Lukina mama,
ne znam nista o iskustvu u Klaicevoj, niti sa djetetom tih godina, ali samo da uputim par rijeci ohrabrenja u onoj mjeri koliko prepoznajem sve svoje brige i strahove.
Mome sinu je operirana kila kad je imao 4 mjeseca i tjedan dana, dakle bio je strasno mala beba. Mi smo tjednima dok smo cekali operaciju bili van sebe od brige i nije pomagalo sto su nam svi govorili da je to rutinska operacija. Ali, na kraju je zaista bilo tako. Bili smo doma istog poslijepodneva!
Ni u nasem slucaju nije bilo uklijestenja, ali je doktor preporucio da se to operira i koliko mi se cini ovdje (V.Britanija) tako preporucuju svima cim se dijagnosticira kila. Sad kad je sve iza nas, drago mi je da je to obavljeno i da se ne moramo misliti hoce li nekada nesto biti. Ostao je samo mali oziljak koji se lagano povlaci i sve je slabije vidljiv, tako da sam vrlo sklona vjerovati da cemo skoro pa zaboraviti da se ta operacija ikada desila.
Bice sve u redu