Stranica 1 od 2 12 PosljednjePosljednje
Pokazuje rezultate 1 do 50 od 77

Tema: Zakoni koji se tiču posvojenja

  1. #1
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    12,976

    Početno Zakoni koji se tiču posvojenja

    Obiteljski zakon NN 116/03

    POSVOJENJE

    Članak 123.

    (1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo.

    (2) Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.

    Članak 124.

    (1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno.

    (2) Centar za socijalnu skrb savjetovat će posvojiteljima da kažu djetetu najkasnije do sedme godine života da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.

    I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA

    Članak 125.

    (1) Posvojenje se može zasnovati ako je u interesu djeteta.

    (2) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.

    (3) Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra ni dijete maloljetnih roditelja.

    (4) Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta, ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bližih srodnika.

    (5) Skrbnik ne može posvojiti svoga štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centar za socijalnu skrb.

    Članak 126.

    (1) Posvojiti može osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina.

    (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od četrdeset pet godina.

    (3) Ako posvojitelji posvajaju sestre i braću, polusestre ili polubraću, dovoljno je da jedan posvojitelj ispunjava dobnu pretpostavku samo za jedno dijete.

    (4) Ako su posvojitelji posvojili dijete, a naknadno žele posvojiti njegovu sestru, brata, polusestru ili polubrata, mogu ga posvojiti bez obzira na svoju dob.

    Članak 127.

    (1) Posvojitelj može biti hrvatski državljanin.

    (2) Iznimno posvojitelj može biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete.

    (3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

    Članak 128.

    Posvojiti ne može osoba:

    1. koja je lišena roditeljske skrbi,

    2. koja je lišena poslovne sposobnosti,

    3. čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

    Članak 129.

    (1) Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

    (2) Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja maćeha ili očuh. Pristanak se daje na način propisan u članku 137. ovoga Zakona.

    Članak 130.

    Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja:

    1. koji je lišen roditeljske skrbi,

    2. koji je potpuno lišen poslovne sposobnosti,

    3. koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti značenje posvojenja.

    Članak 131.

    (1) Za posvojenje djeteta pod skrbništvom potrebno je mišljenje djetetova skrbnika, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.

    (2) Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje skrbnik za poseban slučaj imenovan prema članku 172. ovoga Zakona.

    Članak 132.

    (1) Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.

    (2) Odluka o posvojenju napuštenog djeteta nepoznatog podrijetla može se donijeti po isteku tri mjeseca od djetetova rođenja ili napuštanja djeteta.

    Članak 133.

    (1) Dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan bračni drug uz pristanak drugoga bračnog druga.

    (2) Dijete može posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete.

    Članak 134.

    Ako je dijete navršilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.

    II. POSTUPAK ZA POSVOJENJE

    Članak 135.

    (1) Postupak za posvojenje provodi po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta ili boravišta djeteta.

    (2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja želi posvojiti zatražit će od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat će mišljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.

    (3) Ako je od izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo više od godinu dana centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat će bez odgode jesu li se promijenile okolnosti.

    (4) U postupku posvojenja javnost je isključena.

    (5) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će metode kojima će se utvrditi podobnost za posvojenje i način izrade mišljenja o podobnosti.

    Članak 136.

    (1) Roditelj djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivališta, odnosno boravišta.

    (2) Dijete daje pristanak iz članka 134. ovoga Zakona bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti.

    (3) Ako su roditelji djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti ili dijete koje se posvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak posvojenja, taj centar odmah će dostaviti o tome ovjereni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak posvojenja.

    Članak 137.

    (1) Pristanak na posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navrši šest tjedana života.

    (2) Prije nego što roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga članka, centar za socijalnu skrb će ga upoznati sa svim pravnim posljedicama pristanka i posvojenja.

    (3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uručuje se roditelju.

    (4) Roditelj može odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga članka.

    Članak 138.

    (1) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka iz članka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

    (2) Kad dijete posvaja maćeha ili očuh njegov bračni drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka iz članka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

    (3) Roditelj čiji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban nije stranka u postupku posvojenja.

    Članak 139.

    Centar za socijalnu skrb saslušat će po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su važne za posvojenje.

    Članak 140.

    U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaest godina s pravnim posljedicama posvojenja.

    Članak 141.

    (1) Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadrži:

    – za posvojenika: osobno ime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, narodnost, godinu i redni broj upisa u matici rođenih, osobno ime i adresu roditelja,

    – za posvojitelje: osobno ime, datum i mjesto rođenja te adresu,

    – određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji.

    (2) Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadrži i nove podatke o učincima posvojenja.

    (3) Protiv odluke o posvojenju stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka odluke.

    (4) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomoćna.

    (5) Centar za socijalnu skrb dužan je pravomoćnu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta.

    (6) Matičar će upisati u maticu rođenih sadržaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka i u skladu s tim postupati.

    (7) Ministar nadležan za poslove uprave propisat će način upisa posvojenja u maticu rođenih.

    Članak 142.

    (1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja.

    (2) Podaci o posvojenju službena su tajna.

    (3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno članku 129. stavku 2. ovoga Zakona.

    (4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit će uvid u spise predmeta o posvojenju, a matičar u maticu rođenih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu rođenih u njegovu interesu.

    (5) Bližim krvnim srodnicima posvojenika dopustit će se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika.

    (6) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će način vođenja očevidnika i spisa predmeta o posvojenju.

    III. PRAVA I DUŽNOSTI IZ POSVOJENJA

    Članak 143.

    Posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze.

    Članak 144.

    (1) Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

    (2) Ako dijete posvoji maćeha ili očuh, ne prestaju prava i dužnosti između posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.

    Članak 145.

    (1) Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.

    (2) Posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.

    (3) Posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.

    (4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku.

    (5) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za promjenu osobnog imena i narodnosti potreban je njegov pristanak.

    Članak 146.

    (1) U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji.

    (2) Posvojitelji se neće upisati u maticu rođenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.

    (3) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak.

    Članak 147.

    Nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje niti utvrđivanje majčinstva ili očinstva.

    Članak 148.

    (1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.

    (2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka.

    (3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.





    Zakon o radu, NN 137/06
    www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/2415.htm

    Članak 74

    Prava posvojitelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu

    (1) Prava utvrđena ovim Zakonom radi zaštite majčinstva i podizanja djece, može koristiti pod jednakim uvjetima posvojitelj djeteta ili osoba kojoj je na temelju rješenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

    (2) Ako je dijete starije od dobi predviđene ovim Zakonom, za korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka, jedan od posvojitelja djeteta mlađeg od dvanaest godina ima pravo na posvojiteljski dopust od 270 dana neprekidno, od dana posvojenja, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj djeteta.

    (3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na rodiljni ili posvojiteljski dopust u ukupnom trajanju od najmanje 270 dana.

    (4) Za vrijeme korištenja posvojiteljskoga dopusta, posvojitelj ima pravo na naknadu plaće, prema posebnim propisima






    Zakon o izvršavanju državnog proračuna NN 137/06
    www.hzzo-net.hr/zakoni/14-1.htm

    Članak 19.


    (1) Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od šest mjeseci do jedne godine djetetova života, posvojiteljskog dopusta i skraćenoga radnog vremena do jedne godine djetetova života iznosi od 1.663,00 kune do najviše 2.500,00 kuna, za rad u punom radnom vremenu, ovisno o visini naknade plaće koja je korisniku u skladu sa člankom 35. stavkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju utvrđena za vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta.
    (2) Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od jedne do tri godine djetetova života, rodiljnog dopusta iz članka 58. stavka 9. Zakona o radu, posvojiteljskog dopusta, skraćenoga radnog vremena od jedne do tri godine djetetova života iz članka 59. stavka 1. i 3. Zakona o radu, dopusta iz članka 57. Zakona o radu, za rad u punom radnom vremenu te novčana naknada za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke poljoprivrednice, nezaposlene majke, majke na redovitom školovanju, majke korisnice mirovine, odnosno majke korisnice invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, iznosi 1.663,00 kune.
    (3) Svota iz stavka 2. ovoga članka je osnovica za obračun naknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu.
    (4) Naknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 2.328,20 kuna

    NAPOMENA: u najnovijem zakonu o delimitaciji rodiljnih naknada koji će stupiti na snagu 1.1.2008. nema govora o posvojiteljima, pa tako iznos naknade DO 6.MJESECA DJETETOVA ŽIVOTA ostaje isti - 100% plaće, ali max. 4250kn.

    Vidi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 46
    www.hzzo-net.hr/zakoni/1-8.htm
    i njegovu nadopunu o delimitaciji:
    U članku 46. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br.
    85/06, 105/06, 118/06 i 77/07), iza postotka: 28%, stavlja se zarez i dodaju riječi: „osim za naknade plaće iz stavka 2., točke 3. ovog članka“.


    Slobodno nadopunjavajte svojim linkovima

  2. #2

    Datum pristupanja
    Oct 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postovi
    126

    Početno

    Prilikom predstavljanja na ovom forumu napisala sam da nam se zakonodavstva razlikuju, ali da je sve drugo isto, pre svega zelja za potomstvom i ljubav koju nosimo u sebi i zelimo je dati nasem detetu.
    Citala sam vase zakone, a posto nas Porodicni zakon znam napamet, 8) ukazacu na neke slicnosti i razlike.

    CITAT
    (1) Posvojiti može osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina.
    KOMENTAR
    Granica koja je kod vas 35. godina kod nas je 45. To daje sansu "starijim" parovima da usvoje mladje dete. Teoretski muz i zena koji imaju 45. godina mogu da usvoje bebu od 3 meseca. O starosti usvojitelja ne pise nista pa sam ja iz toga zakljucila da usvojitelj moze biti svaka punoletna osoba, tj. osoba koja je navrsila 18. godina.

    CITAT
    (1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno.
    (2) Centar za socijalnu skrb savjetovat će posvojiteljima da kažu djetetu najkasnije do sedme godine života da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.
    KOMENTAR
    Kod nas ovoga u zakonu nema, mi smo samo razgovarali o tome da li i kada treba reci, ali sve drugo je prepusteno nama, nisu postavljane granice koje se odnose na godine deteta. iz ovoga prozilazi da roditelji ne moraju reci detetu da je usvojeno, ali mislim da to vise nije trend i da prikrivanjne istine moze naneti samo stetu.

    CITAT
    (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od četrdeset pet godina.
    KOMENTAR
    Ovo sam vec komentarisala, granica je 45 godina i ne trebaju nikakvi dodatni razlozi da bi se pomerila, kao u vasem slucaju.

    CITAT
    (4) Ako su posvojitelji posvojili dijete, a naknadno žele posvojiti njegovu sestru, brata, polusestru ili polubrata, mogu ga posvojiti bez obzira na svoju dob.
    KOMENTAR
    Mislim da je ovo jako dobro, nazalost ne postoji u nasem zakonu, svakako je od intersa da bioloska braca i sestre odrastaju zajedno. Dobro je i sto se starosna granica ne gleda, u ovom slucaju.

    CITAT
    (2) Dijete može posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete.
    KOMENTAR
    I kod nas postoji ovakav izuzetak, ali je potrebno odobrenje samog resornog ministra.

    CITAT
    Ako je dijete navršilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.
    KOMENTAR
    Ova granica je kod nas spustena na 10 godina.

    CITAT
    (2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja želi posvojiti zatražit će od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat će mišljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.
    KOMENTAR
    Ovo stoji i u nasem zakonu, ali granice se probijaju, mi smo predali u maju, a podobnost dobili u oktobru.
    U ovom periodu treba odraditi i "skolu roditeljstva" koja ima 5 jedoipocasovnih termina, kao i kucnu posetu, kojom se zaokruzuje proces dobijanja podobnosti.

    CITAT
    (1) Pristanak na posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navrši šest tjedana života.
    (4) Roditelj može odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga članka.
    KOMENTAR
    U nasem zakonu stoji mogucnost usvajanja sa imenovanjem usvojioca, buducih roditelja, ovde nalazim na neke slicnosti. Roditelj moze imenovati usvojioce kada dete navrsi 2 meseca i povuci odluku u roku od mesec dana.
    Tako je bilo u maju 2007. i pravnica nas je upoznala sa tim zakonom. U medjuvremenu, doslo je do izmena, pa se ovaj nacin usvajanja pretvorio u "otvoreno usvajanje" gde se usvojioci ne upisuju kao roditelji u izvod iz maticne knjige rodjenih, a duzni su da obezbede kontakt deteta sa clanovima njegove bioloske porodice i sl.
    Zasto je doslo do ovoga... nije tesko pretpostviti.

    CITAT
    – određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji.
    KOMENTAR
    Kod "potpunog usvajanja" usvojioci se upisuju kao roditelji, dete dobija novi rodni list sa njihovim imenima kao imenima oca i majke.

    CITAT
    (3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno članku 129. stavku 2. ovoga Zakona.
    KOMENTAR
    Kod nas je ova granica spustena na 16 godina, znaci dete sa navrsenih 16. ima pravo da ode u centar za soc. rad i trazi uvid u svoje spise.

