Stranica 1 od 2 12 PosljednjePosljednje
Pokazuje rezultate 1 do 50 od 79

Tema: Da li učiti sa svojim školarcem ili ne?!

  1. #1
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno Da li učiti sa svojim školarcem ili ne?!

    Evo, primjetih da sam u masi drugih roditelja koji imaju sličan problem sa svojim školarcima.
    Moj sin, sedmi razred, cijelo školovanje ja guram, podsjećam, učim s njim, provjeravam i nemam više živaca za to jer ne pokazuje baš nikakvu samostalnost ni inicijativu....Iz matke i fizike pljušte jedinice, ne dira ga što će vjerojatno morat na produžnu, smatra da naprosto nije dovoljno pametan za bolji uspjeh. Ali, pametan jest, i krajnje nezainteresiran...
    Stariji brat je odlikaš bez premca, nikad mu nisam ni zadaću provjerila, ide na natjecanja, razvali sve čega se dotakne...A još je k tomu i šepav i svakih par godina na operacijama (hemipareza spastica). Nikad ih nisam uspoređivala, govorila mu da se ugleda u brata (smatram to najgorim potezom), ali ovo je već apsurd...
    Da li nastaviti učiti s njim (i umjesto njega) ili ga pustit da potone, pa nauči?

  2. #2
    litala avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    5,858

    Početno

    rekla bih da izmedju ta dva pristupa - preuzimanje njegovih obveza i pustanja da "padne" - mora biti jos nesto :/


    sto mislis da ce se dogoditi ako ga i pustis i on nastavi s losim ocjenama i produznom i mozda cak ni tad ne prodje razred? kako ce on reagirati na to? na eventualno ponavljanje razreda? mislis da bi ga to "necemu" naucilo? cemu?

  3. #3
    Rene2 avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Na svom mjestu.
    Postovi
    1,906

    Početno

    Ne kužim kako to ti učiš umjesto njega?

    Pa ne ideš TI u školu. Možeš ga propitati, objasniti mu dio koji ne razumije i sl, ali ne možeš ti učiti umjesto njega.

    I naravno da nećeš dići ruke i pustiti ga da padne.


    Nastavit ćeš i dalje raditi s njim, a možda shvati kad bude trebao upisati srednju školu, pa zbog ocjena ne uspije upisati željeno zanimanje.

  4. #4
    petraa avatar
    Datum pristupanja
    Mar 2008
    Lokacija
    ZG
    Postovi
    259

    Početno

    Upravo sad ponavljam prirodu sa svojom malom, možda da ni ne odgovaram?
    Imam i ja jedno koje sve radi samo i drugo koje treba mali poticaj..
    Ne mislim je puštat da padne..neznam ni da li bi pala..

  5. #5
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno

    Kako učim umjesto njega? Pa evo, noćas sam se probudila u 4.30 da iz njegovog uđbenika prvo ja pročitam sve o proporcionalnostima i kordinatnom sustavu (ne sjećam se iz vremena svojeg školovanja) da bih mogla, kad on ustane, provjeravati njegove zadatke, objasniti mu ako nije točno, i ispitati ga pojmove. Matka se mora razumjeti, nije dovoljno provjerit samo rješenja...
    A to se sve ne bi dogodilo da je, kako smo se dogovorili, ponio matematiku kod tate, pa učio preko vikenda. Ali, kao stoput dosad, kaže: ma joj zaboravio sam...! Naime, to sad ispravlja cijelo prvo polugodište, što sam opet ja otišla u školu i molila profačicu da napravimo plan ispravljanja..
    Da napomenem, sav "luksuz" tipa kompjuter, MP3 već su mu zabranjeni (dok ne ispravi jedinice), ali to ga baš ne motivira...
    Inače je divno, suosjećano dijete, zna me iznenaditi pospremljenom kućom do najsitnijih detalja, voli kuhati i misli da će mu to biti jednog dana karijera...Ma, kako doprijeti do njega?
    Neki pedagozi govore da ga treba pustit da sam se pokrene, a drugi da sjedim s njim i radim dalje..Zar ne radim invalida tako od njega???

  6. #6

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb pri jezeru
    Postovi
    1,075

    Početno

    Kod nas je slična situacija u 4. razredu. I sve je gore... a vražičak mali je iznadprosječan, ide na natjecanja iz informatike, znači nije da ne može ili ne shvaća.
    Zapravo, on ne može shvatiti bit učenja i dobrih ocjena, za njega osobno one ne predstavljanju neku zadovoljštinu, osvjedočio se da u našoj sredini jako dobro žive (čitaj-financijski) oni koji nemaju fakultet, a niti srednju školu.
    Ja osobno neznam kako bih ga motivirala, pa tako vičemo jedan na drugoga, on stalno odgađa učenje i pisanje zadaće (koji mu realno oduzima maksimalno 1 sat dnevno, izuzev lektire i pred pismeni iz prirode), uvijek mora još samo nešto završiti, pogledati na TVu, pojesti, ići na WC...i tako od 12 kad dođe iz škole do 6-7 navečer.
    Sastavke piše ležeći na podu, to tako izgleda kao da je pisao lijevom rukom...stvarno ružan rukopis, ne samo ružan nego se vidi da se ne trudi, sve pogreške debelo prešara, briše slinavim prstom jer mu se neda dignut po gumicu. Neki dan je pisao zadaću iz prirode šestarom.

    Kazne primjenjujemo zdušno i bezuspješno, uglavnom zabrana kompjutora ili odlaska prijateljima.

    I da - i ja učim, ponavljam prirodu i čitam lektiru jer inače kako mogu provjeriti je li on ispravno nešto naučio.

    Ja rješenje ne vidim - osobno me nikada nitko nije morao niti podsjetiti za zadaću i ja njega u ovome ne razumijem niti vidim kako i što promijeniti.
    Na kraju se naravno najviše ja razjadim, peptorani i gastali su mi uvijek nadohvat ruke jer opet se ne mogu promijeniti tako da me to uopće ne brine.

  7. #7
    argenta avatar
    Datum pristupanja
    May 2007
    Lokacija
    sjeverno pa južno
    Postovi
    1,254

    Početno

    Ja ne mogu odgovoriti iz svog iskustva, ali isto istackato sam vidjela u slučaju svoje sestre (ja sam bila ona druga koja sve samoinicijativno radi 8) ) Ta je mojim starcima krv pila na slamku kroz cijelo osnovno, srednje i osmogodišnje (!!! a nije upisala medicinu) fakultetsko obrazovanje. Nikad nije razvila radne navike, nikad se nije uozbiljila, nikad im ni hvala nije rekla... Još im danas ima obraza prigovarati što su je "mučili".

    Možda sam u krivu i imam premali uzorak za prosudbu, ali mislim da se takvoj djeci čini više štete nego koristi pomaganjem za koje oni ne mare. Ne bih savjetovala grubo prizemljivanje, ali postupno prenošenje odgovornosti za vlastito obrazovanje, to da. Neka snose posljedice rada ili nerada, one će same po sebi biti kazna. Znat će više cijeniti pomoć ako je sami zatraže (naravno, treba im uvijek biti dostupna)

  8. #8
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    Citiraj argenta prvotno napisa
    , ali postupno prenošenje odgovornosti za vlastito obrazovanje, to da. Neka snose posljedice rada ili nerada, one će same po sebi biti kazna. Znat će više cijeniti pomoć ako je sami zatraže (naravno, treba im uvijek biti dostupna)
    slažem se , jedino je ulog prevelik

    kad shvati posljedicu neučenja, imati će 20 godina i piši kući propalo
    ne znam kako vrijeme vratiti unatrag, mozak koji nije vježbao pamćenje nebitnih i bitnih informacija se neće preko noći ubildati, taj put je jako težak

    samim takvim ponašanjem su dokazali da nisu sposobni preuzeti odgovornost za svoju školu

    ja sam bila samostalno dijete, brat nije, sestra je bila skoro samostalna
    ja i on smo završili fax, sestra je brucoš

    bez pomoći moj brat i sestra ne bi tako daleko dogurali, možda jer su vodeni znakovi pa im je lakše izbjeći nego suočiti se ... ne znam

    kako motivirati dijete za učenje?
    ne znam da li ću se naći u toj koži
    al znam kako je moj djed to sredio: tata i stric su proveli ljeto kopajući vinograd ... ako neće učiti, to je ono od čega će živjeti
    nakon toga, nije bilo nekih iztbiljnijih problema, završili su više škole

    slažem se da se dijetetu treba prilagoditi, jer dok ne odraste odgovornosti se postepeno prebacuju, pa i odgovornost za školu ser prebaci kad vidiš da dijete je sposobno, mada i takvo dijete treba tu i tamo pogurati
    velika je to odgovornost, lako se umori... znam iz vlastitog iskustva

  9. #9
    Eci avatar
    Datum pristupanja
    Dec 2005
    Lokacija
    Zagreb, Gajnice
    Postovi
    2,107

    Početno

    I ja učim. Iako je malo drugačija situacija jer Erik ima poteškoća u pisanju i čitanju. Ali za Iru sam smislila plan da samo prekontroliram zadaću. Ako nije dobro neka piše iz početka. (ona već čita a na jesen će u školu). Ne namjeravam učiti sa njom, osim ako nešto ne razumije. A vidjeti ćemo.

  10. #10
    argenta avatar
    Datum pristupanja
    May 2007
    Lokacija
    sjeverno pa južno
    Postovi
    1,254

    Početno

    Citiraj MGrubi prvotno napisa
    slažem se , jedino je ulog prevelik

    kad shvati posljedicu neučenja, imati će 20 godina i piši kući propalo
    ne znam kako vrijeme vratiti unatrag, mozak koji nije vježbao pamćenje nebitnih i bitnih informacija se neće preko noći ubildati, taj put je jako težak

    samim takvim ponašanjem su dokazali da nisu sposobni preuzeti odgovornost za svoju školu
    Ali ništa im neće pomoći ni ako im roditelji glume štake na uštrb svog psihičkog i fizičkog zdravlja. Mislim, sigurno da djeci treba pomoći, ali moljakanje i cjelodnevno natjeravanje kao ovo koje je opisala pituljica, meni je :/ Meni se čini da je to super način privlačenja negativne pažnje. Pri ovomu ne mislim, naravno, na djecu kojoj je nešto samo teško ili imaju problema s učenjem, nego koji su pametni i inteligentni, ali "mustraju" roditelje. Nakon 20 godina što te netko morao ganjati za svaku sitnicu, također je jako teško stati na vlastite noge.

    Znam po svojima koliko je teško (nemoguće) dignuti ruke od uplitanja u tako važno područje, osobito dok su u osnovnoj školi, ali tinejdžeri su već dovoljno odrasli da neke odgovornosti preuzmu na sebe.

    PS. Super mi je ovaj primjer tvog djeda

  11. #11
    pomikaki avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2007
    Postovi
    8,507

    Početno

    Citiraj argenta prvotno napisa
    PS. Super mi je ovaj primjer tvog djeda
    da, osim što nema svatko vinograd

  12. #12
    argenta avatar
    Datum pristupanja
    May 2007
    Lokacija
    sjeverno pa južno
    Postovi
    1,254

    Početno

    Citiraj pomikaki prvotno napisa
    Citiraj argenta prvotno napisa
    PS. Super mi je ovaj primjer tvog djeda
    da, osim što nema svatko vinograd
    Nije vinograd ključan. Bar je nama u selendrama lako nešto naći: uvijek nekom susjedu treba iskopati jarak, postaviti fasadu, nacijepati drva, prebaciti na ruke par kubika pijeska, prazniti septičke i tako... ljepota od egzistencije Osobito na duge staze.

    A ako im se svidi, onda bar znate da stvarno nisu za učenje.

  13. #13

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb pri jezeru
    Postovi
    1,075

    Početno

    Upravo je pronaći onu zlatnu sredinu najteže. Jedna je krajnost pisanje lektire i zadaća umjesto djeteta (da, ima roditelja koji i to rade) ili ovakvo svakodnevno naganjanje kakvo mi imamo. Nije to privlačenje pažnje nego lijenost, nezainteresiranost i nemotiviranost. Nije za zanemariti i nesrazmjer intelektualnog i emocionalnog razvoja koji nikako da izjednačimo.
    Druga je krajnost pustiti dijete da samo brine o svojim obvezama oko učenja (da li bi to značilo "dignuti ruke"?) - npr. samo ga navečer pitaš je li napravio zadaću. Sve je krasno dok dobiješ potvrdan odgovor pa samo prekontroliraš je li sve točno. Problem nastaje kad dobiješ negativan odgovor - što smo time postigli? Jesmo li ga motivirali? I što ćemo tada napraviti, navečer u 8 sati?

    Kod nas jedinica zbog nenapisane zadaće ili slabija ocjena iz testa nije nikakav motiv da on počne s voljom i samostalno učiti. Ne vjerujem u te recepte - pusti ga neka dobije jedinice pa će sam shvatiti...hoće jednog dana, sada očito nije dovoljno zreo da shvati posljedice jer gleda život kratkoročno. Zanima ga što će raditi sljedeći tjedan ali mu je fakultet ili posao nešto još jaaako dalekooo i neshvatljivo.

    Ili mu kao posljedicu loših ocjena ukinuti kompjutor, TV, mobitel, prijatelje...da tako shvati? Koju mu poruku tada šaljemo?

    Ja tražim neku opciju u sredini, nadam se da će netko podijeliti s nama i koje pozitivno iskustvo .

  14. #14
    Osoblje foruma Bubica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    4,702

    Početno

    mi smo 2. razred ali situacija nam je dosta slicna kao i kod tebe Pituljica, vjerujem da ce tako biti jos neko vrijeme.
    Jedinice njega ne motiviraju, on ih ne dozivljava osobno Igrice svih vrsta smo preko tjedna ukinuli, prijateljima i aktivnostima ga nikada necu kaznjavati...
    Nutkam, podsjecam, kontroliram ove godine sam doma pa je lako ali ne znam kako ce to izgledati kada pocnem raditi pa on dio zadace stvarno bude morao sam odraditi? Mislim da ce granica biti tamo negdje gdje se ne kosi s mojim integritetom, ja se, npr. ne bi nikada radi njegove zadace ustala u 4.30, pa makar dobio sve jedinice svijeta.
    Kada totalno ispalim onda mu kazem da slozi knjige i da ne treba pisati zadacu, da ja jednostavno, vise nemam zivaca za to! E, onda sjedne i napise u roku keks, ali ne smijem to precesto koristiti

  15. #15
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno

    Kao što rekoh, vidim strašno puno roditelja s istim problemom. I još je divno kad ti mali ljenjivci imaju roditelje koji s njima stignu učiti...
    Ja ne znam rješenje tom problemu: Čak sam dijete vodila kod psihologa u Klaićevu na testiranje i razgovor. Napravila mu je test inteligencije - glup nije, dapače Na razgovoru poslije toga, rekla mi je da imam divnog sina i za probleme sa školom nek nađem nešto čime ću ga motivirati.
    haa, kao da mi nagrade već odavno nisu prokušana neuspjela metoda...naprosto, ni nagrada ni kazna ga ne diraju. Kao da se unaprijed pomirio s tim da neće imat ništa više od osnovnih stvari i dobrovoljno plaća cijenu svoje lijenosti...

  16. #16
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    svi ljudi posjeduju ego
    možda zaigrati na kartu djetetovog ega?

    palilo je kod mene
    možda gradivo tj. način prezentacije znanja inteligetnoj djeci je dosadan, i ne znaimljiv
    posljedica današnjeg brzog razvoja ? možda su njihovi mozgovi sposobni primati brdo istovremenih inforamcija, ali ako broj informacija padne ispod određene razine, njihova se pažnja gasi?

  17. #17
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno

    Hm, možda je MGrubi na tragu nečeg Sjećam se da je jedino stvarno hito naučiti i znao super ako bi dobio da napravi na kompu neku prezentaciju (zadnja je bila iz povijesti o bečkim kompozitorima). Stvarno je sjeo, bez mojeg guranja, skinuo sve podatke i slike s neta, složio to super i naravno da je usput to i naučio...samo, nemreš baš svo gradivo tako obrađivat, jer nikad ne bi ispunili kvotu

  18. #18
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    na netu postoje sastavljene lektire

    kako profesori toleriraju to? mislim, ako nisi pročita knjigu, kako sastaviti drukčije nego li je na netu, jer je to jako kratak tekst?

  19. #19
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,779

    Početno

    Citiraj MGrubi prvotno napisa
    na netu postoje sastavljene lektire

    kako profesori toleriraju to? mislim, ako nisi pročita knjigu, kako sastaviti drukčije nego li je na netu, jer je to jako kratak tekst?
    to s lektirom mi je koma, moja je šesti razred i znam da se u razredu već na veliko mulja s lektirom. ili prepisuju ili im roditelji još uvijek pišu lektiru.
    moja zna da nema eskiviranja, jedino u čemu joj ja pomognem je ako nema knjige u školskoj knjižnici, potražim u gradu, sve ostalo mora sama.
    doduše ni ne traži drugačije.

    što se tiče zadaće i učenja isto sve sama radi. ako naleti na nešto što joj nije jasno, traži da joj objasnim.
    ponekad traži da je ispitam gradivo pred nekakav veliki test, onda je nekako sigurnija u sebe, ali svega nekoliko puta u školskoj godini.

  20. #20
    samaritanka avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb/Njemacka
    Postovi
    1,879

    Početno

    Motivacija je bitna i kod moje Anne i to jedino uspjevam ako se IGRAMO učenja...ne ide to uvijek pa kad poludim onda vičem makar nisam na to ponosna... pa se onda opet IGRAMO ŠKOLE...i to nekako funkcionira ...Made mup je isto super stvar...recimo za dobar pregled obaveza, a i recimo dobro je nejahati samo po jednom predmetu...bar ne dugo...
    Pravilo koje kod nas vrijedi:
    "Da bi počeo učiti ono što trebaš, a nemaš inspiraciju, zagriješ se s onim što voliš i u ćemu si dobar..." Recomo crtanjem ili pisanjem pa matematikom ili recimo matematikom pa se baciš na pisanje i gramatiku ili čitanje...i takooo...malo compa...u međuvremenu, gimnastikom u vrtu ili vožnjom bicikla po ulici i onda opet ispočetka...a i plešemo tu i tamo...uglavnom moram se početi ludirati onda postaje sve laganije...nemam nekog jasnog recepta ali ovaj naš zbrkani kod nas funkcionira... Anna je četvrti razred inače i starta slijedeću godinu u gimnaziju po njemačkom sistemu...

    Djeca imaju drugačiji sistem vrijednosti od odraslih, treba ga samo dokučiti...Želim ti sve najbolje...

  21. #21
    melange avatar
    Datum pristupanja
    Mar 2008
    Lokacija
    ebay
    Postovi
    2,039

    Početno

    Citiraj pomikaki prvotno napisa
    Citiraj argenta prvotno napisa
    PS. Super mi je ovaj primjer tvog djeda
    da, osim što nema svatko vinograd
    ma samo je mašta potrebna

    moj brat je prvi srednje upisao kao odlikaš, ali je mamu na informacijama prije božića skoro srce izdalo. puste dvojke i trojke, čiste jedinice iz par predmeta, a najbolje što kad god bi ga pitala kako je u školi, ok, ništa njemu to nije bilo zabrinjavajuće.

    posjeli su ga, rekli da ako neće u gimnaziju, nek odmah kaže,
    jer ga iza nje ionako čeka još 4 godine fakulteta.
    prebacit će ga u neku stručnu školu, pa nek ima barem nešto završeno.

    moj tata je još dodao da će ga odvesti kod sebe na posao i da mu posao zavarivača nikud neće pobjeći, da nije to nikakva sramota,
    netko treba i kanale kopati, pa ako mu se to više svidi od učenja, može i to.

    ne znam što ga je točno u toj priči dirnulo, ali završio je prvi srednje s prosjekom 4.2, a sad je apsolvent na ekonomiji

  22. #22

    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    447

    Početno

    Moja teta je ne tako davnih dana imala sličnu situaciju kao ti. Dva sina, razvedena, s obojicom se ponovo školovala kroz čitavu osnovnu i srednju školu. Starijem je čitala lektire, pa ih pisala, a njemu dala da nauči napisano, kad je u gimnaziji roknuo biologiju i morao na popravni išla je moliti profesoricu da ga ponovno ispita, pisala je maturalne radnje i tako. Mlađeg sam ja instruirala iz Engleskog i Talijanskog i nekako je to bilo drugačije nego kad ga je mama. Njoj je mogao reći da mu se ne da, da ga ostavi na miru, a meni nije. I pilala bih ga po istom dok ne bi znao sve otpjevati.
    Preokret se sa starijim dogodio nakon što je maturirao i kako je završio gimnaziju od koje u pravilu bez fakulteta nemaš ništa osim šire naobrazbu, ali ta ista se ne upisuje u radnu knjižicu, niti daje Bog zna kakvu plaću, odlučio je u Dubrovnik na onaj Američki college. Dolje je živio sam i naravno sve je morao raditi sam. U početku mu je to bio šok, ali je sve razvalio. Na koncu završio radeći u Hiltonu. A bio je praqvi propalitet. Da li okruženje, da li saznanje da od gimnazije nema ništa, ne znam, nekako su mu se kotačići preokrenuli u tintari i bio je izvrstan student. Jest da se taj faks poprilično plaća i nije ni upola težak kao naši državni, svejedno. Ima dobar posao, obrazovanje i diplomu.
    Mlađi je sad upisao ekonomiju i isto se trgnuo tek na faksu. Dotad ga je mama obrazovala. Našao je "pristojnu curu" .
    A mama (moja teta) je tek sad odahnula.

  23. #23
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    moj rođak je zabušava, provlačija se kroz strukovnu srednju,
    na kraju je kopa kanale

    i sad posjeduje 2 bagera i obrt za iskope

  24. #24
    samaritanka avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb/Njemacka
    Postovi
    1,879

    Početno

    Ovdije u Njemačkoj imam jednu poznanicu koja doslovce pretražuje svaki dan internet za svoju sedmašicu i osmašicu. Onda se tuži da to na kraju nitko ni ne pogleda u školi. Ovdije školu umaju samo ujutro. Djeca su u školi do tri, dok dođu kući je četiri, jedu i onda rade zadaće do 10 navečer i tako svaki dan. Ona tvrdi da bez njene pripreme bi 10 bilo i 12.
    Obje cure su u gimnaziji...Popodne nema nikakvih aktivnosti, samo škola škola i škola....Bu bu bu...

  25. #25
    marta avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,682

    Početno

    Ua skola.

  26. #26
    DaDo avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    rijeka
    Postovi
    345

    Početno

    curke,iskreno mislim da je sad gotovo..u smislu da ih jedino možete pustiti bez zaštitne mreže i da vidite što će se dogoditi.
    mi nikad nismo skupa učili, niti mi je to ikad palo na pamet..mislim da se djete uči na radne navike i prije polaska u školu..a posebno danas kad su svi klinci superinteligentni i samo iskorištavaju vašu dobru volju..
    nemojte se sad obrušiti na mene, ali mislim zaista da nije problem u njima već u vama...
    mala od moje sestričine je naglo počela dobivati loše ocjene u 7 i 8 razredu i nije se upisala gdje je htjela , pa je kukala i kunula se od sad učim..ali odmah u prvom srednje je imala popravni i opet se kunula nikad više upropastit ljeto. da skratim, tu istu jedinicu je imala i do kraja srednje škole..dakle, ako im nije bitno, nije im bitno, i mislim da ima malo toga što ih može motivirati, ako nisu takvi klinci...posebno što su veći..

  27. #27

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb pri jezeru
    Postovi
    1,075

    Početno

    DaDo nije mi jasna tvoja poruka nama, pogotovo jer ocito nemas osobno iskustvo kao mi. Jedno je pametovati dok nesto nisi iskusio na vlastitoj kozi a drugo govoriti iz vlastitog iskustva.


    Da li zelis reci da treba pustiti dijete od 10 godina da samo odluci hoce li uciti ili nece i onda na njega prebaciti odgovornost da je to njegova odluka. Ja smatram da dijete u toj dobi nije svjesno posljedica niti je sposobno snositi te iste posljedice. Oni ne gledaju i ne razumiju sto ce biti za 2, 5 ili 10 godina. Radne navike ucenja ne stjecu se prije polaska u skolu nego u skoli, mozda ti svoju djecu vec u vrticu ucis kako i kada uciti i pisati zadace, ja to nisam radila.

    Primjer tvoje necakinje je upravo kontradiktoran od tvojeg stava, dakle nju su pustili da uci tj. ne uci na vlastitu odgovornosti i sto su postigli?

    A najvise volim cuti da su roditelji krivi za sve od prekratkog dojenja, nedojenja, do produzenog dojenja, pretile djece, anoreksicne djece, sramezljive djece, agresivne djece, djece koja mucaju...a onda ne slijedi nikakav konstruktivan savjet niti prijedlog.

    Ako imas neki savjet koji ce nama i nasoj djeci pomoci onda napisi

  28. #28
    marta avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,682

    Početno

    Ponekad je dovoljno povremeno malo pritisnuti. Barem tako funkcionira s Andrijom. Neko vrijeme je ok, onda se malo zaboravi. Kad se zaboravi ja ga malo pritisnem i onda opet radi sam.

  29. #29
    DaDo avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    rijeka
    Postovi
    345

    Početno

    Citiraj pituljica prvotno napisa
    DaDo nije mi jasna tvoja poruka nama, pogotovo jer ocito nemas osobno iskustvo kao mi. Jedno je pametovati dok nesto nisi iskusio na vlastitoj kozi a drugo govoriti iz vlastitog iskustva.


    Da li zelis reci da treba pustiti dijete od 10 godina da samo odluci hoce li uciti ili nece i onda na njega prebaciti odgovornost da je to njegova odluka. Ja smatram da dijete u toj dobi nije svjesno posljedica niti je sposobno snositi te iste posljedice. Oni ne gledaju i ne razumiju sto ce biti za 2, 5 ili 10 godina. Radne navike ucenja ne stjecu se prije polaska u skolu nego u skoli, mozda ti svoju djecu vec u vrticu ucis kako i kada uciti i pisati zadace, ja to nisam radila.

    Primjer tvoje necakinje je upravo kontradiktoran od tvojeg stava, dakle nju su pustili da uci tj. ne uci na vlastitu odgovornosti i sto su postigli?

    A najvise volim cuti da su roditelji krivi za sve od prekratkog dojenja, nedojenja, do produzenog dojenja, pretile djece, anoreksicne djece, sramezljive djece, agresivne djece, djece koja mucaju...a onda ne slijedi nikakav konstruktivan savjet niti prijedlog.

    Ako imas neki savjet koji ce nama i nasoj djeci pomoci onda napisi
    sorry, što nisam dobro objasnila primjer moje nećakinje njena je mama učila s njom, kasnije joj plaćala instrukcije, pa nisam vidjela neki učinak cijele priče. ispričavam se za propust.
    a ja također imam iskustva, jer moje djete ima 9,5 godina i ide u 3 osnovne i odličan je učenik, ali je prije svega samostalan. moj konstruktivan prijedlog je bio da ih pustite da uče sami..jer mi nećemo biti uvijek tu da ih zaštitimo od svega..nisam ga učila da piše zadaće u vrtiću, ali sam ga učila da mora biti odgovoran i da sve što čini ima neke posljedice..naravno da su lekcije o posljedicama što su djeca manja bezbolnije, a kako odrastamo posljedice više bole..
    nisam htjela pametovati, ispričavam se još jednom ako je tako ispalo, ali da ja uglavnom smatram da smo za većinu stvari kao roditelji ipak odgovorni..djeca se naravno rode s nekim svojim osobinama, a na nama je da na djecu utječemo..sigurno da ne ispadne sve uvijek savršeno, ali i dalje stojim pri svojoj tvrdnji da motiviranje na učenje svakako nije učenje s njima..puno razgovora i otkrivanja što ih potiče, ali također smatram da nagrađivanje za učenje može biti kontraproduktivno. kao što mi svaki dan idemo na posao za plaću, tako i klinci moraju biti svjesni da je njihov"job" učiti...
    ne mislim također da svi moraju biti odlični učenici, ja i svom klincu kažem da je najbitnije da nauči da zna, a ne da bi dobio 5, a poslije nema pojma. ako netko čita lektire svom djetetu i sjedi i piše zadaću s njim,kakvu poruku šalje, nema beda djete, majka će sve obaviti za tebe.
    što sam ja radila???
    - čitala sam mu dok je bio još jako mali i kupovala slikovnice, kasnije stripove, koje je je prelistavao i prelistavao dok nije naučio slova i naučio čitati..od tada mu je omiljena razonoda za opuštanje čitanje..
    - kad je bio veći, pred školu sam mu objašnjavala da je škola mjesto gdje će naučiti korisne stvari, i da će mu biti jednostavnije u životu ako bude odličan učenik, a da poslije ako silno želi može biti i smetlar( )
    - nikad nisam sjela s njim i pisala zadaću, on ide na cjelodnevnu nastavu i piše najveći dio zadaća u školi, pokazujem interes za to što uče, pregledam mu knjige, pričam s njim na engleski, ispitam ga tablicu množenja, prokomentiram s njim lektiru, ali to je to...
    e sad to je bila uvertira..a kad već sjedite i učite s njima vraćam se na svoju pustite ih i objasnite im što ih čeka doslovno i preneseno..shvatit će već oni...

  30. #30

    Datum pristupanja
    Nov 2008
    Postovi
    1,405

    Početno

    moje obe uče same, samo stariju (7.r.) ponekad ispitam povijest i zemljopis pred neki veliki ispit, najveći problem im je 5.r. kad uopće ne kuže kako učiti (moja je učila sve od reda), pomogla sam joj na način da sam joj ukazala na neke pravilnosti kod učenja, npr. sve iste natuknice za zemljopis (država-reljef,klima,stanovništvo,gospodarstvo, itd.), da se uvijek drži nekog redoslijeda, ali zaista je prošao cijeli 5. r. dok sam je natjerala na redovno učenje i ponavljanje svake lekcije; kad ne zna nešto iz matematike, pogledam da li mi je poznato, ako nije, jednostavno kažem da ne znam i da pita nekoga iz razreda ili nastavnicu zamoli za pomoć;nemam ni želje, ni vremena (a uz to stalno i na poslu imam neke edukacije), niti mislim da je to način na koji ću im pomoći

  31. #31
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno

    Teško mi je biti pametna na primjerima tuđe djece, kad ni sa svojima nemam nikakvu univerzalnu učinkovitu metodu, no mogu reći jedno: ako gledam sebe i sve odrasle koje poznajem kakvi su bili učenici, mogu reći da bez obzira da li je netko s njima radio ili nije, odnos prema školi je gotovo isti kao prema poslu (na duge staze)...Npr. ja sam bila odlikaš, ali je moja baka prvo iz potrebe a kasnije iz vlastite znatiželje učila često sa mnom. ALi problem samopouzdanja i uspjeha bio je isti: škola ili posao.
    Moj suprug, odlikaš bez četvorki. Uvijek naj naj u svemu. I danas je takav. Kuma pametna i maštovita, ali uvijek buntovnik, stvarala probleme i sebi i nastavnicima i roditeljima. Danas je isto vudrena na svoju stranu
    Mislim da je uistinu to stvar osobnosti djeteta, ali dokle god je pod mojom odgovornošću, do punoljetnosti, mislim da je moja dužnost da ga stalno motiviram da ide u pravom smjeru. Da mu pokazujem kakav odnos prema školi treba imati, bez obzira da li će to biti učinkovito ili ne. Tada ću barem znati, jednog dana kad postane svoj čovjek, da sam kao majka napravila sve da usadim u njega kvalitete koje će njemu u životu pomoći. S ostalim, "negativnostima", moram se pomiriti. Pa nitko nije savršen!

  32. #32
    DaDo avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    rijeka
    Postovi
    345

    Početno

    pa naravno da ih treba motivirati, ali mislim da učenje s njima nije motiv, nego lakši način da se izvuku od obaveza i elegantno ih prebace na naša leđa..ni mi nismo savršeni pa ne trebaju biti ni oni,ali mislim da smo mi svoju školu naučili, pa moraju i oni svoju..nije loše ponoviti velike svjetske bitke ili gdje se nalaze najbogatija nalazišta ugljena, ali mislim da to ipak moraju naučiti oni.

  33. #33
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno

    Dado, razumijem se i slažem se s tobom. I ja stalno variram od stava tipa: ovog-mi-je-stvarno-dosta, pa kaj ja moram i pročitat i napisat tu j...lektiru da bi je on završio?...pa do stava; ha dobro je, nitko nije savršen, ne mora imati petice, glavno da se sjeti povremeno sam napisat zadaću..ionako želi biti kuhar :D
    Raspoloženje mi se mijenja ovisno o strpljenju kojeg tog dana imam za njegove školske zavrzlame.
    Treba naći ravnotežu. Ne praviti invalide od njih i radit zadaće umjesto njih, ali ako je ljenčina i ne da mu se, bilo bi dobro da roditelj može sjesti i naučit s djetetom. Pokazat mu step-by-step kako gradivo možda ima i nešto zanimljivo i praktično...?

  34. #34
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,779

    Početno

    Citiraj DaDo prvotno napisa
    curke,iskreno mislim da je sad gotovo..u smislu da ih jedino možete pustiti bez zaštitne mreže i da vidite što će se dogoditi.
    mi nikad nismo skupa učili, niti mi je to ikad palo na pamet..mislim da se djete uči na radne navike i prije polaska u školu..a posebno danas kad su svi klinci superinteligentni i samo iskorištavaju vašu dobru volju..
    nemojte se sad obrušiti na mene, ali mislim zaista da nije problem u njima već u vama...
    mala od moje sestričine je naglo počela dobivati loše ocjene u 7 i 8 razredu i nije se upisala gdje je htjela , pa je kukala i kunula se od sad učim..ali odmah u prvom srednje je imala popravni i opet se kunula nikad više upropastit ljeto. da skratim, tu istu jedinicu je imala i do kraja srednje škole..dakle, ako im nije bitno, nije im bitno, i mislim da ima malo toga što ih može motivirati, ako nisu takvi klinci...posebno što su veći..
    dado tvoj stav proizlazi čisto iz razloga što ti nemaš takvo dijete, ali djeca su različita pa im se različito mora i pristupati.
    ne učim ni ja sa svojom, ali sam to na neki način radila prve 2-2,5 godine njenog školovanja, bolje rečeno učila sam ju kako treba učit.
    moja navika je da svaku večer pitam da li je sve naučila, napisala zadaću, prođem po rasporedu da vidim šta ima drugi dan, pitam kad ima lektiru, jel joj čisto sve za tjelesni i slična pitanja. možda nepotrebno, ali tako smo navikle od početka.

  35. #35

    Datum pristupanja
    Nov 2008
    Postovi
    1,405

    Početno

    Citiraj Tashunica prvotno napisa
    moja navika je da svaku večer pitam da li je sve naučila, napisala zadaću, prođem po rasporedu da vidim šta ima drugi dan, pitam kad ima lektiru, jel joj čisto sve za tjelesni i slična pitanja. možda nepotrebno, ali tako smo navikle od početka.
    bila sam na jednoj roditeljskoj radionici, gdje smo na upit psihologinje odgovorili identično kao ti; ona nas je pitala da li netko pita nas kako nam je bilo na poslu i što smo radili? i da li podsjećamo našu djecu kad će se ići igrati, kad će gledati TV ili se toga sami sjete? savjetovala nam je da probamo izdržati nekoliko dana bez da ih išta pitamo (skoro nisam popucala po šavovima) i da vidimo hoće li se nešto promijeniti; iskreno, ništa posebno se nije dogodilo, nisu pale loše ocjene,nije bilo nenapisanih domaćih, sve su obavile bez mene, ali im je ostala navika da i bez mog pitanja izrecitiraju što se dešavalo u školi; ono što mi je ostalo u sjećanju sa radionice je da mi roditelji na taj način želimo uspostaviti kontrolu (nepotrebnu) i da samo njih na taj način učimo da se oslanjaju na nas (tj. da mi mislimo za njih); i još nešto : da se zapitamo da li nas naši roditelji danas na taj način kontroliraju i kako se mi pri tom osjećamo,imamo li dojam da nas na taj način opterećuju i "drže" neodgovornima i nesposobnima da sami rješavamo stvari; i kad sam to preslikala na sebe stvari su mi bile puno jasnije

  36. #36

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb pri jezeru
    Postovi
    1,075

    Početno

    Meni je sredina optimalna (ne mora biti svima) ali nikako da je dohvatim...

    Ne mislim da je moje dijete sposobno 100% preuzeti odgovornost za svoje ucenje i da ga ne trebam pitati sto je radio u skoli, niti da li je napravio zadacu, naucio za test... ja osobno osjecam obvezu to kontrolirati, isto kao sto moram ici na informacije i roditeljske sastanke. Isto kao sto zelim znati i ponekad utjecati na to sto se s nekim druzi. Isto kao sto zelim utjecati na to sto jede...moje dijete jos uvijek nije sposobno samo preuzeti odgovornost za ucenje. Mozda netko mora podsjetiti dijete da opere zube prije spavanja, ja ne moram...i ako odustanemo od takve vrste kontrole sigurno nece u roku tri dana dobiti pet jedinica niti ce mu ispasti zubi ali rezultate cemo vidjeti mozda tek za 6 mjeseci. Hocemo li preuzeti taj rizik i reci "htjela sam vidjeti da li on to moze preuzeti na sebe, ocito ne moze, no neka sad zato ima u knjizici losije ocjene ili neprocitane lektire".

    Mi problem sa zadacam nismo imali u prva dva razreda dok ih je bilo malo, no sada ih ima barem 3 dnevno sto ukljucuje cesto sastavak iz hrvastkog, radnu biljeznicu iz prirode, radnu biljeznicu iz engleskog, 2-3 strane iz matematike. Plus lektira, mentalne mape, povjesne lente itd.
    I tako svaki dan (a tek kad krene 5. razred..).

    Ja ne ucim s djetetom, ne preuzimam njegove obaveze jer to niti ne mogu napraviti umjesto njega, ne pisem zadace niti lektire. Ali jasem po njemu valjda 10 puta tijekom dana da uopce krene pisati zadace, da pise nasiljenom olovkom (da, ima u biljeznicama cetvorke uz opasku da je to zbog neurednog rukopisa), ja uzimam digitron u ruku i provjerama je li tocno rijesio zadatke iz matematike. Ja ga ispitujem prirodu prije testa. Ja citam lektiru da bih mogla provjeriti je li ispravno napisao...jer on ne vidi nista lose u tome sto je sadrzaj lektire sazeo u dvije recenice, sto su recenice sture i nesuvisle. Jer ce dobiti 3 ili 4 a sve je to bolje nego jedinica. Takav je njegov stav koji ja ne odobravam.

    Mislim da je, barem kod nas, ovakav pristup zadacama posljedica i toga sto nije isao u boravak. U boravku se ipak zadace pisu pod kontrolom uciteljice (barem je nekad tako bilo) sto znaci da ipak postoji neka vrsta kontrole, provjere i poticanja.

    Ima kod nas internat?

  37. #37
    Maslačkica avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Sarajevo
    Postovi
    2,720

    Početno

    Negdje sam gledala, tj. čitala na ovom forumu, da imaju radionice kako NAUČITI DIJETE DA UČI...možda bi bio to neki odgovor na probleme...

  38. #38

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb pri jezeru
    Postovi
    1,075

    Početno

    e to bi bilo nešto za nas, ako netko dočuje neka nam ovdje zalijepi

  39. #39
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno

    Citiraj pituljica prvotno napisa

    Ima kod nas internat?
    koliko sam sama istraživala, nema. I mogu reći da bih ja bila prva koja bi ga najradije osnovala, da imam love, naravno
    Ima učeničkih domova, za djecu koja stanuju predaleko od škole ili su socijalno ugroženi. Ima srednjoškolskih domova, ali to je dom - dakle u njemu se samo spava i boravi kad nisi na nastavi. Nitko im ne organizira vrijeme. Imam nećaka koji je sad već drugi srednje i boravi u domu (oni to zovu internat, ali....) u Istri, drže ga neke opatice i plaća se pozamašna svotica.. Samoinicijativno je otišao tamo (da pobjegne od mame superkontrol-frika), ali ocjene su mu lošije nego u osnovnoj školi i pucaju ga pubertetski problemi daleko od doma i roditelja....nemam pojma jel to pametno il nije. Vrijeme će pokazati, valjda :?

  40. #40
    Maslačkica avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Sarajevo
    Postovi
    2,720

  41. #41
    DaDo avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    rijeka
    Postovi
    345

    Početno

    [/quote]
    dado tvoj stav proizlazi čisto iz razloga što ti nemaš takvo dijete, ali djeca su različita pa im se različito mora i pristupati.
    ne učim ni ja sa svojom, ali sam to na neki način radila prve 2-2,5 godine njenog školovanja, bolje rečeno učila sam ju kako treba učit.
    moja navika je da svaku večer pitam da li je sve naučila, napisala zadaću, prođem po rasporedu da vidim šta ima drugi dan, pitam kad ima lektiru, jel joj čisto sve za tjelesni i slična pitanja. možda nepotrebno, ali tako smo navikle od početka.[/quote]
    mislim da čak i ne..moj stav je takav oduvijek, jer smo i sestra i ja bile super učenice, a nitko nikad sa nama nije učio. i da budem ovaj put jasna do kraja, ja sam organizirani, vrijedni tip, a ona je totalna umjetnica u glavi i u kreiranju svog vremena učenja. mama me je prvi i jedini put pitala dobro je li ti učiš kad sam polagala zadnji ispit na faksu, i usput tulumarila ko luda. (majke mi, pitala je neki dan ) iako moram priznati da je moj tata nastojao utjerati mi"strah" tipa nećeš ti meni jedinice doma...što svakako nije moj način i stav koji ću zauzeti prema svojim klincima..e da i još jedan događaj, kad me je pukao pubertet i u 6 osnovne sam prošla s 4 na polugodištu, moja majka je bez puno nerviranja rekla nek si izaberem jednu slobodnu aktivnost od koju ću odustati (išla na balet i tae kwon do) i morala sam- nastavila ići samo na balet..naravno do kraja godine sam popravila ocjene ( i dalje me nije provjeravala da li učim ili ne, i jesam li napisala zadaće), jer mi je ovo bilo koma..moram priznati da nisam sigurna ni danas da li je to ok, ali je postigla svoj efekt bez puno drame i zanovijetanja. ja danas nemam crni pojas, ali nisam ni balerina
    enivej, mislim da je mandy u svom postu pogodila bit onoga što ja mislim (dakle ne gnjaviti ih jesi li ovo ili ono), a istovremeno sam u međuvremenu pročitala jednu knjigu gdje kaže da ne ispitujemo djecu o tome što su radili već da sami ispričamo što smo mi radili tijekom dana, pa će se i oni priključiti...uglavnom sad ih ne mogu ugasiti kad krene priča o tome...

  42. #42
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,779

    Početno

    enivej, mislim da je mandy u svom postu pogodila bit onoga što ja mislim (dakle ne gnjaviti ih jesi li ovo ili ono), a istovremeno sam u međuvremenu pročitala jednu knjigu gdje kaže da ne ispitujemo djecu o tome što su radili već da sami ispričamo što smo mi radili tijekom dana, pa će se i oni priključiti...uglavnom sad ih ne mogu ugasiti kad krene priča o tome...[/quote]
    ne bih ja to nazvala gnjavažom. moja je baš taj tip umjetničke duše, vrlo često u svom svijetu i njoj popeglana majica iz tjelesnog znači isto koliko i lanjski snijeg.
    u početku je bilo puno natezanja i potezanja, ona je imala super ocjene, ali sam ju baš morala naučiti kako se uči i svaki dan upozoravati da zapiše zadaću i te stvari. danas te stvari naravno radi sama, ali joj nije nepoznanica umjesto rasporeda za utorak staviti onaj za četvrtak ili u nedjelju navečer jednostavno vratiti knjige od petka.
    ali moram priznati da se takve stvari sad već jako rijetko događaju.

  43. #43

    Datum pristupanja
    Jul 2006
    Postovi
    163

    Početno

    eto da vam napišem i svoje mišljenje s druge strane. gradivo je opsežno i ima ga puno, djeca danas imaju moć kraće koncentracije nego što smo imali mi, i definitivno se s njima treba raditi, tj. naučiti ih kako učiti, kako organizirati. ne podržavam pisanje zadaća jer one su za djecu, a ne roditelje, ni pisanje lektira, ali provjeravati što su napisali i kako su napisali, razgovarati o proteklom tjednu, nekom problemu, to je po meni bit rada s djetetom kod kuće. treba ih učiti da rade kontinuirano, a ne dan prije ispita jer meni nikakve koriste da ja najavim pismenu provjeru tjedan dana prije, a velika većina počne učiti dan, dva prije....
    i ne bih se zamarala oko ocjena, istina sustav je loš pa se traži samo odlikaši, ali osobno mi se čini da je važnije postati čovjek, pa i s prosječnim ocjenama, nego ne-čovjek s "peticama"...

    to bih htjela i za svoje dijete...kada odraste da bude čovjek

  44. #44
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,779

    Početno

    medoribica primijetila sam da puno učitelja i profesora podržava ovo što si ti napisala. učiteljica od 1-4 je uvijek hvalila naš način rada.

    kako mi odrasli nismo svi isti, tako nisu ni djeca. nekom treba pomoć, nekome ne, nekoga treba povremeno pogurati, nekome treba ukazati na nešto...
    ja sam inače vrlo odgovorna i samostalna osoba od kad znam za sebe, ali me u jednom razdoblju (nije bilo baš kratko) mog školovanja ne bi valjda ni sačmaricom natjerao na učenje, osim kad bi ja sama odlučila da je vrijeme za to. kako došlo, tako prošlo.

  45. #45
    DaDo avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    rijeka
    Postovi
    345

    Početno

    vidim ja da ste vi mene krivo pročitali..i ja sam svom djetetu pokazivala, i još uvijek mu pokazujem kako treba učiti i organizirati vrijeme, ali mu ne pišem zadaće i ne čitam lektire. naravno ako ima zadaću preko vikenda da pregledam zbrojeve iz matke ili pročitam što je napisao u lektiru.. tu i tamo ga upitam da li je uzeo čistu opremu za sport, ali i to sve manje.
    i oni moraju rasti i shvatiti da su njihove obaveze njihove, a mi samo korektiv i podrška...

  46. #46
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,779

    Početno

    dado onda pričamo o istom

  47. #47
    Siena avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    82

    Početno

    Očito je shvaćeno da ja svojem djetetu pišem lektire i zadaće?????
    Ja ne mogu napraviti baš ništa umjesto njega, a kamoli napisati zadaću ili lektiru! Pa to nitko ovdje ne radi.
    Moja angažiranost se odnosi na to da moram često sjedit sa sinom i učiti. Ja, naprimjer, pročitam lektiru prije njega i kad je on pročita, on ju napiše i dođe k meni. Onda razgovaramo o tome što je napisao, što bi mogao napisat bolje, zašto misli o nekoj stvari baš tako i što su druge pouke koje on nije primjetio - ja mu ukažem na njih...
    Matematiku, recimo, ja moram prvo pročitat iz udžbenika gradivo, nakon čega on rješava zadatke koje ja provjeravam. Ali ne samo rješenja, nego i postupak. I objašnjavam mu što mu nije jasno. Kao dodatna osobna učiteljica sam, zapravo..... JA NE PIŠEM ZADAĆE UMJESTO NJEGA, jer onda škola ne bi imala nikakvog smisla.
    I svrha ove teme jest da dokučimo da li je u redu da roditelj bude osobni učitelj, pored onih profesora u školi.
    Nekad nemam ni vremena ni strpljenja raditi s njim, a s druge strane, brine me što će postat skroz ovisan o mojoj pomoći. Već sada ne želi radit ništa dok mame nema....
    Najviše me frustrira što kad ja ne sokolarim nad njim, krenu loše ocjene! Odem na informacije i dobijem jezikovu juhu od profe jer dijete nitko ne potiče na učenje
    Zato mislim da je skoro svaka petica koju ima zapravo moja petica, jer sam se ja morala sjetit njegovog testa i natjeravat ga da učimo. Sjedit s njim i ponavljat sto puta glagolska vremena i vrste predikata itd....
    DA LI JE TO U REDU?

  48. #48

    Datum pristupanja
    Jun 2005
    Postovi
    2,718

    Početno

    Citiraj Siena prvotno napisa
    Nekad nemam ni vremena ni strpljenja raditi s njim, a s druge strane, brine me što će postat skroz ovisan o mojoj pomoći. Već sada ne želi radit ništa dok mame nema....
    Kako to misliš "da će POSTATI..."? Pa već JE ovisan o tvojoj pomoći (s druge strane-ja to ne smatram pomoći nego "medvjeđom uslugom"). Ako je riječ o učeniku 7. razreda on bi već odavno trebao imati razvijene radne navike i samostalno rješavati zadatke. Jedno je pripomoći kad zapne, ali, koliko sam shvatila, ti konstantno radiš s njim, umjesto njega (to što njegova, a ne tvoja, ruka piše-nema veze).

    Moj stav o radu s djecom već sam negdje drugdje objasnila pa se neću ponavljati. Čitati lektiru koju sam već pročitala (kad mi je to bio "posao") ne namjeravam, objašnjavati već objašnjeno gradivo (koje sam također naučila kad sam morala) isto tako ne namjeravam. Tu sam za razgovore, za pomoć kod nekih problema ili nejasnoća, ali kod nas se vrlo dobro zna tko što radi i tko ima kakav posao-od prvog dana.

  49. #49
    litala avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    5,858

    Početno

    ja se slazem s mim.

    kad si ti to pocela tako raditi? jel od prvog dana? od prvog razreda?

    mislim - ovo sto si napisala za lektiru mi je ono - :shock: :shock: nevjerojatno...


    kako si dosla do toga da to tako radite?

  50. #50

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb pri jezeru
    Postovi
    1,075

    Početno

    možda kad je dobila ovakvu poruku od učiteljice "ja nemam vremena provjeravati zadaće i bilježnice, vaš je posao da doma svaki dan s njima sjednete i pregledate im bilježnice, da li su napisali zadaću i lektiru i KAKO su to napisali"

    mislim, ono...ja ne znam da li je on točno odgovorio na pitanja iz lektire ako je ne pročitam, dajte me prosvijetlite kako se to radi a da se knjiga ne pročita

    ajmo sad ženu napast i prozivat...umjesto da joj damo neki savjet ako ga imamo za dat

Stranica 1 od 2 12 PosljednjePosljednje

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •