilo od gore spomenutih genijalaca da su ih šopali ritalinima.

  12. #12
    Zoila avatar
    Datum pristupanja
    Mar 2005
    Lokacija
    u sredistu elferingeworta
    Postovi
    466

    Početno

    Davore, slazem se, no da upotpunim odgovor: kako sam ja shvatila svu silu literature koje sam o tome citala, ADD ili ADHD nastaje kada dodje do vece razvijenosti desne hemisfere mozga dok je lijeva hemisfera ostala manje razvijena. Desna je odgovorna za prostorne relacije, vizualne percepcije, i jos mnogo toga, a lijeva je vise za red, koncentraciju, pisanje i citanje u klasicnom smislu itd. Daroviti ljudi mogu imati jace izrazenu desnu hemisferu mozga, no nije nuzno da je ljeva manje razvijena, tu postoji cijeli jedan spektar mogucnosti, sto za ADD/ADHD, sto i za darovitost. Zbog toga, cesto se dogadja da neka darovita osoba koja je vise vizualna (tj. desnohemisferac) ima elemente ADD-a kada se bavi onome sto ju ne zanima. Isto tako, postoji i daroviti ljudi koji ne da imaju elemente ADDa, nego imaju ADD. To sto netko ima ADD ili ADHD ne iskljucuje mogucnost darovitosti, no isto tako ne garantira mogucnost darovitosti, dvije su spektre u pitanju.

    Jesam se zapjetljala u izrazavanju, sve je to lijepo objasnjeno u knjizi Right Brained Children in a Left Brained World!

    Vezi knjige od Fereka - zavrsila sam ju ovaj vikend, svaka mu cast, prekrasno je napisana, i dodajem ju na svoj skroman popis knjiga koja su me odusevile. Ovo je jos jedna knjiga koju svaki ucitelj mora procitati! Ima puno vise pjesnicke slobode i nije tolko strucna/znanstvena kao Right Brained children in a Left Brained World, ali to se podrazumjeva buduci je knjiga autobiografija a ne udzbenik.

  13. #13
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,966

    Početno

    Kako vrijeme prolazi, neke ideje se kristaliziraju, a neke se zamućuju. Autizam je jedna ideja koja se konačno krenula kristalizirati, a kao posljedica kristalizacije je da roditelji autistične djece više nikako nemaju opravdanje za zanemarivanje svoje djece.
    ADD, a posebno ADHD je područje u kojemu ne vidim pozitivne pomake. Bez obzira radilo se o djeci koja imaju oštećenja izazvana hipoksijom ili ozljedama, ili su jednostavno darovita - trpaju se sva u isti koš. Vjerojatno se radi o nadi da postoji nekakva čarobna pilula koja uklanja simptom poremećaja pažnje koja bi svu tu djecu dovela u "normalan" kolosjek, bez obzira na uzrok problema.
    Jedina pilula koja već danas sve to može zove se placebo. Najizraženiji učinak je na roditelje, koji njenom primjenom dobiju utisak da su nešto napravili.

    Treba imati u vidu da je u dječjoj populaciji oko 10% djece s posebnim potrebama, od kojih veliku većinu čine zanemarena i kulturalno deprivirana djeca. Prije 100 godina u eri nesputanoj "politički ispravnim" kategorizacijama, većinu te djece zvali bi neodgojenim divljacima. Stvarna situacija je da se roditelji ne bave tom djecom i da su im djeca uglavnom teret. Treba samo zamisliti sjaj u oku takvog roditelja (ali i odgojitelja, nastavnika...) kada mu opišu prednosti ritalina u svrhu pacificiranja malog divljaka. Savršeno

  14. #14
    Zoila avatar
    Datum pristupanja
    Mar 2005
    Lokacija
    u sredistu elferingeworta
    Postovi
    466

    Početno

    Stvarna situacija je da se roditelji ne bave tom djecom i da su im djeca uglavnom teret. Treba samo zamisliti sjaj u oku takvog roditelja (ali i odgojitelja, nastavnika...) kada mu opišu prednosti ritalina u svrhu pacificiranja malog divljaka. Savršeno
    uf, jeste. Zato umjesto ritalina u usta dijeteta treba dati literaturu u ruke roditelja i ucitelja - i zato Fereku svaka cast, i za knjigu i za predavanja koje drzi po Hrvatskoj. No opet nazalost, uvijek postoji taj postotak populacije koje se ne da prosvjetliti/preodgajati bez obzira na sve... to vidim vec iz susjedstva, gdje je jedna mama ocajna jer je njeno dijete hiperaktivni sanjar, a vratila mi je sve sto sam joj posudila na tu temu - netaknuto. Naravno, zgrozila se kad sam joj predlozila da ode s dijetetom na testiranje kod T. Sever (sta ce maltretirati dijete), i sljepo vjeruje otrovne rijeci uciteljice svog dijeteta (da je neposlusan, nemiran, treba ga disciplinirati...). Sad mali vec ima vecina dvojki i trojki u skoli, a bistar je - stvarno je, i ima potencijala...

  15. #15

    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Postovi
    3,810

    Početno

    Mi nažalost umjesto umjesto hiperaktivnog sanjara imamo rastresenog divljaka . Ne mislim da je nemoguće s njim (u 1. razredu) svaki dan sjediti po 2-3 sata za ono malo zadaće, ali kad svaki dan strepim da li je u školi nekog tresnuo zato što ga je ovaj zadirkivao (a naravno da zadirkuju upravo onog tko na to burno reagira, a na nesreću je glavu veći od svih) - to mi je koma. Ne mogu si zamisliti što bi bilo kad bi netko od klinaca (bilo moj bilo drugi) izašao s posljedicama iz takvog sukoba. Pa mi se čini da je bolje da dobije neki lijek nego da završi u specijalnoj školi s klincima koji će mu biti krasan primjer kako se (ne) treba ponašati.

  16. #16

    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Postovi
    3,810

    Početno

    Mi nažalost umjesto umjesto hiperaktivnog sanjara imamo rastresenog divljaka . Ne mislim da je nemoguće s njim (u 1. razredu) svaki dan sjediti po 2-3 sata za ono malo zadaće, ali kad svaki dan strepim da li je u školi nekog tresnuo zato što ga je ovaj zadirkivao (a naravno da zadirkuju upravo onog tko na to burno reagira, a na nesreću je glavu veći od svih) - to mi je koma. Ne mogu si zamisliti što bi bilo kad bi netko od klinaca (bilo moj bilo drugi) izašao s posljedicama iz takvog sukoba. Pa mi se čini da je bolje da dobije neki lijek nego da završi u specijalnoj školi s klincima koji će mu biti krasan primjer kako se (ne) treba ponašati.

  17. #17
    Zoila avatar
    Datum pristupanja
    Mar 2005
    Lokacija
    u sredistu elferingeworta
    Postovi
    466

    Početno

    koga zanima, bila sam na jednom od Ferekovih predavanja/prezentacije knjige, i preporucam!

    Odrzati cemo predavanja u sljedecim gradovima -

    Zadar
    19. veljače 2007. (ponedjeljak) u 18:00 u prostorijama OŠ Petar Preradović

    Split
    21. veljače 2007. (srijeda) u 18:00 u velikoj dvorani Katoličko bogoslovnog fakulteta

    Dubrovnik
    22. veljače 2007. (četvrtak) u 18:00 u prostorijama OŠ Marin Držić

    Cavtat
    23. veljače 2007. (petak) u 17:15 u prostorijama OŠ Cavtat

    Svi zainteresirani su dobrodosli!


    Na predavanju i predstavljanju knjige "Hiperaktivni sanjari - drugaciji, losiji, bolji", knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni od 95kn.