    CITAT
    (1) Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.
    KOMENTAR
    Ovo je "bolna tacka" naseg zakona, bar za nas buduce roditelje. Mi detetu dajemo dom, novu porodicu, ljubav, brigu, vaspitanje, skolovanje i sve drugo, ali NE mozemo da mu promenimo ime.
    Nije mi jasno zasto je to tako, odn. moze mi biti jasno ako je dete starije i vec se srodilo sa svojim imenom, ali ne i kod mladje dece, koje jos nisu progovorila i kojima se i tako tepa i ne zovu ih pravim imenom. Osim toga u sredini koje je nazalost u velikoj meri ksenofobicna, usvojioci su u dilemi da li da uzmu dete druge nacionalnosti, cije se ime nece "slagati" sa prezimenom i moze biti uzrok ne malih patnji i nevolja, izazvanih zadirkivanjem vrsnjaka zbog jos jedne "razlicitosti". Prva "razlicitost" je, naravno, ta sto je dete usvojeno.

    CITAT
    (4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku.
    KOMENTAR
    Ovo mi je jako zanimljivo, jer ne postoji u nasem zakonu. S druge strane pitam se da li moze biti kontraproduktivno. ? Npr. usvojimo dete neke nacionalne manjine ( kod nas ih dosta ima u Vojvodini) damo mu nasu nacinlanost, da bi ono u 16. godini saznalo da je rodjeno u korupusu drugog naroda ? Kakve bi to imalo posledice ?

    CITAT
    (1) U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji.
    (2) Posvojitelji se neće upisati u maticu rođenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.
    (3) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak.
    KOMENTAR
    Ovo sam vec komentarisala : usvojioci se upisuju kao roditelji, a granica nije 12 nego 10 godina.

    Ove druge zakone nemam, tako da ne mogu da ih komentarisem, ali mislim da je i ovo bilo korisno, da se uporede zakonodavstva 2 susedne zemlje, koje se ticu iste oblasti. Nisam pravnica, moguce je da sam nesto krivo shvatila, ali mislim da sam uspela da navedem najznacajnije i nainteresantnije razlike izmedju nasih zakona.

  3. #3
    Zoranova draga avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2005
    Lokacija
    Balkan & Bliski Istok
    Postovi
    193

    Početno

    Citiraj UmaBg prvotno napisa
    Citala sam vase zakone, a posto nas Porodicni zakon znam napamet, 8) ukazacu na neke slicnosti i razlike.

    CITAT
    (1) Posvojiti može osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina.
    KOMENTAR
    Granica koja je kod vas 35. godina kod nas je 45. To daje sansu "starijim" parovima da usvoje mladje dete. Teoretski muz i zena koji imaju 45. godina mogu da usvoje bebu od 3 meseca. O starosti usvojitelja ne pise nista pa sam ja iz toga zakljucila da usvojitelj moze biti svaka punoletna osoba, tj. osoba koja je navrsila 18. godina.
    CITAT
    (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od četrdeset pet godina.
    KOMENTAR
    Ovo sam vec komentarisala, granica je 45 godina i ne trebaju nikakvi dodatni razlozi da bi se pomerila, kao u vasem slucaju.
    Evo kako tacno glasi clan Porodicnog zakona trenutno vazeceg u Srbiji, koji se odnosi na starost usvojitelja:

    Član 99.
    (1) Razlika u godinama između usvojitelja i usvojenika ne može biti manja od 18 niti veća od 45 godina.
    (2) Izuzetno, ministar nadležan za porodičnu zaštitu može dozvoliti usvojenje licu koje je starije od usvojenika manje od 18 godina ili licu koje je starije od usvojenika više od 45 godina ako je takvo usvojenje u najboljem interesu deteta.


    Dakle, starost usvojitelja nije ogranicena (kao u Hrvatskoj), vec samo razlika u godinama izmedlju usvojenika i usvojitelja. Osim toga, i ta propisana granica se, izuzetno, moze pomeriti.

    CITAT
    (1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno.
    (2) Centar za socijalnu skrb savjetovat će posvojiteljima da kažu djetetu najkasnije do sedme godine života da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.
    KOMENTAR
    Kod nas ovoga u zakonu nema, mi smo samo razgovarali o tome da li i kada treba reci, ali sve drugo je prepusteno nama, nisu postavljane granice koje se odnose na godine deteta. iz ovoga prozilazi da roditelji ne moraju reci detetu da je usvojeno, ali mislim da to vise nije trend i da prikrivanjne istine moze naneti samo stetu.
    Zaista nema toga u Zakonu, ali postoji clan koji regulise pravo deteta na istinu o poreklu:

    Član 59.
    (1) Dete, bez obzira na uzrast, ima pravo da zna ko su mu roditelji.
    (2) Pravo deteta da zna ko su mu roditelji moze biti ograničeno samo ovim zakonom.
    (3) Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može izvršiti uvid u matičnu knjigu rođenih i u drugu dokumentaciju koja se odnosi na njegovo poreklo.


    CITAT
    (2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja želi posvojiti zatražit će od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat će mišljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.
    KOMENTAR
    Ovo stoji i u nasem zakonu, ali granice se probijaju, mi smo predali u maju, a podobnost dobili u oktobru.
    Gde to stoji u Zakonu?

    CITAT
    (1) Pristanak na posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navrši šest tjedana života.
    (4) Roditelj može odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga članka.
    KOMENTAR
    U nasem zakonu stoji mogucnost usvajanja sa imenovanjem usvojioca, buducih roditelja, ovde nalazim na neke slicnosti. Roditelj moze imenovati usvojioce kada dete navrsi 2 meseca i povuci odluku u roku od mesec dana.
    Evo kako glasi clan o izboru usvojitelja Porodicnog zakona:

    Član 317.
    (1) Organ starateljstva koji je utvrdio opštu podobnost usvojenika bira buduće usvojitelje na osnovu evidencije iz Jedinstvenog ličnog registra usvojenja i o tome donosi poseban zaključak.
    (2) Izbor budućih usvojitelja ne vrši se ako dete usvaja supružnik ili vanbračni partner roditelja deteta, odnosno ako usvojeno dete usvaja supružnik ili vanbračni partner usvojitelja deteta.
    (3) Izbor budućih usvojitelja ne vrši se ako usvojitelji i roditelj odnosno staratelj deteta sporazumno izvrše izbor i ako organ starateljstva proceni da je takav sporazum u najboljem interesu deteta.


    Dakle, stav (3) ovog clana jasno kaze da se usvojitelji i roditelji deteta mogu sporazumeti o usvojenju.

    Tako je bilo u maju 2007. i pravnica nas je upoznala sa tim zakonom. U medjuvremenu, doslo je do izmena, pa se ovaj nacin usvajanja pretvorio u "otvoreno usvajanje" gde se usvojioci ne upisuju kao roditelji u izvod iz maticne knjige rodjenih, a duzni su da obezbede kontakt deteta sa clanovima njegove bioloske porodice i sl.
    Zasto je doslo do ovoga... nije tesko pretpostviti.
    Molim te da malo objasnis do kakvih je to promena doslo, sta je to otvoreno usvojenje. Kao i sta je to sto nije tesko pretpostaviti.

    CITAT
    (3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno članku 129. stavku 2. ovoga Zakona.
    KOMENTAR
    Kod nas je ova granica spustena na 16 godina, znaci dete sa navrsenih 16. ima pravo da ode u centar za soc. rad i trazi uvid u svoje spise.
    Zar, po clanu 59, nije ta granica 15 godina?

    CITAT
    (4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku.
    KOMENTAR
    Ovo mi je jako zanimljivo, jer ne postoji u nasem zakonu. S druge strane pitam se da li moze biti kontraproduktivno. ? Npr. usvojimo dete neke nacionalne manjine ( kod nas ih dosta ima u Vojvodini) damo mu nasu nacinlanost, da bi ono u 16. godini saznalo da je rodjeno u korupusu drugog naroda ? Kakve bi to imalo posledice ?
    U Hrvatskoj je narodnost upisana u maticnu knjigu, a u Srbiji ne. Prema tome, davanje narodnosti u tom smislu i ne moze postojati kod nas.

    Inace, Porodicni zakon se moze preuzeti na ovom mestu.

  4. #4
    Zdenka2 avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Postovi
    6,451

    Početno

    Po zakonu iz 2003. maksimalna razlika u dobi između posvojitelja i posvojenika može biti 45 godina. Dakle, nije određena gornja granica dobi posvojitelja nego dobna razlika. I ljudi u pedesetima mogu posvajati, ali veću djecu.

  5. #5
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    12,976

    Početno

    Evo lijepim ovdje objašnjenja izmjena i dopuna Obiteljskog zakona koje je Ammarena sažela:



    Zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona (N.N. 107/07)

    1. Promjene vezane uz ukidanje gornje dobnu granicu i gornje dobnu razlike između posvojenika i posvojitelja (Članak 4.) omogućavaju posvojenja od strane oba bračna druga, u svim onim životnim situacijama kada su supružnici različite životne dobi, što pojednostavljeno rečeno znači da je konačno omogućeno svim potencijalnim posvojiteljima posvojiti dijete i to od strane oba roditelja, a koji jesu ili će postati stvarni i jedini djetetovi roditelji.


    2. Promjene vezane uz upis posvojenja u matične knjige (Članak 5.) omogućavaju da se nakon upisa bilješke o posvojenju u matičnim knjigama na temelju tog upisa više ne izdaju isprave, tj. nakon upisa posvojenja djeca neće više imati vidljivo u svojim rodnim listovima i sl. podatak kada su i temeljem kojeg rješenja posvojeni.


    3. Dopuna prijelaznih i završnih odredbi Obiteljskog zakona (Članak 62.) kojom se konačno daje mogućnost svim posvojiteljima i posvojenicima koji su posvojeni s tzv. roditeljskim učinkom po prijašnjim propisima do 2003. godine, (kad je ovaj oblik posvojenja u potpunosti napušten), izmijeniti svoje rješenje o posvojenju u tzv. posvojenje koje važeći Obiteljski zakon od 2003. do danas jedino i poznaje.


    Mogućnost izmjene ranijeg rješenja moguća je zatražiti u centru za socijalnu skrb koji je donio ranije rješenje do 31.12.2009.


    Naime, roditeljskim se posvojenjem, najjednostavnije rečeno, zasniva pravni odnos između posvojenog djeteta i posvojitelja, ali ne i s rodbinom i svojtom svojih posvojitelja. Dijete dobiva mama i tatu, ali, formalnopravno, ne i eventualnu braću i sestre, dijete ne dobiva strine i stričeve, ujne, ujake, a čak je i pravni odnos između posvojenog djeteta i baka i djedova pravno posve specifičan i nepotpun. Pravna i, samim tim i faktička integracija u obitelj je minimalna i definitivno daleko slabija nego što je to slučaj kod srodničkog posvojenja. Dodatno, i nikako ne nevažno,
    roditeljsko posvojenje, za razliku od srodničkog, moguće je, pod određenim zakonskim uvjetima, raskinuti voljom posvojitelja i/ili posvojenika.


    Suprotno tome, potpunim ili srodničkim posvojenjem kakvo danas jedino
    poznajemo, posvojeno dijete dobiva pravni status u obitelji kakav ima svako biološko dijete te svoje pravne i faktičke veze zasniva ne samo s
    roditeljima već i sa svim drugim srodnicima. Ukratko i sasvim jednostavno rečeno, takvo dijete postaje punopravni član obitelji kao i svako biološko dijete i integrira se u obitelj u punom smislu te riječi. I zato je logično i jedino moguće, da je Obiteljski zakon iz 2003. godine uveo koncept jedinstvenog oblika posvojenja, napustio roditeljsko posvojenje i zadržao samo i jedino srodničko posvojenje.

  6. #6

  7. #7

  8. #8
    Osoblje foruma mamma san avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    10,967

    Početno

    Skrećem pažnju da je u NN 85/2008 izašao novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim je regulirano pravo na dopuste i naknade koje se tiču posvojenja djeteta.

    Link na Zakon nalazi se ovdje.

    Ujedno, s danom primjene ovog Zakona neki postojeći propisi stavljaju se van snage o čemu više imate u prijelaznim i završnim odredbama (navedene su u linkiranom postu).

  9. #9

    Datum pristupanja
    Oct 2008
    Lokacija
    Cuzco-Peru
    Postovi
    15

    Početno

    Ima li igdje nesto o internacionalnom posvojenju za u Hrvatskoj? Mozda bi netko bio zainteresiran da posvoji jedno ili dvoje djece Treceg Svijeta? Ja bih mogla onda dati spisak centara za djecu smjestenu kod mene u zajednici koja cekaju familije?

  10. #10
    bepina avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2004
    Postovi
    77

    Početno

    Mamasrce, dosad nisam naišla na takve podatke. Ako možeš piši nam o internacionalnom posvajanju.
    Hvala ti

  11. #11

    Datum pristupanja
    Oct 2008
    Lokacija
    Cuzco-Peru
    Postovi
    15

    Početno

    Za sada nisam bas najbolje upucena kako se to radi,cula sam da je u Hr. moguce i jedan djecacic je posvojen u Istri kojemu sam ja nasla obitelj. Znam da je obitelj na svom centru za socijalnu skrb trazila dozvolu za internacionalno posvojenje i dozvolu su poslali meni ,nakon sto smo obradili njihov zahtjev poslali smo im sliku djeteta i za nekih 6 mj. otprilike oni su ga mogli doci uzeti.Nasi svecenici su ga doveli do Milana a oni su ga tamo preuzeli.Jos uvijek imamo kontakte s tom obitelji i doista su predivna obitelj.A djecacic je veselo djete koje sad ima 6 god. ide u vrtic i na plivanje... zivi jedan normalan zivot...

  12. #12
    mare41 avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2009
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    10,556

    Početno

    Članak 126.

    (1) Posvojiti može osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina.

    (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od četrdeset pet godina.

    Imam pitanje vezano uz moju dob (ispričavam se ako negdje već postoji ta tema), dakle, tek sad smo u razmišljanju o posvajanju i dok to sve ne krene imat ću sigurno već 43, moj dragi je 7 godina mlađi. Da li se odobravaju usvojenja u mojoj dobi -"osobito pravdani razlozi"? I da li se gledaju godine oba buduća roditelja? Vjerujem da stariji roditelji dobiju starije dijete, ali to je nebitno.

  13. #13

    Datum pristupanja
    Nov 2008
    Postovi
    302

    Početno

    Gornja granica od 35 godina je ukinuta.

  14. #14
    Zdenka2 avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Postovi
    6,451

    Početno

    Mare41, ova odredba o 45 godina više ne vrijedi - Obiteljskim zakonom iz 2008. godine gornja granica je ukinuta. To teoretski znači da ti i tvoj suprug možete posvojiti i malo dijete no šanse će vam ipak biti veće ako se odlučite za veće dijete. Sretno!

  15. #15
    mare41 avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2009
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    10,556

    Početno

    Hvala puno.

  16. #16

    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    ..tamo gdje se jako želi beba malena...
    Postovi
    27

    Početno

    Citiraj Zdenka2 prvotno napisa
    Mare41, ova odredba o 45 godina više ne vrijedi - Obiteljskim zakonom iz 2008. godine gornja granica je ukinuta. To teoretski znači da ti i tvoj suprug možete posvojiti i malo dijete no šanse će vam ipak biti veće ako se odlučite za veće dijete. Sretno!
    Tražim po internetu Tekstove zakona o posvajanju i svugdje nalazim da "posvojiti može osoba do 35 godina (samo iznimno starija).

    Budući da smo ja i muž prešli tu granicu oboje zanima me dali stvarno stoji zakon gdje nema gornje granice???
    "Ubila" me ova spoznaja do 35!

    Hvala lijepa i ako može, mogu li dobiti link?

  17. #17
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    12,976

    Početno

    HRVATSKI SABOR
    3144

    Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

    ODLUKU
    O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA
    Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. listopada 2007. godine.

    Klasa: 011-01/07-01/143
    Urbroj: 71-05-03/1-07-2
    Zagreb, 10. listopada 2007.

    Predsjednik
    Republike Hrvatske
    Stjepan Mesić, v. r.

    ZAKON
    O IZMJENAMA I DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA
    Članak 1.

    U Obiteljskom zakonu (»Narodne novine«, br. 116/03., 17/04., 136/04.) u članku 85. riječ: »donatora« zamjenjuje se riječju: »darivatelja«.

    Članak 2.

    Članak 86. mijenja se i glasi:
    »(1) Iznimno, majčin muž može osporavati očinstvo djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka, ako je dijete začeto uz medicinsku pomoć sjemenom druge osobe bez ovjerovljenoga muževa pristanka.
    (2) Žena koja je dijete rodila, koje je začeto jajnom stanicom druge žene, ima pravo osporavati majčinstvo ako je do oplodnje uz medicinsku pomoć došlo bez njezinoga ovjerovljenog pristanka.
    (3) Žena čijom jajnom stanicom je dijete začeto bez njezinoga ovjerovljenog pristanka ima pravo osporavati majčinstvo ženi koja ga je rodila ako istodobno traži da se utvrdi njezino majčinstvo.
    (4) Tužba radi osporavanja očinstva može se podnijeti u roku šest mjeseci od dana saznanja da je do začeća došlo na način iz stavka 1. ovoga članka, a najkasnije do navršene sedme godine života djeteta.
    (5) Ako muž prije rođenja djeteta sazna da je do začeća došlo na način iz stavka 1. ovoga članka, tužbu radi osporavanja očinstva može podnijeti u roku šest mjeseci od dana rođenja djeteta.
    (6) Tužba iz stavka 2. ili 3. ovoga članka može se podnijeti u roku šest mjeseci od dana saznanja da je do začeća došlo oplodnjom uz medicinsku pomoć, a najkasnije do navršene sedme godine života djeteta.
    (7) Ako žena koja je dijete rodila ili žena čijom jajnom stanicom je došlo do začeća na način iz stavka 2. ili 3. ovoga članka sazna prije rođenja djeteta da je došlo do začeća oplodnjom uz medicinsku pomoć, tužbu može podnijeti u roku šest mjeseci od dana rođenja djeteta.«

    Članak 3.

    U članku 107. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
    »(3) Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili posvojenog djeteta, bivšega roditeljevoga izvanbračnog druga, odnosno bivše maćehe ili očuha, donijeti odluku o susretima i druženju djeteta s navedenim osobama, uzimajući u obzir dobrobit djeteta.«
    U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., iza brojke: »2.« dodaju se riječi: »i 3.«.

    [u][b]Članak 4.

    Članak 126. mijenja se i glasi:
    »(1) Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, a starija od posvojenika najmanje 18 godina.
    (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba mlađa od 21 godine.«

    Članak 5.

    U članku 141. stavak 6. mijenja se i glasi:
    »(6) U maticu rođenih djeteta matičar će upisati bilješku o izvršenom posvojenju uz napomenu da se na temelju tog upisa više ne izdaju isprave.«
    Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
    »(7) Nakon toga matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja, sukladno podacima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.«
    Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.

    Članak 62.

    (1) Iznimno od članka 361. stavka 2. Obiteljskog zakona posvojenje s roditeljskim učinkom zasnovano po prijašnjim propisima Republike Hrvatske može se raskinuti sporazumnim prijedlogom posvojitelja i posvojenika uz istodobno zasnivanje posvojenja s pravnim učincima utvrđenim odredbama ovog Zakona.
    (2) Prijedlog se može podnijeti samo za života posvojitelja i posvojenika, neovisno o njihovoj životnoj dobi.
    (3) Ako su dijete posvojili bračni drugovi, prijedlog iz stavka 1. ovoga članka moraju podnijeti zajedno, neovisno o činjenici da li brak još uvijek postoji.
    (4) Ako jedan od posvojitelja nije živ, prijedlog može podnijeti drugi posvojitelj.
    (5) Maloljetnog posvojenika u postupku iz stavka 1. ovoga članka zastupa posebni skrbnik.
    Centar za socijalnu skrb pribavit će od maloljetnog posvojenika starijeg od 12 godina pristanak na raskidanje i zasnivanje novog posvojenja, ako je sposoban shvatiti značenje posvojenja.
    (6) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do 31. prosinca 2009.
    (7) Prijedlog se podnosi nadležnom centru za socijalnu skrb koji je donio odluku o zasnivanju roditeljskog posvojenja. Ako je odluku o zasnivanju roditeljskog posvojenja donijelo nadležno tijelo izvan Republike Hrvatske, prijedlog se podnosi nadležnom centru za socijalnu skrb prema posljednjem zajedničkom prebivalištu posvojitelja i posvojenika.
    (8) Odluku iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb donosi uzimajući u obzir dobrobit posvojenika uz obvezu da se zasnovanim posvojenjem ne zadire u statusna prava koja su nastala kod posvojenika nakon zasnivanja roditeljskog posvojenja.

    Članak 63.

    Provedbene propise čelnici nadležnih tijela ovlašteni ovim Zakonom dužni su ih donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

    Članak 64.

    Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2008.

    Klasa: 552-01/07-01/02
    Zagreb, 3. listopada 2007.

    HRVATSKI SABOR
    Predsjednik
    Hrvatskoga sabora
    Vladimir Šeks, v. r.

  18. #18
    Glossy avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2009
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    117

    Početno

    Ima li negdje određeno koliko dugo supružnici moraju biti u braku da bi zadovoljili uvjete posvajanja?

  19. #19
    Glossy avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2009
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    117

    Početno

    Ispričavam se na površnosti
    Malo bolje istaržila i našla da nema ograničenja.

  20. #20
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    12,976

    Početno

    Kopiram i ovdje izmjene zakona:


    Na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojen je prijedlog o izmjenama zakona o rodiljnim i roditeljskim potoporama. zakon sad ide u saborsku proceduru.
    dokumente možete skinuti sa njihovih stranica - link
    ove izmjene su pod točkom 2.
    _______________________
    izvukla sam neke promjene (neke su me jako jako razveselile). kako se zakon mjenjao odnosno što je promjenjeno imate i u objašnjenju zakona. no ovo je mojim riječima :

    - definicije trudnice (trudne radnice) i njenih prava (najvažnije je da sad mora uvijek PISMENO obavjestiti poslodavca da bi mogla koristiti neka prava) i osobno mi se sviđa da je predviđen slobodni radni dan za prenatalne preglede

    - produženo je trajanje obveznog rodiljnog dopusta na 98 dana, ali je to uklopljeno u ukupno trajanje rodiljnog dopusta (počinje 28 dana prije termina i završava 70 dana nakon - prije je bilo 42 dana nakon)

    - definirane su naknade plaće za produženi roditeljski dopust zbog korištenja roditeljskog od strane oca (onih 2 mjeseca za 3 očeva) - 1663 kn

    - definirane su odredbe oko dopusta za dojenje

    - osobno me izuzetno veseli što je omogućeno da majke više djece koje imaju pravo na produženi roditeljski dopust (180 mjeseci) a imaju dijete koje zahtjeva pojačanu njegu, sada, napokon, imaju pravo ZAMRZNUTI korištenje roditeljskog dopuust (za koji dobivaju 1663 kune) i koristiti pravo dopusta za njegu djeteta (sa onih 2200 kn)

    - staž osiguranja ublažen - izjednačen sa bolovanjem (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci u prekidima zadnje 2 godine)

    - bolje definirana prava na novčanu i vremensku naknadu zbog smrti djeteta prije otvaranja rodiljnog dopusta te za vrijeme korištenja prava po ovom zakonu.

    - vremensko trajanje rodiljne i roditeljske poštede (roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, nezaposleni i poljoprivrednici) ograničeno je na dob djeteta (do 1. godine, a za blizance i troje i više djece) do 3. godine života djeteta

    - prava posvojitelja dana su i ocu djeteta u jednakom dijelu kao i majci (koriste ih zajednički, osim ako se jedan ne odrekne svojeg prava u korist drugog)

    - kod prava posvojitelja izmjenjen je uvjet ono o produžetku dopusta za posvojenje, sadu umjesto prijašnjih "blizanaca" stavljeno je "istovremeno posvojenje dvoje ili više djece"

    - naknade posvojitelja izjednačene su sa zapsolenim roditeljima, ali vremensko definiranje posvojiteljskog dopusta ostaje isto
    evo (opaska: ovaj navedeni članak 24, prepisala sam malo niže!):
    Članak 37. mijenja se i glasi:
    »Korisnik iz članka 35. ovoga Zakona za vrijeme korištenja posvojiteljskog dopusta iz članka 36. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće u visini propisanoj člankom 24. stavkom 1. ovog Zakona, a za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust ili drugih prava prema ovom Zakonu u visini propisanoj člankom 24. stavkom 2. do 8. ili člankom 24.a ovoga Zakona.«

    - posvojitelji dobili pravo na jednokratnu pomoć za opremu djeteta bez obzira na djetetovu dob (bilo prije 3. g.) no ostao je uvjet prethodnog korištenja ovog prava

    - najkasniji rok za zahtjev za korištenje prava po ovom zakonu smanjen je sa 30 na 15 dana
    itd.

    Kopiram dio o naknadama:

    Članak 24. mijenja se i glasi:
    »(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće
    utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
    (2) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona u trajanju od 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci za slučaj iz članka 14. stavka 4. ovog Zakona, ima pravo na naknadu plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
    (3) Zaposleni ili samozaposleni roditelj, za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci na način propisan člankom 15. stavkom 3. ovoga Zakona, ima pravo na
    naknadu plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
    (4) Zaposleni ili samozaposleni roditelj iz članka 14. stavka 2. postavka 2. ovog Zakona, nakon korištenja prava na roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci za slučaj iz članka iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona ili korištenja roditeljskog dopusta na način propisan člankom 15. stavkom 3. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta u preostalom trajanju ili korištenja tog dijela roditeljskog dopusta u polovici punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice za puno radno vrijeme.
    (5) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme.
    (6) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
    (7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. 20
    (8) Zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 50% proračunske osnovice.
    (9) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada, utvrđena ovim člankom, ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.
    (10) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovog Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice.«

    i dio o ovim naknadama:
    Iza članka 24. dodaju se novi članci 24.a i 24.b, koji glase:
    »Članak 24.a
    (1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme
    korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.
    (2) Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona, ima
    pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na
    dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.
    (3) Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno
    osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je
    početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.
    (4) Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom roditelju.
    (5) Zaposleni roditelj iz članka 23. stavka 2. ovog Zakona, kojem poslodavac ne izda ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu naknadu za taj mjesec
    u iznosu od 50% proračunske osnovice.
    (6) Zavod će korisniku isplatiti razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi poslodavca iz stavka 2. ovog članka i isplaćenog iznosa iz stavka 5. ovog članka, u roku 15 dana od dana dostave ovjerene isprave iz stavka 2. ovog članka.
    (7) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice.
    (8) Ministar nadležan za obitelj, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom iz članka 23. stavka 8. ovog Zakona propisat će sadržaj i oblik isprave poslodavca iz stavka 2. ovog članka.
    Posljednje uređivanje od čokolada : 04.03.2011. at 11:53

  21. #21
    Snekica avatar
    Datum pristupanja
    Jul 2009
    Lokacija
    ISTRA
    Postovi
    5,593

    Početno

    Nakon koliko vremena se može predati ponovni Zahtjev za obradom, nakon negativne procjene?

  22. #22
    Snekica avatar
    Datum pristupanja
    Jul 2009
    Lokacija
    ISTRA
    Postovi
    5,593

    Početno

    Uz moje prijašnje pitanje imam još jedno. Može li se predati novi zahtjev za obradu i mišljenje u neki drugi centar a da nije matični? Itko? Bliži nam se godina dana od prve predaje, pa...
    Posljednje uređivanje od Snekica : 03.03.2012. at 18:25

  23. #23
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    12,976

    Početno

    Ne znam odgovor na prvo pitanje, a što se tiče drugog - nadležan je isključivo centar kojem pripadate prema mjestu stanovanja. Centar možete "promijeniti" jedino preseljenjem u drugi dio grada.

  24. #24
    Snekica avatar
    Datum pristupanja
    Jul 2009
    Lokacija
    ISTRA
    Postovi
    5,593

    Početno

    Ufff... Hvala ipak na odgovoru!

  25. #25
    josipa26 avatar
    Datum pristupanja
    Jul 2011
    Postovi
    27

    Početno

    Nisam nigdje našla odgovor na ovo pitanje pa ću upitati ovdje, ako je na krivom mjestu molim moderatore da ga maknu i stave na odgovarajuću temu i unaprijed se ispričavam...naime zanima me dali parovi koji se odluče za posvojenje moraju imati papire od doktora da nemogu imati djecu prirodnim putem?

  26. #26

    Datum pristupanja
    Jan 2008
    Lokacija
    Zadar
    Postovi
    1,143

    Početno

    Citiraj josipa26 prvotno napisa Vidi poruku
    Nisam nigdje našla odgovor na ovo pitanje pa ću upitati ovdje, ako je na krivom mjestu molim moderatore da ga maknu i stave na odgovarajuću temu i unaprijed se ispričavam...naime zanima me dali parovi koji se odluče za posvojenje moraju imati papire od doktora da nemogu imati djecu prirodnim putem?

    Ne moraju, posvojiti mogu svi koji zadovoljavaju propisane uvjete neovisno da li mogu začeti prirodnim put ili ne, da li već imaju biološku djecu ili posvojenu itd.

  27. #27
    josipa26 avatar
    Datum pristupanja
    Jul 2011
    Postovi
    27

    Početno

    Hvala ti puno na odgovoru....

  28. #28
    Osoblje foruma mamma san avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    10,967

    Početno

    Drage moje,

    jako mi je drago obavjestiti vas da je objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 54/2013 od 7.5.13.) koji će biti u primjeni od 1.7.2013.

    Najvažnije novosti koje se odnose na sve vas su:

    - posvojiteljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja određuje se utrajanju od 6 mjeseci za dijete do 18 godina života ()
    - po iskorištenju posvojiteljskog dopusta zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci za posvojenika do njegove 8. godine života
    - posvojitelj izvan sustava rada te onaj koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili je nezaposlena osoba ostvaruje pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu u trajanju od 12 mjeseci. ()

    - kaznene odredbe postaju prekršajne
    - osobe koje su prije početka primjene ovog Zakona koristili neko od propisanih prava po dosadašnjem Zakonu, nastavljaju ih i dalje koristiti ali mogu pismenim putem zahtjevati od mjesen nadležne ustrojbene jedinice HZZO-a zatražiti ostvarivanje tog prava ako je to prema odredbama (novog) Zakona za njih povoljnije.

  29. #29

  30. #30

    Datum pristupanja
    Nov 2011
    Postovi
    71

    Početno

    Prema Obiteljskom zakonu (2014), članku 205, svi potencijalni posvojitelji moraju proći stručnu pripremu za posvojenje. Ona je obavezna i za potencijalne posvojitelje koji su upisani u Registar potencijalnih posvojitelja. Potrebno je provjerit tko u području u kojem živite organizira takvu edukaciju. U Rijeci i Osijeku ju pripremaju Obiteljski centri, ADOPTA to radi u Zagrebu, te ukoliko bude dovoljno prijava za formiranje grupe na drugim lokacijam doći ćemo i tamo.

  31. #31

    Datum pristupanja
    Nov 2014
    Postovi
    3

    Početno

    Živim i radim u Bosni i Hercegovini, diplomirani sam pravnik i "prošla" sam posvojenje . Ako nekom treba pomoć oko Zakona u BiH, procedure, iskustva i ostalog oko usvajanja u BiH neka me slobodno kontaktira. Lijep pozdrav

  32. #32
    Osoblje foruma mamma san avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    10,967

    Početno

    U NN 152/2014 objavljene su Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su na snazi od 1.1.2015.g.

    Odnose se na:
    Članak 1.
    U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08., 34/11. i 54/13.) u članku 18. stavku 2. podstavku 3. riječi: »ocjeni nadležnog tijela vještačenja Zavoda« zamjenjuju se riječima: »nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu«.
    Članak 2.
    U članku 23. stavcima 1., 2. i 6. riječi: »nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju« zamjenjuju se riječima: »Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu«.
    Članak 3.
    U članku 36. stavak 3. mijenja se i glasi:»(3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 8. godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja pod uvjetima i u trajanju propisanom ovim Zakonom.«.
    Članak 4.
    Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 1. i 2. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2015.

  33. #33

    Datum pristupanja
    Mar 2014
    Postovi
    28

    Početno

    Citiraj samo Sanja prvotno napisa Vidi poruku
    Živim i radim u Bosni i Hercegovini, diplomirani sam pravnik i "prošla" sam posvojenje . Ako nekom treba pomoć oko Zakona u BiH, procedure, iskustva i ostalog oko usvajanja u BiH neka me slobodno kontaktira. Lijep pozdrav
    Za početak, možemo li usvojiti dijete iz BiH ako nismo državljani, ali smo rođeni tamo i porijeklom smo iz BiH, ali živimo u Hrvatskoj?

  34. #34

    Datum pristupanja
    Dec 2014
    Postovi
    181

    Početno

    Kao što većina vas zna, obiteljski zakon nam je obustavljen i na snazi je onaj iz 2003. Uskoro idemo na prvi razgovor pa ću pitati što to znači za nas koji još nismo u obradi i koja pravila vrijede.

  35. #35
    Strašna avatar
    Datum pristupanja
    May 2011
    Postovi
    1,884

    Početno

    I mene ovo zanima, jer i mi se spremamo uskoro.

  36. #36

    Datum pristupanja
    Dec 2014
    Postovi
    181

    Početno

    Javljam se, procedura će ići po starom zakonu, školica nije obavezna niti će se organizirati van Zagreba - u smislu da Centar nešto organizira. Nema ni savjetovanja nakon posvojenja.
    Posljednje uređivanje od DeDada : 30.01.2015. at 11:59

  37. #37
    Strašna avatar
    Datum pristupanja
    May 2011
    Postovi
    1,884

    Početno

    Hvala na info!

  38. #38

    Datum pristupanja
    Feb 2015
    Postovi
    32

    Početno

    Zora Dubrovačka, mislim da možete jer ste i sami rođeni u BiH. Možda bi to bila dobra odluka. Želim vam puno sreće i čestitam.

  39. #39

    Datum pristupanja
    Dec 2014
    Postovi
    181

    Početno

    Može pomoć, je li se kome od vas dogodilo da poslodavac odbije isplatiti jednokratnu pomoć za dijete? Suprug navodno ne može ostvariti to pravo jer u kolektivnom ugovoru piše "za rođenje djeteta". Čini nam se to nepravednim, probat ćemo pitati na socijalnom, bez neke prevelike nade.

  40. #40
    butterfly_ avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2013
    Postovi
    187

    Početno

    Mi smo dobili naknadu grada u kojem živimo koje je išlo s podnaslovom "rođenje djeteta" - samo smo priložili rješenje o posvojenju (odnosno uvjerenje), rodni list djeteta i uvjerenje o prijavljenom prebivalištu.
    Možda da provjerite sa pravnikom suprugove firme - jer ipak ste postali roditelji na jedan od nacina koje propisuje zakon...

  41. #41
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    12,976

    Početno

    priloži potvrdu o posvojenju (ne trebaš im davati rješenje na kojem su povjerljivi podaci) i novi rodni list i upozori da ćeš kontaktirati nadređene ako ti ne isplati (ne znam kako stvar stoji ako je firma privatna?).
    mi jedino nismo imali pravo na jednokratni iznos koje za rođenje daje grad zagreb, jer je to pravo bilo iskorišteno po rođenju od strane bioloških roditelja.

  42. #42

    Datum pristupanja
    Dec 2014
    Postovi
    181

    Početno

    Hvala, da je bar privatnik, državna služba Ići ćemo dalje s tim, ne dozvoljavamo diskriminaciju

  43. #43

    Datum pristupanja
    Jan 2018
    Postovi
    5

    Početno

    Citiraj Zdenka2 prvotno napisa Vidi poruku
    Po zakonu iz 2003. maksimalna razlika u dobi između posvojitelja i posvojenika može biti 45 godina. Dakle, nije određena gornja granica dobi posvojitelja nego dobna razlika. I ljudi u pedesetima mogu posvajati, ali veću djecu.
    Još uvijek je tako?

  44. #44
    Dulcinea avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2013
    Postovi
    109

    Početno

    Hrvatski jezični portal definira pojam “ pomajka” kao

    1. žena koja je usvojila dijete prema tome djetetu (posvojčetu); druga majka
    2. očeva žena njegovoj djeci iz prethodnog braka; maćeha

    Greška ili novost?!? Ne razumijem. Ja sam svom djetetu majka, ne pomajka.

  45. #45

    Datum pristupanja
    Dec 2014
    Postovi
    181

    Početno

    Da mi je stotka za svaki put kad me netko nazvao pomajkom, "krivom" mamom, ne-mamom ili čak tetom, pomoglo bi kućnom budžetu - znatno. Još se tužimo s državom za ono što sam još davno pitala par postova iznad, više se ničemu ne čudimo. Kada bi se još samo ljudi prestali čuditi nama i lijepo nas ostavili na miru, eh utopije
    Posljednje uređivanje od DeDada : 07.02.2018. at 08:40

  46. #46
    Dulcinea avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2013
    Postovi
    109

    Početno

    Nekoliko pitanja imam, lijepo molim pomoć..
    - Važeći obiteljski zakon je onaj iz 2015?

    - Znači, ako je mišljenje o podobnosti starije od godine dana, nadležni czss treba preispitati jesu li se okolnosti promijenile. Kako to vaši centri ispituju? Naš kaže radit će kompletnu ponovnu obradu. Kaj onda opet imaju rok od 6 mjeseci za donošenje novog rješenja? Nema mi to smisla. Mi smo u međuvremenu i dalje u registru?

    - pošto smo u registru posvojitelja, ako dobijemo poziv za konkretno dijete, u tom slučaju piše da će czss bez odgode utvrditi okolnosti. Ne piše rok. Da li je u takvoj situaciji netko bio i koliko je tad sve trajalo?

  47. #47
    Osoblje foruma čokolada avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    12,976

    Početno

    Nema smisla svaku godinu raditi obradu. U moje je vrjjeme bilo da ako dobijete poziv, onda taj centar traži podatke od našeg matičnog centra. Nama je bila točno godina dana od pisanja i slanja prve molbe za obradu do poziva za dijete koje smo posvojili tako da nemam iskustvo s duljim rokovima.
    Ako vas izaberu, sve će ostalo biti samo birokratska formalnost.

  48. #48
    Jelena avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2008
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    11,121

    Početno

    I ja sam oko toga panicarila. Ali isto nisu radili svake godine obradu. Vecina centara je preopterecena nekim gorucim problemima, tipa nasilje u obitelji i sl. i ne obradjuju parove ispocetka. To traje, ako se sjecas. Ali ne znam je li se sto u praksi mijenjalo. Cisto sumnjam, jer nije se povecao broj djelatnika. Al ako ti kazu da ce ponovit, onda valjda mogu, al nece te zato vadit i vracat u sustav. To bi bila ludost.

  49. #49

    Datum pristupanja
    Jul 2019
    Lokacija
    Rijeka
    Postovi
    12

    Početno

    Pozdrav! Imam pitanje! Kako funkcionira kad posvaja jedan bracni partner uz suglasnost drugoga?

  50. #50
    Jelena avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2008
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    11,121

    Početno

    Citiraj Srecicavrecica prvotno napisa Vidi poruku
    Pozdrav! Imam pitanje! Kako funkcionira kad posvaja jedan bracni partner uz suglasnost drugoga?
    Ne znam moze li se to uopce. Sto bi u tom slucaju bio tvoj bracni partner tom djetetu?

    Mislim da, cak i da je zakonski moguce, nije vjerojatno da dobijes dijete. Budi svjesna da nas posvojitelja ima jako puno, da se moze birati iz registra do mile volje. Mozes biti udomitelj bas ti. U tom slucaju ti treba suglasnost. Ali onda moras racunati s tim da moras odrzavati redoviti kontakt s roditeljem, ako hoces nekamo ici s djetetom moras dobiti suglasnost roditelja, za lijecenje djeteta takodjer i sl. i na kraju dijete se moze dati kad se steknu uvjeti nekome na posvajanje.

Stranica 1 od 2 12 PosljednjePosljednje

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •