 |
|||
"Krumpirove zlatice" - kako protiv njih?
Moja mama uzgaja krumpir za naše domaće potrebe. Nikad ga ne špricamo, a zlatice svaki dan pokupi. Ove godine su si zlatice dale maha, pa ih je skoro nemoguće pokupiti. Da li postoji kakav prirodnih pripravak s kojim ih se provjereno može riješiti? Mislim da kopriva ne djeluje.
Dajte ljudi, pomozite mojem krumpiru!
Zamoli sveki da se prošeće po vrtu.
Moja šveki i njena mama ih skupljaju u kanticu svaki dan ... bljaak
Natalija, napisala sam ja da u uvodnom postu da ih moja mama pokupi, ali sad su se otele kontroli.
smajlić, baš ju moram pitati, to bi bilo kao Farma uživo.
Mislim da je prirodno rješenje za ličinke zlatica - bubamare, ali nemam pojma kako nabaviti veću količinu bubamara. Znam da nisam baš pomogla, ali to je jedino što mi pada na pamet.
Znam da su svojedobno na nekoj farmi u Njemačkoj djeci plaćali po 1DM za svaku donesenu živu bubamaru.
Drveni pepeo
Kameno brašno
(nije to moja pamet, našla na internetu - ovdje: http://www.baumax.hr/Content.Node/ga...ung-garten.php)
sad je kasno
treba djelovat preventivno
naime, prve zlatice koje se pojave će snijeti jaja, i onda će se izleći proždrljive ličinke
one su problem
možda upali teorije puževe juhe: skupiš zlatice, skuhaš ih i sa tim poprskaš kruzmpire
nitko ne voli 'miris smrti'
dilitijska zemlja ili kameno brašno djeluju tako da ti sitni mineralni kristalići se zabiju u tijelo ličinke , začepe pore , u polako ih ubiju
ali, oprezno sa tim, jer kameno brašno ne bira žrtvu, uništiti će i dobre bube
dilitijska zemlja ili kameno brašno su neotrovni ako ih pojedeš, no može napraviti štetu na plućima ako to udahneš, pa je obavezno koristiti zaštitnu masku i rukavice
evo par savjeta iz knjige BIOVRT
*kamenim brasnom posipaju se biljke valzne od rose (ne za vjetrovitog ili kisovitog vremena)
* preventivne mjere zastite:
---> trci - oni su prirodni neprijatelji krumpirove zlatice i njenih licinki
---> higijena humusa; zdrave biljke su rijetko napadnute
* iz domace radinosti:
---> skupljati kornjase, jajasca i licinke
---> listove posipati dijatomejskom zemljom ili kamenim brasnom
---> radi jacanja zalijevati koprivinim tekucim gnojivom
---> malcirati s paprati
*bioloski preparati za zastitu bilja u ducanima.
---> radi jacanja prskati ekstraktima lagi Spruzit-Staub
---> Novodor (preparati na bazi Bacillus thuringiensis)
*primjena:
---> prvenstveno prevetivne mjere: otrov na bazi buhaca samo kod jakog napada
---> bolje preparati na bazi Bacillus thuringiensisa jer djeluju selektivno i postedjuju korisne zivotinje
baš bljak, to sam i ja radila... koliko znam jedino efikasno rješenje, svaki dan proći sve redove, i malo rukama razgrnuti sa svih strana tako da se vide i donje strane listova gdje su jaja, a ličinki i buba bude sa svih strana.Natalija prvotno napisa
Moja šveki i njena mama ih skupljaju u kanticu svaki dan ... bljaak
Uh, uh, valjda ih budemo spasili. Ovo s kamenim brašnom se ne usudim, radi udisanja.
Jedino da kupim ovaj biološki preparat na bazi Bacillus thuringiensisa (mada nemam pojma "tko je taj") i da li ga ima kod nas za kupiti.
Bitno mi je da je totalno neotrovno za ljude i ostale životinje. :/
Preventivno mi stalno djelujemo, kupimo zlatice od prvog dana, inače nije problem, ali ove godine su podivljale. :?
što se tiče kamenog brašna, kažu da je metoda eko što se tiče zagađenja, ali ipak prilično nehumana jer tretirane beštijice umiru u velikim mukama. Pa kad si već odlučila da nećeš meni je drago. Premda opet ne znam kako ih likvidirati na lijep način (to su radili obično moji roditelji, ja sam bila pošteđena groznog prizora).
Mukice, kako se održava higijena humusa i što znači da su biljke zdrave?
U ekološkoj proizvodnji u borbi protiv insekata i dr. štetnika koriste se i razni mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Nije dopuštena primjena genetski modificiranih organizama niti njihovih derivata.