    ULAZ SLOBODAN



    Srdacan pozdrav,
    --
    Marko Ferek, dipl. ing.
    predsjednik

    Buđenje - udruga za razumijevanje ADHD-a, ZAGREB

  18. #18
    TigerLilly

    Početno

    Pozdrav svima,

    s obzirom da je riječ o ADHD-u moram se uključiti. Naime imam sina od 10 godina koji ima sindrom ADHD-a. Od prvog razreda sam shvatila da u odnosu na stariju kćer ne savladava gradivo / čitanje , pisanje / i ostalo. Na prvom polugodištu, dakle prvog razreda ukalaza sam na to njegovoj učiteljici koja mi je rekla da to nije ništa i ne moram brinuti. U drugom razredu opet isto. Onda sama odlučila krenuti pomoćo svom sinu. Prvo sam otišla u Suvag, pa nakon toga kod Tanje Sever. Tu smo godinu dana odlazili na terapije 1 na 1 i morama priznati rezultati su bili veliki. Prvo ja sam shvatila razmišljanje svoga sina, način koji funkcionira , i način koji prihvaća ili ne prihvaća stvari oko sebe. Međutim u školi sa svim papirima oa gđe. Sever nisu me htjeli ni pogledati dok ne odem Psihologu koji je nadležan za njegovu osnovnu školu.OK, krenem i tamo i gđa. psiholog u čudu jer u tri godine koliko je tada već moj sin išao u školu nije čula za njega u smislu bilo kakvih problema. Pročita od gđe. Sever papire , prouči i na ministarstvo pošalje zahtjev za Rješenjem gdje moj sin pohađa redovitu nastavu uz individualizirane postupke. S početkom ove godine rješenje dođe u školu i na našu kućnu adresu. Sada dolazi do najgore moguće stvari, učiteljica i škola ne smatraju da moj sin ima sindrom ADHD-a, ne žele rješenje ministarstva upisati u imenik i ne rade individualizirane postupke. Ukoliko netko ima iskustva ili kakavu pametnu ideju molim da mi javi.

  19. #19
    Zdenka2 avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Postovi
    6,451

    Početno

    Nažalost ti ne mogu pomoći savjetom. Ali, čudim se, kako to škola smije odbiti nalaz stručne osobe i rješenje nadležnog ministarstva? U takvoj situaciji kad škola zatvara oči pred problemom i zapravo im se ne da raditi, ja bih se prvo požalila onome tko je rješenje izdao - to jest ministarstvu. I to usmeno - zatražila bih sastanak sa nadležnom osobom. Ako ni to ne bi profunkcioniralo prebacila bih dijete u bolju školu.

  20. #20
    TigerLilly

    Početno

    Zdenka2, fala na odgovoru, sina ću prebaciti u drugu školu sada krećem u pregovore. Zvala sam ministarstvo baš jučer i dobila odgovore na neka pitanja. Čak me gđa. iz ministarstva pitala hoću li da ona nazove ravnateljici, pa sam joj rekla da može. Koma u cijeloj priči je kaj nažalost moraš biti u upućen u sve da bi mogao pomoći djetetu, a kada pogledam u djelatnosti škole piše " odgojno -obrazovna ustanova". Osim toga pomalo se bojim da se sve te moje akcije ne počnu lomiti na sinu.
    Naime po HNOS-u bi pogotovu trebali izlaziti u susret djeci kojoj treba bilo kakava pomoć, da ne spominjem mentalne mape koje bi trebali raditi s djecom, ali ih ne rade. Igrom slučaja prije tri godine sam završila seminar za mentalne mape, pa sam ih u mogućnosti doma raditi sa sinom. Kada pogledam sve kaj sam do sada prošla s njim, razne ustanove, psihologe, terapije , škola za njega nije napravila ništa i to je žalosno. Zato bi htjela da netko dobije packu kako iduće dijete i njegovi roditelji koje dođe u tu školu ne bi prolazilo to kaj i mi.
    Usput upisati ću sina u OŠ Ivana Cankar, čula sam da je ta škola osviještenija u radu sa djecom. Imali su prošle godine predavanje o ADHD-u od strane udruge Buđenje.

  21. #21

    Datum pristupanja
    Aug 2006
    Postovi
    1,218

    Početno

    Moj M. je jako živo dijete, ponekad se čini da će eksplodirati od nagomilane energije, ali moram iskreno priznati da stvarni problemi nastaju kad mi roditelji zakažemo u pitanjima granica i dosljednosti.

  22. #22
    Zdenka2 avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Postovi
    6,451

    Početno

    Citiraj Ivana2 prvotno napisa
    Moj M. je jako živo dijete, ponekad se čini da će eksplodirati od nagomilane energije, ali moram iskreno priznati da stvarni problemi nastaju kad mi roditelji zakažemo u pitanjima granica i dosljednosti.
    Ovo s eksplozijom mi je odnekud jako, jako poznato.

  23. #23
    Pticica avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    113

    Početno

    Naišla na zanimljiv članak na Voice of America pa da se nađe.

    Poremećaj pažnje kod djece praćen sporijim rastom mozga
    Rose Hoban 23/11/2007
    Jedno od najčešćih psihičkih promjena djece u razvoju je stanje nazvano 'bolest hiperaktivnosti i nedostatka pažnje', ili, poznatije, ADHD.
    Za dijete koje boluje od ADHD poremećaja teško je biti na jednom mjestu, teško mu se koncentrirati na jednu aktivnost i vrlo često mu je teško pratiti nastavu. Sve ovo najčešće utječe na psihosocijalni razvoj djece koja boluju od ADHD.
    Dr Philip Shaw je psihijatar sa Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje. Kaže nam da je bolesti dijagnosticirana u oko 2-10 posto djece diljem svijeta. Shaw i njegove kolege željele su usporediti morfologiju mozga djece koja su se normalno razvila i djece koja boluju od ADHDa. "Zanimala nas je debljina moždane kore, sivi dio mozga koji se nalazi s vanjske strane i bliži je kostima lubanje. Mjerili smo debljinu ovog sloja na velikom broju različitih mjesta na slikama prikupljenim tehnikom vizualizacije magnetskom rezonancijom. U istraživanju smo koristili 450 djece od kojih je polovica bolovala od ove bolesti, a polovica nije."
    Shaw pojašnjava da je svako dijete bilo snimano svake 2-3 godine tijekom 10 godina. I kod sve djece pronašli su da je moždana kora sve deblja kako su ona bila starija. Ono što ih je iznenadilo bila je činjenica da je kod djece s ADHD-om to zadebljavanje bilo jako usporeno. Oni su za svojim normalnim vršnjacima zaostajali oko 3 godine. Razlike su ostale vidljive i za vrijeme adolescencije, ali su simptomi poremećaja bili manje izraženi.
    Rad je objavljen u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Science.[/i]

  24. #24
    Pepita avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2007
    Postovi
    3,816

    Početno

    Citiraj Ivana2 prvotno napisa Vidi poruku
    Moj M. je jako živo dijete, ponekad se čini da će eksplodirati od nagomilane energije, ali moram iskreno priznati da stvarni problemi nastaju kad mi roditelji zakažemo u pitanjima granica i dosljednosti.
    Da, da ima tu istine.
    Kod mene se mnogo djece etiketira kao "hiperaktivna", a razlog je samo taj što nisu dobro postavljene granice.

    Mada mislim da nema zabune oko ADHA-a i živog djeteta koje istražuje svijet i kojeg tjeraju istraživački impulsi da ide sve dalje i dalje u istraživanje.

  25. #25

    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    Split
    Postovi
    138

    Početno

    Molim vas pomoc!!!Postajem vec ocajna i ne znam sto da radim.Imam cetverogodisnjaka koji je od rodenja strasno zahtjevan i sve mi se cini da je hiperaktivan pa me zanima vase misljenje i mozda savjet ili uputa...
    Od rodenja je beba koja je jako malo spavala,puno je dojio,puno plakao...kako je rastao to se nastavilo.Nikad nije pa ni sada ne moze sjediti dugo na jednom mjestu...ne moze mirno sjedit i jest za stolom.Jos uvijek tepa,izvrce rijeci.Uvik je u pokretu,rijetko poslusa.Uvijek juri po kuci,baca igracke,rastavlja,razbiva namjerno,ne podnosi autoritet,granice.Uvijek radi suprotno od onog sto ga trazim,nikad me ne gleda u oci kad mu nesto govorim nego gleda okolo i prica o skroz o desetoj stvari i kad ga uspijem uvjerit da gleda u oci to je neki cudni pogled,dalek.Ne moze ponovit sta sam mu rekla...ne dopusta da mu se nesto objasni,nestrpljiv je.Stalno prica,brblja i uvijek povisenog tonaliteta.Upada mi stalno u rijec,u razgovore...cesto ima ispade bjesa kad nije po njegovom,placa...pocme skricat,zna biti agresivan.U vrticu je jos gori!Teta mi kaze da bi trebao u psihologa i logopeda jer odskace puno od djece...asocijalan,destruktivan,neposlusan,agresiv an.Pa je deset dana bio super kaze,drugo dijete...pa sad zadnja dva dana skinuo se gol na sred igralista i trcao!Uzimao hranu sa poda i jeo,pricao i ljubio wc skoljku...ostala sam u soku!Bacao velika kamenja na djecu...tukao se.Ne znam sto da radim vise...tako sam iscrpljena i cesto se pitam gdje grijesim.Toliko knjiga sam procitala o odgoju,pokusavam se svega drzat ali izgubim zivce.Muz mi je na brodu,sama sam u tome svemu a imamo jos i jednogodisnjeg malisana...sto vi mislite?ima li netko slicna iskustva?dali je ipak to samo faza?ali cini mi se da stalno od rodenja prolazimo kroz faze..jer eto imam i jednogodisnjeg drugog sina i ne mogu opisat koliko je lakse sa njim sve bilo...pa cak i sad kad je poceo hodat i istrazivat.Svi kazu da je bas zivahan ali on je najmirniji andeo sta sam prolazila i sta prolazim sa starijim...Ne brinu me moji zivci i iscrpljenost...najvazniji mi je moj mali djecak i kako da njemu pomognem

  26. #26
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    10,770

    Početno

    Ne bih rekla da je faza, ni da će samo proći, a sigurno ti je teško jer si sama s njima. Potraži stručnu pomoć, prethodno se raspitaj tko se u ST bavi time, nemoj se oslanjati na vrtićkog psihologa jer tebi treba detaljna analiza i testiranje, odnosno netko koga ćeš povremeno konzultirati.
    Hiperaktivci puno više od druge djece vape za granicama i STALNO ih iskušavaju i preskaču, a na roditelju je da ih STALNO vraća "ispod crte".
    Moraš reagirati odmah jer kasnije bude sve teže.

  27. #27

    Datum pristupanja
    Nov 2010
    Postovi
    4

    Početno Ja sam mama dječaka od 9 godina s dijagnozom disfazija. on ide u redovnu školu.

    Citiraj TigerLilly prvotno napisa Vidi poruku
    Zdenka2, fala na odgovoru, sina ću prebaciti u drugu školu sada krećem u pregovore. Zvala sam ministarstvo baš jučer i dobila odgovore na neka pitanja. Čak me gđa. iz ministarstva pitala hoću li da ona nazove ravnateljici, pa sam joj rekla da može. Koma u cijeloj priči je kaj nažalost moraš biti u upućen u sve da bi mogao pomoći djetetu, a kada pogledam u djelatnosti škole piše " odgojno -obrazovna ustanova". Osim toga pomalo se bojim da se sve te moje akcije ne počnu lomiti na sinu.
    Naime po HNOS-u bi pogotovu trebali izlaziti u susret djeci kojoj treba bilo kakava pomoć, da ne spominjem mentalne mape koje bi trebali raditi s djecom, ali ih ne rade. Igrom slučaja prije tri godine sam završila seminar za mentalne mape, pa sam ih u mogućnosti doma raditi sa sinom. Kada pogledam sve kaj sam do sada prošla s njim, razne ustanove, psihologe, terapije , škola za njega nije napravila ništa i to je žalosno. Zato bi htjela da netko dobije packu kako iduće dijete i njegovi roditelji koje dođe u tu školu ne bi prolazilo to kaj i mi.
    Usput upisati ću sina u OŠ Ivana Cankar, čula sam da je ta škola osviještenija u radu sa djecom. Imali su prošle godine predavanje o ADHD-u od strane udruge Buđenje.
    Da se radi o disfaziji rekala mi je defektologica kad mu je bilo 4,5 godina. Liječniku sam ga sama odvela i to tek kad sam uspila nagovoriti pedijatricu da napiše uputnice. I u Suvag sam ga vodila i obavili li smo gomile pretraga. I .dalje ima problema iako je sad u odnosu na ono vrijeme neusporedivo napredovao naročito u socijalizaciji.Zanimaju me vaša iskustva ali i iskustva drugih roditelja koji imaju slične probleme.Posebno me zanimaju problemi vezani za školu, nabavljanje posebnih knjiga i sl. Srdačan pozdrav

  28. #28

    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    Split
    Postovi
    138

    Početno

    Cokolada hvala ti puno na brzom odgovoru...
    Ma i ja mislim da nije faza ali zbunjuju me ti dobri dani i onda pocmem se mislit da mozda i nije jer bude stvarno kao svako drugo dijete...ali onda sljedeci dan ovisno o situacij duplo nadoknadi.
    Molila bih nekog ko ima hiperaktivca u Splitu ako me moze uputit nekom dobrom logopedu,djecijem psihijatru,psihologu ili tko vec vrsi ta testiranja i bavi se takvom djecom.
    Unaprijed hvala

  29. #29

    Datum pristupanja
    Feb 2011
    Postovi
    1

    Početno

    Mom bratu je dijagnosticiran ADHD,te sam iz tih razloga počela istraživati o tome. Kreirala sam i web stranicu pa ako koga zanima http://www.mojadhd.web44.net

  30. #30

    Datum pristupanja
    Jan 2011
    Postovi
    6

    Početno

    Preporučujem svima knjigu "Pogrešne i dvojne dijagnoze darovite djece i odraslih"- James T.Web, Edward R. Amend. Izvrsna je, često darovita djeca zabunom dobiju "dijagnozu" ADHD-a.

  31. #31

    Datum pristupanja
    Jul 2011
    Lokacija
    Vranjic
    Postovi
    47

    Početno

    Mojoj M. je dijagnosticiran adhd, inače živimo u ST. Ako znate za nekog dobrog defektologa javite se. Ja osobno više ne znam kako s njom raditi, kako joj privući pažnju a da to traje dulje od 2-3 min. Defektologica i logopedica mi kažu da je uključim u sve svoje kućanske poslove. I sad tu nastaje problem. Ja puna entuzijazma počmem tako raditi, npr. vadimo skupa robu iz mašine. Ona izvadi jednu ili dvije majice i već joj dosaadi , htjela bi nešto drugo, pa je onda ja zovem i pokušavam ponovno da skupa vadimo robu ali to više ne ide itd itd. Svaka radnja traje max 2 do 3 min. Ponekad imam mišljenje kao da se vrtim u nekom začaranom krugu. Ovi na Mejama mi govore o njoj sve u superlativu ali što to vridi kad ja vidim da to nije baš sve tako kako one kažu. Četiri dana budem dobre volje i onda peti dan pucam šp svim šavovima.
    Pozdrav.

  32. #32
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    10,770

    Početno

    Evo na današnjoj ponudi Superknjižare knjiga s vježbicama pažnje i koncentracije (ne znam kakva je, samo mi se učinilo zgodno ovdje zalijepiti)
    http://www.superknjizara.hr/index.ph...uperponuda=306

  33. #33
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    10,770

  34. #34
    vertex avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2006
    Lokacija
    Split
    Postovi
    6,620

    Početno

    Dobar tekst, čokolada.

  35. #35
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    10,770

    Početno

    I meni se baš svidio - životan i stvaran, bez začina i dodatnih "zanimljivosti".
    Nije se danas teško osjetiti nesposobnim (i roditeljem i djetetom) ako se moraš probijati kroz uvriježena mišljenja kako smo "sve uvezli iz Amerike" i kako toga "prije nije bilo".

  36. #36
    vertex avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2006
    Lokacija
    Split
    Postovi
    6,620

    Početno

    Citiraj čokolada prvotno napisa Vidi poruku
    I meni se baš svidio - životan i stvaran, bez začina i dodatnih "zanimljivosti".
    Baš to.
    I stvarno suosjećam, mora biti izluđujuće stalno nailaziti na taj refren. A kad ga slušaš od vrtića ili škole, onda to djetetu i roditelju vrlo opipljivo otežava život.

  37. #37

    Datum pristupanja
    Jul 2011
    Lokacija
    Vranjic
    Postovi
    47

    Početno

    Od zadnjeg mog javljanja moja je djevojčica puno napredovala, i dalje je vodim u logopeda i defektologa na Mejama, a sad je vodim i u psihologa preko udruge "Anđeli" u Splitu i mogu reći da sam najzadovoljnija radom ove psihologice . Mene osobno jako ljuti što mi ovde u Splitu nemamo ništa za naše hiperaktivce, nikakve igraonice, radionice , mi roditelji nemamo nikakva savjetovališta, prepušteni smo sami sebi. Ja bih vodila svoju malu na neki sport ali šta vridi kad ti treneri nemaju strpljenja za njeno zujanje, trčanje itd. Moje mišljenje je da naša dica (hiperaktivci) nisu bolesni ali na žalost u vanskom svijetu ispadaju bolesni i to me strašno ljuti , nervira. Jedino imamo udrugu "Sto koluri" ali oni rade samo sa školskom dicom.

  38. #38
    mrgica avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2012
    Postovi
    174

    Početno

    Citiraj vranjicka prvotno napisa Vidi poruku
    Od zadnjeg mog javljanja moja je djevojčica puno napredovala, i dalje je vodim u logopeda i defektologa na Mejama, a sad je vodim i u psihologa preko udruge "Anđeli" u Splitu i mogu reći da sam najzadovoljnija radom ove psihologice . Mene osobno jako ljuti što mi ovde u Splitu nemamo ništa za naše hiperaktivce, nikakve igraonice, radionice , mi roditelji nemamo nikakva savjetovališta, prepušteni smo sami sebi. Ja bih vodila svoju malu na neki sport ali šta vridi kad ti treneri nemaju strpljenja za njeno zujanje, trčanje itd. Moje mišljenje je da naša dica (hiperaktivci) nisu bolesni ali na žalost u vanskom svijetu ispadaju bolesni i to me strašno ljuti , nervira. Jedino imamo udrugu "Sto koluri" ali oni rade samo sa školskom dicom.

    Upiši ju na plivanje, super stvar za hiperaktivce!!

  39. #39
    Dalmašica avatar
    Datum pristupanja
    Mar 2012
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    24

    Početno

    Samo bih htjela napisati da je važno da roditelji djece s adhd- om ne dopuste da im govore da su njihova djeca neodgojena i bezobrazna, što je često slučaj u školi..a zapravo su njihove potrebe neprepoznate..stoga treba prepoznati adhd, dijagnosticirati i onda dijete ima pravo na individualni pristup koji će odgovarati njegovom stilu učenja i njegovim potrebama stoga će i dijete imati puno bolje rezultate..ali naravno da bi to ostvarilo trebali bi imati stručni kadar u školi..roditelji ne dajte se..napravite sve za svoje dijete...nažalost znam koliko je nepravde u školama, pa i kad dijete ima rješenje, učitelji to ne poštuju i dalje daju slabe ocjene i vrijeđaju dijete...

  40. #40

    Datum pristupanja
    Aug 2006
    Lokacija
    Tamo gdje svijetli mali žižak...
    Postovi
    1,123

    Početno

    Ima neko preporuku za liječnika koji se bavi ADHD-om u ZG?
    Za predškolski uzrast.

    Hvala

  41. #41
    XENA avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2009
    Lokacija
    Rijeka
    Postovi
    1,028

    Početno

    Možda je OT ali pošto vidim da se na ovoj temi nalaze roditelji sa djecom koja imaju ADHD zamolila bih savjet.
    Radi se o djetetu moje prijateljice, dečkić koji će uskoro puniti 3 godine, još ne prića ,natuca tu i tamo koju riječ.
    Jako je živ i aktivan, nema mira, non stop u pokretu , ništa mu ne zadržava pažnju na duže vrijeme, razbacuje igračke gazi po njima a mama ga ne smije na trenutak ostaviti samog iz straha.
    Otići u kafić sa njim je ne moguća misija, penje se po svuda , skače, čas na podu čas na nekoj trećoj strani teško posluša i uvijek je borba za spremanje, oblačenje, polazak kući iz gostiju.
    Okolina ga karektizira kao zločestog, ja kažem prijateljici da nije zločest nego da je jako živ i da treba znati raditi sa njime.
    Moja nedoumica je ta što mislim da je dijete hiperaktivno a kako i dali uopće što reći prijateljici, kada se ADHD uopće dijagnosticira, dali imaju kakve dobne granice.
    Ako je u pitanju ADHD vjerujem da treba na vrijeme počet raditi sa dijetetom....

  42. #42
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno

    adhd se ne može dijagnosticirati tako rano.
    može negdje pred polazak u školu, pa tokom 1. i 2. razreda
    sve prije toga zapravo ne znaš koliko je stvar nezrelosti, a koliko je stvarni poremećaj

    btw, ja sam za svoju kćer bila uvjerena da je budući adhd-ovac i imala svakakve crne scenarije u glavi, pa se njenim sazrijevanjem u školi pokazalo da sam bila u krivu.

  43. #43
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno

    Jako je živ i aktivan, nema mira, non stop u pokretu , ništa mu ne zadržava pažnju na duže vrijeme, razbacuje igračke gazi po njima a mama ga ne smije na trenutak ostaviti samog iz straha.
    Otići u kafić sa njim je ne moguća misija, penje se po svuda , skače, čas na podu čas na nekoj trećoj strani teško posluša i uvijek je borba za spremanje, oblačenje, polazak kući iz gostiju.
    ovo sve je normalno ponašanje djeteta te dobi, imaš prevelika očekivanja

  44. #44
    Kosjenka avatar
    Datum pristupanja
    May 2007
    Postovi
    4,022

    Početno

    I nije zločest nego živ i aktivan.
    Ja sam takvu dvojicu rodila.
    Jedan se počeo smirivati oko pete, mlađi još nema pet.
    Najgore u svemu tome skupa je što ih se proglašava zločestima.
    Mene srce boli kad mu rođena baka kaže da je zločest jel se popeo na drvo ili kapiju i da će doći mama sa šibom.
    BTw nikad sa šibom nisam dolazila i jezik me boli od upornog ispravljanja da nisu zločesti nego živi i da se ne prijeti sa šibom ni u moje ime ni u ičije drugo ime.
    Posljednje uređivanje od Kosjenka : 18.06.2012. at 08:57

  45. #45
    XENA avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2009
    Lokacija
    Rijeka
    Postovi
    1,028

    Početno

    Citiraj Lutonjica prvotno napisa Vidi poruku
    ovo sve je normalno ponašanje djeteta te dobi, imaš prevelika očekivanja
    gledajući to ponašanje sa strane mali se čini kao pravi hiperaktivac, da mama dok je u gostima ne stigne sjesti ni sekunde a kamoli popiti kavu
    drago mi je da su prognoze sa vaše strane dobre, bolje da je tako nego drugaćije, mama je od poroda , znaći u zadnje tri godine od te silne akcije smršavila 15 kg.

    mislim da preveliko očekivanje nije da dijete sjedi na miru i da se zabavi sa nečim na barem pet minuta

  46. #46
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno

    mislim da preveliko očekivanje nije da dijete sjedi na miru i da se zabavi sa nečim na barem pet minuta
    to itekako ovisi o dobi djeteta
    ne očekuješ valjda da jednogodišnjak ili dvogodišnjak, ma čak i trogodišnjak sjede na miru pa i 5 minuta? ja ne očekujem
    da, ima djece koja to mogu, ali ima i onih koji to ne mogu (a nemaju adhd) - i jedno i drugo je normalno

  47. #47
    XENA avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2009
    Lokacija
    Rijeka
    Postovi
    1,028

    Početno

    Citiraj Lutonjica prvotno napisa Vidi poruku
    ne očekuješ valjda da jednogodišnjak ili dvogodišnjak, ma čak i trogodišnjak sjede na miru pa i 5 minuta?
    Da , očekujem .

    Sve u svemu odgovor na pitanje sam dobila i drago mi je pa je takav kakav je, a mojoj prijateljici će s vremenom biti lakše, ako ništa drugo dovela je liniju u red

  48. #48
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,966

    Početno

    ... uz dovoljnu količinu ritalina sve je moguće.

  49. #49

    Datum pristupanja
    Jul 2011
    Lokacija
    Vranjic
    Postovi
    47

    Početno

    Dali mi netko može reći da li je imao iskustva s ribljim uljem tj. omega kiselinama? Čitala san da su omega kiseline dobre za hiperaktivce.

  50. #50
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,966

    Početno

    Ne znam koliko su dobre za ikoga, ali je riblje ulje svakako drastično bolji izvor "omega kiselina" nego lanene sjemenke.

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •