Evo , akcija razvrstavanja otpada se siri! :DDaDo prvotno napisa
http://www.vecernji.hr/newsroom/news...59353/index.do
Evo , akcija razvrstavanja otpada se siri! :DDaDo prvotno napisa
http://www.vecernji.hr/newsroom/news...59353/index.do
Evo ja sam pokušala i ide me i djeca pomažu. Pored kante za smeće odvajam papirnato/kartoinsko na način da kad ispraznimm kartonsku ambalažu(npr. od tjestenine, čaja i sl.) ostvim kutiju otvorenu i u nju "slažem" sve od papira-neuspjele crtarije, sve sitnije papire, kuverte od režija i tako, svaki dan se s nečim iznenadim-gle, i ovo je od papira(npr. reklama i ambalaža za gratis proizvode). Kad idem bacit smeće, pokupim učas 2, 3 il 4 kutijice pune papira i ubacim u kontejner. U protivnom mi se to razasipa, i tu su, dakle bili moji problemi. Eto, riješeno.
A kompost, kad sam lijena odnit ga u vrt isti čas vežem u neizbježnu plastičnu vrećicu kojih eto uvijek ima-tješim se da je to ponovna upotreba-pa stavljam ispod sudopera dok ne odnesem.
Imate li boljih/drugih ideja?
Uuuuu, ova tema je skroz nešto drugo...a j a pisala prije nego se probude bez da sam provjerila.
A i ne radi pretražnik
makita, evo ovdje imamo dobru temu o kompostu.
mi smo u puli dobili ekološke otoke prije nekog vremena s kontejnerima za plastiku, aluminijum, staklo i papir. (žuti, zeleni i plavi) od nedavno prikupljaju i tetrapak ambalažu :D
doma sada imamo tri kante - komunalni (nerazvrstani otpad), za papir i za plastiku, vrećice, konzerve, staklo...
mala mi pomaže u bacanju i razvrstavanju. tatu još opomeno po koji put. kao i rodbinu koja nam dođe u posjetu.
neki dan smo čak zvali firmu koja odvozi to smeće da je kontejner prepun. izgleda da je sve više ljudi počelo reciklirati smeće. :D
na žalost, nemamo baš uvjete za kompostiranje. ali smo svakako smanjili količinu smeća za više od 50% u odnosu na prije kada nije bilo takvih kontejnera. kada bismo mogli kompostirati vjerujem da bi nam ostalo nekih 20-30% običnog smeća.
i naravno, platnene pelene su već spremne za bebača
Da se prikrpam s pitanjem - kako reciklirati tj. gdje odlagati vrećice u kojima se kupuju npr. žitarice ili tjestenina (ili bomboni, smokiji...)? Primijetila sam da mi svaki tjedan izvjesna količina tih vrećica završi u smeću, a ne izgleda mi kao nešto brzorazgradivo... :/
I još jedna dilema - može li tetrapak u plavi kontejner s papirom?
Da. Samo skines plasticni dio i spljostis tetrapak.mommy_plesačica prvotno napisa
Za vrecice ne znam :/
Radi se vjerojatno o PE vrećicama i za njih je spaljivanje za sada najbolje rješenje. Naravno, ne "u prazno", već da se toplinska energija za nešto iskoristi.mommy_plesačica prvotno napisa
Ne može!mommy_plesačica prvotno napisa
Radi se o višeslojnoj ambalaži. Intuitivno je da se ne može kapljevina spremiti u papir i da to drži dulje od nekoliko sekundi. Tetrapak (tvornica) proizvodi kartonske spremnike, ali u njima ima i polietilena (PE) i aluminija. U nekim zemljama (npr. Austrija) postoji mogućnost da se spremnici ("tetrapaci") posebno skupljaju, nakon što ih je korisnik isprao od sadržaja. U tom slučaju postoji relativno kompleksna mogućnost recikliranja. Nisam upoznata s takvom mogućnošću u nekom gradu u Hrvatskoj, iako ne isključujem mogućnost.
Iz časopisa Ambalaža:http://www1.ambalaza.hr/db_casopis/?...d2812a3d0df91bNajpopularnija aseptična kartonska ambalaža za napitke je Tetra Brik Aseptic. Ona produljuje rok trajanja i čuva hranjive vrijednosti proizvoda od štetnih utjecaja zraka i svjetlosti. Taj ambalažni materijal sadrži tanku aluminijsku foliju, tanju od ljudske vlasi, koja je laminirana između uobičajenih slojeva kartona i polietilena, ali dovoljno djelotvorna da spriječi prodor bakterija u mlijeko. Ta folija također štiti proizvode od učinka svjetlosti, te tako sprečava degradaciju vitamina.
na kontejnerima u zg ima oznaka da tetrapaci mogu unutra
moja je pretpostavka da oni to naknadno sortiraju, da im je jeftinije nego izmisljati nove tetrapake
ja bacam u kontejner
ili da se uopće ne reciklira, nego se spaljujeivarica prvotno napisa
ne vjerujem da to netko sortira kod nas. probat ću se raspitati.
nove kontejnere, ne nove tetrapake sori, tipf
Evo, našla sam objašnjenje za tetrapak, izgleda da ipak može u plavi kontejner i da nakon razvrstavanja ide dalje u reciklažu.
ivarica prvotno napisa
u Beču sam vidjela da imaju posebne kutije u koje skupljaju doma tetrapake pa ih na neki dan u tjednu iznesu tako složene i oprane van. U Njemačkoj sve sa onim strelicama u krug ide u "žute vreće" i vidjela sam na svoje oči pri posjetu jednoj "sortirnici" da se zbilja sortira. Negdje 2002. sam slušala predavanje Japanca koji su do savršenstva doveli recikliranje višeslojne ambalaže. Kod nas je i ovdje sve transparentno i građani mogu vidjeti i znati što se radi sa smećem
Al imam kontakt, pitat ću kad mi bude zgodno. Ne vidim logiku u bacanju Al i PE u papir.
Ju-hu! Ako to zbilja funkcionira, onda sam :Dmommy_plesačica prvotno napisa
mislim da za vrecice ovisi od grada do brada i od vrecice do vrecicemommy_plesačica prvotno napisa
primijetit ces unutar trokuta za reciklazu jedan broj
ovisno o tom broju znat ces koje mozes bacat, koje nosit u reciklazno dvoriste
ja ih na balkonu imam nered jedan prestrasan u kutiji za reciklazu plasticnih vrecica i ostalih plasticnih posuda, samo zato jer mi je tesko nazvat reciklazno dvoriste i pitat da izrecitiraju koje brojeve primaju
Ovako ide s tetrapakom
Tetrapak se odlaže u plavi kontejner. Tvrtka Unijapapir, koja prazni plave kontejnere, sortira ambalažu u svojoj sortirnici i poslati je na recikliranje u papirnu industriju PAN.
Postupak recikliranja je jednostavan je – ambalažu ubacuju u tzv. pulper (veliku miješalicu), gdje dodaju vodu. Uslijed vrtnje kartonska komponenta ambalaže se razdvaja, dok se slojevi polietilena i aluminija odlažu ili se mogu iskoristiti za dobivanje toplinske energije.
Zaboravila sam napomenuti da tetrapak treba i isprati.MamaRibice prvotno napisa
Ti brojevi u trokutu označavaju polimernu osnovu (svakom polimeru dodaju se dodaci da se dobiju željena svojstva).
Ovo mi je zgodan članak.
http://www.bum.vjesnik.hr/Pdf/2003%5...08%5C27A27.PDF
molim vas, a kamo s metalnim otpadom, tj. konzervama? npr. od mačje hrane ili kukuruza i sl.? našli smo jedan kontejner u gradu na kojem piše MET ambalaža, ali su otvori samo veliline za limenke od cole, piva i sl. uostalom, nije li to alu? :?
mi skupljamo te konzerve, već mi se nakupila gomila, a ne znam gdje da ih bacim.
a da, kad bacate papir, recimo novine, vadite li one metalne... "klince", ono iz sredine, kako se zove... spajalice? a one koverte s "prozorčićem" od folije? jel otrgnete "prozorčić"? ja to radim, ali malo mi tlaka, pa da provjerim, možda se i ne mora, da si uštedim vremena.
Da li ovo za tetrapake vrijedi i van Zagreba? Npr. u Puli.
Inače MET je oznaka za metal, mi tamo bacamo sve konzerve ne samo aluminijske limenke (nadam se da nismo griješili :? )
Ne znam za limenke, mi ih bacamo u obično smeće.manal prvotno napisa
Spajalice vadim iz papira, prozorčiće također (o njima se negdje na forumu več pisalo da se trebaju vaditi).
Achan, u Zagrebu na kontejnerima piše da se smiju tetrapaci i nacrtani su, pogledaj piše li i kod vas.Da li ovo za tetrapake vrijedi i van Zagreba? Npr. u Puli.
Achan, mi smo nešto istraživali za tetrapak i znam da PAN može to reciklirati uz papir, ali ovi naši lokalni ne mogu :/ vidi kako je kod vas.
pa bacila bi i ja ostale limenke u taj MET, ali kažem otvori su mali. može još tko sa savjetom za limenke? hvala!
lucij@ hvala, nastavljam znači po starom s papirom. eno papirko mi opet pun...
Ma moram priznati da se meni zapravo ne da prtljati oko tog prozorčića pa onda samo prepolovim kovertu i onaj potpuno papirnati dio ide u papir, a onaj na kome je prozorčić u obično smeće
ma ja to kao pokidam, ali isto ostane dio papira koji onda ide u... odnedavno imamo vreće za plastiku, pa tu idu i folije, pa i to bacim unutra. ali je ta folija tako tanka da ako hoćeš trgati samo prozorčić, baš je teško, tj. on se lako pokida, pa sam mislila da možda nekako i može u papir, obzirom da ide i onaj papir koji je kao sjajan, sa kutija npr. i na tome je navučena nekakva folija... :?
Hvala manal i lucij@ ću pogledati na kontejnerima.
Vidim da će biti tribina pod nazivom "Reducirajmo, reciklirajmo... promijenimo navike" u Zagrebu u petak 11.2. u Jurišićevoj 1 u 11 sati. Hmmm... u radno vrijeme većine nas. Možda ipak nekoga zainteresira tko je slobodan.
Mi smo svi bolesni.
Može kakav zaključak ako netko ode?
Posljednje uređivanje od MarijaP : 09.02.2011. at 14:19
Koliko sam čula, sve su strane bilo složne oko toga da bi na sličan način kako se radi s PET ambalažom, trebalo i s vrećicama, organizirano sakupljati (ne znam je l se ovdje pisalo, ali postoji podatak da se preko 100% PET ambalaže zaprimi za recikliranje, odnosno, da zaprimamo i ambalažu naših susjeda, ja isprobala s Dukatovim bocama iz Slovenije - ide).
Navodno su se negdje kod nas lokalno dogovorili, netko je pokrenuo pogon za recikliranje PE-a, a lokalna zajednica sakuplja besplatno vrećice. Nisam mogla dobiti info gdje, niti znam radi li granulat ili preša kakve proizvode.
Već dugo recikliram i super mi je zeleni otok koji ima na nekoliko lokacija u Zagrebu. Tamo odnesem sve, i stari papir, stare vrećice, lijekove, baterije, plastičnu ambalažu, elektronski otpad, sve je na jednom mjestu
Evo akcije u Dubravi:
http://www.budi-zelen.hr/site/zbogom...vrecicama.html
anchi, hvala!
Ipak, bolje da to nisam vidjela. Opet šlampavi, površni, laički, ekoopasni pristup:
"Udruga Budi zelen osmislila je i proizvela platnene Bee Green ekologične vrećice s eko porukama koje daje građanima kao nagradu za donesene plastične vrećice. Sve prikupljene vrećice odlagat će se u školski kontejner."
Uzgoj pamuka za vrećice je totalno neprihvatljiva opcija. Ova udruga samo radi štetu za okoliš.
Udruga koja još ne razlikuje polietilen od poli(vinil-klorida), a bavi se propagandom je zbilja strahota. Budući da ne znaju niti koji materijal imaju u ruci, zašto bi čovjek mogao očekivati da su provjerili bilo koji od ovih brojeva.
Što to uopće znači da je stanje vrećica loše? Može biti loše ako je bilo izloženo atmosferskim uvjetima pa je nastupila degradacija ili je nestala boja, a to sigurno nije pjesnik htio reći.PVC vrećice zagađuju okoliš, predstavljajući prijetnju ekosustavima i ljudskom zdravlju. Stanje PVC vrećica u RH je vrlo loše iz različitih objektivnih razloga (edukacija, sredstva, tehnologija) i stoga za sad „kaskamo“ za razvijenim zemljama.
PVC vrećice se koriste npr. za skladištenje krvi. Ovdje niti jedan jedini podatakm nema nikakve osnove.Pri spaljivanju 4 PVC vrećice potroši se kisika koliko je potrebno čovjeku za jedan dan. Prerada jedne tone vrećica stoji 20 000 kn a dobivena sirovina vrijedi svega 160 kn.
Ne znam za vas, ali ja od rođenja imam otvorena vrata plastičnim vrećicama, a primljena sam i u pionire i u omladince.Prelazak na tržišno gospodarstvo otvorio je vrata proizvođačima plastičnih vrećica koje „prodiru“ putem marketinško-promidžbenih akcija trgovačkih lanaca i ostalih. Rezultat je da se vrećice gomilaju u domovima kupaca, okolišu i na odlagalištima.
Naravno da je NEnekontrolirano, nego neodgovorno odlaganje veliki problem, ali ne ubija vrećica, nego čovjek koji ju je bacio.Nekontrolirano odlaganje u okoliš uzrokuje ugibanje životinjskih vrsta. Više od milijun ptica i 100.000 morskih sisavaca godišnje ugine zbog plastičnih vrećica. Životinje prolaze agoniju gušeći se plastičnim otpadom koji im onemogućava disanje ili dopire u njihove probavne organe. Kad jedanput proguta plastične vrećice životinja ih ne može probaviti te one ostaju u crijevima. Tamo sprečavaju probavu hrane, uzrokujući bolnu i vrlo sporu smrt. S obzirom na sporost razgradnje plastičnih vrećica, one "preživljavaju" smrt životinje te nakon raspadanja trupla ponovno dospijevaju u slobodno more te ubijaju druge životinje.
I da ne citiramo pojedine smrtne slučajeve... Koliko ste ovaj mjesec vidjeli pregaženih životinja na cesti? Trebalo bi zabraniti vožnju automobilima.
PVC se dakle proizvodi od polietilena . Otrovne mikročestice - kako otrovne kad se ne razgrađuje? Vrećica se koristi 12 minuta - stvarno ne zna čovjek što bi s ovakvim prozirnim dezinformacijama proizašlih iz dobrog srca, ali opasno neinformiranog.Godišnja prosječna potrošnja je 500 - 1 000 mlrd PVC vrećica, milijun vrećica po minuti. Činjenica je da se od trilijuna godišnje proizvedenih PVC vrećica reciklira manje od 1%. Jedna se vrećica prosječno koristi 12 minuta, a odbačena se razgrađuje sljedećih 20 - 1 000 g. Vrećice se proizvode od polietilena, naftnog derivata kojemu treba gotovo 1 000 godina da se razgradi. Prilikom njegove razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac kontaminirajući ekosustave, hranu i vodu.
A ne znam ni što bi s ovim informacijama dalje uopće...
Što bilo koga spriječava da dugoročno koristi kvalitetnu plastičnu vrećicu. I platnena se prvo treba proizvesti i oduzeti cijelom selu pristup pitkoj vodi, a onda ju treba u vešmašini prati.Platnenim vrećicama Bee Green cilj nam je zamijeniti uporabu plastičnih vrećica i time smanjiti plastični otpad. Prednosti platnenih vrećica su da se mogu koristiti dugo vremena i dugoročno su financijski isplativije.
I meniGlavni cilj je podizanje svijesti i edukacija stanovništva koja bi se provodila u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te fakultetima. Educirali bi se kako djeca tako i profesori te građani i trgovci, na različite načine.
Te platnene vrećice se isto moraju prevesti uz potrošnju nafte iz Indije (jer nisu Evropljani ludi uzgajati i proizvoditi pamuk na svom tlu).Zamjenom PVC vrećica za platnene smanjuje se upotreba nafte, čuva se ekosustav, spašavaju se životi životinja, podiže se kvaliteta hrane i vode te se smanjuje zagađenost, manje je otpada te se smanjuju se troškovi njegovog zbrinjavanja i stvara se kvalitetnija turistička ponuda.
Korištenjem platnenih vrećica u kupnji tjedno uštedimo do 6 plastičnih vrećica, odnosno 288 godišnje ili u prosječnom ljudskom vijeku to je 22 176 vrećica manje.
Kad bi svaki peti stanovnik RH prestao koristiti PVC vrećice, iduća bi generacija u prirodi zatekla 199 588 400 000 vrećica manje.
Samo da nam se riješti "PVC" vrećica, uz njih će nestati i sav elektronički otpad, auto otpad i ostali "brzorazgradivi" tip otpada. Koliko vrećica treba naći da bi količina bila usporediva s bačenim traktorom skupa s njegovim gumama, da ne pričam jedna jahta koja se radi na bazi poliesterske ili epoksidne smole ojačane staklenim ili ugljičnim vlaknima i sl.
Možda par provjerenih informacija, izvor je osoba koja se bavi otpadom na akademskoj razini:
1. U 2005., manje od 0,05% nafte se troši na PE vrećice, 5 % se troši na svu plastiku, 32 % na grijanje, 50 % na transport, onda još sitno el. energija 8%, ostalo je ostala kemijska industrija.
2. Ne znamo koliko se dugo razgrađuju vrećice.
3. Ništa se na modernim odlagalištima ne razgrađuje, jer otpad ispod površine nije u dodiru s kisikom.
4. Ukoliko dođe do oštećenja geomembrana na odlagalištima, podzemne će vode prije zagaditi ostali otpad, kemikalije i sl.
5. Ne znam za platnene, ali za slučaj papirnatih za transport istog broja vrećica potrebno je 7 puta više kamiona, jer zauzimaju veći volumen (a i masu).
6. Za proizvodnju pamuka troši se samo 3 %obradivih površina u svijetu, ali više od10 % svih kemijskih pesticida i čak 25 % insekticida.
7. Prema Ocean Conservancy’s International Costal Cleanup Report 2007, pronađeno je235 životinja zapletenih u raznovrsni otpad, od čega 81 ptica, 63 ribe, 49 beskičmenjaka, 30 sisavaca, 11 reptila i 1 vodozemac.
U plastične vrećice bile su zapletene 22 životinje ili 9,4 %, a najopasniji je ribolovni otpad, strune, mreže, užad...
Da, sve ima drugu stranu medalje...
Da, meni je to stvarno već nevjerojatno koliko eko udruge krivo biraju prioritete. Kod nas se treba boriti s ozbiljnim problemom, a to je što trošimo puno previše pitke vode, kod mene u zgradi ispada da trošimo po glavi cca 80% više od europskog prosjeka, najvjerojatnije uslijed neodržavanja vodovoda. Ne vjerujem da toliko više trošimo, iako moja šira obitelj mirne duše ima otvorenu slavinu u kuhinji dok samo skokne po nešto. To je uobičajen način ponašanja kod nas.
Drugi ogromni problem je loša izolacija kuća, fasade i stolarija. Moja zgrada je na toplani i mi grijemo stubište, a temperatura se u stanovima ne regulira ventilima na radijatorima, nego otvaranjem prozora.
Mi smo kupili novu stolariju i ventile, povremeno zatvorimo ventile na stubištu, ali se to opet otvori kasnije..., moja pećnica ima genijalnu izolaciju.
Ja tu na grijanju i vodi vidim najveći problem kod građana. Na selu pola kuća nema fasadu uopće. A vrećice..., OK nije lijepo kad visi na drvetu, ali to je značajno manji eko problem. Kod nas fali i sakupljalište bio otpada, i to jako. Ovo što mi bacamo u kantu ljuske od krumpira pa one dođu na odlagalište, ta razgradnja prepredugo traje, upravo zato jer se zatrpa odozgora i nema pristupa kisika biorazgradivom otpadu (tu ne mislim na one komercijalizirane "biorazgradive" vrećice).
Meni je bitno da koristim platnene vrećice jer ih koristim već godinama, a plestične i papirne mogu po nekoliko puta i puknu i/ili se poderu.
Prije nego sam nabavila platnene, imala sam naviku u torbi nositi 1-2 plastične i stvarno su imale kratak vijek trajanja. Često su i novokupljene do doma stizale podrapane. Niti jedan platnena se do sad nije poderala.
Mislim da je polet pamučnoj industriji dalo prekomjerno kupovanje novih odjevnih predmeta. Šta je 5 platnenih vrećica koje traju godinama naspram 20 pamučnih majica koje nosimo sezonu i onda u smeće jer su demode?!
Kad se zbroji utjecaj mojih 5 vrećica na povećanje pranja veša u našem domu, možda okrenem mašinu više u 5 godina
Tako i ja otprilike razmišljam.
Što se tiče domaćih eko-udruga, možda stvarno ne poznaju problem tako dobro kao Jelena, a i da poznaju - mogu li utjecati na globalnu politiku, ekonomiju i ne znam šta?
Mislim da ne. Ali mogu polako djelovati na svijest ljudi o nevjerojatno pretjeranoj upotrebi plastičnih vrećica. Pa polako, korak po korak.
Bilo bi lijepo da im se netko s tolikim znanjem kao Jelena obrati i pomogne oko stvaranja programa i upućivanja na ključne točke problema, pogotovo one na koje se može djelovati.
Možda će nekog zanimati:
Nagrađen pronalazak dobivanja goriva iz plastičnih vrećica
Plastične vrećice mogu poslužiti i za gorivo. O tome svjedoči godišnja nagrada Golden Globe časopisa
Mental Floss u specijalnoj kategoriji The Fantastic Plastic, koju je dobio japanski pronalazač Akinori
Ito. Od onoga što većina smatra letećim smećem koje onečišćuje okoliš načinio je sirovinu za gorivo.
Pošao je od toga da su plastične vrećice napravljene od nafte. Dakle, moguć je i obrnuti proces, da se
vrate u početno stanje. Njegov je pronalazak zatvoren nezagađujući proces u kojem se grije plastika, hvata
nastala plinovita faza i sustavom cijevi hlađenih vodom hladi se i kondenzira ponovno u naftu. Ona se
može koristiti u generatorima, pa čak i u pećima. U sljedećoj fazi može se dobiti benzin.
Ugljikov negativni sustav, koji sada nudi Itova tvrtka Blest osnovana 2010., visokoučinkovit je postupak
kojim se pretvara oko 1 kg plastike u 1 litru nafte uporabljujući 1 kW snage koja stoji oko 20 centi.
Sadašnji troškovi sustava tek su malo ispod 10 000 USD, ali se Ito nada da bi se intenziviranjem proizvodnje
troškovi dodatno snizili. Gotovi proizvod tog sustava konverzije je gorivo koje
otpušta CO2 kao dio procesa gorenja. Određeni udio plastičnih vrećica se reciklira. Opisani
postupak ubraja se u postupke kemijske oporabe i njegovim proširenjem pretvarat će se čvrsta nafta
(plastična vrećica) u vrijedan izvor energije. Plastične vrećice, dakle, mogu postati vrlo poželjan
i kemijski oporabljiv proizvod.
Izvor: http://cleantechnica.com/2011/02/14/...-plastic-bags/
Jelena, super vijest, nadam se da će zaživjeti.
Svaka ti je na mjestu!
Inače, što se tiče recikliranja u domaćinstvu, i mi smo tu negdje - prosjek... Odjeću čuvam od starijeg sina za mlađeg (po potrebi prepravim, ali to često ne treba). Nekad oparam kakvu staru vunu pa napravim nešto novo, ali dugo već nisam ništa značajno - trpi moja kičma pri štrikanju, pa radije provodim slobodno vrijeme na drugi način.
Što još recikliramo? MM je osposobio dva (ili tri?) dječja bicikla iz donacije za naše dečke. To se ne isplati kupovati jer ih brzo prerastu, pa kruže u kvartu (jedan dobili od susjeda i ne zna se tko je bio prvi vlasnik, drugi-veći dobili od kolege s posla i tek smo drugi vlasnici). One sasvim male bicikle i romobile isto smo dali dalje... Evo baš danas sam dogovarala udomljavanje zadnjeg malog biciklića (neispravan, ide za dijelove).
Dok sam bila dijete, moja baka je puno više toga reciklirala. Npr. šivali su se prekrivači od krpica, redovito se preuređivala stara odjeća, posteljina i ostalo, uz kuću je bio vrt i kompostište, pa se ništa od prehrambenog otpada i organskog otpada iz vrta nije bacalo. Teško je meni to sada... Imam grunt s voćnjakom, a sve što uspijem reciklirati je pokošena trava za malčiranje kupina, malina, ribizla i ruža. Nismo blizu, pa je to teško izvedivo.
Sada od organskog otpada izdvajam samo kruh i vješam na kontejner izvana, pa ekipa iz Čistoće to pobere za pajceke.
Plastične boce uredno nosimo na otkup, a staklene ne spremam nego ostavim pored kontejnera, da si ih poberu oni koji ih skupljaju.
Dok su djeca bila manja, redovito smo reciklirali ambalažu i pretvarali je u home-made igračke (snjegovići od jogurt-boca, zmija od jogurt-čašica, kuće od kutija, kućice od kutija za cipele, viteški oklopi od onih kartona koji služe za pakiranje košulja, maske vrsta raznih). Sad je to malo ohanulo, ali udomili smo dva stara laptopa za djecu (jedan Mac i jedan hp, oba su starija od moje djece) i njima je to super.
Udomili smo dosta često stara računala u školu i vrtić (ne znam da li se to računa) i svaki put bi ih prije odvezli kod susjeda informatičara u radionicu da ih počisti od svega i instalira odgovarajuće podloge.
Nisam tako kreativna s krpicama, koncima i vunom kao vještičica, ali uštedjela sam si puno para izradom slikovnica za djecu (ppt je zakon) i raznih štoseva za učenje matematike, prirode, njemačkog, ne znam ni ja...
Evo primjera (nije nešto originalno i mislim da sam već takve stvari stavljala na forum): http://www.sendspace.com/file/ch08bw
Što još recikliramo? Sve i svašta.... Hrelić (Jakuševac) tj. zagrebački fihplac i dalje nam je omiljena destinacija za kupovinu knjiga, raznih predmeta, dvd-a, čak i odjeće i koještarija...
kod nas prava reciklaža, na državnom/gradskom nivou skoro da i ne postoji
poredali su na nekoliko mjesta u centru šarene kontejnere - staklo, plastika, metal, papir - i onda stoje prepunjeni danima dok ne dođe poseban kamion (jedan jedini) da pokupi puni i stavi prazni kontejner
kod mene u ulici nema šarenih, samo običan poveliki kontejner, a duša me boli samo zbog dvije stvari - aluminijumskih konzervi i staklenih boca
to je jedino što ova naša državica može zaista reciklirati i što se može reciklirati praktično zauvijek i stalno
a svako veče čujem klepetanje konzervi i lomljavu stakla kad istresaju dnevno smeće iz kafića na uglu :nema smajlića za ovo:
ovo za plastične vrećice i dobijanje goriva je super stvar, samo treba da zaživi, a to je, naravno, upitno u svijetu gdje nafta(ši) vlada(ju)
a mi kao porodica? pa živimo po svim R slovima koliko smo u mogućnosti - Reduce, Reuse, Restore, Repurpose, Reclaim, Recycle, Repair, Respect
Meni se čini da i u Hrvatskoj stvari ne štimaju kak bi trebalo...
Istina, industrijski otpad se reciklira (CIOS i slično), papir višemanje, staklo isto, pet ambalaža isto.
ALI... po normi iso 14001 ti moraš odvajati zauljene krpe, organski otpad, obojene metale, crne metale, elektronički otpad, blablabla
Mene bi jako zanimalo da li to sve na kraju završi na zajedničkom smetlištu ili ipak ne... Ne bavim se direktno time. U bivšoj firmi imali smo specijalne "odvozitelje" otpada, ali poslije ti ne znaš gdje to sve završi. Nadam se da se ipak netko time bavi na profesionalan način.
kažu neki filmaši dokumentaraca, i neke web stranice, da to sve, na žalost, nakon mukotrpnog razdvajanja u kućnim uslovima, većinom završi na zajedničkom otpadu, onako uđuture (bar u amerikama, dokumentarac je bio o USA)
da ne otvaram novu temu: u koji otpad bacate doze od recimo pjene za brijanje ili nekakvog spreja, ono što je pod tlakom? je li to metal, aluminij? na ambalaži nema oznaka...
mislim da bi to trebalo odnijeti u reciklažno dvorište, spada s dozama boje u spreju, lakovima i sl.
Hvala rutvica! Imam i gomilu starog ulja u bocama što čeka da se odnese u reciklažno dvorište... samo ne znam kad...
Imate li ideju za što se sve mogu upotrijebiti dijelovi neispravne perilice za rublje. Razmišljam da bubanj pretvorimo u stolić. MM planira elektormotor iskoristiti za neke svoje akcije. Pumpu isto. A dobrodošle su i druge ideje što s ostalim dijelovima.
Ili da ovo pitanje preselim na kreativni kutak ?
moja mama je svako staklo s vrata prenamjenila u dobru zdjelu, ( to ti je u slučaju da je sve ošlo)
jelena, nije loša ideja.
ma MM ju je rastavio do zadnjeg komadića.
rekla sam mu neka neke dijelove, koje ne budemo upotrijebili za nešto drugo, čuva za kostim borga za noć vještica
vidjela sam da neki od vrata perilice naprave prozor za šupu ili sl. pa izgleda kao na brodu.