Jučer pao sa kreveta na parket, ja taman ušla da provjerim jel još spava a on na podu u tihom plaču tj. prije onog uzdaha nakon kojeg ide glasno
bbbbuuuuuuaaaaaaa! Noge mi se odsjekle!
Jučer pao sa kreveta na parket, ja taman ušla da provjerim jel još spava a on na podu u tihom plaču tj. prije onog uzdaha nakon kojeg ide glasno
bbbbuuuuuuaaaaaaa! Noge mi se odsjekle!
Neki dan je pao iz krevetića na parket :shock: Kako je zgurao poplon uz sam rub krevetića, popeo se i noga hop preko i bum Ajme užas, mogao je vrat slomiti.... Uzela sam ga u naručje i tračala po stanu s njim 10-ak min, hB ništa nije bilo, čak ni čvrgica al ja sam se sat vremena poslije tresla ko šiba i nezaustavljivo plakala. (ima 14 mj.)
Do tad nikad nije pao
o daa, imam i topic na tu temu- imala je samo mjesec dana..grozno mi je i kad se sjetim tog Na svu sreću sve je prošlo dobro, nikakve kvrge ništa ništa, samo plakanje od straha- i ona i mi
Sjećam se tebe.kristina_zg prvotno napisa
i čestitam na malenoj mrvici!!!!
hvala ti draga corny (sjećam se tvojih toplih riječi i tvog malog anđeleka koji obožava tateka, sad je i moja u toj fazi i prekrasno mi ih je vidjet zajedno )corny prvotno napisa
Ah Kristina, sad je već u fazi da joj je tata sve na svijetu: tko vozi auto, tko je kupio igračku, tko se ide šetati s njom...na sve je odgovor: TATA...
Jedino od mene traži "cicu"!
i mi smo u ovom klubu
prvi put sa 4 mj...spavali smo (moja strana kreveta zagrađena kimbijem...dotad nisam znala da puže unatrag (valjda je to jutro počeo)...MM otišao na posao, za 10 min TRES...Miha na podu...tresla se poslje neznam koliko, zvala KLaićevu...njemu ništa, ni crvenilo, ni čvrga...
drugi put sa 5 mj...okrenuo se na prematalici dok sam ja samo bacila pelenu prema vratima (stojim kraj njega)..okrenem glavu prema njemu a on stoji na podu i drži se za prematalicu..uspjela ga uhvatit u zadnji čas..
poslje više nije padao sa kreveta....imao je gadnijih padova otkad hoda...preko 2 stepenice u dvorištu, sa bicikla, stolice...sad se sam baca sa kreveta jer mu je smješno a meni svaki put srce stane..
Ja ni neznam kolko je puta pao, vecinom s kreveta, 2 puta s trosjeda. Srecom, uvijek na tepih. Nikad nista! Ni cvoruga ni masnica. Masnice je imao kad se znao opalit vratima u glavu. Jedino je u jaslicama gadno pao na plocice, jos uvijek mi nije jasno kak se to dogodilo, uglavnom imao je ogromnu crvgu i masnicu nasred cela. Ma on je mali zilavko, malo zaplace, ja ga poljubim di boli i nastavlja dalje.
meni je malena pala sa 7mj.sa kreveta (trenutak nepaznje) vidjela sam kako je padala ali nisam ju stigla uloviti polupala je nos...
osjecala sam se kao najgora mama na svijetu i kada god bi poslije toga zaplakala i ja sam plakala s njome jer sam mislila da place zbog pada...a sto je najgore dosta njih su me zezali s pitanjem kako mi je to djete moglo pasti???
njima je to bilo sala a ja u plac...
bilo mi je toliko krivo ali kroz pricu sa drugim mamama shvatila sam da je svakoj bar jednom beba pala (naravno ima i iznimka)...
Joj Di je u subotu plesala do ponoći na svadbi i zaspala kao klada, pa je tako tresnula s kreveta u snu da je imala šljivu iza na glavi, a iz nosića krv i to dosta. Zaplakala je baš jako. Inače jako dugo nije pala s kreveta već ima skoro 4 godine i više nema ogradicu. Zapravo nakon negdje druge treće godine ja sam prestala obraćati previše pažnje na to padanje iz kreveta jer uglavnom više skliznu nego padnu, dignu se sami i sve ok. Ali ovaj put sam zvala hitnu. Hvala Bogu sve je (bilo) ok.
Pao je sa kreveta kad je imao 9 mjeseci, provukao se kroz rupu u zidu koji smo napravili od jastuka. Tada smo izbacili zid i uveli strunjaču na podu ispred kreveta, i počeli ga učiti kako se silazi sa kreveta. Sa 10 mjeseci je već znao sići, ali je strunjača znala ublažiti nespretne silaske. Kad je pao, nije imao nikakvih masnica, samo je plakao i smirio se na cici za 2 sekunde. Naravno, mislila sam da se meni to nikad neće dogoditi, el eto.
Još nije pala sa kreveta, prematalice ili sličnih visina...ali od kad se počela prije desetak dana dizati na noge, bar jednom dnevno "fula" spuštanje i padne (ili lupi u stol, fotelju) ali srećom na puzzle i tepih pa nije tak strašno, ni ne skuži ponekad , odmah se diže ponovno
moj jadnicak sletio jucer sa sofe cuvao ga stariji brat kojemu je 13 i bili smo svi van sebe kako je samo odzvonilo!!!
i ja sam u totalnoj depresiji i strahu zbog ječerašnjeg događaja, išla sam bebici (3mj stara) dat papat u krevetu i još kako sam sve paranoična non stop oko njene sigurnosti, spustim ju u onaj baby centar kako bi bila na sigurnom dok si pomaknem poplun i priredim sve, uzmem ju da ju prenesem i na putu se spotaknem o nogu kreveta (užas kad se sjetim), pružila sam ruke s njom na krevet, tako da je pala na mojim rukama na madrac, koji ju je onda odbio u stranu i skoro je pala na pod, al sam ju uspjela uhvatit za guzu i zadržat na rubu, malo je zaplakala, ali čim je doletio mm i primio ju (ja sam ju od šoka jedino uspjela položit na krevet), prestala je, odmah nakon toga je tražila siku i normalno sisala, čak se i smijala, nije povračala, oči su joj ko i prije, nije imala nigdje crvenilo nakon pada (pregledali smo ju), valjda joj onda nije ništa, strah me jer napola kontrolira glavicu, a bila joj je preko ruba madraca na dasci oko kreveta (srećom preko daske je bila deka)?
osjećam se užasno, pogotovo kad me moja bebica pogleda i nasmije mi se, meni koja sam se spotakla
Kaže se da malu djecu i pijance Bog čuva Padanje je redovna pojava, koliko god se trudili:
-starija nećakinja sa 1,5 godina sa kreveta ravno na glavu, srećom dolje bar tepih. Ja bila metar daleko, ali ne stigneš reagirati.Srećom ništa.
- mlađa nećakinja preko neke guralice na laminat- slomila jedinicu, pa je sad od milja ponekad zovem "Krezubica".
- moj ljetos sa 3,5 god ispred mene izlazi iz jedne kuće i samo se pruži preko praga- Tup!, urlikanje; ja ga dignem,a usta puna krvi - rasjekao rub usne, pa su ga šivali, 3 vanjska i 4 nutarnja šava.
:/
jednom je skliznuo na dupe kad je pokušavao sam sići sa kreveta,jer se probudio prije mene.imao je 2 i nešto godina.inače nikada.nije mi padalo na pamet ostavljati ga samog na krevetu ili kauču,iako imamo velike ograde sa obadvije strane.ako sam trebala nekaj raditi spavao bi u kinderbetu.
I mi smo nažalost u ovom klubu, prvi put pala u toku noći sa našeg kreveta pošto je sisala pa je zaspala kod nas. Imala je ispod 6mj ,pretpostavljam da se samo spuznula pošto je bila u vreći za spavanje ,nije zaplakala, ja sam samo skužila u neko doba noći da mi djete spava na podu!!! Grozan osjećaj! Dva puta je mogla polomiti vrat ako uzmem u obzir na koji je naćin pala, a jednom joj je rola folije pala na glavu sa ormara. U svakom sam se od tih slućajeva osjećala kao grozna mater
a kada se sjetim da sam se grozila kako nekom može dijete pasti sa kreveta. Kada proćitam ovaj post sama bi sebe prijavila socijalnoj službi,ha,ha
Evo,ja sam nemajkaPepita prvotno napisa
Najstariji je pao s koncertnog klavira s 8 meseci,naime to nam je bila povrsina za previjanje.Idealne visine,meni do struka,ima mesta okolo,super.
Neko je pozvonio,ja rekla mami da ga pricuva,ona se nije odmah snasla,mali mlatio nogicama i hop... uspesno se docekao cetveronoske i zacudo se nije udario puno.
Srednji je ispao ocu iz nosiljke celom na betonsku stazicu s mesec dana.Klizile mu rucke,cimnuo malo u vis da bolje uhvati,jedna mu ispala i-eto tragedije.Tu smo imali snimanja,posmatranja i tako....bez posledica hvala bogu.
Malena je padala s bracnog bar tri puta....
Uvijek malenu stavim na kraj kreveta, kauča, no jedan dan (4 mj.) se zarotirala i da će past s kauča al je uz kauč bila ona boca s vodom od 6 litara, tako da je njen pad bio takav da je prvo legla na bocu pa kako je njena težina odgurivala bocu tako je završila na podu - dosta brzo ali se dočekala na sve 4.
Nije ni glasa pustila, ja je dignem, a ona ko da ništa nije bilo...
Uh, kad si pomislim da je mogla zveknut glavom...al vidim iz vaših iskustava da me i to čeka pa eto, na oprezu sam kolko mogu
meni je Mo opako padala kad je tek krenula hodat )kad smo bili kod svekija za ljeto je u tri dana opalila glavom u sva tri stola koja imaju - onda nije bilo smiješno, ali imala je 2 paralelne masnice na čelu od dva pada)
pala je 2 puta s kreveta u kojem obje spavamo dio noći kad je imala cca 9 mjeseci, jednom na glavu jer je ona krenila silazit dok sam ja još spavala ona se provukla pored mene. umrla sam od straha
još nikad nije ispala iz krevetića i mene je toga užasno strah jer je dosta visok. vidim neki su počeli iskakati iz krevetića puno ranije (ona sad ima 16 mj.) morat ću postavit neke jastuke pred krevet
O da. E je prvi puta pao s nekih 4 mj s kreveta, zatim skupa sa sjedalicom u kojoj je bio zavezan s kauća na sreću na psa koji je ležao pored kreveta, zatim iz kolica dok sam ja otvarala haubu na autu kako bi spremila ta kolica (to je bio čak i komičan pad, pao je u hrpu snijega) i najgori pad s 1,5 godinu na stepenicama, otisak stepenice vidio mu se na čelu (udubljenje).
L je pala zajedno s jednom drugom sjedalicom isto vezana, s istog kauća, ali peseka više nije bilo, dva puta s krevata.
O mi još nije pao, čim se počne okretati spuštam ga na pod.
Meni bebac ispao iz kolica, imao je 11m, nisam htela da ga vezem, bilo je ljeto, a ja sam htjela da se osjeca nesputano. I tako, nagnuo je glavicu prema dolje, ja sam samo spazila gola stopalca u vazduhu, a nakon toga je lupio glavom na zemlju. mama me je izgrdila a nakon dva tjedna i njoj se to ponovilo. Sad nas sin zavitlava da nas moze tuziti za nemar. Nista mu nije usfalilo, izrastao je 1,85 i ima 17g, super djak i sportas. Al ga je mama dobila kad je bila nedovoljno zrela i slobodoumna.
2 puta. meni s kauča, bio je pored mene, samo se nekako prekobacio i iskliznuo mi iz ruku. drugi put mm-u dok ga je presvlačio, isto s kauča. njemu ništa a mi smo oba puta proplakali, bili u šoku. vodili ga na hitnu (što ja znam, strah me) i dobili smo jezikovu juhu o tome kakvi smo to roditelji.
E je jednom pala meni-imala 8mj,zaspala na krevetu.Ja sam ju ogradila jastucima i izišla iz sobe nešto donijeti-tup i dreka do neba(a nije imala čak ni masnicu).Na kraju sam više ja plakala i tješila me kolegica koje je bila tamo,ima 3 djece i rekla svima se desi,daj se smiri vidiš da je dobro.Drugi put je pala mm sa oko 11mj,sjedila s s njim na kauču on je ustao da sa stola nešto uzme,ona krenula za njim i tup na tepih.Isto bilo sve ok,osim što se prepala.Stvarno ih nikad ne smiješ ostaviti.
jebate ja izgleda jedina nemajka ovdje koja se nije previse uzrujala kad mi je beba pala, tj. kad su mi bebe padale (oboje su pali barem 2x svaki kad su bili bebe). a tek kad pocnu padati kad prohodaju.. da sam se svaki put uzrujala sad bi vec bila u vrapcu, kako su gadno znali pasti. f. je jednom na nekoj terasi izgubio ravnotezu u trku i zabio se glavom u onu celicnu nogu od stola. ja pretrnula, izbila mu kvrga ko jaje. to je bio samo jedan od padova. zapamtila sam sta mi je rekla doktorica jednom, kad sam ju pitala kad da dolazimo u slucaju padova--ako ne zaplace odmah, i ako kasnije promijeni ponasanje, povraca itd. na srecu nikad nam se nije desilo.
sad gledam ovaj post izgleda kao da ne marim za svoju djecu
to sam i ja cula, ako place da je ok (iako me srce boli kad se tako jako udari pa zaplace onako da ne moze doci do zraka), a ako ne zaplace - trk kod doktora
a mi smo do sada pali dva puta - jedan puta sa kreveta, ali nije bilo strasno, samo je kliznula na guzu,vise sam se ja prepala kada sam uletila u sobu a nje nema na krevetu, a drugi put sada prije nekoliko dana, dok smo spavali se odgurala do ruba kreveta i iskliznula na glavu, najezim se samo kada se sjetim sta mi je sve proslo na glavu dok sam je tako u mraku trazila gdje je.
I meni je Miha kao beba dva puta letio s kreveta - prvog se puta ne sjećam (mislim da sam od šoka zaboravila jer sam se jako prepala iako je krevet jako nizak, a i to je bilo u razdoblju čiste iscrpljenosti), a drugi je put grdo pao s drugog kreveta kad je počeo sjediti i "mrduljiti". Iako sam ga stalno imala na oku, bio je dovoljan trenutak u kojem je zapikirao na glavu i napravio kolut naprijed. Ni prvi ni drugi put nije bilo nikakvog traga ni posljedica. Daleko ružnije mi je treskao kasnije nakon što je prohodao - opalio je jednom prilikom čelom ravno u asfalt (pao je s pločnika na parking), pa je opalio čelom u rub praga tako snažno i brzo da je imao pravi mali žlijeb (iako je bilo dvije, tri kapi krvi, crtica je vidljiva i dan danas), a o ostalom da i ne govorim... Svaki puta sam imala osjećaj da su mi noge odjednom postale gumene, čak i nakon što bi se on smirio...