dali ce biti neki podforum za djecu sa posebnim potrebama da bi roditelji mogli imat podrsku jedni u drugima bas kao i ostali i izmjenjivat svoja iskustva
dali ce biti neki podforum za djecu sa posebnim potrebama da bi roditelji mogli imat podrsku jedni u drugima bas kao i ostali i izmjenjivat svoja iskustva
Podrzavam ideju!
u potpunosti podrzavam ideju....
ako treba i pomoc tu sam.....
ja sam isto tu ako treba pomoc inace apsolvent psihologije, a radim honorarno u IDEM-u
Ideja je fenomenalna i definitivno ju treba realizirati!
Bravo Fortuna!
Lutonjica, moja sestra radi u IDEm-u
Ja sam defektolog - ostecenje sluha i govora.
I Fortuna radi sa decom sa posebnim potrebama.
ja sam se kroz praksu susretala s djecom s posebnim potrebama i nekako sam se s pojedinim bas lijepo slagala....
meni su to tako topla i draga djeca....a oni koji kazu za nih s nekim gađenjem "ono dijete" dobiju dobro predavanje i "jezikovu juhu"...
volila bi sto vise naucit o djeci s posebnim potrebama a i majkama koje imaju djecu s posebnim potrebama dosta bi pomoglo ako bi negdje mogle razmjenjivat svoja iskustva, znam ja da postoje udruge, klubovi, društva al sigurno među nama ima neka mama koja ima dijete s posebnim potrebama i neugodno joj je to javno rec...
nemojte me krivo shvatit jer sam se susrela s par slucajeva gdje majka jednostavno ne zeli priznati da ima dijete s posebnim potrebama i tretira ga i prisiljava na život kao dijete koje nema posebne potrebe ne osiguravajući mu adekvatan socioemocionalni razvoj niti potrebnu skrb...
jako tesko je prihvatiti tako nesto al kad majka prihvati da joj je to
život donio, kad shvati da je njeno dijete, dijete kao i svako drugo samo što ima malo drugačije potrebe od druge djece, ta majka će moći voditi normalan život...
da?? :D vjerojatno u zg, ja sam u samoborskoj podruznici, ne znam bas puno ekipe iz zg-a, osim onih glavnih sefica - profesorica s defektologije, i par cura apsolventica!! kak se zove?Tajana prvotno napisa
zove se Tihana....jel poznato? sad je diplomirala nedavno...
zove se Tihana....jel poznato? sad je diplomirala nedavno...
Ja sam mama djeteta s posebnom potrebom....Bilo bi zgodno cuti i iskustva ostalih mama
huraaaaaaaaaaaaa za novi podforum i hvala hvala hvalaaaaaaa :D
to bi bilo super!
a mislim da bi i nama pomoglo, u vezi Paula.
idući tjedan imamo zakazano kod psihologa.
super super superrrrr
ja sam odusevljena ovom idejom. ja sam socijalna radnica i imala sam mnogo predmeta na faxu, pomocu kojih sam naucila mnogo o toj divnoj djecici. ako mogu pomoci tu sam
čini mi se da baš mi koji imamo djecu sa izvjesnim razvojnim problemima jako puno možemo pomoći jedni drugima. Ja imam sina koji je još dijagnostički nejasan, ali sasvim sigurno je da se naš svijet sasvim promijenio otkad je cijela ta priča započela. Kako je to jedno jako klizavo područje i nema nikakvih garancija moram priznati da je teško naći uporište za svakodnevno funkcioniranje. Nije mala stvar kad ti netko kaže da tvoja prekrasna beba od dvije godine nikad neće ići u normalnu školu. A onda nakon dva dana ti drugi stručnjak kaže da je s njim sve u najboljem redu. I tako gore dole kako god ideš kod nekog stručnjaka oni imaju svoje mišljenje i različite prognoze. Ja ne razumiijem kako ljudi istih struka mogu davati toliko oprečna mišljenja o stvari tako važnoj i svetoj kao što je dijete. Ja sam sad u fazi da skupljam priče i mišljenja roditelja po parkovima i preko poznanika. A to je žalosno. Pogotovo zato što mi moj sin uopće ne izgleda invalidno kakvim su ga neki proglasili.
S obzirom na to da sam medicinske struke stvar sam si učinila najjasnijom mogućom, ali sam još u mraku. Ono što mi treba je iskustvo konkretnih roditelja koji su podizali djecu koja su kasno progovorila i bila dijagnostički nesvrstana. Neki od stručnjaka znali su reći: on je prilično loš ali nećemo vas opterećivati konkretnim dijagnozama. Drugi su rekli: ma sta je vama, vaš je dječak prekrasan, samo mu treba više vremena.
Jako sam zabrinuta, a i nemirna. Žao mi je ljudi u sličnoj situaciji koji možda razumiju i manje od mene. Osim toga nije to mali stres. _Živim u gradu u kojem nema nikakve udruge roditelja koja bi mi pomogla u ovoj situaciji. Čak više toliko ne razmišljam o sebi koliko o potrebi da se svim ljudima u ovoj situaciji pomogne. Kao što se moj svijet svakodnevno urušava na različitim mjestima tako je i drugim mamama. Znam da treba biti jak i konstruktivan radi dobrobiti djeteta, ali i roditelji su ljudi kojima treba pomoći u ovoj situaciji po principu help for the helpers.
Ljuti me nesustavnost pristupa ovakvim problemima od strane struke, nikome ništa ne zamjeram samo sam očajna.
Tješim se rečenicama: moj voljeni dječak spava zadovoljan u svojoj žutoj sobi, a vani je proljeće. ILI: sretan je, jako je sretan i to je jedino važno.
hope, bas mi je zao sto prolazis kroz ovakve traume i sto ti nitko ne moze sa sigirnoscu reci trebas li se brinuti ili ne, da li je sve u redu ili ne a opet, dali su ti bubu u uhu poslije koje nijedna majka ne moze mirno spavati.....
u splitu postoje udruge za djecu s posebnim potrebama, mogu ti dati brojeve telefona nekih od njih, ali cesto su takve udruge specijalizirane po odredjenim dijagnozama pa sad ne znam tko bi bio najbolji za vas slucaj......
ono sto je glavno i vidim da i ti tako razmisljas, to je sto znas da je tvoje dijete sretno, i to je definitivno najvaznija stvar ....
ja se od sveg srca nadam da nikakav poremecaj nije u pitanju i da je sve u redu sa vasim djecakom
Obzirom na udio od 10% djece s posebnim potrebama u školskoj populaciji (Lelia Kiš – Glavaš, Rea Fulgosi – Masnjak: "Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama, priručnik za učitelje", Zagreb 2002.), vjerujem da je interesna skupina roditelja stvarno velika.
Najtoplije pozdravljam ovu inicijativu.
Mi smo s jasnom dijagnozom!!!
:D Pozdravljam bilo kakvu inicijativu za djecu s posebnim potrebama
Podižem, uz napomenu da su djeca sa zaostajanjem u razvoju u školskoj populaciji prisutna sa 3-4 posto. Kao takvi predstavljaju najveću skupinu djece s posebnim potrebama, ali nikako ne treba zaboraviti da tu spadaju i darovita djeca, kao i djeca s tjelesnim oštećenjima.
Sva djeca su mi guba, osobito ona s posebnim potrebama. Žalosti me jedino jedna kategorija: kulturalno deprivirana djeca. Ljuti me pak činjenica da čak i darovita djeca to mogu postati pod uticajem okoline.
Pitam se njeguje li se tendencija svrstavanja razvojnih poremećaja u neke grupe ili se preferira politika čekanja da se vidi kako će razvoj napredovati do predškolske dobi. Meni su govorili za dijete: nije vam to autizam, to je nešto razvojno. Kad ono vidim da je razvojni pervazivni poremećaj u autističnom spektru.
Šta znate o djetetovom pokazivanju prstom?
ja sam otvorila novu temu "Kako je ljubav čudesna", pa neka se jave sve majke koje bi se na neki način ovim putem olakšale. Voljela bi čuti da nisam sama, ili bi još netko volio pročitati da ima još roditelja sa sličnim problemima.
Bravo za novi podforum, ovo je zbilja nedostajalo! Neke bih vaše priče osobno voljela vidjeti i na portalu.
Podržavam ovu temu jer svima nam je pomoć potrebna,a lijepa riječ i pokoji savjet čini nam život lakšim.
Ja sam majka slepih blizanaca od 3 godine koji su i pored toga okvalifikovani kao deca visestruko ometena u razvoju.
Da, nažalost većina slijepe djece ima barem male probleme u razvoju. Ne znam kako je u Pančevu po pitanju rada s malom djecom, donekle sam upućen u pomagala za čitanje i kretanje, no za to je još malo rano.
Pretpostavljam da su klinci učlanjeni u nekakav savez slijepih. Ako nisu, bilo bi dobro učlaniti ih jer tako ostvaruju pravo na zvučne knjige i razna pomagala. Siguran sam da nisu premaleni za kontakt sa zvučnim knjigama, bez obzira na probleme u razvoju.
Razvoj djece s posebnim potrebama je dosta kritična stvar. Ako se nekakav poticaj ne dogodi na vrijeme, kasnije je jako teško nadoknaditi propušteno.
S druge strane, kompenzacijski razvoj (ili razvoj kompenzacijskih vještina) događa se samo ako je dijete aktivno i izloženo poticajima.
Probaj nabaviti skriptu: Stanika Dikić: "Tiflologija" Defektološki Fakultet - Univerzitet u Beogradu, I izdanje, Beograd, 1997.
Ova skripta je najkompletnije štivo o ovoj problematici do kojeg sam uspio doći. Pisana je prilično razumljivim rječnikom.
:D Super sto sam vas nasla.
wili treba mi tvoja pamet, da li bi mi mogao slati zdatke sa vezbama za Milosa meilom on ima tri god i cetiri meseca.RQ 82 slabovid ?I za daria kako da nabavim skriptu u Subotici sam ima u knjizari?
A što misliš kako sam ja do toga došao... Jedva sam se bio dočepao loše kopije s puno nedostajućih stranica, ali i takva - skripta je zakon. Trebala bi se moći nabaviti na skriptarnici Defektološkog fakulteta u Beogradu, a ako ne tamo, onda u obližnjoj fotokopiraonici - to uglavnom upali. Probaj prvo telefonski, a sasvim je moguće da se na ovim stranicama nađe i poneka Rodina simpatizerka iz Beograda.
Sretno u potrazi
Ma cini mi se da je wili iz Beograda , a i ja cu malo procunjam po BG kad budemo imali sledecu kontrolu, a na ljetu cu u Zagreb pa ako nabavim do tada dobices kopiju ako si tamo.
Jesam, unaprijed se veselim, a znam ponešto ljudi kojima bi isto koristila.
I ja imam dva slučaja u obitelji pervazivnog poremećaja.Jedno ima dijagnozu F.84.9 a drugo ima za sada samo F.84.hope prvotno napisa
Još uvijek neznam ništa...još uvijek mi govore da to nije autizam,a onda pak da jest.Situacija se pak iz dana u dan mjenja...kad se sada sjetim scena i situacija i kad pogledam njih dvoje onda stvarno pitam samu sebe -kako sam to uspjela preživit.....!
Prst situacija- kod jednog je totalno izgubljen taj ponašaj.Uzme samo što mu treba ali isto tako i vraća ako predmet nije za njega ...
Drugo dijete kad mi pokazuje što želi sa mojom rukom,ja uradim suprotno.Umjesto da mu dajem ono što hoće ja uzmem njegovu ruku da taj predmet uzme sam i to ako dobije dopuštenje.Zbuni se ali stanje zbunjenosti traje sve kraće i kraće.