Evo zašto ne jedemo pseudo-hranu

[Davor]

Ovime započinjem novi topic o nečemu što ljudi jedu, a zapravo nije hrana, nego pseudo-hrana. Naći će se tu i artikala u koje se pojedinci uzdaju kao nešto najzdravije, izvor života i vječne mladosti (ili tako nekako). Neki to zovu junk

Omnibus kreće, prva stanica je margarin.

Margarin je jedna prestrašna tvorevina aromatizirana diacetyl-om, vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Diacetyl, a postupak proizvodnje je nešto...
Paz' vamo:

Margarine

Manufacturers cannot use liquid oils in baked goods or frying, and they are not spreadable. So to harden the liquid vegetable oils to make margarine and shortening, they put the oils through a process called partial hydrogenation. To make margarine or shortening, first the oil is extracted under high temperature and pressure, and the remaining fraction of oil is removed with hexane solvents. Then the oils are steam cleaned, a process that removes all the vitamins and anti-oxidants, but of course, the solvents and the pesticides remain. These oils are then mixed with a nickel catalyst and put into a huge high-pressure, high-temperature reactor. What goes into the reactor is a liquid, but what comes out of that reactor is a semi-solid that looks like grey cottage cheese and smells terrible. Emulsifiers are mixed in to smooth out the lumps. The product is then steam cleaned a second time to get rid of the horrible smell. Then it is bleached to get rid of the grey color. At this point, the product can be used as vegetable shortening.

To make margarine, they add artificial flavors and synthetic vitamins. You may be comforted to know that manufacturers are not allowed to add a synthetic color to margarine. So they add annatto or some other natural coloring. It is then packaged in blocks and tubs. Advertising promotes this garbage as a health food.

Izvor: http://www.westonaprice.org/modernfo...y-secrets.html

Margarin se proizvodi od biljnih ulja, jednako kao što se automobilske gume proizvode od biljnog kaučuka - i podjednako je dobar za jesti.

[sladjanaf]

ajde dalje, to smo već apsolvirali

[Ivana B-G]

za margarin znam...ajmo dalje u gradivu!

[Točka]

Kad smo kod margarina, može li mi netko onda ovaj članak objasniti, jer u njemu su potpuno drugačije informacije :?

Foods with a high fat quality are essential for healthy diets.
Zevenbergen H; de Bree A; Zeelenberg M; Laitinen K; van Duijn G; Flöter E
Unilever Research and Development, Vlaardingen, The Netherlands. hans.zevenbergen@unilever.com
Izvor: Annals Of Nutrition & Metabolism [Ann Nutr Metab] 2009; Vol. 54 Suppl 1, pp. 15-24. Date of Electronic Publication: 2009 Jul 30.
Sažetak: Fat is generally a highly valued element of the diet to provide energy, palatability to dry foods or to serve as a cooking medium. However, some foods rich in fat have a low fat quality with respect to nutrition, i.e., a relative high content of saturated (SFA) as compared to unsaturated fatty acids, whereas others have a more desirable fat quality, i.e., a relative high content of unsaturated fatty acids as compared to SFA. High-fat dairy products and fatty meats are examples of foods with low fat quality, whereas vegetable oils (tropical oils such as palm and coconut oil excluded) are products with a generally high fat quality. The aim of this paper is to explore the nutritional impact of products made of vegetable oils, e.g. margarines and dressings, and how they can be designed to contribute to good health. Since their first industrial production, the food industry has endeavored to improve products like margarines, including their nutritional characteristics. With evolving nutrition science, margarines and cooking products, and to a lesser extent dressings, have been adapted to contain less trans fatty acids (TFA), less SFA and more essential (polyunsaturated, PUFA) fatty acids. This has been possible by using careful fat and oil selection and modification processes. By blending vegetable oils rich in the essential PUFAs alpha-linolenic acid (vegetable omega-3) or linoleic acid (omega-6), margarines and dressings with both essential fatty acids present in significant quantities can be realized. In addition, full hydrogenation and fat rearrangement have enabled the production of cost-effective margarines virtually devoid of TFA and low in SFA. Dietary surveys indicate that vegetable oils, soft margarines and dressings are indeed often important sources of essential fatty acids in people's diets, whilst providing negligible amounts of TFA and contributing modestly to SFA intakes. Based on empirical and epidemiological data, the public health benefit of switching from products with a low fat quality to products with a high fat quality can be predicted. For example, switching from butter or palm oil to a soft margarine shows a substantial improvement in the nutritional quality of the diet. These simple, practical dietary adaptations can be expected to contribute to the healthy growth and development of children and to reduce the burden of cardiovascular disease.

[apricot]

Davore, samo se ne dotiči kiselog kupusa.
Nadam se da je to jasno

[Poslid]

ili špeka

[Davor]

Kad smo kod margarina, može li mi netko onda ovaj članak objasniti, jer u njemu su potpuno drugačije informacije :?

Foods with a high fat quality are essential for healthy diets.
Zevenbergen H; de Bree A; Zeelenberg M; Laitinen K; van Duijn G; Flöter E
Unilever Research and Development, Vlaardingen, The Netherlands. hans.zevenbergen@unilever.com...

Objašnjenje ti je podebljano i tamnocrvene boje.

Naime, to je ekipa koja proizvodi margarin i bilo bi neozbiljno od njih kada bi napisali da ništa ne valja. Takav odnos prema struci se zove sukob interesa.

Potpuno suprotan primjer ali baziran na zaistač laboratorijskom testiranju tvrdi da mliječna masnoća ("loša" masnoća iz gornje radnje) u stvari smanjuje loš kolesterol: link

[Zubic vila]

Ja već prije izbacila margarin (znam da je to kvazihrana), ali bez maslaca ne mogu. Jel to ok? Mislim, zdravstveno? Znam da nije baš dijetalno, al kile me ne muče.

[Davor]

DA! Masnoća u maslacu je znanstveno dokazano zdrava namirnica.

[Zubic vila]

Hvala na odgovoru, pratit ću temu, čini mi se da će biti super.
Znam dosta o zdravoj prehrani, ali vjerujem u onu da se uči dok si živ.

[Točka]

Naime, to je ekipa koja proizvodi margarin i bilo bi neozbiljno od njih kada bi napisali da ništa ne valja. Takav odnos prema struci se zove sukob interesa.

Da, istina je. Ono što želim reći je, da je ta ekipa znatno smanjila štetne masnoće u margarinu, pa si sve mislim da on nije tako loš kako se čini.

Elimination of all trans fatty acids
Katan MB
Izvor: Nederlands Tijdschrift Voor Geneeskunde [Ned Tijdschr Geneeskd] 2008 Feb 9; Vol. 152 (6), pp. 302-7.
Sažetak: At the start of the 20th century, the production of trans fatty acids was originally largely driven by the increasing demand for margarine. The two Dutch margarine firms Van den Bergh and Jurgens played an important role in this early development. In the early 1990s it was shown that trans fatty acids increase the risk of heart disease. Unilever, the successor to Van den Bergh and Jurgens, then took the lead in eliminating trans fatty acids from retail foods worldwide. As a result, intake in The Netherlands fell from 15 g per day in 1980 to 3 g per day in 2003. Dairy products and meat are now the major source of trans fatty acids. The effects on health of these ruminant trans fatty acids are unclear. There are three lessons to be learned from the rise and fall of trans fatty acids. First, a history of safe use does not guarantee safety of food components, because routine surveillance will fail to detect adverse effects on common illnesses with long incubation periods. Second, it shows that it is more effective and easier to change the composition of foods than to change consumer behaviour. And third, governments can have a major impact on consumers' health by mandating the use of healthier food ingredients.

[Davor]

Ostaje činjenica da je margarin pseudo-hrana. Bez obzira na eventualna poboljšanja pojedinih proizvoda na tržištu - i takvi proizvodi su i dalje pseudo-hrana koja i dalje nastaje dvojbenim postupcima.

Ne slažem se s idejom da je učinkovitije poboljšavati loš proizvod nego promijeniti ponašanje potrošača, jer potrošač je samo lik koji je na telki vidio reklamu. Potrošači će postojati dok traje marketing, dakle, pseudo-hrana u sprezi s marketingom je sama sebi svrha. Ljudi će djecu trpati s tim otrovom sve dok klinac na reklami brani golove.

[makita]

Smrdi mi da ni kiseli kupus ne valja, može li se o tome malim slovima

[Točka]

Promijeniti ponašanje i svijest potrošača o pseudo-hrani je jako težak zadatak. Nije potrošač samo lik koji je vidio reklamu, tj. ne utječe na ponašanje potrošača samo reklama, bitan faktor je cijena, zatim povjerenje u određeni brand što se stječe godinama konzumiranja itd.

Poboljšavanjem lošeg proizvoda dopire se i do onih koji nemaju mogućnosti informirati se o karakteristikama određenog proizvoda. Mislim da to stvarno nije loša ideja.

[Lu]

razmislit cu pa ovo mozda prebacim na zdravlje, vise mi spada tamo.

[Val]

odlična tema :D

baš me zanima što je dalje "na tapeti".

[MGrubi]

Naime, to je ekipa koja proizvodi margarin i bilo bi neozbiljno od njih kada bi napisali da ništa ne valja. Takav odnos prema struci se zove sukob interesa.

Da, istina je. Ono što želim reći je, da je ta ekipa znatno smanjila štetne masnoće u margarinu, pa si sve mislim da on nije tako loš kako se čini.
.

margarin je štetna masnoća
štetna = kancerogen

Transmasne kiseline [uredi]

Transmasne kiseline su nezasićene masne kiseline koje sadrže trans dvostruku vezu između atoma ugljika koja tvori lanac molekule manje svinut u odnosu na masne kiseline s cis dvostrukom vezom. Takva 'trans' svojstva se pojavljuju industrijskom preradom, postupkom koji se naziva hidrogenizacija biljnih ulja.

Istraživanja pokazuju da te transmasne kiseline u nedostatku esencijalnih masnih kiselina zauzmu njihovo mjesto u vitalnim procesima i uzrokuju cirkulacijske bolesti kao što su arterioskleroza i bolest srčanog mišića.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Masne_kiseline

dakle umjesto prirodne esecijalne masne kiseline tijelo u sebe ugradi sintetsku transmasnu kiselinu
i oboli

bilo bi za očekivati

tijelo na sintetske proizvode ragira :rak, alergija, poremečaj imunosustava...

trpaj u auto loše gorivo i samo je pitanje vremena kad će crknut

[MGrubi]

DA! Masnoća u maslacu je znanstveno dokazano zdrava namirnica.

prirodno porijeklo, orginalni oblik

[kli_kli]

DA! Masnoća u maslacu je znanstveno dokazano zdrava namirnica.

prirodno porijeklo, orginalni oblik

isto kao i u slanindzi

[vještičica]

molim lijepo, ništa protiv slaninice

[†vanesax]

Slaninica rules
A šta je sa svinjskom mašću? Ona nije u originalnom obliku, ali u isto vreme nema transmasnih kiselina. Ponovo je prikazuju kao zdravu. Tj. zdraviju od mnogih ulja (čitaj rafinisanih).

[aleksandra70vanja]

Davore, samo se ne dotiči kiselog kupusa.
Nadam se da je to jasno

potpis

i zelene salate
nikakve gadosti s njom i svinjskim drekom, molim lijepo
taman sam je opet počela jesti bez da se tebe sjetim 8)

[dalmatinka]

Davore , jesi siguran da lisnato iz Lidla u svom sastavu nema margarin ?

[MGrubi]

Slaninica rules
A šta je sa svinjskom mašću? Ona nije u originalnom obliku, ali u isto vreme nema transmasnih kiselina. Ponovo je prikazuju kao zdravu. Tj. zdraviju od mnogih ulja (čitaj rafinisanih).

životinjske masti podnose visoke temperature (prženje, pečenje) bez da se stvaraju štetne supstance
za razliko od biljnih ulja

u knjizi 'Najzdravije namirnice svijeta' promovira se pirjanje u malo juhe ili vode
sa čeličnim posuđem

[Dijana]

životinjske masti podnose visoke temperature (prženje, pečenje) bez da se stvaraju štetne supstance
za razliko od biljnih ulja

Razlika je između rafiniranih i hladno prešanih biljnih ulja. Rafinirana bi bilo uopće bolje ne koristiti, odnosno između rafiniranih biljnih i životinjske masti čini se da je bolje izabrati životinjsku mast.

[Lu]

ipak sam premjestila, po meni ovo definitivno spada u zadravlje.

[jelena.O]

Ajde Davore ili Mgrubi, odgovori mi na jedno pitanjce. Imam dijete koje je alergično na kravlje mlijeko, soju, paradajz, limune i naranču, kirikikiće i ostale orašćice i neke vanjske stvari, e sad ona ponekad pojede margo, voli domaći pekmez, i senf. Naravno i špek, luk , češnjak i "ljuto zelje". Sad ja u toj priči imam pitanje u vezi marga kaj umjesto njega. Ne jede druge bakanalije u smislu majoneza i sl. Nema još 4 godine.


U lisnatom se nalazi definitivno ili margarin ili biljna mast!

[MGrubi]

životinjske masti podnose visoke temperature (prženje, pečenje) bez da se stvaraju štetne supstance
za razliko od biljnih ulja

Razlika je između rafiniranih i hladno prešanih biljnih ulja. Rafinirana bi bilo uopće bolje ne koristiti, odnosno između rafiniranih biljnih i životinjske masti čini se da je bolje izabrati životinjsku mast.

ne preporuča se hladno prešano maslinovo ulje koristiti za prženje i pečenje
mjenja strukturu pod djelovanjem topline

zato je i naglasak na hladnom prešanju kao najboljem načinu
inače se maslinovo ulje može i vruče prešati, dobiva se više ulja na taj način

[Poslid]

Ne postoji HLADNO prešano ulje.
Svaka smjesa se moga zagrijati da bi se "iscjedilo" ulje.

[MGrubi]

Ajde Davore ili Mgrubi, odgovori mi na jedno pitanjce. Imam dijete koje je alergično na kravlje mlijeko, soju, paradajz, limune i naranču, kirikikiće i ostale orašćice i neke vanjske stvari, e sad ona ponekad pojede margo, voli domaći pekmez, i senf. Naravno i špek, luk , češnjak i "ljuto zelje". Sad ja u toj priči imam pitanje u vezi marga kaj umjesto njega. Ne jede druge bakanalije u smislu majoneza i sl. Nema još 4 godine.


U lisnatom se nalazi definitivno ili margarin ili biljna mast!

pa neka ne jede margo
znaš da je štetno i di je problem? zašto bi morala jesti margo?

[DiLala]

i ja imam pitanje za stručnjake koji se eto baš mi je drago nalaze ovdje na ovom forumu da prosvjetle malo između ostalog mene:
moj mali je alergičan na kravu (hahah ne na nju nego laktozu) i stoga pijemo kozu, a umjesto maslaca kojeg smo koristili (već prije ste me prosvjetlili u svezi margarina) prešli smo svi na onaj margarin iz BIO & BIO koji sadrži kaj ja znam - palmino ulje, jošnekakvo ulje i boju prirodnu iz mrkve, limunov sok, suncekrotovo ulje...niš tam ostalo ne piše u svezi transzloća. Pa pitam jel to ipak spada u taj spomenut margarin ili je ipak to nešto drugo????
Vjerujem vašem odgovoru i skladno njemu možda pređemo opet na maslac.... vidjet ću kak će ga mali prihvatiti, možda bude ok.

i ajde još malo o pseudo hrani baš mi je zanimljivo - salama, pašteta, gotovih juha, kobasa, smokija, čoksa i slatkiša nema kod mene ali sigurno ću naći nešto zanimljivo što ćete pisati a ja eto koristim.
hmm- mm mlati napolitanke---- sigurno bi se i o njima moglo pisati, ali što ću kad ih voli, a opet ne pojede ih puno ni često.

[marta]

Ne postoji HLADNO prešano ulje.
Svaka smjesa se moga zagrijati da bi se "iscjedilo" ulje.

Postoji naravno.

Stara tehnologija tijestenja maslina sastojala se u tome da se masline pritiscu. Povecanjem tlaka, a smanjenjem volumena raste temepratura i to znacajno. Ta smjesa, nakon sto se ulje iscjedi bude vruca. Stvarno vruce.

Bolji nacin je mljevenje maslina iz kojih se zatim centrifugom izvlaci ulje. Mislim da se u tom postupku mijesa mjesa maslina s vodom koja je mlaka. Dakle, nema zagrijavanja na temeprature koje plod masline ne dozivi dok je jos na stablu. To je tzv. hladno presano ulje.

[Val]

znači, sad ni maslinovo ulje nije zdravo? :?

[Mima]

Pa i kozje mlijeko sadrži laktozu. Zar mu maslac smeta, a kozje mlijeko ne??

[marta]

Naravno da jeste, otkud sad da nije zdravo? Nije ga zdravo pretjerano zagrijavati, kao uostalom niti bilo koje drugo biljno ulje.

[MGrubi]

Ne postoji HLADNO prešano ulje.
Svaka smjesa se moga zagrijati da bi se "iscjedilo" ulje.

maslinovo ulje spada u hladno prešana, ako je to napisano na deklaraciji, inače : tko kontrolira

masline se ostave na 20-25°C da se ugriju (masline se beru na nižim temp.) i onda ulaze u hladnu prešu
tako se dobiva manje ulja, ali je i kvalitetnije

[MGrubi]

imoj mali je alergičan na kravu (hahah ne na nju nego laktozu) i.

maslac se sastoji od masnoća

laktoza je mlječni šečer
ima ga i u ljudskom mljeku i u kozjem, u svakom mljeku

kako onda može piti kozje mljeko?

[DiLala]

Pa i kozje mlijeko sadrži laktozu. Zar mu maslac smeta, a kozje mlijeko ne??

koza ga nimalo ne smeta, kao ni kozji sir, za kozji maslac ne znam dal postoji igdje, a kravlje mlijeko (i sve prerađevine iz kravljeg mljieka - i margo) sadrže neku laktozu koje kozje mlijeko ne sadrži - laktoza je i u mom mlijeku i različita je od kravlje, kozje, konjske..... laktoze.
kravlja laktoza je problem jer je najžešća - u biti pojasnit će nam Davor vjerojatno kako je mljieko za ljude skroz bespotrebno i čak štetno (osim majčinog humanog jel). Ja to znam i ja ga koristim mrvicu u kavi (Divka - please Davor pričaj malo i o kavi) a ostatak family - u svem i svačem. Ja bi ga izbacila ali eto - teško je drugima govoriti o nečemu kad ih to ne zanima.

[DiLala]

Pa ne mogu vjerovati, zezate me - pa njegovo tijelo ne prihvaća eto taj mliječni šećer iz kravljeg mlijeka. Rekoh već - u drugim mlijekima je drui mliječni šećer, pa znate to....pa puno je takvih i ljudi i pogotovo djece.
To se zove netolerancija na .... kravlje bjelančevine, tako nešto.
Ja nisam krava (makar se tak osjećam kad mali visi pol sata na cici) i nemam kravlje bjelančevine. Ni koza ih nema jer je koza i ima drugačije i mlijeko i bjelančevine....

[Mima]

Laktoza je laktoza. Možda je alergičan na proteine iz kravljeg mlijeka, to je druga stvar, nije intolerancija laktoze.

[DiLala]

je... ispravila sam se - na proteine-bjelančevine je netolerantan.

[lola_34]

A jel' Margo spada pod 'margarin' ili je on malo benigniji i ima korisnije sastojke ?
(a baš sam ga neki dan kupila nakon duuuuugo vremena, kao, malo da se odmorimo od putra )

[Dijana]

A jel' Margo spada pod 'margarin' ili je on malo benigniji i ima korisnije sastojke ?
(a baš sam ga neki dan kupila nakon duuuuugo vremena, kao, malo da se odmorimo od putra )

Draga, nema veze što je "naš", štetan je kao i ostala ekipa.

[sofke]

aspartam

pa kaže....

...Nekoć davno, Pentagon je uvrstio Aspartam na listu biokemijskih ratnih
sredstava. Danas je sastavni dio suvremene dijete. Prodavan pod imenima kao što su NutraSweet i Canderel, Aspartam se može pronaći u više od 5 000 vrsta proizvoda, uključujući gazirana pića, žvakaće gume, zaslađivače u obliku tableta, dijetne i dijabetičke proizvode, žitarice, pekmez, slatkiše, vitamine te lijekove dostupne sa ili bez recepta. To znači da postoji velika vjerojatnost da vi i vaša obitelj pripadate dvotrećinskoj većini odrasle populacije i 40% djece koja redovito konzumiraju ovaj umjetni zaslađivač.

Budući da ne sadržava kalorije, na Aspartam se gleda kao na blagodat za sve zdravstveno svjesne pojedince; i većina nas, ako malo razmisli o tome, ga smatra sigurnim. Ipak, neovisni znanstvenici smatraju da Aspartam može proizvesti niz negativnih posljedica na ljude, uključujući glavobolju, gubitak memorije, promjene raspoloženja, napade, multiplu sklerozu, simptome Parkinsonove bolesti, tumore pa čak i smrt.

Zabrinutost zbog lošeg utjecaja je uvjetovala osam godina zabrane upotrebe strane FDA (US Food and Drug Administration – „Američki odbor za hranu i lijekove“) učinkovito sprječavajući da se plasira na svjetsko tržište. Ovaj oprez je bio baziran na snažnim dokazima prezentiranih brojnim eminentnim znanstvenicima, odvjetnicima i konzumentskim grupama koji su Aspartam povezali sa teškim oštećenjima centralnog živčanog sustava, te nastankom raka kod životinja. Ipak, jak utjecaj politike je pobijedio znanstvenu nepopustljivost te je Aspartam 1981. odobren za upotrebu.

FDA-ova promjena mišljenja je otvorila vrata naglom odobrenju Aspartama od strane preko 70 nadležnih organa diljem svijeta. Ali kao što priča sa zaslađivačem pokazuje, transparentno i objektivno poslovanje, kakvo se očekuje od FDA, jednostavno ne postoji.

Aspartam se povezuje sa razarajućim poremećajima središnjeg živčanog sustava.

Dr. HJ. Roberts (ravnatelj Instituta za medicinska istraživanja u Palm Beachu) nije imao razloga sumnjati u odluku FDA nakon što su odobrili aspartam za upotrebu. «Ali moj stav se promijenio nakon neprestanih susreta sa ozbiljnim reakcijama mojih pacijenata koji su bili povezani sa Aspartamom.», kaže on. Tokom 20 godina Roberts je skovao termin 'aspartamska bolest', kako bi opisao niz štetnih utjecaja koje je uočio kod pacijenata koji redovito konzumiraju aspartam.
«Stotine tisuća konzumenata, pa čak i milijuni njih, trenutno trpe reakcije na produkte koji sadržavaju aspartam. Danas, vjerojatno se svaki liječnik svakodnevno susreće s ovom bolešću, osobito kod pacijenata kojima nije postavljena dijagnoza te onih s poteškoćama u liječenju.», procjenjuje on.

Dr. Roberts, kao priznat stručnjak za teške dijagnoze, je objavio podužu seriju istraživanja pod nazivom 'Aspartamska bolest: epidemija koja se ignorira' (Sunshine Sentinel Press), da posluži kao vodič za ostale doktore. U njima podrobno opisuje liječenje preko 1 200 pojedinaca osjetljivih na aspartam koje je susreo u vlastitoj praksi. Slijedeći prihvaćenu medicinsku proceduru za otkrivanje osjetljivosti na proizvod, Roberts je naložio svojim pacijentima da tri mjeseca ne konzumiraju aspartam, i poboljšanja su se očuvala sve dok ovaj proizvod nije bio sastavni dio dijete.

Istraživanja dr. Robertsa u mnogome sliče onima objavljenim u izvještaju FDA o štetnima posljedicama aspartama - odnosno, da se štetnost najčešće prikazuje preko poremećaja središnjeg živčanog sustava te ugroženog imuniteta. Njegovi slučajevi pokazuju da štetnost aspartama sliči simptomima nekoliko teških bolesti koje spadaju u ove široke kategorije:

Multipla skleroza
Parkinsonova bolest
Alzheimerova bolest
Fibromilagija
Artritis
sindrom kroničnog umora
poremećaj nedostatka pažnje
napad panike
depresija i ostali psihički poremećaji
Lupus
Šećerna bolest
mane kod rođenja
Limfom
Lymova bolest
Hipotiroza
Istraživanja prikazuju neke od problema u stvarnom svijetu na način koji istraživanja u laboratoriju to ne mogu; a zaključci koji se mogu izvući iz takvih promatranja ne samo da zapanjuju već su i potencijalno vrlo značajni. Dr. Roberts vjeruje da je jedan od većih problema naglasak na laboratorijskom istraživanju. Ovo znači da je doprinos zabrinutih liječnika i drugih osoba, osobito konzumenata, refleksivno odbačen kao 'anegdota'.

Mnoge bolesti koje navodi dr. Roberts, se ubrajaju u kategoriju 'tajanstvenih bolesti'- stanja koja još nisu potpuno istražena i za koje ne postoji učinkoviti lijek. Nitko ne tvrdi da je aspartam jedini uzrok takvih bolesti, ali Robertsova istraživanja sugeriraju da kod nekih ljudi kojima je dijagnosticirana npr. multipla skleroza ili Parkinsonova bolest, mogu biti na režimu korištenja potencijalno štetnih lijekova, koji se mogao izbjeći jednostavnim izbjegavanjem proizvoda koji sadrže aspartam.

[bilbo7]

Kak bi rekel Davor: Pratim vas.
I čekam odgovor za margarin iz BIO&BIO.

[lola_34]

A jel' Margo spada pod 'margarin' ili je on malo benigniji i ima korisnije sastojke ?
(a baš sam ga neki dan kupila nakon duuuuugo vremena, kao, malo da se odmorimo od putra )

Draga, nema veze što je "naš", štetan je kao i ostala ekipa.

Ma ni ne mislim zato što je naš, već zato što je mekaniji za mazanje, pa mu je sastav možda drugačiji.

[DiLala]

Za aspartam znam - mislim da su svi umjetni šećeri prijatelji Aspartama, a ima ih .... svugdje, žvake, sokovi, sladoledi, slatkiši....
ja ga izbjegavam u šiiiiirokom luku.
Kolko sam skužila o ovom kaj je naš dr. Davor reko o Margarinu - sva čuda koja dolaze iz porodice Margarin (koje god marke, zemlje, bilo za kolače ili kruh namazat) su štetni zbog tog procesa kojim se dolazi do margarina.
po tome i ovaj iz Bio&Bio je iz te porodice, i ja čekam odgovor.

[Dijana]

Koliko ja znam margarin iz bio&bio nema transmasne kiseline. Ali potrošila sam ga (nemam više ambalažu), pa ne mogu ni napisati što sve sadrži. Znam sigurno još da nema laktoze.

[stanam]

super tema Davore!!!
sta je dalje-margarin ne papamo pa me zato zanima. maslac i maslo su nam zakon, a kako je krenulo i ulje cemo izbaciti iz upotrebe(ne sjecam se kad smo ga uopce i zasto uveli,hm)

[DiLala]

stanam - kaj je to maslo? Kao maslac? Gdje to nađeš i po kojoj cijeni? Okus? Zdrav?