Kraj staroj 'krutoj' osnovnoj školi
Od jeseni 50 osnovnih škola u Hrvatskoj - na otocima, u manjim planinskim mjestima i velikim gradovima, eksperimentalno počinje izvoditi sasvim drukčiji tip nastave od dosadašnjeg 'krutog' modela temeljenog na učenju širokog niza podataka i činjenica, kakav se prakticira od sredine prošloga stoljeća
Nove zakonske mjere predstavljaju novi udar na školstvo
Riječ je o školama koje su se prijavile na natječaj za eksperimentalno prihvaćanje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.
Dokument koji je posljednjih godinu dana pripremalo 500 eksperata, a predstavljen je javnosti ovaj tjedan, novi je naputak za učitelje, učenike i roditelje o tome što učenik određene dobi mora znati.
Glavni je cilj Nacionalnog standarda rasteretiti učenike suvišnog gradiva i prekinuti sa starom praksom štrebanja enciklopedijskih podataka u kojima se dobrim dijelom ne snalaze ni učitelji, a katkad ni sami autori udžbenika.
Primjera loše pedagogije u današnjoj je nastavi podosta.
U dobi od jedanaest godina dijete se u udžbeniku suočava s rečenicom koja doslovce glasi: 'Mezopotamski bogovi: Enil - bog vjetrova, Enki/Ea - bog vode, Ninhursag - Eina supruga, An/Anu - božanstvo neba, Inana/Ištar - božica ljubavi, Dumuzi/Tamuz - bog vegetacije i Ištarin ljubavnik, Utu/Šamaš - bog Sunca, Nannar/Nana - bog Mjeseca, Nergal - bog pošasti, Ereškigal - Nannarova supruga, Marduk - kralj bogova, Nabu-Mardukov sin, bog pismenosti i mudrosti'
.
Prosvjetni stručnjaci, roditelji i učitelji desetljećima upozoravaju da je 'bubanje' takvih podataka suludo, no u udžbeniku zemljopisa za peti razred generacije djece uče nerazumljiv tekst koji je uz to i neprecizan. Piše da je 'atmosferski tlak težina zračnog omotača oko Zemlje', te da je 'jedinica za tlak hektopaskal'.
A onda u sedmom razredu u fizici o tlaku uče drukčije nego dvije godine prije na satovima zemljopisa. Očito je da djeca iz današnje škole ne izlaze s jasnom slikom pojmova koje su trebali svladati.
Posljednji podaci pokazuju da osnovnu školu pohađa 98 posto djece školske dobi, a uspješno je završava 96,5 posto. Srednjoškolsko obrazovanje nastavlja 94 posto djece, a završava ga 79,2 posto upisanih.
Nakon eksperimentalne faze, od školske godine 2006./07. svih 800 osnovnih škola s više od 400.000 učenika trebalo bi imati olakšanu nastavu, što bi se trebalo osjetiti već u prva četiri razreda.
Zadaća učitelja bit će naučiti učenike od šeste do desete godine temeljnoj jezičnoj pismenosti i temeljnim matematičkim znanjima. Za djecu u toj dobi dva područja - osnove pisanja i matematike - bit će temelji za nastavak obrazovanja. Hrvatska se time približava obrazovnim standardima zemalja Europske unije koje već dulje vrijeme prakticiraju djecu do desete ili jedanaeste godine naučiti odgoju, pisanju, čitanju, zbrajanju, oduzimanju, množenju i dijeljenju.
Za naše učenike to će biti poprilično rasterećenje i velika novost. Učenici više neće morati pamtiti brojčane podatke. Točnije, brojki koje će morati memorirati bit će relativno malo s obzirom na sadašnje zahtjeve.
Zato za svaku nastavnu temu Nacionalni obrazovni standard propisuje treba li i koje brojčane podatke učenik upamtiti. Tako u nekim temama neće morati pamtiti ni jedan podatak. Kao jedan od načina da se učenicima olakša usvajanje gradiva uvest će se praksa da se prije obrade nove teme navode pojmovi s kojima se učenici susreću prvi put. Određeno je da po svakoj temi može biti najviše osam novih pojmova.
Jedan od često spominjanih ciljeva jest osigurati đacima lakšu torbu.
Takvo nešto osnovcima bi trebalo omogućiti organizacijom nastave u blok-satovima. Posljednjih godina takva je praksa bila sve rjeđa u školama, a po novome bi umjesto sedam različitih predmeta u danu učenici morali imati tek tri ili četiri. Naime, sugerirano je nastavnicima da organiziraju nastavu uvođenjem po dva uzastopna školska sata s odmorom. Blok-satovi uveli bi se za fiziku, kemiju, biologiju i prirodu, kao i za tehničku i likovnu kulturu.
Na prvom školskom satu obavljao bi se praktični rad (primjerice, pokusi), a na drugom bi se vodila rasprava i analizirali rezultati.
Time bi se, smatraju autori Nacionalnog obrazovnog standarda, smanjio i opseg domaćih zadaća te olakšala školska torba jer bi učenik toga dana nosio manje udžbenika.
Primjena novog Nacionalnog standarda sugerira izvanučioničku nastavu, odnosno nastavu na terenu. Zamišljeno je da pri obradi zajedničkih tema, primjerice, iz fizike, biologije, zemljopisa i kemije, nastavnici organiziraju interdisciplinarnu cjelodnevnu terensku nastavu.
U provedbi novog modela nastave najviše je nedoumica vezano uz udžbenike. Naime, tijekom 2005. nakladnici i autori školskih udžbenika moraju uskladiti sadržaj udžbenika s Nacionalnim standardom.
Novi udžbenici morat će imati odvojene obvezne sadržaje od izbornih koji će činiti trećinu knjige, ali neće ulaziti u gradivo koje će se ocjenjivati.
Grafičkim izgledom obvezni i izborni dio gradiva u udžbeniku morat će biti vidno različit. U Ministarstvu znanosti očekuju da će autori do 2006. godine stići napisati oko 800 novih udžbenika, no nakladnici upozoravaju da je riječ o silnom poslu za koji je predviđeno premalo vremena.
Drugi je veći problem kako pripremiti učitelje za novi način rada, ali i prilagoditi prostor škole novoj nastavi. Planirano je da se 500 učitelja-mentora i učitelja-savjetnika, uglavnom mlađe generacije, pripremi da postanu učitelji-poučavatelji.
Tijekom 2006. oni bi trebali proći stručno osposobljavanje kako bi kolegama pomogli da se lakše uključe u novu školsku praksu. Usavršavanje je predviđeno i za stručne suradnike u školama - psihologe, pedagoge i defektologe te za 50 ravnatelja čije škole od jeseni kreću s novim oblikom nastave. Zasad se za takav program javilo 150 škola.
Vjesnik
nedjelja, 05.06.2005.
Eksperimentalna nastava u skolama
Odgovori s citatom
Josipova_mama prvotno napisa