Značajnu primjenu imaju bakterije vrste Bacillus thuringiensis. Različiti sojevi ove bakterije djeluju na različite skupine insekata. Tako npr. B.t. var. kurstaki djeluje na leptire (npr. maslinov moljac, sovice), a B.t. var. tenebrionis na kornjaše (npr. krumpirovu zlaticu).
B. thuringiensis je bakterija u obliku štapića koja u procesu sporulacije stvara proteinske kristale. Ti proteinski kristali iskazuju insekticidno djelovanje samo kad dospiju u probavni sustav ličinki osjetljivih insekata. Uzrokuje smrt paralizom probavnog sustava. Toksični spojevi se aktiviraju u visokom pH (>9) probavnog trakta. Smrt nastupa nakon 3-5 dana zbog gladovanja i otrovanja. Ne djeluje na jaja ni na odrasle insekte, stoga je vrlo važan monitoring razvoja štetnika kako bi se odredio pogodan trenutak primjene.
Bacillus thuringiensis visoko je selektivan i nije toksičan za ljude. izvor: http://www.hic.hr/vrt22.htm
pa ne znam tocno kao se odrzava higijena humusa (prepisala sam samo iz knjige i evo trazim po netu al nemrem nis pametno nac) pa pretpostavljam da se misli na to sto se i na koji nacin kompostira (znaci da se u komposter ne bacaju stvari koje bi mogle "zaraziti" humus... a koje bi to bile isto mogu samo pretpostavljati - valjda citrusi i kore od banane... karton i papir s crvenom bojom i slicno
a kaj se tice onoga "bvitno je da su biljke zdrave" isto sam samo prepisala - ali raspitacu se kaj to tocno znaci kod onih sto znaju
inače moji su nekad isto imali velik problem s krumpirovim zlaticama, zapravo izgledalo je neriješivo, onda neko vrijeme nisu uzgajali krumpir a sad kad su ga posadili ponovo nije ih bilo :? ne znamo zašto. Inače ga posade samo par redova u vrtu, ne bude onako pola njive kao što drugi u selu sade. (savjet nevezan za zlatice: ako niste probali, svakako pokušajte posaditi ispod slame a ne u zemlju!)
jel sade krumpir uvijek na isto mjesto?
Ne, sade ga svaku godinu na drugo mjesto.
Tko želi znati više o tome, nek pročita knjigu Ruth Stout: Vrt bez motike
(MGrubi ju je već spomenula u nekim postovima).
Druga knjiga od iste serije je Fukuokina Revolucija jedne slamke, ali to mi je malo previše istočnjačko (jako se razlikuje od našeg tradicionalnog sustava).
Ja se polako pripremam da od jeseni startam vrt bez motike. Za grunt sam našla čovjeka za ispomoć (jer ne stignem sve samo po vikendima) i nadam se da bude dobro.
Tko želi znati više o tome, nek pročita knjigu Ruth Stout: Vrt bez motike
O čemu se radi, može ukratko?
Hvala
Radi se o malciranju vrta slamom, koja sluzi u sve moguce svrhe, kao pokrov koji cuva zemlju od gubitka vode i topline, kao buduci humus, kao rjesenje za korov i puzeve, itd.
Evo malo o knjizi, da ne prepisujem:
http://www.planetopija.hr/hr/knjizara/knjiga/890
Evo i nečijih iskustava:
http://www.cvijet.info/forum/printer...ts.asp?TID=872
btw, gdje se može nabaviti to kameno brašno
čitam http://www.profil.hr/knjiga/ekoloska...privreda/1504/, paga spominje, kao i koštano
za krumpirovu zlaticu u patlidžanu preporuča posaditi koji grah
u prodavaonici građevinskog materijala
naime, ono je potrebno za umjesiti finu žbuku, bitno je da nema nikakvih dodataka u sebi (ono extra) , a nastaje u kamenolomima prilikom drobljenja ili brušenja kamena
ok, onda ću otići u bau mau hau, valjda imaju na kile
ot, mcgrubi, posijala sam grah za zelenu gnojidbu, prema tvojojj preporuci ću ga pokositi itd, međutim sam kasno skužila da je taj dio u hladu zbog jednog susjedovog drveta iza 14-15 sati ( cijelo proljeće bilo oblačno kad god sam bila u vrtu pa nisam skužila).
na taj dio sam htjela staviti jagode i matovilac , što mi preporučaš-jagode, matovilac, kelj, cvjetača, poriluk? tnx!
čuo sam da je dobro prskati ih sa 2% otopinom sodebikarbone ali djeluje samo na mlade ličinke . Stare i dalje kupiti fizički...
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom