Pokazuje rezultate 1 do 12 od 12

Tema: Bolovi ispod rebara i umor konstantni - upomoc?

  1. #1
    KarlMarx

    Početno Bolovi ispod rebara i umor konstantni - upomoc?

    Upomoć ja više ne mogu normalno da funkcioniram.
    Ukoliko je netko imao slične simptome molim vas za pomoć!!!!!!!

    Simptomi su sljedeći:
    *učestala bol ispod desnog i lijevog rebra (ponekad osjetim podrhtavanje ispod rebara i u mišićima)
    *teško disanje i kratak dah, bol u prsima - povremena
    *stalni umor i pospanost
    *stalno crvenilo u očima i povećana osjetljivost na svjetlost
    *tamni i utisnuti podočnjaci
    *napetost u stopalima i konstantan umor u nogama
    *mučnina nakon gotovo svakog jela i nadutost
    *hladne ruke i noge
    *tvrda stolica

    Radio sam bezbroj nalaza kao što su: jetrene probe, markere na hepatitis, sifilis, hiv i to više puta
    U različitim vremenskim intervalima. Snimao sam želudac (gastro-duodena). Analiza krvi, mokraće, stolice, ultrazvuk, ergometriju, ekg, analizu hormona štitnjače i sve mi je u redu. Ali mene i dalje boli na istim mjestima a umor postaje nepodnošljiv. Imam 24 godine a osjećam se kao da imam 64 upomoooooooooćććććććććććć !!!!!!!!!!!!!

    editirana sva velika slova u mala

  2. #2
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    nemoj vikati (velika slova)

    kod kojih sve specijalista si išao?
    čime se hraniš?

  3. #3
    kiara avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2008
    Lokacija
    Varaždin
    Postovi
    202

    Početno

    pozdrav!
    zaista ne znam što da ti kažem na to,osim da se nadam da će ti liječnici pronaći što ti je i da ćeš to čim prije izliječiti i da će ti biti dobro
    a što oni kažu na to sve?


    p.s. budući da vidim da si novi na forumu,jedan mali savjet-kad pišeš velikim slovima ,to ispada da vičeš na druge

  4. #4
    kate avatar
    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    2,703

    Početno

    uzmi preparate magnezija

  5. #5
    kate avatar
    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    2,703

    Početno

    http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/668/

    Sumnjate li na manjak magnezija?
    Autor:
    Sanja Sović, mr. pharm. objavljeno u broju 42 (6/05)

    Odgovorite na pitanja u testu i doznat ćete biste li trebali posumnjati da vaša prehrana ne sadrži dovoljno magnezija!
    Da Ne
    Osjećate li se često umorno i iscrpljeno?
    Reagiraju li vaši mišići na dodir i pritisak osjetljivošću i bolnošću?
    Patite li od žestokih bolova u ramenima, rukama, leđima i nogama?
    Oporavljate li se teško nakon sportske aktivnosti?
    Patite li od grčeva i bolova u mišićima, posebno u zatiljku i ramenima?
    Jeste li podložni grčevima u mišićima i listovima, odnosno je li vas ikad noću uhvatio grč u listu?
    Imate li ikad osjećaj gluhoće, bockanja ili probadanja koje ide od zatiljka u ruke ili od stražnjice u noge?
    Spotaknete li se ili padnete li lako?
    Pijete li više od šest šalica jake kave dnevno?
    Uzimate li redovito lijekove, primjerice diuretike za izmokravanje, sredstva protiv bolova, laksative, digitalis, tablete za kontracepciju, cisplatin, ACE-inhibitore ili kortizon?
    Osjećate li se fizički slabo i neaktivno, primjerice zbog svakodnevnog stresnog ritma ili bolesti?
    Pijete li redovito alkohol?


    Ako ste uz dva ili više pitanja stavili križić u rubriku DA, to upućuje na vjerojatan nedostatak magnezija.
    Preporučujemo vam da prehranu dopunite preparatom magnezija (npr. Biolectra® Magnezij šumeće tablete, Biolectra® Magnezij 240 forte šumeće tablete ili Biolectra® Magnezij Direkt mikro granule).

    Magnezij je vrlo važan mineral, kako u prirodi tako za ljudski organizam, ali njegovu ulogu u očuvanju zdravlja često zanemarujemo. U prirodi se može naći u Zemljinoj kori, koja ga sadrži nešto manje od dva posto (u obliku karbonata, silikata, klorida, sulfata i dr.), zatim u morskoj vodi i izvorima mineralnih "gorkih" voda, a sastavni je dio i klorofila, zelenoga fotosintetskog pigmenta, specifičnog za sve biljne vrste.
    U ljudskom tijelu 60 posto magnezija pohranjeno je u kostima, 39 posto nalazi se u stanicama, a samo oko jedan posto u serumu i izvanstaničnoj tekućini.

    Namirnice najbogatije magnezijem su sojine i suncokretove sjemenke, bademi, pivski kvasac, kikiriki, mahunarke, žitarice i špinat. No, u novije vrijeme i one su osiromašene njime. Zbog kiselih kiša, uporabe umjetnih gnojiva i intenziviranja sjetvi tlo je sve siromašnije, pa je i magnezija u biljkama manje, što utječe na kvalitetu prehrane ljudi i životinja.
    Uz to, uzroci nedostatka magnezija u tijelu mogu biti i smanjen unos zbog neuravnotežene dijete, lošija apsorpcija zbog gastrointestinalnih bolesti ili pojačano izlučivanje kod liječenja diureticima, prekomjerne uporabe laksativa ili alkoholizma.
    Povećane potrebe za magnezijem imaju mladi u razvoju, starije osobe, trudnice i dojilje, osobe sa stresnim i zahtjevnim poslom, sportaši, srčani bolesnici i bolesnici koji uzimaju diuretike ili digitalis, osobe na dijetama za mršavljenje te oboljeli od šećerne bolesti.

    Uloga magnezija u tijelu


    Brojne su uloge magnezija u tijelu. Jedna od najčešće spominjanih je sudjelovanje u više od 300 enzimatskih procesa. Kad se magnezij veže s ATP-om (adenozin trifosfat, izvor energije), stvara se kompleks odgovoran za opskrbu organizma energijom potrebnom za sve metaboličke procese.
    Zatim je tu neutralizacija negativnog naboja s vanjske strane stanične membrane, što dovodi do porasta razlike potencijala između unutarstaničnog i izvanstaničnog prostora i porasta praga podražljivosti mišićnog vlakna. Takvo djelovanje odražava se na srčanome mišiću, gdje se smanjuje aritmija, na smanjenoj učestalosti grčeva skeletnih mišića te na smanjenu mogućnost pojave prijevremenih kontrakcija maternice kod trudnica.
    Sljedeća je njegova uloga suprotno djelovanje u odnosu na kalcij kod stanica srčanog mišića, što rezultira širenjem krvnih žila i boljom opskrbom stanica kisikom.
    Kao četvrta uloga navodi se kočenje oslobađanja neurotransmitera potaknutog kalcijem. Farmakološki učinak očituje se u smanjenoj podražljivosti živčanih stanica i manjem otpuštanju adrenalina i noradrenalina, tzv. hormona obrane, stresa i straha, koji podižu srčanu frekvenciju i stežu periferne žile. Tako magnezij sprječava razvoj srčanih bolesti i umanjuje sklonost stresu.

    Magnezij se može primijeniti na tri široka indikacijska područja:
    ginekologija - trudnoća, dojenje, PMS, dismenorea
    kardiologija - kronične srčane bolesti, aritmija, povišen krvni tlak
    tetanički sindrom - grčevi u listovima, napetost u mišićima, migrena.

    Slučajevi kad je dodatno uzimanje magnezija kontraindicirano su zatajenje bubrega, bradikardija (usporen rad srca), AV blok (atrioventrikularni blok u prijenosu električnih impulsa između pretklijetki i klijetki), ileus (zapletaj crijeva) i dehidracija.

