Prvo bih željela reći kako su sve forumašice ovdje izrazito vrijedno vrelo informacija koje isnspirira...

Tako sam dobila ideju, iščitavajući Jednosroditeljske da u tjedniku "Dubrovački list", s kojim trenutno surađujem, napišem i složim sve na jednom mjestu SVA prava samohranih majki.

Broj s ovim mojim napisom je izašao danas pa ga prosllijeđujem vama. Naravno da mi je napisani izvor informacija, između ostalih, bila i RODA.

NN: OD DEFINICIJE DO OSTVARENJA KONAČNIH RJEŠENJA TEŽAK JE PUT

NA: Kako ostvariti prava samohranih roditelja


Uskladiti obitelj, posao i djecu težak je zadatak za sve roditelje, ali posebno teško samohranim roditeljima jer nemaju uz sebe partnera . Moraju, između ostalog, planirati prijevoz, ne samo između škole i kuće, nego i za slobodne aktivnosti svoje djece. Briga za bolesnu djecu i posjete liječniku mogu biti veliki problem jer tada samohrani roditelj mora izostati s posla, što mu može ugroziti radno mjesto. Često nakon razvoda samohrani roditelji izgube prijatelje, dio rodbine , susjede (ako se moraju odseliti). Uz sve ostale probleme potrebno je uložiti vrijeme i napor kako bi se ponovo izgradila socijalna mreža i stvorila nova prijateljstva i poznanstva.
Većina samohranih roditelja su majke i zakon ih definira na slijedeći način: samohrane majke su one žene kojima je muž (otac njihova djeteta) umro ili nije priznao svoju djecu pa u rodnom listu uopće ne postoji njegovo ime. Isto tako, samohrani roditelj je onaj koji ima skrbništvo nad djetetom/djecom, dok je drugom roditelju oduzeta poslovna sposobnost, odnosno, nesposoban je brinuti se za sebe i ostale. Kad je odlukom suda određeno da se dijete povjeri na čuvanje i odgoj jednom roditelju, a drugom se odrede susreti , taj roditelj s kojim dijete živi jest zakonski zastupnik djeteta koji za njega dobiva određeni mjesečni novčani iznos (alimentaciju) koji predstavlja polovicu djetetovih mjesečnih potreba po reguliranju Obiteljskoga zakona.

Iz Zakona o socijalnoj skrbi
U zakonu o socijalnoj skrbi piše: „Samohranim roditeljem smatra se roditelj koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi za svoju djecu. ” To je definirano odmah na početku tog zakona jer temeljem svog statusa djeca samohranih roditelja imaju neka proširena prava (npr. povećava se iznos pomoći za uzdržavanje). Ali, definicije samohranog roditelja u Obiteljskom zakonu nema. On, naime, ne definira pojam obitelji pa tako ni jednoroditeljske obitelji. I neki drugi zakoni spominju samohrane roditelje, odnosno djecu samohranih roditelja (npr. Zakon o radu), ali ne daju definiciju. Obiteljski zakon nije definirao tko je samohrani roditelj, i sad kada treba dokazati samohranost roditelja - postavlja se pitanje tko je to?
Onaj tko je bio u braku, rastao se i ima skrbništvo nad djetetom! Što s onima koji imaju zajedničko skrbništvo? Što s onima koji imaju alimentacije, a onda skupina onih koji se nisu vjenčali pa nemaju ni papir da su rastavljeni (a dijete je priznato od oba roditelja) itd, itd.?

Kako dokazati samohranost?
Jedini dokaz je „svježi” izvod iz matične knjige u kojem je naznačeno u napomeni da je brak razveden, odnosno ako se nikada niste vjenčali ne piše ništa, a ako ste ipak vjenčani i brak traje onda u toj napomeni to i piše. Kod dokazivanja samohranog roditeljstva važno je i je li djetetov otac priznao svoje dijete jer tada ono u rodnome listu nema navedeno ime oca, to jest nije priznato od strane istog pa je to sasvim dovoljan dokaz da ste samohrana majka.
- Način na koji bi samohrane majke trebale ostvariti pravo svoje maloljetne djece na uzdržavanje od oca, prvenstveno jest obraćanje nadležnom Centru za socijalnu skrb - objašnjava ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik Katica Raič te dodaje kako je obveza Centra da obavještavaju roditelje koji su dužni plaćati alimentaciju na svoje obveze, te ih, ako to odbijaju učiniti i kazneno terete, ali i obavještavaju drugog roditelja, skrbnika na ostvarivanje svojih prava, na mogućnost i potrebu da potraži svoja prava.
Naime, naglašava Raič, postoji mogućnost da Centar za socijalnu skrb pozove oca djeteta i upozori ga na njegovu dužnost, pa bi se tako uz postojanje minimalne očeve volje cijeli postupak mogao riješiti mirnim putem. U suprotnom, jedini mogući način je sudski postupak pred nadležnim Općinskim sudom. U ovakvim se slučajevima često radi o majkama slabog imovinskog stanja. One prema Zakonu o plaćanju sudskih pristojbi mogu zatražiti oslobađanje od plaćanja sudske pristojbe, te uz taj zahtjev prilože uvjerenje, to jest potvrdu o imovnom stanju koju mogu pribaviti u poreznoj upravi (ovisno o mjestu prebivališta). Iz nje bi trebalo biti razvidno kolika su primanja te osobe kao i vrijednost imovine te osobe. U slučaju da se dokaže da je ta osoba slabog imovinskog stanja sud će tu osobu osloboditi plaćanja sudske pristojbe. Osim ove postoji i mogućnost da osobe slabog imovinskog stanja zatraže od Hrvatske odvjetničke komore da im imenuje odvjetnika koji će im pružiti besplatnu pravnu pomoć.
Sudskim postupkom se utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje djeteta. Prilikom odlučivanja više se kriterija uzima u obzir: dob djeteta, njegova potreba za obrazovanjem, primanja obaju roditelja. Moguće je da se potrebe djeteta za uzdržavanje povećaju ako je to u skladu s primanjem jednog od roditelja. U praksi je novčani iznos uzdržavanja koji određuje sud između 500,00 i 2.000,000,00 kuna, saznajemo s foruma RODA („Roditelji u akciji).
I nezaposleni su očevi dužni plaćati alimentaciju. Kad sud utvrdi novčani iznos potreban za uzdržavanje, uputit će osobu obveznika uzdržavanja da naznačeni iznos uplaćuje mjesečno i to do određenog dana u mjesecu te o tome donijeti presudu koja će nakon pravomoćnosti omogućiti samohranim majkama da zatraže od očeva maloljetne djece plaćanje novčanog iznosa određenog od strane suda, i to čine dobrovoljno ili sami prihvate stavljanje administrativne zabrane na svoja primanja. U protivnom će moći pokrenuti ovršni postupak pred nadležnim sudom. Navedeni ovršni postupak pokreće se prijedlogom za ovrhu te je najjednostavniji način realizacije postojeće pravomoćne sudske presude taj da se od suda zatraži određivanje i stavljanje u obvezu poslodavcu osobe - obveznika uzdržavanja, uskratu od mjesečne plaće novčanog iznosa određenog od strane suda kao novčanog iznosa uzdržavanja, a ovakav postupak je moguć i u slučaju da se radi o mirovinskim primanjima.
Ako je otac djeteta nezaposlena osoba, tada će se ovršnim postupkom tražiti naplata iz druge imovine koju ima u vlasništvu osoba - obveznik uzdržavanja. Budući da postoji mogućnost da obveznik uzdržavanja nema nikakvu imovinu i izbjegava naći posao, zakonodavac je i za to predvidio mjere.

Uzdržavanje i majke
Kazneni zakon tretira odbijanje podmirivanja obveze uzdržavanja kao kazneno djelo te se jasno predviđa kako osobama koje odbijaju izvršenje takve obveze može biti izrečena i novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju od jedne, a u nekim slučajevima i od tri godine.
- Osim prava na uzdržavanje djeteta, Obiteljski zakon u odredbi čl. 230 predviđa i obvezu oca izvanbračnog djeteta na uzdržavanje djetetove majke godinu dana od rođenja djeteta ako majka skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život. Tako bi samohrane majke mogle zahtijevati da osim djeteta, otac kroz prvu godinu uzdržava i njih same, i to u visini koja bi također bila određena ovisno o specifičnosti slučaja, a zahtjev za ovakav vid uzdržavanja mogle bi staviti zajedno sa zahtjevom za uzdržavanje djeteta - rekla nam je pravnica Obiteljskoga centra Ines Šalaj.

OKVIR:
NA: Cijena vrtića
Ravnateljica dječjih vrtića Dubrovnik Boja Mustać rekla nam je kako samohrani roditelji plaćaju 10 posto manje ukupnu cijenu vrtića. Dakle, umjesto 550, plaćaju 490 kuna. Šezdeset roditelja koristi ovo pravo . Ravnateljica Mustać naglašava kako od početka ove godine Zaklada „Blago djelo” pomaže roditeljima s nižim primanjima, što znači od 1800 kuna po članu obitelji, koji mogu podnijeti zahtjev vrtiću za pomoć pokrivanja troškova boravka njihove djece u vrtiću, prilikom čega Zaklada umjesto njih plaća cjelokupan trošak vrtića.

OKVIR:
NA: Pooštrene kazne
Od siječnja ove godine na snazi je izmijenjeni Obiteljski zakon kojim je značajno postrožen odnos prema roditeljima koji izbjegavaju uzdržavanje djece s kojom ne žive. Zakonom je prvi put određen minimalan iznos za mjesečno uzdržavanje koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Ovisno o dobi, taj se iznos kreće od 17 do 22 posto prosječne plaće. Kako bi se stalo na praksi da roditelji plaćanje uzdržavanja izbjegavaju lažnim prikazivanjem prihoda, sudovi će pri određivanju visine alimentacije ubuduće uzimati u obzir cjelokupnu imovinu, a ne samo plaću roditelja. Izmijenjeni zakon donosi i znatno aktivniju ulogu Centara za socijalnu skrb. Dužni su u ime djeteta pokrenuti i voditi parnicu za naplatu uzdržavanja, ako to ne učini njihov roditelj.

OKVIR:
NA: Godišnja potpora Grada
Nezaposlenim samohranim roditeljima koji su u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje - Područne službe Dubrovnik i u evidenciji Centra za socijalnu skrb, dodijelit će se prigodom Božićnih blagdana novčana potpora. Za ovu namjenu osiguran je iznos od 120.000,00 kuna.