Mlijeko na analizu

[sirius]

. Ovo sto ti spominjes je hvale vrijedno :/

zašto?
jer će netko doktorirati na tome?
već sam ranije spomenula na ovoj temi da u Hrvatskoj nema radova na tu temu,i evo našao se netko domišljat (nažalost,nisam ja) i iskoristio izvrsnu temu za svoj doktorat
ne mislim da je primarno u planu bila dobrobit i promocija dojenja
nego znanstveni napredak

Pa dobro, mogu prezivjeti znanstveni napredak ak ce se time dokazati da je mm superiorno

Nije stvar samo u tome.Neki doktorati se mogu obajeviti u stručnim časopisima i nakon toga mogu biti uzimani za ozbiljno.Nije važno npr.da li je ispitivani uzorak dovoljno velik i pod kakvim je uvjetima rađena analiza.

[Pliska]

Pa da tocno to sto Davor kaze. Ovo sto ti spominjes je hvale vrijedno. Na ovoj temi se cijelo vrijeme provlaci ideja da recimo dijete ne dobiva dovoljno pa "vase mlijeko cini se nije dovoljno dobro pa cemo ga poslat i na analizu da to provjerimo", pa bi na analizi zakljucili da fakat nije dovoljno dobro :/

Pa tema je i otvorena baš zbog toga. Pročitaj ponovno prvi post

Ovo o čemu se sada razgovara je druga stvar. Nadam se samo da će to istraživanje biti u korist dojilja i da će se o njemu puuuuuuno i svugdje pričati, a ne strpati u ladicu jer kakve koristi ako se dokaže i analizama da je mm najbolja opcija, pa da se ti papiri nikada ne objave i za njih ne čuje.

[Danka_]

Nemojte unaprijed osudjivati i omalovazavati istrazivanje koje se tek treba provesti ili je tek u tijeku. Nitko od nas ovdje nije procitao prijedlog teme tog doktorata - ako sam shvatila radi se o disertaciji.

Moguce je da je sve skupa lose skrojeno, ali jednako tako moze biti da je prijedlog projekta stvarno dobar.

Koliko shvacam, radi se o uzimanju uzoraka mlijeka od veceg broja zena, te utvrdjivanju kvalitativnog i kvantitativnog sastava tih uzoraka. Rezultati bi mogli pruziti detaljniji uvid u sastav humanog mlijeka, a potencijalna primjena tog znanja ne mora biti nuzno usmjerena "protiv" dojenja. Po svemu sto znam, cini mi se da se polazi od pretpostavke da je humano mlijeko u prehrani djece superiorno svim ostalim "formulama". Zelja da se utvrdi "sto sve ima unutra" cini mi se, sa znanstvene strane, sasvim legitimnom.

[Danka_]

Da dodam: ne mora nuzno biti da ce rezultati ici "u korist dojilja" kako ne netko gore napisao. To ne znaci da idu "protiv", nego jednostavno da konacni cilj istrazivanja nije utvrdjivanje je li humano mlijeko "bolje" ili "losije" (u odnosu na sto?). Vec rekoh, cini mi se da se polazi od pretpostavke da je prehranahumanim mlijekom optimalna, i upravo to navodi na znanstvenu znatizelju.

[anchie76]

No obzirom da ova tema nije otvorena o analizi mlijeka za znanstveno istrazivanje nego zbog utvrdjivanja da li je mlijeko "dovoljno dobro", molim da se vratimo natrag na temu.

[Danka_]

Pa ocito je da se mlijeko moze dati analizirati iz razlicitih razloga. Jedan od razloga moze biti necije istrazivanje, kako je spomenuto.

[Davor]

... što se događa cca. jednom u 100 godina i onda je to toliko poseban događaj, kao ono kada je kit uplivao u Paški zaljev (i tamo skončao, pa su ga onda Pažani pokazivali po cijeloj bivšoj Jugi i od zarađenih novaca asfaltirali cestu).
U svim ostalim slučajevima se radi o analizi za koju znamo i motive i ishod.

[Danka_]

A cuj, jel se desilo? Jest. Jel spomenuto ovdje i je li bilo napamet izrecenih negativnih komentara? Jest.
Naravno, dok su ti negativni komentari bili ispisivani, bilo je u redu pricati o istrazivanju i unaprijed proglasavati losim. Nakon drugacije intoniranog posta o tome, odjednom vise nije u skladu s topikom.

Inace, rade se istrazivanja o sastavu mlijeka, puno cesce nego jednom u 100 godina. Procitaj moje gornje postove na ovoj temi.

[Davor]

Ne razumijem najbolje o kojim to postovima pričaš :?
Na ovoj temi se tvoji postovi počinju pojavljivati tek na trećoj stranici i to na temu dijabetesa, što nema previše veze s topicom, da bi se nastavili danas oko podne, s velikom vijesti da je, eto, netko odjedamput krenuo raditi istraživanje. Oprosti, ali nije li malo nategnuto očekivati od topica koji počinje ovako:

Od starijih generacija sam već više puta čula da su im analizirali mlijeko u rodilištu i ustvrdili kako imaju vodeno mlijeko pa su prestale dojiti. To je valjda nekada bila praksa.

da se sada onako iznenada pretvori u topik u kojem su svi onako 100% nabrijani davati uzorak svoje laktacije samo zato što si se upravo danas sjetila da je nekakva neimenovana osoba i bez ikakvog opisa velevažno odlučila pisati disertaciju.
Uvod: 0 bodova, opis: 0 bodova, o kome se radi: 0 bodova
Znam da imam "reputaciju" ovdje, ali mi stvarno nikada ne bi palo na pamet raditi takvu vratolomiju i očekivati razumijevanje - to bih smatrao prebahatim.

[LIMA]

Nadam se samo da će to istraživanje biti u korist dojilja i da će se o njemu puuuuuuno i svugdje pričati, a ne strpati u ladicu jer kakve koristi ako se dokaže i analizama da je mm najbolja opcija, pa da se ti papiri nikada ne objave i za njih ne čuje.

...Ili da ih otkupi neka tvrtka koja proizvodi AD u svrhu unaprjeđenja kvalitete svojih prozvoda...

(Nakon što sam pročitala knjige poput "Prirodni lijekovi za koje oni ne žele da vi znate" i "Prodavanje bolesti" postala sam kao Mel Gibson u onom filmu Zavjera (ili u najmanju ruku Davor ).

[Danka_]

U postovima o dijabetesu spominjala sam istrazivanja koja su ukljucivala analiziranje mlijeka. Cinjenica da sam spomenula postove koje sam prije pisala ("tek" na trecoj stranici, kao da se natjecemo tko ce prije nesto napisati, stvarno smijesno) ima veze s tvojom tvrdnjom da se istrazivanja o mm rade "jednom u sto godina". Ipak, vecina clanaka koje sam ja citala napisano je u 21. i 20. stoljecu, a clanaka je bilo nekoliko desetaka. Dakle, tvoja tvrdnja je netocna, a ti moji stari postovi su ilustracija da se istrazivanja rade cesce.

Ja nisam spomenula ovo trenutno istrazivanje u Hr, nego je to napravila neka druga osoba.

U dijelu postova o spomenutom istrazivanju pisalo se negativno ("ma to je samo za neciji napredak", "sigurno ide protiv dojenja", "ako nije povoljno za dojilje, onda je lose"). Na to sam reagirala, rekavsi da mi ne mozemo suditi o kvaliteti te studije, buduci da nismo procitali cak niti prijedlog teme doticnog doktorata.

Molim te da mi ne lijepis etikete o bahatosti, mislim da mozemo razgovarati civilizirano, bez vrijedjanja. Tj. nadam se.


Nakon sto anchi rekla da prestanemo razgovarati o toj temu (misleci na analizu mlijeka u svrhe istrazivanja) zasmetalo mi je jer je to napisala odmah nakon moga, po mom misljenju konstruktivnog i "neflejmajuceg" posta. Nije mi bila namjera prosirivati dalje temu o tome, samo sam reagirala na postove o pretpostavljenoj kvaliteti studije, a koji su bili puka nagadjanja. Ako sam u krivu, voljela bih cuti argumente.

Mislim da se o cijeloj temi niti nema vise sto reci, dovoljno je da smo konstatirali da neki daju mlijeko na analizu zbog toga sto sudjeluju u istrazivanju, dok se negdje nekim zenama jos uvijek potkopava samopouzdanje spominjanjem potrebe za provjerom kvalitete. Meni je zao sto nemam iskustvo iz prve ruke o tom navodjenju na analizu, mozda bi ti se tada moji postovi vise svidjali.

[Davor]

Moje mišljenje možeš pročitati u prethodnim postovima.

[seni]

na stranu analize majcinog mlijeka u svrhu ispitivanja, da li je mlijeko dobro ili "slabo". tu se slazem sa anchie 76 i ostalima o besmislenosti takvih analiza, odnosno mislim da majcino mlijeko je jednostavno dobro i najbolje. i ne moze biti slabo samo po sebi. ako postoji problem nedovoljnog prirasta tezine, onda uzroci leze negdje drugdje. i kao takve ih i treba rjesavati, a ne slati vlastito mlijko na analizu.

medutim, mene uvijek rastuzi ovaj ton "teorije zavjere" u kojem sudionici kao da uzivaju u tom prozivanju ostatka svijeta kao jezivog, groznog, prepunog losih namjera i slicno. i tako u tom pravednom gnjevu vrlo lako citaju jako povrsno, ili da se bolje izrazim citaju ono sto zele procitati.

pa eto u prvom spominjanju nekavih studija stoji:
"trenutno je u Hr u tijeku istrazivanje utjecaja majcine prehrane na kakvocu mlijeka"
ja ovako sasvim laicki ne znajuci nista o tom istrazivanju, kao ni vi kako vidim, pomislim prvo na recimo nesto tipa: da li dojillja smije piti alkohol, jesti hranu punu pesticida i slicno.
i isto tako laicki pretpostavljam da su recimo smjernice da je opijanje, pusenje, uzimanje druge za vrijeme dojilackog staza, lose za bebu, donesene nakon nekakvih znanstvenih analiza. ne znam kako se one konkretno provode ili su se provodile, ali su ocito pokazale da te supstance preko mlijeka ulaze u bebino tijelo.

moram dodati da mi doduse pomalo bode usi ovo "utjecaj na kakvocu mlijeka" koji bi mogao sugerirati da bi mlijeko moglo biti "slabo". medutim, da li je to naslov studije ili opis forumasice koja je nesto nacula?
pa bih se ja prvo raspitala, prije nego bi se obrusila na znanstvenu studiju, kojoj niti znam ime, niti cilj, niti nacin provodenja, niti iskreno receno bilo sto o njoj.
isto vrijedi i za drugu recenicu:
"istrazivanje se radi na temu prehrambenih navika majki s posebnim osvrtom na omega masne kiseline."
ovdje bih isto tako laicki prvo pomislila da se mozda radi o tome, da se vidi da li se pojacan unos omega kiselina kroz majcinu prehranu, donosi neki dodatni benefit bebi, a ne da netko pokusava dokazati da je majcino mlijeko "slabo".

osim toga ne nalazim nimalo hvelevrijednim obrusavanje "s visoka" na te "neke" besmislene magisterije i doktorate, o kojima kao i o njihovim autorima/cama nemamo nikakvih informacija. niti nalazim ukusnim obezvrjedivanje truda ljudi koji se bave znanstvenim radom.

dojenju kao najboljem izboru, nije potrebna populisticka demagogija i zavrtanje ocima prepuno zgrazajucih smajlica.

[princess puffy]

moram priznati da na najveći dio tvog posta uopće ne razumijem o čemu ti pišeš,kao da nismo na istom topiku i na istoj temi

[MGrubi]

i.

"istrazivanje se radi na temu prehrambenih navika majki s posebnim osvrtom na omega masne kiseline."
ovdje bih isto tako laicki prvo pomislila da se mozda radi o tome, da se vidi da li se pojacan unos omega kiselina kroz majcinu prehranu, donosi neki dodatni benefit bebi, a ne da netko pokusava dokazati da je majcino mlijeko "slabo".
.

ja bih mogla očekivati
a) nove pilule omega-3/6 za dojilje
b) kapi omega-3 za bebe (uzmi u obzir vitamin D)
c) ad sa obogaćeno sa omega-3

[seni]

ad sa omegom vec postoji.

da li ces uzimati pilule omega3 ili ces jesti vise srdela, skusa, lososa, oraha, itd ovisi o tebi samoj.
ja nemam nista protiv da me "znanost", ajurveda, makrobiotika, johanna budwig, xy ,obavjesti da su prema njihovim istrazivanjima/filozofiji omega3 ili nesto trece vazne i dobre zbog toga i toga.
a da li ces davati bebi vitamin d, isto tako mozes sama odluciti.

ali to sve skupa i dalje nije argument za pljuvanje o istrazivanjima/studijama/doktoratima i ostalom o cemu nemamo ni najosnovnije informacije.

[MGrubi]

nije

samo mali strah

pitanje je da li je institut neovisan?
jedan takav nezavisni institut naprai istraživanje o utjecaju umjetnih boja i aroma na djecu, dobiju dokaze da djeluju štetno na intelektualni razvoj tj. mogu izazvati poremečaj pažnje, hiperaktivnost itd...
tjedan nakon toga državni institut napravi istraživanje koje obara to istraživanje
razlog: porez , brdo para se vrti oko proizvoda sa umjetnim bojama i aromama

tako da u principu ne možeš nikome vjerovati

[Davor]

Marketing formule ima duge prste i obično kad ti nešto malo smrdi na površini, zapravo bazdi do srži.

Da je ova tema bila zamišljena kao osvrt na tu nekakvu studiju, vjerojatno bismo do sada već znali i o kome se radi, a taj netko bi vjerojatno do sada već kontaktirao Rodu, kao praktično jedinu udrugu koja se ozbiljno bavi dojenjem. To se nije dogodilo.

A ni ovo nije takva tema.

Kvalitetu mlijeka, kravljeg, kozjeg... se istražuje na udjele masnoće itd., na prisustvo antibiotika, hormona rasta, bakterije, toksine... uglavnom kao prehrambeni proizvod. Pri tome postoje nekakvi normativi i onda možeš uspostaviti kriterij kakvoće. Obzirom da spominješ kakvoću MM kao nit vodilju radnje, netko si je vjerojatno zamislio da slični kriteriji postoje kod MM, ali bojim se da tu zapravo na scenu stupa formula za koju fakat postoje normativi, što stvari postavlja na malo stumbani način. I na kraju omega masne kiseline :? Pretpostavljam da bi bile relevantne kod laktacije tuljana.

Ne znam za zavjeru, ali meni tu nešto smrdi.

Jedva čekam zaistač pojašnjenje. Mislim da je dragocjeno kad netko radi studiju o MM, ali poučen brojnim studijama zadnjih godina nemam prevelika očekivanja da nije povezana s marketingom formule. Čak i kada bi kao posljedicu jedno ovakvo istraživanje imalo poboljšanje formulacije formule od toga bi brojna djeca na formuli imala nekakvu korist, iako je upitno na koji način bi mrtva tvar dobivena kemijskim putem ikada mogla potpuno nadomjestiti živi dar prirode.

Reality check: formulacija formule se godinama mijenja - da je MM tako dobro poznato i normirano i da se po toj normi izvodi kemijanje, formula bi bila uvijek ista.

Unatoč svim izmjenama formula je i dalje izravno povezana s nekrotizirajućim enterokolitisom, što znači da još uvijek fali nekoliko ključnih "sastojaka".

[seni]

davore ja ne spominjem "kakvocu MM-a kao nit vodilje radnje" niti normiranja MM-a.
takode sam napisala sto mislim o slanju dojilja na "analizu mlijeka".

ja spominjem to da je pljuvanje, podrugivanje, omalovazavanje necega (u ovom slucaju doktorata/istrazivanja) o kojemu pojma nemamo, na nivou minista milinovica. na koga smo svi digli hajku. opravdano.
i to nema veze ni sa formulom, ni sa marketingom.

moje "prepostavljanje" je islo za tim pokazati da mi mozemo pretpostavljati puno toga. i dobroga i losega.
i kao sto rekoh saznanje da npr. heroin koji uzima mama koja doji dospijeva u djecji organizam, jest rezultat nekog znanstvenog istrazivanja.

ili trebamo zabraniti znanost i istazivanja? posto nam nesto "smrdi". a ne znamo sto.

[puntica]

evo jedan 'prodojeći' rad koji se temelji na istraživanju masnih kiselina u majčinom mlijeku i adaptiranom, te usporedba istih i objašnjenje zašto su te kiseline važne...

Citirat ću cijeli pa kud puklo puklo :/

I. Delaš i sur.: Sastav masnih … Mljekarstvo 55 (2) 101-112, 2005.
Sastav masnih kiselina majčinog mlijeka i pripravaka dječje hrane
Ivančica Delaš, Tanja Kaćunko, Jasna Beganović, Frane Delaš
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper UDK: 637.144.8
Sažetak
Odgovarajući sastav masnih kiselina membranskih lipida nužan je za izgradnju i funkciju nervnog sustava u razvoju. Intenzivna sinteza moždanog tkiva odvija se u posljednjem trimestru trudnoće i u prvim tjednima nakon rođenja. Ova sinteza moždanih struktura uključuje sintezu složenih lipida, od kojih mnogi u značajnoj mjeri sadrže esencijalne masne kiseline i njihove više homologe.
Zadaća ovog rada bila je istražiti u kojoj mjeri sastav masnih kiselina ponuđene dječje hrane zadovoljava potrebe za esencijalnim masnim kiselinama.
Ukupni lipidi iz uzoraka mlijeka dojilja i iz pripravaka dječje hrane ekstrahirani su smjesom otapala kloroform : metanol. Nakon pripreme metilnih estera, sastav masnih kiselina određen je plinskom kromatografijom. Posebna pažnja usmjerena je na sadržaj dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina.
Rezultati pokazuju da većina pripravaka dječje hrane, namijenjenih supstituciji majčinog mlijeka, sadrži srednjelančane masne kiseline (C 10:0, C 12:0) kao i ostale zasićene masne kiseline u količini dovoljnoj za energijske potrebe dojenčadi. Iako je linolna kiselina (C18:2, n-6) bila prisutna u omjeru koji bi trebao zadovoljiti potrebe za esencijalnim masnim kiselinama, većina preparata nije sadržavala dovoljne količine dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina neophodnih za nesmetani razvoj mozga, unatoč stalnim preporukama da ove kiseline treba koristiti kao dodatak hrani za dojenčad.
Ključne riječi: dugolančane polinezasićene masne kiseline, majčino mlijeko, pripravci dječje hrane, dojenčad
Uvod
Ranu životnu dob karakterizira dinamičnost i izuzetna osjetljivost fizioloških funkcija. Posebno su osjetljivi problemi prehrane novorođenčadi i dojenčadi jer je to razdoblje naglog rasta i razvoja pa su itekako potrebne hranjive tvari i energija. Dojenče podvostručuje svoju porođajnu masu do kraja petog mjeseca života, a utrostručuje do kraja prve godine, što znači da prehrambene potrebe u značajnoj mjeri opterećuju njegov probavni trakt.
Pri rođenju fiziologija novorođenčeta mora brzo prijeći s hrane bogate ugljikohidratima u fetalnoj dobi, na hranu bogatu mastima u obliku mlijeka ili njegovih zamjena. Masti predstavljaju oko 40 – 60% energijskog unosa dojenčeta, a nužne su i za transport u njima topljivih vitamina A, D, E i K.
Prilikom razvoja organizma najvažnije je osigurati esencijalne masne kiseline tkivima koja intenzivno rastu i za čiji su razvoj one neophodne, npr. mozgu. Mozak sadrži značajne količine lipida, posebice u mijelinu, pa je razumljivo da se poremećaji u količini i vrsti dostupnih lipida odražavaju na niz neuroloških funkcija. Odnos esencijalnih n-6 : n-3 masnih kiselina u fosfolipidima mozga iznosi oko 1 : 1, za razliku od ostalih tkiva kao što su jetra, bubrezi i srce u kojima je taj odnos oko 4 : 1 (Carlier i sur., 1991.).
Značajna n-6 masna kiselina je arahidonska (AK; C 20:4; n-6) koja čini 10-15% ukupnih masnih kiselina lipida mozga, dok od n-3 masnih kiselina dominira dokozaheksaenska kiselina (DHK; C 22:6, n-3) s udjelom od 6-15%. Povećanje udjela DHK u mozgu fetusa tijekom trudnoće i novorođenčeta nakon poroda učinkovitije se ostvaruje neposrednim unosom ove kiseline, umjesto unosa njenog prekursora, α-linolenske kiseline (LNK; C 18:3, n-3). Sadržaj DHK u lipidima mozga fetusa i novorođenčeta mnogo više ovisi o prehrambenom unosu nego sadržaj AK (Makrides i sur., 1994.). Stoga je tijekom razvoja važna i količina i omjer ovih masnih kiselina. Fetus je ovisan o prijenosu esencijalnih masnih kiselina kroz placentu, a nakon poroda ove masne kiseline moraju biti namirene mlijekom.
Nedostatan unos esencijalnih masnih kiselina u dojenačkoj dobi povezuje se sa smanjenim razvojem kognitivnih svojstava, koordinacije, učenja i pamćenja, uz pojavu oštećenja retine. U odraslih osoba sindrom nedostatka esencijalnih masnih kiselina najčešće je posljedica bezmasne prehrane kroz dulje vrijeme ili primjene bezmasne parenteralne prehrane, a manifestira se - između ostalog - promjenama na koži i kosi, neurodermatitisom, poremećajima metabolizma masti i lipoproteina te razvojem masne jetre (Holman, 1971.). Naša istraživanja promjene sastava masnih kiselina lipida tkiva kao posljedice bezmasne prehrane životinja, pokazala su da dolazi do značajnog smanjenja linolne kiseline, ali i drugih dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina, AK, eikozapentaenske (EPK, C 20:5, n-3) i DHK, uz povećanje udjela mononezasićenih masnih kiselina (Delaš i sur. 1999.). Dok odrasli organizam (uz mehanizme elongacije i desaturacije kojima
djelomično kompenzira nedostatak esencijalnih masnih kiselina) sadrži i određene zalihe tih kiselina koje se mogu mobilizirati, dojenčad i nedonoščad tih mogućnosti nemaju, što predstavlja veliku opasnost ukoliko potrebe nisu namirene prehranom.
Materijali i metode rada
Uzorci mlijeka
Uzorci mlijeka dojilja (n=16) prikupljeni su od dobrovoljnih davateljica između 2. tjedna i 7. mjeseca dojenja, dok su za analizu pripravaka dječje hrane za dojenčad (n=16) korišteni komercijalno dostupni preparati. Popis analiziranih pripravaka i njihov sastav prema deklaraciji proizvođača dani su u tablici 1. Za analizu majčinog mlijeka korišteno je 5 mL uzorka, dok je za analizu pripravaka korišten 1 g praškastog uzorka iz originalnog pakiranja.
Ekstrakcija ukupnih lipida
Ekstrakcija ukupnih lipida iz uzoraka provedena je smjesom otapala kloroform : metanol rastuće polarnosti metodom prema Folchu (Folch J. i sur., 1957.). Dobiveni ekstrakt ostavi se preko noći nad bezvodnim Na2SO4, profiltrira i upari do suha.
Priprema metilnih estera masnih kiselina
Hidroliza ukupnih lipida provedena je bezvodnom metanolnom otopinom HCl, c (HCl) = 1 mol/L, zagrijavanjem na 80 0C kroz 5 sati u vodenoj kupelji. Dobiveni metilni esteri masnih kiselina ekstrahirani su petroleterom, ekstrakt je ispran vodom do neutralnog, osušen bezvodnim Na2SO4 i uparen do suha.
Plinska kromatografija metilnih estera masnih kiselina
Analiza metilnih estera masnih kiselina provedena je plinskom kromatografijom (ISO 5508, 1990.) na aparatu Perkin Elmer opremljenom plameno-ionizacijskim detektorom, na kapilarnoj koloni CP-WAX-58 CB, WCOT Fused Silica duljine 25 m i unutarnjeg promjera kolone 0,32 mm te debljine aktivnog sloja 1,2 μm uz sljedeće temperaturne uvjete: početna temperatura kolone 190 0C, zagrijavanje 4 0C /min do 210 0C, 20 min na 210 0C; temperatura injektora 240 0C, temperatura detektora 250 0C. Kao plin nosač korišten je He uz protok 78,62 cm3/min.
Identifikacija pojedinih masnih kiselina provedena je na temelju vremena retencije, usporedbom s poznatim standardima.
Statistička obrada
Normalnost razdiobe izmjerenih podataka provjerena je Kolmogorov-Smirnovljevim testom normalnosti. a usporedba uzoraka provedena je F-testom i t-testom uz vrijednosti p ≤ 0,05.
Rezultati i rasprava
Budući da je dojenje prirodni i time najprikladniji način prehrane novorođenčeta, majčino mlijeko u potpunosti zadovoljava nutritivne potrebe dojenčeta do uzrasta od 6 mjeseci (Koletzko i sur., 1992.). Nakon toga započinje dohrana kako bi se dijete priviklo na hranu drugačijeg okusa, boje i konzistencije, ali se nastavak dojenja preporuča do uzrasta od godinu dana.
Međutim, govoreći o sastavu masnih kiselina, čak ni majčino mlijeko ne može biti idealan model. Prema istraživanjima Fidler i suradnika (2000.), Koletzkog i suradnika (1992.) te brojnih drugih autora, udjel masti i sastav masnih kiselina mlijeka odraz je njihova sastava u hrani majke, a to je individualna karakteristika ovisna o klimatskim, etničkim, kulturološkim i drugim prilikama u kojima majka živi.
U prilog tome govore i naši rezultati određivanja udjela masti koji se u mlijeku dojilja kretao u rasponu od 23 do 155 g/L, uz srednju vrijednost od 70,71 g/L. Udjel masti određen u pripravcima dječje hrane u pravilu je odgovarao deklariranoj vrijednosti i iznosio je od 3,6 g/100 g u hrani namijenjenoj djeci s dijarejom, do 28 g/100 g u hrani za djecu od navršenog 3. mjeseca života. Uz pridržavanje savjeta o postupku pripreme, može se izračunati udjel masti u pripravcima zamjenske dječje hrane, a iznosio je od 15 do 42 g/L. To znači da je udio energije namiren masnoćama za pripravke dječje hrane iznosio od 36 do 48 % ukupnog energijskog unosa, uz izuzetak preparata za posebne namjene.
Iako prehrana dojilja u velikoj mjeri varira, a sastav masnih kiselina mlijeka odražava sastav masnih kiselina hrane, razlike u sastavu mlijeka nisu tako velike kao što bi se moglo očekivati. Istraživanja pokazuju da je u mlijeku glavna polinezasićena masna kiselina linolna (C 18:2, n-6), s vrijednosti medijana od 11,0 do 12 %, dok je druga, ali za red veličine manje zastupljena, α-linolenska (C 18:3, n-3) kiselina (Koletzko i sur., 1992.). Međutim, samo manji dio ovih kiselina potječe iz neposredne resorpcije hrane, dok veći dio potječe iz zaliha organizma, čime se djelomično kompenziraju oscilacije u unosu hranom (Sauerwald i sur., 2000.).
Na taj način majčino je mlijeko prilagođeno potrebama djeteta ne samo sastavom masnih kiselina, već i cijelim nizom drugih sastojaka koji utječu na pravilan rast i razvoj djeteta. Svi se danas slažu da majčino mlijeko i dojenje u značajnoj mjeri utječe na zdravlje, prehrambene navike, ali jednako tako i psihološki status djeteta u kasnijoj dobi. Brojna su istraživanja koja pokazuju da dojenje smanjuje rizik od razvoja pretilosti, rezistencije na inzulin i dijabetes, te koronarnih bolesti i povišenog krvnog tlaka (Das, 2002.). Smatra se, između ostalog da kolesterol, prisutan u majčinom mlijeku, sudjeluje u regulaciji njegova metabolizma, te da nedostatak kolesterola u dojenačkoj dobi može kasnije dovesti do razvoja hiperkolesterolemije.
U posljednje vrijeme posebnu pažnju privlači povezanost metabolizma dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina i funkcije centralnog živčanog sustava. Nedostatni unos ovih kiselina, posebice n-3 polinezasićenih masnih kiselina, povećava rizik razvoja depresije i Alzheimerove bolesti, te povećanom broju ubojstava, samoubojstava i nesreća (Fowkes i sur., 1992.; Muldoon i sur., 1990.). Mehanizmi kojima polinezasićene masne kiseline, posebice eikozapentaenska i dokozaheksaenska utječu na djelovanje živčanog sustava, uključuju modulaciju biofizikalnih svojstava membrana, regulaciju otpuštanja neurotransmitera, sintezu biološki aktivnih derivata i regulaciju gena (Alessandri i sur., 2004.).
Imajući na umu da u ranom postnatalnom periodu dolazi do intenzivne sinteze sterola i ostalih lipida za potrebe razvoja mozga, uz njihovo povećanje od 2-3 puta, postaje jasna važnost pravilne prehrane dojenčadi, s posebnim naglaskom na masne kiselinea (Marbois i sur.,1992.). Edmond i suradnici (1998.) pokazali su da se većina sinteze zasićenih i mononezasićenih masnih kiselina u mozgu odvija de novo, međutim polinezasićene, esencijalne masne kiseline ovise o unosu i resorpciji. Zbog toga najveća opasnost od razvoja deficijencije esencijalnih masnih kiselina prijeti nedonoščadi i novorođenčadi na bezmasnoj dijeti (Friedman i sur., 1976.), ili bezmasnoj parenteralnoj prehrani (Paulsrud i sur., 1972.), a opisan je i kod djece sa cističnom fibrozom (Rosenlund i sur., 1974.).
Iako je dojenje optimalni način prehrane, u određenim slučajevima nije moguće izbjeći druge izvore, bilo da se radi o dohrani ili potpunoj supstituciji mliječnim pripravcima. Proizvođači dječje hrane nastoje, što je više moguće, imitirati sastav majčinog mlijeka, a nas je zanimalo u kojoj mjeri sastav masnih kiselina komercijalno dostupnih pripravaka prati sastav masnih kiselina majčinog mlijeka. U tu svrhu sakupljeni su uzorci mlijeka zdravih dojilja u raznim fazama laktacije, a sve su bile na raznovrsnoj prehrani. Željeli smo u prvom redu utvrditi postoje li veća odstupanja od podataka poznatih u literaturi, a koja bi mogla biti uzrokovana podnebljem, kulturološkim i drugim razlikama.
Rezultati analize mlijeka dojilja i pripravaka dječje hrane prikazani su na slikama 1. i 2. Iako je poznato da sastav mlijeka varira ovisno o fazi laktacije, rezultati su prikazani kao srednja vrijednost svih mjerenja, jer je svrha bila utvrditi prosječni sastav mlijeka, a broj uzoraka po pojedinim vremenskim razdobljima bio bi mali. Također je važno naglasiti da se radi o heterogenim uzorcima, i kod mlijeka dojilja i kod pripravaka dječje hrane, što je rezultiralo većim vrijednostima standardne devijacije.
U sastavu mlijeka dojilja uočljiv je veći udio srednjelančanih masnih kiselina značajnih kao izvor energije, jer se zbog svoje bolje topljivosti resorbiraju direktno u krvotok i na taj način brže iskorištavaju u organizmu zaobilazeći metabolizam lipoproteina. Ovakav sastav masnih kiselina svojim je profilom usporediv s dostupnim podatcima iz drugih izvora.
U sastavu masnih kiselina pripravaka dječje hrane dominantna je palmitinska kiselina (C 16:0) koja doprinosi porastu koncentracije kolesterola u krvnoj plazmi, što je karakteristično i za laurinsku (C 12:0) i miristinsku kiselinu (C 14:0). Prema rezultatima Simopoulosa (1994.), zasićene masne kiseline s manje od 12 i više od 16 C-atoma, ne uzrokuju porast sinteze kolesterola. Palmitinska kiselina je u majčinom mlijeku zastupljena s oko 21 %, ali nije dominantna kao kod pripravaka dječje hrane (30,3 %). Dominantna kiselina majčinog mlijeka je oleinska (C 18:1, n-9) s udjelom od oko 28 %. Statistička analiza potvrdila je značajne razlike u udjelu miristinske i palmitinske kiseline, ali sa suprotnim predznakom. Mononezasićene, palmitoleinska (C16:1, n-7) i oleinska kiselina s značajno većim udjelom zastupljene su u mlijeku dojilja.
Uočljivo je da mlijeko dojilja sadrži male, ali značajne količine dugolančanih, posebice polinezasićenih masnih kiselina. Nasuprot tome, pripravci dječje hrane siromašni su ovom vrstom kiselina. Dok je sadržaj srednjelančanih i dugolančanih zasićenih masnih kiselina bio relativno dobro izbalansiran, potrebe za esencijalnim masnim kiselinama u pripravcima dječje hrane namiruju se pretežno linolnom kiselinom, uz nešto linolenske. Iako su statistički značajne razlike utvrđene samo za eikozadiensku (C 20:2) i eikozatriensku (C 20:3) kiselinu, treba imati na umu da se radi o relativno malim udjelima ovih kiselina (manje od 1 %), što se odražava na ukupnu statističku obradu. Prema podatcima Koletzkog i suradnika (2001.), pripravke dječje hrane trebalo bi obogatiti s 0,2 % DHK i 0,35 % AK, no treba naglasiti da veće količine nisu potrebne, a niti poželjne jer mogu imati negativan učinak.
Usporedivši udio zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina (slika 3.) majčinog mlijeka i pripravaka dječje hrane, stječe se dojam da je udio polinezasićenih kiselina povoljniji u zamjenskim pripravcima.

Međutim, kada se uzme u obzir sadržaj zasićenih masnih kiselina, kao i činjenica da polinezasićene masne kiseline u pripravcima čini pretežno linolna kiselina, proizlazi da je ukupni omjer nezasićenih i zasićenih masnih kiselina povoljniji u majčinom mlijeku.
Ukupno uzevši, pripravci dječje hrane koja se koristi kao nadomjestak majčinom mlijeku u potpunosti zadovoljavaju kvantitativne potrebe dojenčadi za unosom energije, te esencijalnih masnih kiselina linolne i linolenske, međutim udio dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina je nedostatan.
Rad je izrađen u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta kojeg je financiralo Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa Republike Hrvatske.

Literatura
ALESSANDRI, J. M., GUESNET, P., VANCASSEL, S., ASTORG, P., DENIS, I., LANGELIER, B., AID, S., POUMES,-BALLIHAUT, C., CHAMPEIL-POTOKAR, G., LAVIALLE M. (2004.): Polyunsaturated fatty acids in the central nervous system: evolution of concepts and nutritional implications through life. Reproduction, Nutrition, Development. (44), 509-538.
CARLIER, H., BERNARD, A., CASELLI, C. (1991.): Digestion and absorption of polyunsaturated fatty acids. Reprod. Nutr. Dev. (31), 475-500.
DAS, U.N. (2002.): The lipids that matter from infant nutrition to insulin resistance. Prostaglandins Leukot. Essen. Fatty Acids. (67), 1-12.
DELAŠ, I., POPOVIĆ, M., DELAŠ, F. (1999.): Changes in tissue fatty acid composition due to a fat free diet. Food Technol. Biotechnol. (37), 173-179.
EDMOND, J., HIGA, T., A., KORSAK, R., A., BERGNER, E., A., LEE, W.-N. P. (1998.): Fatty acid transport and utilization for the developing brain. J. Neurochem. (70), 1227-1234.
FIDLER, N., SALOBIR, K., STIBILJ, V. (2000.): Fatty acid composition of human milk in different regions of Slovenia. Ann. Nutr. Metab. (44), 187-193.
FOLCH, J., LEES, M., SLOANE-STANLEY, G.H. (1957.): A simple method for the isolation and purification of total lipids from animal tissues. J. Biol. Chem. (226), 497-509.
FOWEKS, F. G. R., LENG, G. C., DONNAN, P. T., DEARY, I. J., RIEMERSMA, R. A., HOLMAN, R. T. (1971.) Essential fatty acid deficiency. Progr. Chem. Fats Lip. (9), 275-348.
HOUSLEY, E. (1992.): Serum cholesterol, triglycerides and aggresion in the general population. Lancet (340), 995-998.
FRIEDMAN, Z., DANON, A., STAHLMAN, M. T., OATES, J. A. (1976.): Rapid onset of essential fatty acid deficiency in the newborn. Pediatrics. (58), 640-649.
ISO, International standards of animal and vegetable oils and fats – Analysis by gas chromatography of methyl esters of fatty acids, Geneve, Switzerland (1990.) 5508.
KOLETZKO, B., THIEL, I., ABIODUN P. O. (1992.): The fatty acid composition of human milk in Europe and Africa. J. Pediatr. (120), S62-S70.
KOLETZKO, B., AGOSTONI, C., CARLSON, S. E., CLANDININ, T., HORNSTRA, G., NEURINGER, M., UAUY, R., YAMASHIRO, Y., WILLATTS, P. (2001.): Long chain polyunsaturated fatty acids (LC-PUFA) and perinatal development. Acta Paediatr. (90), 460-464.
I. Delaš i sur.: Sastav masnih … Mljekarstvo 55 (2) 101-112, 2005.
MAKRIDES; M., NEUMANN, M. A., BYARD, R. W., SIMMER K., GIBSON, R. A. (1994.): Fatty acid composition of brain, retina, and erythrocytes in breast- and formula-fed infants. Am. J. Clin. Nutr. (60), 189-194.
MARBOIS, B. N., AJIE H. O., KORSAK, R. A., SENSHARMA, D., K., EDMOND, J. (1992.): The origin of palmitic acid in brain of the developing rat. Lipids (27), 587-592.
MULDOON, M. F., MANUCK, S. B., MATHEWS, K. A. (1990.) Lowering cholesterol concentrations and mortality: a quantitative review of primary prevention trials. Br. J. Med. (301), 309-314.
PAULSRUD, J. R., PENSLER, L., WHITTEN, C. F., STEWART, S., HOLMAN, R. T. (1972.): Essential fatty acid deficiency in infants induced by fat-free intravenous feeding Am. J. Clin. Nutr. (25), 897-904.
ROSENLUND, M. L., KIM, H. K., KRITCHEVSKY, D. (1974.): Essential fatty acid in cystic fibrosis. Nature (251), 719.
SAUERWALD, T. U., DEMMELMAIR, H., FIDLER, N., KOLETZKO, B. (2000): Polyunsaturated fatty acid supply with human milk. Physiological aspects and in vivo studies of metabolism. Adv.Exp. Med. Biol. (478), 261-270.
SIMOPOULOS, A. P., KOLETZKO, B., ANDERSON, R. E., HORNSTRA, G., MENSINK, R. P., WEKSLER, B.B., HARRIS, W. S., DeCATERINA, R., MUGGLI, R., SPRECHER, H. (1994.): The 1st Congress of the International Society for the Study of Fatty Acids and Lipids (ISSFAL): Fatty acids and lipids from cell biology to human disease. J. Lipid Res. (35), 169-173.
Adrese autora - Author’s addresses:
Doc. dr. sc. Ivančica Delaš
Tanja Kaćunko, dipl. ing.
Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zavod za kemiju i biokemiju, Zagreb
Jasna Beganović, dipl. ing.
Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Laboratorij za tehnologiju antibiotika i enzima, Zagreb
Prof. dr. sc. Frane Delaš
Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet,
Laboratorij za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica, Zagreb
Prispjelo – Received: 13. 03. 2005.
Prihvaćeno – Accepted: 16. 05. 2005.

[Davor]

Pa baš si lijep primjer dala. Ja ti to čitam ovako (citati su za redom u različitoj boji):

Budući da je dojenje prirodni i time najprikladniji način prehrane novorođenčeta, majčino mlijeko u potpunosti zadovoljava nutritivne potrebe dojenčeta do uzrasta od 6 mjeseci (Koletzko i sur., 1992.).

Međutim, govoreći o sastavu masnih kiselina, čak ni majčino mlijeko ne može biti idealan model. (moja opsaka: nego je puno bolji nekakav model koji je trenutno u modi :/ )

Iako prehrana dojilja u velikoj mjeri varira, a sastav masnih kiselina mlijeka odražava sastav masnih kiselina hrane, razlike u sastavu mlijeka nisu tako velike kao što bi se moglo očekivati. (moja opaska: nije čudno jer se majka Priroda pobrinula da djeca dobiju ono što im treba)

Usporedivši udio zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina (slika 3.) majčinog mlijeka i pripravaka dječje hrane, stječe se dojam da je udio polinezasićenih kiselina povoljniji u zamjenskim pripravcima. Bingo! Maske su pale. Polinezasićene kiseline. Wow.

Promatrajući samo retoriku kiselo slatkog bombona, iz ove studije čitam da je pisana na najafirmativniji mogući način u korist formule koliko je uopće moguće napisati znanstveno a ne marketinško štivo. Upravo mi je fantastično nakon cijele studije doći do krajnjeg zaključka gdje se stječe dojam da je formula bolja od MM. Upravo takvi dojmovi pune naslovnice, bez obzira na činjenicu da su formule nastale kao imitacija MM i u najboljem slučaju su mu jako nalik - na koju mrklu foru formula ikada može biti bolja od MM. Krajnji zaključak je samo naoko apsurdan - od početka se znalo da mora biti afirmativan za formulu. Apsurdno bi bilo da je kopija bolja od originala, ali u slučaju marketinga formule upravo to je srž. Sve ostalo se nekako prilagodi, pa i retorika.

Eto zato sam skeptičan.

[Davor]

Mislim, sasvim je svejedno što radnja generalno favorizira MM, istovremeno mu uz bok stavlja formulu i to na način kao da se radi o istovrsnom proizvodu. A to je, što se mene tiče, marketing formule.

(vjerojatno bi se na isti način dalo uspoređivati izvorsku i vodu iz kanalizacijskog kolektora, recimo na udio H2O - bilo bi zgodno vidjeti na čemu bi se tamo stjecao dojam)

Dakle radnja je možda "prodojeća" ali je puno korisnija i upotrebljivija u sukobljenom taboru.

[MGrubi]

Ukupno uzevši, pripravci dječje hrane koja se koristi kao nadomjestak majčinom mlijeku u potpunosti zadovoljavaju kvantitativne potrebe dojenčadi za unosom energije, te esencijalnih masnih kiselina linolne i linolenske, međutim udio dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina je nedostatan.

eto samo da isprave taj udio dugolančanih i sve je 5

djelim Davorovu skeptičnost, ta istraživanja koštaju , netko ih mora platiti .... a majčino mljeko je nenaplativo, neprofitabilno ...

[seni]

pa kad vec citiramo:

"Usporedivši udio zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina (slika 3.) majčinog mlijeka i pripravaka dječje hrane, stječe se dojam da je udio polinezasićenih kiselina povoljniji u zamjenskim pripravcima.
Međutim, kada se uzme u obzir sadržaj zasićenih masnih kiselina, kao i činjenica da polinezasićene masne kiseline u pripravcima čini pretežno linolna kiselina, proizlazi da je ukupni omjer nezasićenih i zasićenih masnih kiselina povoljniji u majčinom mlijeku."

citirajmo da kraja.

+ ako dobro razumjem zakljucak rada:
"Ukupno uzevši, pripravci dječje hrane koja se koristi kao nadomjestak majčinom mlijeku u potpunosti zadovoljavaju kvantitativne potrebe dojenčadi za unosom energije, te esencijalnih masnih kiselina linolne i linolenske, međutim udio dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina je nedostatan. "

dakle ne znam nista o ovom radu, ali logikom zakljucujem da on ne bavi dojenjem kao takvim, nego se bavi ovim i onim masnim kiselinama u mlijeku majcinom i adaptiranom.

da takva istrazianja mozes iskoristiti ovako ili onako je jasno. sjecamo se kako je nastala atomska bomba. pa ipak ne bih zakljucila da moramo ukinuti sva znanstvena istrazivanja i bazicna i ona ina, jer bi to netko mogao zloupotrebiti.

ako se dobro sjecam, davore ti si magistrirao. pa pretpostavljam da znas kako se i kojim nacinom rade znanstveni radovi, te kojim se rjecnikom izlazu.

uopce mi nije namjera braniti ovaj rad, niti ga analizirati, pogotovo sto to nije moje podrucje, pa to ni nisam u stanju.
mislim mogu ja zavrnuti ocima, staviti tri zgrozena smajlica, dodati:
kuda ide ovaj svijet?
ah ti grozni znanstvenici, itd,
ali cemu to sluzi?

znam isto tako sto je marketing formule, ali ne mislim da je pljuvanje po znanstvenosti kao takvoj suvisla borba protiv njega.

isto tako razumjem da se mnogima od nas mnoga istrazivanja koja se bave najsitnijim pojedinstima nama manje ili vise razumljivih stvari, cine nesuvisla i nepotrebna. (pretpostavljam da je jako malo ljudi razumjelo sto to tocno tesla radi)
ja npr. nisam "cekala" da mi americki znanstvenici potvrde korisnost pilece juhe u borbi protiv prehlade (sto su pred koju godinu potvrdili) ili njenu korisnost nakon poroda (sto mislim da nisu istrazivali). ja sam odlucila vjerovati sustavu kineske medicine starom 3000 godina, isprobala i uvjerila se u dobrobit. isto tako globalno sto se tice prehrane vise se okrecem trdicionalnim sustavima, nego istrazivanjima zapadnog tipa kojim se svaka namirnica "rastavi" na proste faktore pa se ti faktori istrazuju.
sto ne znaci da u nekim slucajevima ne koristim i ta istarzivanja ako mi se cine upotrebljiva.

ali ne zelim manirom "renesansnog covjeka"(kao intelektualnog übermenscha) koji nisam ni ja, ni ti, a ni nitko drugi na ovom forumu, samodopadno se otresati na tamo neke mr i dr. i diskutirati na pljuvacki nacin o stvarima koje ne poznam, ne znam i slicno.

eto.

i samo za kraj, da opet netko nesto ne interpretira:

mislim da je majcino mlijeko najbolje, najoptimalnije i super prilagodeno bebi doticne mame. mislim da "analize" mlijeka mame da se "vidi" da li je mlijeko "slabo" nepotrebne i salju "krive" signale.

isto tako mislim da su takve "analize" sa ciljem gore opisanim, nesto sasvim drugo od znanstvenih studija/analiza koje se bave majcinim mlijekom, formulom i slicno.
da njihovi rezultati mogu biti ovakvi ili onakvi je jasno meni i tebi.
najbolji nacin borbe protiv teza koje smatramo krivima je postavimo i obranimo bolje teze.

da jos pojasnim sto zelim reci. ako si recimo citao knjigu servena schreibera o raku, onda mozes vidjeti jedan pametan, suvisao, znalacki pristup problemu klasicne terapije, kao i nudenje alternativnih terapija na jedan seriozan i autentican nacin.
sto je nesto sasvim drugo, od populistickog pljuvanja, kolutanja ocima, te argumentiranaj na nivou kvazi clanaka iz jutarnjeg ili vecernjag tipa:
"znanstvenici klonirali prvu bebu"

eto.

[Davor]

Pa i ja sam pravi pravcati znanstvenik i nije uopće problem u znanosti - znanost je potpuno nepristrana u metodologiji. Problem je u konceptu poistovjećivanja dojenja i formule do kojeg u pravilu dolazi kod ovakvih radnji. Iz ove radnje sam naučio ponešto o odnosima lipida i slično i to mi je super, ali se slobodno zaprepasti da se čak i sasvim afirmativne radnje koriste u svrhu marketinga formule i od svega ti nastane samo veliki naslov na korist formule.
Uostalom, na svim formulama ti jednako tako piše da je dojenje superiorno formuli, kao što i na cigaretama piše da su štetne za zdravlje. Tako i u gore citiranoj radnji piše isto to sa znanstvenom referencom, ali i da se stječe dojam kako je formula bolja, iako je generalni zaključak sasvim suprotan.

Evo ti jedna moja misao: stječe se dojam da ovdje predobro živimo i da nam nije problem $%&/(#$ vladi plaćati harač.

[Kate111]

Ja sam inace voditeljica svojoj grupi za potporu dojenju i dolazila mi je doktorica iz osijeka po uzorke mog mlijeka za istrazivanja i poboljsanja mlijecnih formula.Kao prvo uzorak mlijeka sam uzimala na kraju podoja.A to znaci da postoje tri faze dojenja.Dijete kad krene dojit krene mu prvo mlijeko,vodeno za utazit zedj.To mlijeko je vodeno.Kako dijete sisa dolazi mu sve gusce mlijeko dok na kraju sisa jako i izvlaci najgusce mlijeko,mlijeko koje ga zapravo hrani.I djeca koja ne napreduju najcesce neznaju izvuci to zadnje mlijeko koje je i najvaznije.Njega se mora sisat jako,dok ovo prvo vodeno mlijeko samo curi i lako mu je.To ga zasiti za kratko i zato su ta djeca cesto na cici.I zapamtite,majki nikad ne moze mlijeko ne valjat.

[anchie76]

Ja sam inace voditeljica svojoj grupi za potporu dojenju i dolazila mi je doktorica iz osijeka po uzorke mog mlijeka za istrazivanja i poboljsanja mlijecnih formula.

Hm.. da.. ovo boldano.. pa onda reklame "nase mlijeko ima truc bla isto kao i majcino" :/

[Davor]

Pa da, a zamisli sebe kada skužiš da si kao velika laktivistica pomogla u pro-formulaškoj kampanji

[Kate111]

Ispricavam se ali nemojte se ljutiti.Ja ovdje ne nabijam nikakve komplekse zenama koje nisu mogle dojiti iz raznoraznih zdravstvenih i med razloga,te smatram da i one imaju pravo dobiti najbolje za svoje bebe.A to dobivaju iz onih BOLDANIH slova koje si lijepo okarakterizirao.
Ja u svoju grupu zovem inace i zene koje ne doje i imaju potpuno pravo biti tamo.Ako nisu uspjele sada,poducavamo ih,skupljamo iskustva i djelimo savjete da uspiju u tome iduci put.Nemoj se ljutiti na mene ali neka netko kaze da nemam pravo...Bas me zanimaju komentari!Uostalom nista netocno nisam navela,cak sam zeni dala jako dobar savjet!

[Davor]

dakle, držati lojtre lopovu je dobro djelo, jer bi siroče mogao pasti i ozlijediti se.

Ne kupujem.

[cebelka86]

Ne razumijem čemu komentari tipa :shock: i :/ za ono što je Kate111 napisala??? Zar je bezobzirno od nje ako sudjeluje u poboljšanju mliječnih formula?! Neosporno je da ima žena koje iz nekog razloga ne mogu, ili ne žele dojiti. Upravo zato nebi bilo u redu zamjerati ako postoji tendencija da se mliječne formule dovedu na najveći stupanj kvalitete, koliko je to moguće. A nitko ne osporava da je majčino mlijeko najbolja hrana za dijete.

[anchie76]

Ma da, u teoriji to sve stoji.

. A nitko ne osporava da je majčino mlijeko najbolja hrana za dijete.

hmm... da... uvijek ide "Majcino mlijeko je najbolje... ALI..."

Taj "ali" je meni problematican

[anchie76]

Ispricavam se ali nemojte se ljutiti.Ja ovdje ne nabijam nikakve komplekse zenama koje nisu mogle dojiti iz raznoraznih zdravstvenih i med razloga,te smatram da i one imaju pravo dobiti najbolje za svoje bebe.A to dobivaju iz onih BOLDANIH slova koje si lijepo okarakterizirao.
Ja u svoju grupu zovem inace i zene koje ne doje i imaju potpuno pravo biti tamo.Ako nisu uspjele sada,poducavamo ih,skupljamo iskustva i djelimo savjete da uspiju u tome iduci put.Nemoj se ljutiti na mene ali neka netko kaze da nemam pravo...Bas me zanimaju komentari!Uostalom nista netocno nisam navela,cak sam zeni dala jako dobar savjet!

Sto je tu za cudjenje i iscudjavanje? Pa normalno da u pojedinacnim slucajevima treba AD (i mi na telefonu nekad "tjeramo" mame da se obrate pedijatrima za AD koje im je trenutno nuzno) i normalno je da mame koje nisu uspjele s dojenjem trebaju nauciti stosta novog da bi sljedeci put uspjele. Pa najbolje da cemo se na to zgrazati.

Ja ne pricam o pojedinacnim slucajevima. Ja kad pricam o ovome svemu i problemu testiranja mm u svrhu poboljsanja AD, govorim o farmaceutskoj industriji koja ne preze pred nicim da bi hm.. ne toliko poboljsala svoj proizvod jer je nemoguce kopirati mm i zive sastojke u njemu, nego o tome koliko ce oni trubiti na sve strane kako je njihovo mlijeko najslicnije majcinom.. a svi mi znamo da to bas i nije jako moguce.

[Davor]

Sumarno se to lijepo kaže u UNICEF-ovoj studiji nakon problema sa siročadi u Africi koja su ostala bez roditelja radi AIDS-a i zbog nevjerojatnih razmjera problema su ih bili prinuđeni hraniti formulom: "Svaka zdravstveno ispravna formula je jednako dobra."

Svaka formula je mrtva tvar i nema načina da se učini makar i približno dobrom kao mm. Što se tiče udjela hranjivih tvari u mm sve je već manje-više poznato i ne vjerujem da će ijedna studija donijeti išta kvalitativno novo u svrhu imitiranja prirode. Jedina svrha ovakvih istraživanja je pravdanje formule kao alternative dojenju - zapravo marketing formule.

[cebelka86]

Nisam nigdje ubacila ALI . Baš suprotno, naglasila sam da je majčino mlijeko najbolji izbor za dijete.

[cebelka86]

Samo ne razumijem čemu tolika halabuka oko toga što postoji potreba za unapređivanjem mliječnih formula?! Činjenica je da se mliječne formule razlikuju jedna do druge kvalitetom, odnosno nutritivnom kvantitetom. Informacije o tome treba učiniti dostupnima za majke koje iz nekog razloga nisu u mogućnosti dojiti. Radi se pojedinim slučajevima, ali ih ima. Slažem se da se poboljšanja uvode zbog marketinga, ali nije jedini profiter farmaceutska industrija.

[anchie76]

Nisam nigdje ubacila ALI . Baš suprotno, naglasila sam da je majčino mlijeko najbolji izbor za dijete.

Opet me se ne razumije.. ne govorim ja o tebi.. govorim o marketingu formule

[Davor]

CEBELKA86, nastupaš iz pozicije marketinga formule i samo se pitam jesi li volonterka ili te plaćaju.
Slijedi obrazloženje:

Činjenica je da se mliječne formule razlikuju jedna do druge kvalitetom, odnosno nutritivnom kvantitetom.

Ova izjava od početka do kraja nije istinita. Drži jedino u slučajevima kad se u pojedinim formulama nađe nekakav gadan patogen pa je takva formula drastično lošije kvalitete od svih ostalih. Marketing formule nastupa iz pozicije da se formule razlikuju, a u stvarnosti to nije tako. Razlikuje se samo slika na kutiji. Nutritivna vrijednost obroka je propisana i kod svih formula je ista.

Informacije o tome treba učiniti dostupnima za majke koje iz nekog razloga nisu u mogućnosti dojiti. Radi se pojedinim slučajevima, ali ih ima.

Ovo je pak nevjerojatna glupost. Informacija je apsolutno dostupna na mjestima i u vrijeme kada je potrebna: kod pedijatra. Sve povrh toga je prljavi marketing i razlog zašto često ponavljam da je to zlo.
CEBELKA86Slažem se da se poboljšanja uvode zbog marketinga, ali nije jedini profiter farmaceutska industrija.[/quote]... nego i svjesni promotori formule koji za novac rade promidžbu dok se predstavljaju okolini kao jako dobronamjerni. Zapravo zmije u njedrima. Doslovno.

[Kate111]

Ja kao majka koja voli i obozava svoje dijete,znam da to i druge majke osjecaju,a ne mogu im pruziti ono sto sam ja pruzala svome andjelu,dala sam svoje mlijeko u svrhe koje smatram dobrima.Na kraju krajeva i ja sam svom andjelu davala AD kad mi je ginica zbog trudnoce savjetovala da prekinem dojit.No on je vec tada bio velik bumbac....zar bi trebala osjecat krivnju?Samo sam htjela pomoci svim malim andjelcicima koji se nisu mogli druzit sa cikom....
Hvala Cebelka86, a Anchie76 i davor nadam se da cete razumjeti...

[Davor]

Ćorak. Ali dojenje vlastitog djeteta je OK.

[Kate111]

Nisam nista drugo ni ocekivala....

[anchie76]

CEBELKA86, nastupaš iz pozicije marketinga formule i samo se pitam jesi li volonterka ili te plaćaju.

Davore smiri retoriku! Ne mozes ovako napadati nekog samo zato sto ti tema dize zivac

[anchie76]

Nisam nista drugo ni ocekivala....

Davor je zadojen

Ja te razumijem i razumijem sto govoris. Zato sam i rekla da tu nema iznenadjenja niti iscudjavanja.

Jedino sto nikad necu podrzavati je sklonost farmaceutske industrije da dize formulu u nebesa ("poput majcinog mlijeka", "najslicnije majcinom mlijeku" itd). Formula je ok kad je nuzna i ona zaista moze spasiti zivot i pomoci kad zagusti (pa cak i da bi dojenje dugorocno profunkcioniralo). I kao takva bi se po meni trebala izdavati recimo na recept. Lijecnik ti prepise jer ti formula fakat treba itd. Budimo realni, formula i JE za takve situacije napravljena. No ono sto je problematicno je to da se farmaceutska industrija polakomila za parama, pa su se ubacili u marketing (drzave im dozvolile) i sad oni u svakom casopisu za trudnice, majke, u lijecnickim ordinacijama lijepo utjecu na buduce roditelje recenicama "dojenje je najbolje, ALI ako ne mozete dojiti.. tu je nase mlijeko koje je vrlo slicno majcinom". To je taj "ALI" koji je problematican u njihovom marketingu. Njima nije stalo do dojenja, jer svako dojenje znaci manje profita za njih. Svi oni pisu da je dojenje najbolje zato jer zakonski to moraju napisati.. no zakon im ne brani da dodaju taj famozni "ali". A zbog tog famoznog "ali" mi imamo mame koje misle da mlijeko moze nestati, da je dijete gladno iako sisa ok i napreduje ok itd itd. Oni su svoju misiju ispunili.

Kad bi se radile analize mm u svrhu poboljsanja formule i kad bi se ta formula prodavala na recept, vjeruj mi JA bih prva bila koja bi rekla "bravo!", pa da ta djeca koja moraju biti na formuli zaista dobiju najbolje sto je moguce. No dokle god se formula prodaje slobodno, marketing ce iskoristiti svaku novu preinaku u mlijeku da iskomunicira poruku buducim majkama "vidite, vrlo je slicno. Nista strasno se nece dogoditi ako ne dojite, zasto se zamarati".

A svi mi koji smo uspjesno dojili znamo da to nije ni malo lako. Da su usponi i padovi vrlo cesti, da vrlo cesto uopce nije lako uspjeti. I tada ta carobna recenica moze zazvucati vrlo lijepo i primamljujuce. A pogotovo sto se vecina roditelja ne konzultira s djetetovim pedijatrom oko prelaska na formulu, nego je kupe samoinicijativno. TO je problem. To je taj marketing koji mi je prestrasan. To je to sto su oni htjeli postici.

[Davor]

Davor je zadojen

Tako je 8)
Zapravo si opet na jako lijep i taktičan način napisala ono što i ja mislim. Zbog štete koju čini "lako ćemo" odnos prema formuli uglavnom nemam previše takta.

[cebelka86]

Davor, molim te nemoj mi se ne obraćati na taj način jer nije nimalo primjeren
Ponekad je potrebno posegnuti za AD, a tvoj strogi stav tipa "Nisi majka ako ne dojiš" (u redu, možda sam ga ja sada mrvicu pretjerala ) nikome neće pomoći, baš suprotno, nekome bi moglo nametnuti ozbiljan osjećaj krivnje i bespomoćnosti.
Nemoj osporavati ako već ne znaš da se mliječne formule među sobom UVELIKE razlikuju. Neka od njih su rađena na bazi kravljeg mlijeka, druga na bazi soje, neka sadrže probiotike, druga ne... da ne nabrajam. I možeš se ti buniti koliko hoćeš, pisati što hoćeš, ali potreba za AD postoji i ne vidim razloga zašto se kvaliteta pojedinih mliječnih formula nebi usavršila koliko može. A nikada ni nisam čula da se pojedini proizvođač reklamira na način "Najsličnije majčinom mlijeku". Isto tako pedijatri nisu upućeni koliko ti misliš da jesu i ne mogu ti dati baš sve informacije, a to je već drugi problem.

[cebelka86]

E ovo mi je dobro "...nemoj mi se ne obraćati..."
Mislim da je moja pogreška jasna

[Davor]

Davor, molim te nemoj mi se ne obraćati na taj način jer nije nimalo primjeren
Ponekad je potrebno posegnuti za AD, a tvoj strogi stav tipa "Nisi majka ako ne dojiš" (u redu, možda sam ga ja sada mrvicu pretjerala )

Pa pretjeruješ cijelo vrijeme, a primjereni način ... vjerojatno ne bi bio civiliziran. Ne pušim niti jedan tvoj argument, kao ni većina iskusnih forumaša ovdje. Čak ni onih koji ne doje.
Zamisli, ovdje ima i puno žena koje su zaistač educirane po pitanju dojenja.
Slobodno se ljuti na mene koliko te volja. Kod mene ti je formula No Pasarán.

[cebelka86]

Anchie76 na rp se već odavno izdaju pojedine mliječne formule. Ideja da se generalno sve izdaju na rp i da se povuku iz slobodne prodaje nikada neće zaživjeti, djelomično i iz praktičnih razloga.
Cilj da se mliječne formule koriste kontrolirano, odnosno isključivo u slučaju realne potrebe, a ne zbog izjava tipa "Mlijeko mi je vodenasto" - nije neostvariv. Ali zato je potrebno puuuno edukacije, edukacije... i samo edukacije kako bi se povjerenje u vlastito tijelo podiglo na najvišu razinu.

[cebelka86]

A joj, ni lijevo, ni desno, samo ravno... .

[cebelka86]

Nego samo mi odgovori u čemu sam ja to pretjerala :?
Što to tebe toliko ljuti?
Zar se iz jedne moje rečenice dalo naslutiti da na bilo koji način veličam AD, da ga smatram ravnopravnim MM???
Osjećam da si sklona svađi i verbalnom prepucavanju, a to nije način na koji ja funkcioniram.
Spomenula si iskusne forumašice, čemu ta izjava? Psihološka taktika da se napadnuti pojedinac osjeti nezaštićeno i izolirano iz grupe, te se u tim okolnostima povuće, ma joj, prerasla sam ti ja to.