  6. #6

    Datum pristupanja
    May 2005
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    585

    Početno

    Odličan članak, i ja sam sebe pronašla u ovim simptomima :/

  7. #7
    Trina avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2006
    Postovi
    6,874

    Početno

    Pušiš li, piješ li, nalijevaš li se kavom, izlaziš li puno vanka, spavaš li dovoljno..? Dok sam ja ovako živjela osjećala sam se grozno. Imala neke od ovih tvojih simptoma. Kad sam sredila malo život, prestala bančevati uz hektolitre alkohola, tonu cigareta i milijun kava..sve je bilo lakše. A dobra prehrana čuda radi, isto kao i puno kretanja i friškog zraka

  8. #8
    vikki avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2008
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    5,685

    Početno

    Hm, najprije su mi pali na pamet hepatitisi, ali kako je to isključeno, jesi radio kakve imunološke pretrage? Autoimune bolesti znaju imati podmukle simptome i dosta se teško otkrivaju, tj. dijagnosticiraju, ali pretrage poput ANA, ACA, LAC-a i dr. koje se odnose na imunologiju možda daju kakav odgovor. Ako si u ZG, zatraži uputnicu za imunologa-reumatologa (doktorice Bosnić i Sertić, doktor Anić na Rebru) ili Mitrović i Morović u KB Dubrava). Oni se bave tako "egzotičnim" slučajevima, odnosno sistemskim bolestima. Dakako, držim palčeve da je u pitanju tek nedostatak magnezija npr., no za svaki slučaj...
    Sretno!

  9. #9

    Datum pristupanja
    Apr 2008
    Lokacija
    Novi Zagreb
    Postovi
    74

    Početno

    Jesam li dobro shvatila da je mononukleoza isključena? Rađene su specifične jetrene probe baš da se vidi je li mononukleoza?

    Pitam jer se simptomi poklapaju sa simptomima dviju osoba koje dobro poznam i imale su mononukleozu.

  10. #10
    kate avatar
    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    2,703

    Početno

    Nije loše pročitati, čisto da skrenem pažnju i na psihu...

    Panični poremećaj

    Što je panični poremećaj ?

    Panični poremećaj očituje se napadajima panike, tj. spontanim, naglim, neočekivanim napadajima intenzivnog straha ili užasa uz doživljavanje životne ugroženosti. Napadaji panike mogu se pojaviti svaki puta kada se nađete u određenoj situaciji, ili bez jasnog razloga neovisno o situaciji ili spletu okolnosti. Stoga su potpuno nepredvidivi. Mogu znatno smanjiti kvalitetu života Vas i Vaše obitelji.

    Napadaje panike prate različiti tjelesni simptomi, primjerice:
    - osjećaj gušenja
    - lupanje srca
    - bol u prsima
    - drhtanje tijela
    - vrtoglavica
    - znojenje
    - mučnina

    Za vrijeme napadaje panike možete povjerovati da ste neizlječivo bolesni, da ćete umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom. Napadaji panike obično traju nekoliko minuta, ali se još neko vrijeme nakon njihova prestanka možete osjećati napetima i uznemirenima.
    Panični napadaji mogu se pojaviti i za vrijeme spavanja, te se iznenada budite u užasnom strahu.
    Važno je zapamtiti da je panični poremećaj čest u populaciji, otprilike jedna od deset osoba doživjet će panični napadaj u određenom razdoblju svoga života.

    Panični poremećaj i ostali anksiozni poremećaji

    Neki ljudi koji boluju od paničnog poremećaja mogu bolovati i od nekih drugih anksioznih poremećaja, kao što su agorafobija (strah od otvorenog prostora i javnih mjesta), obuzeto-prisilni poremećaj ili depresija.
    Tako otprilike trećina ljudi s paničnim poremećajem također pati od depresije, iako toga nisu svjesni. Depresija može znatno pogoršati panični poremećaj i učiniti ga težim i dugotrajnijim.
    Zato je vrlo važno liječiti stanje koje je prisutno uz panični poremećaj.

    Što uzrokuje panični poremećaj ?

    Životni događaji
    Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Ponekad se mogu pojaviti nakon važnih životnih događaja kao što je gubirak bliske osobe, razvoda braka ili gubitak zaposlenja. Međutim, ponekad je potpuno nejasno što ih je potaknulo.

    Biologijski uzroci
    Vjeruje se da su panični napadaji posljedica određenih bioloških disfunkcija, odnosno promjena u kemijskoj ravnoteži supstancija u mozgu zvanih neurotransmitori. Poznata je uloga serotonina u depresiji. Danas se vjeruje da je pormećaj serotoninskog sustava također važan činitelj i u nastanku paničnog poremećaja.
    Druga je mogućnost da tijelo (osoba) pogrešno opaža da se guši, pri čemu se aktiviraju mehanizmi kojima se to nastoji prevladati.


    Kako se liječi panični poremećaj ?

    Panični poremećaj može se vrlo djelotvorno liječiti.

    Ponekad su dovoljni samo objašnjenje o razlozima nastanka simptoma i savjet liječnika, pa da se bolesnik osjeća bolje i da se simptomi ublaže.

    Dva su načina liječenja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji:

    Liječenje lijekovima
    Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika.
    Lijek koji će vam liječnik propisati vjerojatno će biti jedan antidepresiv i /ili anksiolitik (iz skupine benzodiazepina), a oba vam lijeka mogu pomoći u kontroli paničnih napadaja. Ako uz panični napadaj imate i depresiju ili koji drugi anksiozni poremećaj, antidepresiv će također biti djelotvoran.
    Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome, neželjena djelovanja lijeka, ali oni su obično kratkotrajni i prolazni.
    Neželjena djelovanja benzodiazepina su pospanost, umor i pogoršanje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka.
    Postoji više različitih antidepresiva, a vaš liječnik će vam propisati jedan za koji smatra da će biti najpogodniji za vas. Važno je zapamtiti da antidepresivi, za razliku od benzodiazepina, ne uzrokuju ovisnosti, no i oni imaju neka neželjena djelovanja.
    Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do 6 tjedana, a nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila. Stoga ih uzimajte upravo onako kako vam je to liječnik preporučio.
    Neželjena djelovanja starijih, klasičnih antidepresiva su suhoća usta, zamagljen vid, opstipacija i povećanje tjelesne težine. U muškaraca sa povećanom prostatom može se pojaviti otežano mokrenje.
    Najčešća neželjena djelovanja novijih antidepresiva su mučnina, prolazno pojačanje anksioznosti, glavobolja, vrtoglavica i pospanost.
    Ako imate neke od navedenih smetnji izražene u težem obliku ili dulje vrijeme, obratite se svom liječniku koji će smanjiti dozu lijeka ili promijeniti terapiju.

    Psihoterapija
    Vaš liječnik može odlučiti da je za vas najprikladnije kombinirano liječenje lijekovima i psihoterapija. Psihoterapija vam može pomoći da promjenite način mišljenja uslijed kojega dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja i/ili ponašanje, te tako spriječiti pogoršanje iz blažeg stupnja poremećaja u teži.

    Nekim će ljudima biti dovoljno samo kraće liječenje lijekovima ili psihoterapijom tijekom nekoliko tjedana. Nekima će pak trebati dugotrajnije liječenje tijekom godine dana i dulje.
    Možda ćete, također, primjetiti da je potrebno određeno vrijeme da lijek koji uzimate počne djelovati. Vaš liječnik vas može savjetovati kada možete očekivati ublažavanje simptoma nakon što počnete uzimati lijek. Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je da ga uzimate sve dok liječnik ne odredi drugačije.

    Budućnost

    Možda vam je sada teško vjerovati, ali uz pravilno liječenje panični poremećaj može biti uspješno svladan. Zapamtite da je važno slušati savjete liječnika uključujući redovito svakodnevno uzimanje lijeka kako je liječnik odredio.

    Ako imate bilo kakvo pitanje ili kakvu nejasnoću u vezi s vašim stanjem ili lijekom koji uzimate, obratite se za savjet svojem liječniku.

  11. #11
    kate avatar
    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    2,703

    Početno

    karlmarx, odi svakako kod imunologa dobro ti je vikki preporučila, treba isključiti sistemske bolesti tipa lupus...

  12. #12
    aleksandar

    Početno

    imam istih problema,radio sam slicne analize,ali takodje su mi rekli da ne znaju sta mi je....
    molio bih te ako si dosao do nekih resenja da napises...jer mene ta stvar muci vec god dana hvala

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •