Obiteljski zakon NN 116/03

POSVOJENJE

Članak 123.

(1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo.

(2) Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.

Članak 124.

(1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno.

(2) Centar za socijalnu skrb savjetovat će posvojiteljima da kažu djetetu najkasnije do sedme godine života da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.

I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA

Članak 125.

(1) Posvojenje se može zasnovati ako je u interesu djeteta.

(2) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.

(3) Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra ni dijete maloljetnih roditelja.

(4) Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta, ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bližih srodnika.

(5) Skrbnik ne može posvojiti svoga štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centar za socijalnu skrb.

Članak 126.

(1) Posvojiti može osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina.

(2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od četrdeset pet godina.

(3) Ako posvojitelji posvajaju sestre i braću, polusestre ili polubraću, dovoljno je da jedan posvojitelj ispunjava dobnu pretpostavku samo za jedno dijete.

(4) Ako su posvojitelji posvojili dijete, a naknadno žele posvojiti njegovu sestru, brata, polusestru ili polubrata, mogu ga posvojiti bez obzira na svoju dob.

Članak 127.

(1) Posvojitelj može biti hrvatski državljanin.

(2) Iznimno posvojitelj može biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete.

(3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Članak 128.

Posvojiti ne može osoba:

1. koja je lišena roditeljske skrbi,

2. koja je lišena poslovne sposobnosti,

3. čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

Članak 129.

(1) Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja maćeha ili očuh. Pristanak se daje na način propisan u članku 137. ovoga Zakona.

Članak 130.

Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja:

1. koji je lišen roditeljske skrbi,

2. koji je potpuno lišen poslovne sposobnosti,

3. koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti značenje posvojenja.

Članak 131.

(1) Za posvojenje djeteta pod skrbništvom potrebno je mišljenje djetetova skrbnika, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.

(2) Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje skrbnik za poseban slučaj imenovan prema članku 172. ovoga Zakona.

Članak 132.

(1) Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.

(2) Odluka o posvojenju napuštenog djeteta nepoznatog podrijetla može se donijeti po isteku tri mjeseca od djetetova rođenja ili napuštanja djeteta.

Članak 133.

(1) Dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan bračni drug uz pristanak drugoga bračnog druga.

(2) Dijete može posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete.

Članak 134.

Ako je dijete navršilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.

II. POSTUPAK ZA POSVOJENJE

Članak 135.

(1) Postupak za posvojenje provodi po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta ili boravišta djeteta.

(2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja želi posvojiti zatražit će od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat će mišljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.

(3) Ako je od izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo više od godinu dana centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat će bez odgode jesu li se promijenile okolnosti.

(4) U postupku posvojenja javnost je isključena.

(5) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će metode kojima će se utvrditi podobnost za posvojenje i način izrade mišljenja o podobnosti.

Članak 136.

(1) Roditelj djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivališta, odnosno boravišta.

(2) Dijete daje pristanak iz članka 134. ovoga Zakona bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti.

(3) Ako su roditelji djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti ili dijete koje se posvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak posvojenja, taj centar odmah će dostaviti o tome ovjereni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak posvojenja.

Članak 137.

(1) Pristanak na posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navrši šest tjedana života.

(2) Prije nego što roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga članka, centar za socijalnu skrb će ga upoznati sa svim pravnim posljedicama pristanka i posvojenja.

(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uručuje se roditelju.

(4) Roditelj može odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 138.

(1) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka iz članka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

(2) Kad dijete posvaja maćeha ili očuh njegov bračni drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka iz članka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

(3) Roditelj čiji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban nije stranka u postupku posvojenja.

Članak 139.

Centar za socijalnu skrb saslušat će po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su važne za posvojenje.

Članak 140.

U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaest godina s pravnim posljedicama posvojenja.

Članak 141.

(1) Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadrži:

– za posvojenika: osobno ime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, narodnost, godinu i redni broj upisa u matici rođenih, osobno ime i adresu roditelja,

– za posvojitelje: osobno ime, datum i mjesto rođenja te adresu,

– određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji.

(2) Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadrži i nove podatke o učincima posvojenja.

(3) Protiv odluke o posvojenju stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka odluke.

(4) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomoćna.

(5) Centar za socijalnu skrb dužan je pravomoćnu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta.

(6) Matičar će upisati u maticu rođenih sadržaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka i u skladu s tim postupati.

(7) Ministar nadležan za poslove uprave propisat će način upisa posvojenja u maticu rođenih.

Članak 142.

(1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja.

(2) Podaci o posvojenju službena su tajna.

(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno članku 129. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit će uvid u spise predmeta o posvojenju, a matičar u maticu rođenih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu rođenih u njegovu interesu.

(5) Bližim krvnim srodnicima posvojenika dopustit će se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika.

(6) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će način vođenja očevidnika i spisa predmeta o posvojenju.

III. PRAVA I DUŽNOSTI IZ POSVOJENJA

Članak 143.

Posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze.

Članak 144.

(1) Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

(2) Ako dijete posvoji maćeha ili očuh, ne prestaju prava i dužnosti između posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.

Članak 145.

(1) Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.

(2) Posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.

(3) Posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.

(4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku.

(5) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za promjenu osobnog imena i narodnosti potreban je njegov pristanak.

Članak 146.

(1) U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji.

(2) Posvojitelji se neće upisati u maticu rođenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.

(3) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak.

Članak 147.

Nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje niti utvrđivanje majčinstva ili očinstva.

Članak 148.

(1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.

(2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka.

(3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.





Zakon o radu, NN 137/06
www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/2415.htm

Članak 74

Prava posvojitelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu

(1) Prava utvrđena ovim Zakonom radi zaštite majčinstva i podizanja djece, može koristiti pod jednakim uvjetima posvojitelj djeteta ili osoba kojoj je na temelju rješenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

(2) Ako je dijete starije od dobi predviđene ovim Zakonom, za korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka, jedan od posvojitelja djeteta mlađeg od dvanaest godina ima pravo na posvojiteljski dopust od 270 dana neprekidno, od dana posvojenja, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj djeteta.

(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na rodiljni ili posvojiteljski dopust u ukupnom trajanju od najmanje 270 dana.

(4) Za vrijeme korištenja posvojiteljskoga dopusta, posvojitelj ima pravo na naknadu plaće, prema posebnim propisima






Zakon o izvršavanju državnog proračuna NN 137/06
www.hzzo-net.hr/zakoni/14-1.htm

Članak 19.


(1) Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od šest mjeseci do jedne godine djetetova života, posvojiteljskog dopusta i skraćenoga radnog vremena do jedne godine djetetova života iznosi od 1.663,00 kune do najviše 2.500,00 kuna, za rad u punom radnom vremenu, ovisno o visini naknade plaće koja je korisniku u skladu sa člankom 35. stavkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju utvrđena za vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta.
(2) Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od jedne do tri godine djetetova života, rodiljnog dopusta iz članka 58. stavka 9. Zakona o radu, posvojiteljskog dopusta, skraćenoga radnog vremena od jedne do tri godine djetetova života iz članka 59. stavka 1. i 3. Zakona o radu, dopusta iz članka 57. Zakona o radu, za rad u punom radnom vremenu te novčana naknada za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke poljoprivrednice, nezaposlene majke, majke na redovitom školovanju, majke korisnice mirovine, odnosno majke korisnice invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, iznosi 1.663,00 kune.
(3) Svota iz stavka 2. ovoga članka je osnovica za obračun naknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu.
(4) Naknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 2.328,20 kuna

NAPOMENA: u najnovijem zakonu o delimitaciji rodiljnih naknada koji će stupiti na snagu 1.1.2008. nema govora o posvojiteljima, pa tako iznos naknade DO 6.MJESECA DJETETOVA ŽIVOTA ostaje isti - 100% plaće, ali max. 4250kn.

Vidi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 46
www.hzzo-net.hr/zakoni/1-8.htm
i njegovu nadopunu o delimitaciji:
U članku 46. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br.
85/06, 105/06, 118/06 i 77/07), iza postotka: 28%, stavlja se zarez i dodaju riječi: „osim za naknade plaće iz stavka 2., točke 3. ovog članka“.


Slobodno nadopunjavajte svojim linkovima