o pušenju...
http://www.24sata.hr/articles/view/44060/
objavljeno 28.01.2007.
Od države ni kune za odvikavanje
Država uopće ne stimulira prestanak pušenjaU Hrvatskoj ne postoji terapijski postupak odvikavanja od pušenja. Ministarstvo zdravstva ne izdvaja ni lipe za Od posljedica pušenja lani je umrlo 14.000 Hrvata, ali ne postoje klinike u kojima se pušač može odviknuti, nego samo za prevenciju, a sustavna kontrola razine nikotina u pojedinim markama cigareta ne postoji. Prema novome harvardskom istraživanju temeljenom na podacima američke duhanske industrije, udio nikotina u cigaretama povećan je za 11 posto u razdoblju od 1998. do 2005. godine. To se odnosi na sve cigarete, bile one light, superlight, mentol ili obične. Moderne cigarete dizajnirane su tako da povećaju broj udisaja pri pušenju.
Na cigarete Tvornice duhana Rovinj natpis o količini nikotina i katrana ispisuju oni sami, kažu u Duhanskom institutu. Taj je institut ovlašten kontrolirati količinu nikotina, katrana i ostalih štetnih tvari, ali kontrolu pojedine marke, priznaju, ne rade sustavno.
- Ministarstvo poljoprivrede, Sanitarna inspekcija, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Centar za kontrolu namirnica šalju cigarete na kontrolu u naš institut. Barem jedanput na mjesec nam donose cigarete na kontrolu i rezultati ispitivanja slažu se s podacima ispisanima na kutiji, s razlikom od plus ili minus 15 posto, što je dopušteno zakonom. No pojedinu marku cigareta nismo kontrolirali svaki mjesec kroz nekoliko godina da možemo usporediti podatke o količini . Dodaje kako bi volio da je kontrola sustavnija i da sami uzimaju uzorke cigareta za testiranje. Lani su testirali 28 proizvoda TDR-a i rezultati su se slagali s onima na kutijama.
- Nemamo komentara - rekao je Predrag Grubić, glasnogovornik Adris grupe, kojoj pripada TDR, na upit o harvardskom istraživanju sustavnog povećanja nikotina u cigaretama.
- Potrebne su nam specijalizirane klinike za odvikavanje od pušenja. Programi odvikavanja od pušenja moraju se uvrstiti u redovite terapijske postupke jer je pušenje ovisnost poput alkoholizma ili narkomanije. Od poreza na duhan treba se izdvojiti novac za borbu protiv pušenja, kao što je praksa u razvijenim zemljama. Kod nas su pušači ostavljeni na brizi liječnika opće prakse jer u bolnicama nema specijaliziranih odjela za odvikavanje od pušenja - rekla je neuropsihijatrica Nevenka Blažić-Čop iz Klinike za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica i članica Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva.
Nikotin je teška droga poput heroina ili kokaina
Istraživanja govore da svaki četvrti Hrvat puši, no stručnjaci vjeruju da je te brojka još i veća. Problem pušenja nije prikladno reguliran u Hrvatskoj, državi u kojoj se proizvede više od 15 milijardi cigareta na godinu.
- Nikotin je psihoaktivna tvar koja djeluje na velikoj površini pluća i brzo ulazi u krv, tako da je u roku od sedam sekundi već u mozgu - kaže dr. Blažić-Čop. Objašnjava kako je djelovanje na organizam usporedivo s onim heroina i kokaina, pa se nikotin smatra visoko adiktivnom drogom. Nikotin nije jedina štetna tvar u cigaretama nego su one ispunjene s još 4000 kemikalija, od kojih je 50-ak kancerogenih.
Zabranjene reklame na hrvatskim cigaretama
Usprkos zabrani agresivnih reklamnih kampanja za cigarete, na TDR-ovom Yorku i dalje piše: “S cigaretom nisi sam”. Zemlje EU obvezne su na pola kutije cigareta staviti upozorenje o štetnim posljedicama pušenja na zdravlje. U Hrvatskoj je to upozorenje ispisano sitnim slovima. Bez obzira na velik broj osoba koje u Hrvatskoj obolijevaju od posljedica pušenja, niti jedna od njih dosad nije tužila domaću duhansku industriju.
U društvu Konga i Burkine Faso
Hrvatska je 2004. godine potpisala Okvirnu konvenciju o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije, ali do danas je nije ratificirala. To nas svrstava u društvo država poput Afganistana, Konga, Zimbabvea, Burkine Faso, Angole, Iraka, ali i SAD-a.
Prema nekim istraživanjima, udio nikotina u cigaretama povećao se za 11%. TDR o tome šuti
Tvornice duhana u Hrvatskoj same ispisuju količine nikotina i katrana na kutijama cigareta
Od 1994. do 2004. Adris grupa je u proračun za trošarine i porez uplatila oko 20 milijardi kuna
 |
|||
Odgovori s citatom
