ina33 prvotno napisa
ane80 i miss july!
 |
|||
|
|
|||
ane80 i miss july
MB cu sigurno jos probati.
MM me stalno ispituje hocemo li probati jos koji prirodni prije MB i po tome vidim da nije spreman odustati, a i rekao mi je da ne zeli da odustanem jer vjeruje da cemo uspjeti i stalno me moli da ne odustajem.
No, on ne osjeca fizicku bol, samo psihicku...
Znam da nije tome kriv, znam da bi rado preuzeo i tu fizicku bol da moze, ali eto......ne moze....
A ja sam u fazi kad zelim skinuti stimulacijama i lijekovima natucene kile, kad zelim piti bambus kad pozelim, izlaziti do jutra...jer sam se zazelila toga.
Nedostajat ce mi na neki nacin to slatko iscekivanje jer ako nesto cekas onda i znas da je i nada tu.
No, kazem, slozila sam si neke kockice u glavi, izbacila nadu iz igre i sad mi je to neplaniran teret, jer on nema djece i svjesna sam da zeli biti otac.
Stvarno vise ne znam kako i sto a da netko ne bude povrijedjen u nasoj storiji i stvarno sam zrela sa psihijatrijski tretman
Gora je psihička nego fizička.A dobro u svemu je kada sam se pokušavala prisjetiti inteziteta fizičke boli-nisam uspjevala.Psihička me uvijek probadala duboko.Zajedno ste jači,možda on jednostavno još nije spreman za postavljanje granica.A to sa kilama,nepažnjom šta ćeš pojesti,popiti muči vjerujem veliku većinu.I meni dođe da se našljokam,da bacim sve ove kojekakve čajeve,kalendare(iliti faklendare(sorry na izrazu)), i da konačno živim normalno.A onda kao npr. danas sjedimo na kavi sa mojim dragim novim prijateljicama i gledam prekrasnu malenu sa plavim uvojcima i slušam mamu koja se isto borila kao i mi.I onda me opet nešto uhvati i visoko podigne i kaže:možeš ti to...samo izdrži...za ovakvo maleno preslatko biće vrijedi
možeš ti to tikica
Tikice ja sam se pitala kad ces se umoriti.Tako mi je drago sto od Maribora ipak ne odustajes, a za pauzu si zrela vec odavno.Tako da ja ovo shvacam kao odmor do Mariborora koji si i vise nego zasluzila draga moja.I zasto ne bi za vrijeme tog odmora popila koji bambus vise i ostala do zore vani?Uzivaj koliko god mozes i napuni baterije, znas da bebe vole nasmijane i zadovoljne mame.
Pcelice2009
Tikice, neka te tješi i apsekt priče da u MB-u u pravilu nema fizičke boli (opća anestezija available)
Ja sam si olakšala dijelom i na taj način da sam na njega delegirala dio dosadnog rovokopačkog rada oko MPO-a - ajde, zovi sestre, ajde odnesi papire, ajde fajtaj se za uputnice itd. Ništa od toga nije moglo samo da on fizički dođe i kaže, morao se silom prilika uključit u priču i meni na taj način malo olakšat te puste what-if-ove - da li ovaj ili onaj lijek, ova ili ona klinika, kad po uputnicu za bris, kad po recept za lijekove i kako će gini reagirat. To je bilo... olakšavajuće, uistinu, mozak-oporavljajuće. I meni je onda bilo lakše vozit moj autopilot.
Ono - što predlažeš da sad radimo? OK, možeš li po uputnicu? Itd. Da on sjedne za volan MPO logistike, a meni samo kaže di i kad doć. I funkcioniralo je.
Kada se čovjek osjeti prazno možda je vrijeme za bijeg. Ne možeš ništa postići prazna. Mi smo tako učinili. Nakon konzultacija u Mb jednostavno smo rekli - dosta! Ja sam od stimulacija dobila dobroćudni tumor na dojci koji može prerasti u zloćudni, gnojnu upau dojke i zamalo "živčiku". Tada sam skužila da ovako iscrpljena ništa neću postići. Sada se više i ne sjećam u čemu je bila tolika frka...a bila je... Sagledavajući cijelu situaciju nisam si mogla priuštiti taj luksuz pauze od godinu dana (jer mi je 39) no dobro da jesam. Opet sam u sedlu i spremna za preriju. I zato Tikice napravi pauzu, pobjegni malo od svega, stani na loptu ... i onda odlučite. Nećeš više odlučivati emocijama, nego trezveno i racionalno. Neke stvari će se sleći, živci smiriti, hormoni izhlapiti.
Hvala cure....valjda cu se uspjet oduprijet tim zelenim okicama i pitanjem "Kaj i ovaj mjesec odmaramo?" jer i sama znam da bas nema vremena za bacanje.....no, moram odmoriti bar par mjeseci.
Slomljena sam i rastrgana totalno
Ne znam koliko ću još imat snage pokušavati. Već duži period mi sve to skupa predstavlja veliki teret. Privremeno rješenje jest bilo to da je mm obavljao sve što je mogao umjesto mene, ali jednostavno..ne znam. Umorna sam već. Jako. Imam relativno posložene stvari u glavi pa me neuspio pokušaj ne sruši na pod, ali možda je malo paradoksalno da sam prestravljena od toga kako ću preživjeti kad ili ako bude plusić na testu. Ne znam mogu li preživjeti 6. neuspjeh, a inače nisam tip koji se opterećuje situacijama what if..Iako su mi "tek" 32, a za točno 20 dana je 10. godina od kad nema naše prve mrvice, odlučila sam svega još godinu-dvije pokušavati, a onda..hm. Smisliti izlaznu strategiju. Koja će mi/nam, ukoliko dovoljno poznajem sebe, okrenuti život naglavačke :/
bok, samo da vas pozdravim i potvrdim kako je moja izlazna strategija još djelotvorna, nije lako, pogotovo nakon ljetovanja koje je popraćeno prizorima slatkih golih dječjih guza....međutim, poprilično sam se promjenila, nekad se prestrašim koliko mi više ne odgovara puno toga što mi je prije trebalo....uglavnom, sretna sam i svaki dan se molim da i vi nađete svoju punu sreću bez obzira na sve....puse
Sretno ana.Drago mi je da si ustrajna u svojim odlukama.Pusa i ne daj se
ana39, iskreno ti zavidim na tome - SRETNO!
Ukoliko ovi moji mariborski postupci ne uspiju,... evo mene iste kao ti.bok, samo da vas pozdravim i potvrdim kako je moja izlazna strategija još djelotvorna, nije lako, pogotovo nakon ljetovanja koje je popraćeno prizorima slatkih golih dječjih guza....međutim, poprilično sam se promjenila, nekad se prestrašim koliko mi više ne odgovara puno toga što mi je prije trebalo....uglavnom, sretna sam i svaki dan se molim da i vi nađete svoju punu sreću bez obzira na sve....puse
Ana drago mi je da si sretna, i da, i ja ti pomalo zavidim jer unatoc svemu jos se ne mogu pomiriti s tim da odustanem.Nadam se da cemo se uskoro vidjeti.Javim ti se svakako.bok, samo da vas pozdravim i potvrdim kako je moja izlazna strategija još djelotvorna, nije lako, pogotovo nakon ljetovanja koje je popraćeno prizorima slatkih golih dječjih guza....međutim, poprilično sam se promjenila, nekad se prestrašim koliko mi više ne odgovara puno toga što mi je prije trebalo....uglavnom, sretna sam i svaki dan se molim da i vi nađete svoju punu sreću bez obzira na sve....puse
drage moje,
kada ujutro preko vikenda pijem svoju kavicu obavezno čitam potpomognutu iako ne pišem, i stalno sam uz vas ... i plačem sa vama i smijem se sa vama, ljutim se na zakon.... jednostavno je potpomognuta već par godina dio mene....
tko god me pita dali smo odustali kažem da jesmo, eto danas sam čak iz svojeg potpisa maknula da je 7 IVF u tijeku i stavila upitnike (i to je nešto).
čitala sam svoj post koji sam napisala na početku godine kada sam bila u totalnoj komi i shvatila sam da sam se malo smirila. još uvijek mi je u jednom dijelu mozga potpomognuta i mislim da će tu ostati. sada kad nisam u postupku već godinu dana i bolest ne odustaje (ali nedam joj se !!!) još uvjek gledam na kalendar kad mi je ovulacija (pa napastujem svojeg mužića :D ), još uvijek se nadam da vješticaneće doći i opet tako iz mjeseca u mjesec.
cure moje kako je samo teško odustati !!???
Mary Ann,
X
Dragi svi,
Matrixx i Ina33 su zapocele i napravile najveci dio posla oko prijevoda one studije o izlaznoj strategiji; ja sam zavrsila, wewa je sve poravnala i ispregledala, Ina jos pogledala... a cekamo jos samo jednog volontera da se javi za lektoriranje... U svakom slucaju, skoro pa zavrsena verzija je ovdje
http://groups.google.com/group/gradj...can%20read.doc
Molim vas da na ovoj temi predlazete tekstove koje bi jos mogli prevesti: http://www.roda.hr/rodaphpBB2/viewtopic.php?t=85336
Koristim ovu priliku da vas obavijestim o drugim projektima koji su u toku: jos radimo na slijedecim stvarima koje bi mogle biti korisne za pacijente: pogledajte na ovoj temi: http://www.roda.hr/rodaphpBB2/viewto...257101#2257101
- skupljamo primjere protokola iz hrvatskih i stranih klinika
- radimo kompilaciju FAQ - pitanja i odgovora koji se cesto postavljaju
- napravit cemo upute i nadam se i filmice o samodavanju injekcija
- analizirati psiholosku anketu te skupiti najvaznije savjete onih koji su uspjeli
- izdati knjigu s pricama o neplodnosti
SVE to, i sve materijale koje smo do sada napravili, zelimo staviti na jedno mjesto, na jednu internet stranicu tako da najbolje stvari s foruma ne moramo traziti na tisucu razlicitih mjesta
Trebamo i VAS - vase ideje, komentare, doprinose - JER ZAJEDNO SMO JACI!
Pino, skinula sam tekst pa ću ujutro lektorirati i poslati ti. Ako imaš još štogod za lekturu možeš mi na mail poslati (ne stignem redovno iščitati teme).
vikki, hvala puno!
pino,svaka čast kako si se zauzela za sve ovo.Skidam kapu!
drage moje, ja tek postala član ovog foruma, zahvalila se na dobrodošlici, a razmišljam već dugo o izlaznoj strategiji - s tim da kod mene i nema ništa tipa IVF, kod mene je i to naučna fantastika. da ne duljim, ima jako, jako puno razloga zašto ne mogu probati postati mama putem mpo, već se nadam čudu nastalog od običnog keksa...
dakle, situacija je ovakva - bliži mi se 42, mužiću mjesecima nema traga ni pod mikroskopom, viđamo se kako nam okolnosti odrede... i šta onda da radim, nego da se polako pripremam za izlaz iz carstva snova i mašte, u koji sam svim srcem i tijelom ušla onog dana kad sam upoznala njega i poželjela postati majka njegove djece... prošlo je više od 6 godina od tada, bebe nema pa nema. bilo je vrijeme kad smo bili i skupa po 2-3 mjeseca, ali beba nije najavljivala svoj dolazak. nekim je ljudima jednostavno suđeno da nemaju djece, tu im niko ne može pomoći. nemojte sad pomisliti da kukam bezveze i da nisam iskoristila sve opcije. nisam, jer mi okolnosti ne dozvoljavaju - inače bih se borila kao i vi! ali opet, nekima ne uspije ni tada - jednostavo, neće pa neće. ma koliko se hranile zdravo, vodile uredan život, pazile na sve i svašta, ganjale plodne dane, hranile muževe svim mogućim vitaminima i mineralima... neko ne misli ni o čemu, pije, puši, vodi krajnje neuredan život itd. pa dobije bebu kad hoće i s kim hoće... to je život, moramo ga prihvatiti. poznajem ženu koja godinama nije imala menstruaciju, a i kad je dobila bio je to ciklus od po nekoliko mjeseci. i s mužem nije bila baš u bajnim odnosima, mogla je prstom jedne ruke nabrojati kad je imala odnose, a dva puta je zatrudnila i rodila dok trepneš. i još se i sad panično boji trudnoće!!! i gdje je tu onda pravda? nema je. kao što rekoh, to je život i moramo ga prihvatiti takvim kakav jeste...
svima vama koje ste dale sve od sebe da dobijete željeno dijete, koje trpite fizički i duševni bol (moj je bol duševni, tijelo ne trpi, mada u grudima čuči uvijek onaj dobro poznati bol) od sveg srca želim da uspijete ostvariti svoj san! divim se vašoj upornosti i kažem vam - ne odustajte dok imate šansu. jer neko nema ni to!
Dobro kažeš Beta von Hcg. Ponekad se proba sve moguće, a i onda neće pa neće. Zato i jesmo na ovoj temi. Moja odluka je u mom potpisu.
hej, suborke moje! ni sama ne znam otkuda nekim zenama snage za sve sto prolazimo, onda si mislim, pa kad nemaju izbora, a to zele najvise od svega na svijetu! pa stanem i razmislim: a gdje je moj limit, koliko cu jos proći postupaka prije nego odustanem od svog sna? u svemu sam dvije i pol godine, prema mnogim curama ovdje, to je ništa! a ja sam svejedno umorna. umorna od injekcija, napuhnutosti, suza, tuge, išćekivanja, razočarenja, al najvise od svega me strah da nikada necu imati svoju bebicu. i sad se spremam u sljedeci postupak i opet mislim da necu uspjeti, nekako nemam vise optimizma u sebi. kako da ga opet nađem?? ne znam. divim se curama koje su odustale i onima koje nisu, jer za jedno i drugo je potrebna itekako golema snaga
Marta, da ti odgovorim iz svog iskustva - ponekad se ide i po inerciji i s pola snage i vjere. Sve je OK. Odluke da i ne, čini mi se, nisu monolitne, često je tu puno nijansa sivoga, možda, pa se nešto odluči, pa se predomisli. Koji put ispadne da se nešto odlučilo, onako, mic-po-mic. Iz mog iskustva - vjera ili nevjera u uspjeh nije toliko determinirajuća - koji put uspjeh dođe kad nema vjere, tako da sve što ljudi osjećaju je OK, i entuzijazam, i umor, i tupost. Svaka faza do nečega donese, rekla bih. Sretno, kako god bilo
Na ulici jutros ne dotiču mlade trudnice s trbusima, prolazim mimo njih kao i pred ostalih prolaznika.
Na izlozima velikim slovima označena sniženja dječje odjeće ne privlače moju pažnju i ni nakraj pameti mi nije ući tamo i kupiti plave cipele za dječaka koji je još plan na papiru, suma injekcija, lijekova, planirana stimulacija neodređen netko.
Pored mene prolaze mame i guraju kolica s dječicom, ne gledam u njihova vesela lica i ne dopuštam im da mi se smješkaju od toga bih mogla dobiti inspiraciju pa početi računati, planirati, folikule, jajne stanice, oplođene, neoplođene, u nedogled….
No, kroz ogoljelo granje probije se škrto zimsko sunce i gledam: više je sunca na drugoj strani ulice, sačekam strpljivo u redu, prelazim na drugu stranu, idem sunčanom stranom ulice..
matto, lijepo napisano, baš sam se dobro osjećala čitajući te...
ina33
Za mene je izlaz ne odluka nego faza (bar zasad), i već neko vrijeme sam zakoraknula u fazu: jednom nogom tu, drugom prema izlazu; fizičke snage imam još puno, ali vidim da sam prestala vjerovati i nadati se, a vjerujem da će izlaz (krajem godine) doći sam po sebi, ova faza će doći kraju, a šta tad? nadam se da će osvanuti neka druga sunčana strana ulice...
matoo
tiki mila
ina, ti si nadahnuće
hej drage moje, mislim ja na vas ali kako zaboravim na ovu našu zajednički temu
tako zaboravim i na vas i ovaj forum....ipak jednako vam vrlo, vrlo snažno želim svu sreću ovog svijeta....
koja vam je na raspolaganju!!!!!!!!
kao što vidimo iz priloženog stvaramo si svu nesreću ovog svijeta jer gledamo samo ono
što nam nije na raspolaganje
E!!!!!
ja sam odlučila okrenuti glavu na drugu stranu
onu sunčanu stranu i sve mi je toplije i toplije....
ono što me drži na sunčanoj strani je potpuni nestanak boli
toliko istreniran da danas kad me nešto i rasplače ne osjećam bol nego samo
potrebu da se namreškam i zasuzim...
patnja je zbilja nepotrebna u životu koji ima neograničene mogućnosti ukoliko to zaista želimo!!!!
puno vas volim, obožavam čak, jer znam da je svaka od nas sposobna biti sretna bez obzira na sve!!!!
puse puse
ana
Ana39
Eto, kao sto sam i rekla, MB ce biti moja izlazna strategija pa ako daj Boze upali - super, ako ne psihicki sam spremna na to. Betu sam isla vaditi danas jer sam pocela prvo ujutro brljaviti a popodne i krvariti i iznosi 0.43.
Nadam se da nijednoj od vas nece trebati izlazna strategija, jer koliko god zvucalo pateticno ili mazohisticki, faliti ce mi ta iscekivanja po hodnicima bolnica, sumanuto osluskivanje simptoma, plakanje poslije svake negativne bete
No, necu si dozvoliti ni psiholoska testiranja a ni ina eksperimentiranja nad mojojm malenkoscu.
Cure, od srca vam hvala na svim doniranim lijekovima i od srca vam hvala na svim vibricama, lijepim zeljama, rijecima utjehe, savjetima...bas svemu.
Voli vas vasa T
Tikice draga rasplakala si me,,,,,,
A joj tikice, plačem ko kišna godina zbog tebe draga. U ovom trenutku neznam šta da ti napišem i šaljem ti jedan ogroman zagrljaj i jednu ogromnu pusicu.
tikica draga, ne znam šta napisati za utjehu, ljubim te......
tikice draga plačem, ne znam kaj bi ti rekla, joj, hug
Tikice69 ... riječi su suvišne ...&
nisam htjela ovo pročitati
Tikica
tikice draga
Tikica, šaljem ti virtualni hug i drži nam se!
a joj tikice, bas mi je zao
bas sam se nadala da ce doci mala slovenka...
znam da cu sada reci nesto sto svi mrzimo, ali mozda se cudo dogodi sada, kad si raskrstila sa svim ovim...
od sveg srca se nadam da hoce
Tikice,
x
nisam htjela ovo pročitati
Tikice, baš mi je žao.
Tikice
tikice
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom