koliko puta ste imale vaginalni pregled u trudnoći?

[Neli]

Felix prvotno napisa ja ne znam stvarno zasto onda u zemljama gdje nema hrpe tih rutinskih pregleda (a to bi bila vecina razvijenog svijeta, europa, australija, amerika) nema masovnog pomora trudnica, rodilja i djece jer se nesto nije otkrilo na vrijeme?

zasto u zemljama u kojima se ne radi rutinski vaginalac svakih par tjedana nema masovne pojave prijevremenih poroda?

da malo ne pretjerujemo? ni u Hrvatskoj baš statistike ne pokazuju "masovni pomor" trudnica, kao ni djece. uostalom, prijevremenih poroda i smrtnosti i trudnica i djece je bilo daleko više prije uzv i vaginalnih pregleda! i bojim se da mi ovdje nitko nije prezentirao niti jedan dokaz povezanosti vaginalnog pregleda i prijevremenog poroda. je li vam palo na pamet da i naš način i tempo života obojen stresom i nezdravom prehranom utječe na stanje današnjih trudnica i trudnoća?

Ono što mi nije u redu je sljedeće: žena ode rutinski napravi kombinirani probir, postotak se pokaže visok. Žena je u strahu ne zna što bi, sad je tek u panici jer statistike pokazuju da su šanse za down povećane. Dr joj moguće predlaže amnio. Ona želi znati i biti konačno mirna. Odlučuje se na amnio, kod amnio su realno moguća 4 scenarija

1) sve u redu, i trudnoća nastavlja dalje
2) sve u redu, zbog rizika koji amnio nosi majka gubi dijete
3) dijete ima down, trudnoća se nastavlja dalje
4) dijete ima down, zbog rizika koji amnio nosi majka gubi dijete

izbor i ishod nije nužno takav. danas postoje izvrsni uzv dijagnostičari (npr. dobro poznati nam svima dr. Kos iz poliklinke Vili) koji nakon kombiniranog može obaviti detaljan anomaly scan (od bedrene kosti, preko nosne kosti i svih ostalih parametara) te dodatno potvrditi da na bebi ne vidi ništa što bi upućivalo na down, odnosno da vidi nešto što je granično (odsutnost nosne kosti , ili bilo što drugo što potvrđuje sumnju u down) te je invazivna pretraga tipa amnio tek tada opcija. osobno sam željela izbjeći amnio na koju su me zbog godina rutinski htjeli slati, ali sam ju izbjegla upravo na ovaj način.

[a72]

n.grace,tu postoji rizik od pucanja sava od CR ...bilo je slucajeva i na forumu.

[Mamita]

drip pojačava kontrakcije maternice puno više od prirodnih kontrakcija, u drugačijem su razmaku tj. učestalije i onda najlakše izazove pucanje maternice, naravno na dijelu koji je najtanji a to je rez od carskog.

[Mamita]

i bojim se da mi ovdje nitko nije prezentirao niti jedan dokaz povezanosti vaginalnog pregleda i prijevremenog poroda. je li vam palo na pamet da i naš način i tempo života obojen stresom i nezdravom prehranom utječe na stanje današnjih trudnica i trudnoća?

Niti ima dokaza što konkretno veliki mudrac koristeći dva prsta stavljena u vaginu u trajanju od 4,7 sekundi može dokazati? zaključiti?

život obojan stresom?! pa to je upravo to kad ti 5 doktora u 9 mjeseci 64 puta guraju ruke u vaginu. to je stres definitnivno nije opuštanje.

[n.grace]

drip pojačava kontrakcije maternice puno više od prirodnih kontrakcija, u drugačijem su razmaku tj. učestalije i onda najlakše izazove pucanje maternice, naravno na dijelu koji je najtanji a to je rez od carskog.

Hvala, cure, to sam i pretpostavljala.
Ja sam išla na UZV na pregled reza prije poroda, dobila drip i sve je bilo ok. Zanima me jesu li trudnice kojima je rez pukao išle na pregled reza prije poroda, ako netko zna?

[krumpiric]

Što žena koja ne želi pobaciti u slučaju da dijete ima zdravstvenih problema-dobije kombiniranim probirom? Ovo je baš onako-ne priča iz knjige nego ravno iz "mene" , što dobijem time da mi netko kaže da postoji vjerojatnost da ću vjerojatno (jer probir je rezultat kombinirane vjerojatnosti-vjerojatno je točan postotak da ću vjerojatno imati dijete s downom-npr.) imati dijete s problemima? Pripremu? Može li se čovjek na to pripremiti?

Što se tiče OGTTa-ja sam išla na OGTT jer sam dobila naglo ništaništa pa 5kg. I mama i baka imaju dij.tip II. Dakle-bio je loš, al ne strašan. Dalje sam jela isto-zdravu hranu, slatkiše samo u krajnjoj nuždi :D i sve je bilo ok.

[Anamorci]

[QUOTE=Mamita;1711448]

Niti ima dokaza što konkretno veliki mudrac koristeći dva prsta stavljena u vaginu u trajanju od 4,7 sekundi može dokazati? zaključiti?

Ako imas takav stav prema ginekologu/opstetričaru da ga nazivas velikim mudracem onda je argumentirana i objektivna rasprava nemoguća.

život obojan stresom?! pa to je upravo to kad ti 5 doktora u 9 mjeseci 64 puta guraju ruke u vaginu.

Kakvih 5 doktora? Kakva 64 pregleda? Karikiras i na to je nemoguce ista odgovoriti.
Osim da meni vag.pregledi jednog lijecnika tijekom trudnoce ne predstavljaju nikakv stres. Čak ni podsvjesni stres, da sad ne bismo krenuli u tom smjeru.

to je stres definitnivno nije opuštanje

Kako za koga, ne osjecamo/mislimo/dozivljavamo stres zbog istih razloga. Ne mozes svoj dozivljaj stresa primijeniti na sve zene jednako.

[Neli]

Anamorci, potpisujem od riječi do riječi!

[Nika]

Savršen tekst za našu temu.

U vrijeme kada spoznajemo da se naše zdravlje u najvećem dijelu oblikuje u majčinoj maternici, ništa nije važnije od proučavanja parametara koji utječu na fetalni rast i razvoj. Jedan od tih parametara, kojem treba posvetiti punu pažnju, emocionalno je stanje trudnice.

Od intuivnog znanja do znanstvenog saznanja

Mnoge tradicionalne zajednice intuitivno su znale da emotivno stanje trudnice utječe na razvoj ploda. U takvim zajednicama se podrazumijevalo da je odgovornost zajednice zaštititi emocionalno stanje trudnica. Na primjer, jedno pleme u zapadnom dijelu Amazonske prašume vjeruje da se ne smije svađati s trudnicom, i ako se slučajno dogodi da je svađa započeta s trudnicom, trudnica mora imati zadnju riječ.
Danas je pomoću fiziologije lako objasniti utjecaj emocionalnog stanja trudnice na razvoj djeteta. Kao primjer možemo uzeti emocionalno stanje u kojem je povišena razina kortizola u tijelu. To je slučaj kod žena koje osjećaju da netko dominira nad njima (npr. autoritativan suprug) ili koje ne vladaju situacijom (npr. neželjena trudnoća). Uglavnom ne mogu niti pobjeći niti se boriti, depresivne su i nesretne. Poznato je da je kortizol inhibitor fetalnog rasta, unatoč tome što posteljica može donekle ublažiti taj utjecaj pomoću enzima koji aktivni kortizol pretvara u inaktivni kortizon.
Također postoji niz epidemioloških istraživanja, u okviru istraživanja primalnog zdravlja, koja pokazuju dugoročne posljedice na djetetu, uzrokovane emocionalnim stanjem majke za vrijeme trudnoće. Više o tome (na engleskom) možete naći na www.birthworks.org/primalhealth. Ključne riječi za pretraživanje su: unwanted pregnancy, bereavement, emotional state in pregnancy, fatherless children, criminality, alcoholism, mental diseases, antisocial behavior, schizophrenia, itd.

Praktične posljedice

Od samog početka medikalizacije prenatalne skrbi u našem društvu, emocionalno stanje trudnica je pod utjecajem zdravstvenih djelatnika, posebno pod utjecajem liječnika. Dakle, možemo pretpostaviti da bi, u idealnom svijetu, glavna preokupacija liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji se bave prenatalnom skrbi, morala biti zaštita emocionalnog stanja trudnica. Usprkos tome, često se čuje kako su trudnice uznemirene i zabrinute nakon pregleda u trudnoći. Očito je to zato što vlada mišljenje da prenatalna skrb treba biti fokusirana na potencijalne probleme, što na kraju ima tzv. „nocebo“ efekt. Nocebo efekt je negativni utjecaj na emocionalno stanje trudnica i indirektno na njihove obitelji. Ovaj efekt se pojavljuje kada zdravstveni djelatnici negativno utječu na maštu, unutarnji svijet ili vjerovanja pacijenta ili trudnice. (1,2,3)
Prilagodljivim zdravstvenim djelatnicima ne bi trebalo biti teško zauzeti pozitivan stav i na taj način ispraviti situaciju. Većina današnjih trudnica nisu posve bezbrižne. Postoji barem jedan razlog za brigu: „vaš tlak je previsok/prenizak“, „dobivate na težini prebrzo/presporo“, „anemični ste“, „mogli biste prokrvariti zbog premalog broja trombocita“, „imate gestacijski dijabetes“, „dijete vam je premalo/preveliko“, „previše je plodne vode“, „premalo je plodne vode“, „imate 18 godina, a takve trudnoće nose svoje rizike“, „imate 39 godina, a takve trudnoće imaju svoje rizike“, „dijete vam se još nije okrenulo“, „djetetova leđa su okrenuta prema desno, takvi porođaji su teški“, „analiza uzorka krvi pokazuje povišeni rizik za Downsov sindrom“, „niste uzimali folnu kiselinu na vrijeme, pa moramo uzeti u obzir rizik za spinu bifidu“, „niste cijepljeni protiv rubeole“, „vi ste Rh negativni“, „ako ne rodite do srijede, morat ćemo razmisliti o induciranju porođaja“ itd. Je li uopće još uvijek moguće biti „normalna“ žena?
U istom tom idealnom svijetu, glavno pitanje trudnice bi trebalo biti „Što liječnici mogu učiniti za mene i moje dijete?“. Ako razmatramo uobičajen slučaj žene koja je svjesna da je trudna, koja otprilike zna kada je dijete začeto i koja se nema na što požaliti, skroman odgovor bi bio: „ne mnogo, osim detektirati veće abormalnosti, i ponuditi pobačaj.“

Trebamo li preispitati koncept rutinske medikalizirane prenatalne skrbi?

Uobičajena praksa u mnogim zemljama je deset pregleda u trudnoći. Drugim riječima, većina žena ima deset prilika za slušanje o potencijalnim problemima. Prilikom svakog posjeta, ponuđeni su mnogi testovi. Ovaj tradicionalan način skrbi temelji se na vjerovanju da što je veći broj pregleda u trudnoći, bolji je ishod trudnoće. Ne temelji se na znanstvenim istraživanjima. Zbog toga sama ideja o rutinskoj medikaliziranoj skrbi i učestalosti posjeta liječniku mora biti preispitana.
Britanska istraživanja nisu uspjela pronaći vezu između prvog pregleda kasnije u trudnoći i nepovoljnih ishoda za majku ili za dijete (4) ili između broja pregleda i pojave eklampsije (5). Ovakva istraživanja dovode u pitanje učinkovitost takvih protokola. Učestalost pregleda u britanskom nacionalnom zdravstvenom sustavu (NHS) nije toliko povezana sa socioekonomskim statusom kao u S.A.D. Zbog toga je rezultate britanskih istraživanja lakše tumačiti nego rezultate američkih istraživanja (6, 7).
Međutim, vrijedi analizirati izvještaj američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz 2002. Prema tim podacima, žene rođene izvan S.A.D. češće započinju s prenatalnom skrbi kasnije nego njihove sunarodnjakinje iste rase i etničke pripadnosti rođene u S.A.D.-u, ili nemaju nikakvu prenatalnu skrb. „Unatoč tome“ (ili možda „zbog toga“?) žene rođene u S.A.D.-u češće rađaju nedonoščad ili djecu male porođajne težine nego njihove sunarodnjakinje rođene izvan S.A.D.-a. Vrijedno je proučiti istraživanja koja su analizirala različite rasporede pregleda u trudnoći. Jedno je provedeno u Kaliforniji (Kaiser Permanente Medical Center (8)). Drugo, provedeno u jugoistočnom Londonu, uključilo je 2794 žena (9)). Treće je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, provedeno u 53 centra u Tajlandu, Kubi, Saudijskoj Arabiji i Argentini (10). Nijedno od ovih istraživanja nije pokazalo prednosti uobičajenog rasporeda prenatalnih pregleda u odnosu na smanjen broj pregleda.
Mogli bismo se zapitati i da li žene koje češće odlaze doktoru za vrijeme trudnoće lakše rađaju. Jedno istraživanje utjecaja uzimanja kokaina na tijek porođaja neočekivano je pokazalo suprotno (11). U ovom istraživanju je bilo uzeto u obzir da jedna trećina žena koje uzimaju kokain nema prenatalnu skrb. Zbog toga je bilo nužno utvrditi koliko su žene koje ne uzimaju kokain i nemaju prenatalnu skrb otvorene pri dolasku u rodilište. Pokazalo se da je prosječna otvorenost grlića maternice u toj grupi bila veća od 5 cm pri prijemu.

Trebamo li preispitati sadržaj prenatalnih pregleda?

Donedavno je glavni razlog za prvi pregled u trudnoći bio potvrditi trudnoću i odrediti očekivani datum porođaja. No, kako je danas moguće kupiti pouzdane testove trudnoće, većina žena već je potvrdila da su trudne prije posjeta ginekologu i sa sigurnošću znaju datum začeća. Znajući da trudnoća traje oko devet mjeseci, većina žena može sama izračunati očekivani datum porođaja. Zbog toga se može tvrditi da je glavni razlog za rani pregled u trudnoći nestao.
Rutinski ultrazvučni pregledi za vrijeme trudnoće postali su simbol moderne prenatalne skrbi. To je ujedno i najskuplja komponenta. Postoji niz istraživanja koje uspoređuju utjecaj rutinskih ultrazvučnih pregleda na porođaj naspram selektivne upotrebe UZV. Američko istraživanje je uključilo više od 15 000 trudnica (12). Zadnja rečenica članka je nedvosmislena: „Rezultati ovog istraživanja jasno pokazuju da ultrazvučni probir ne poboljšava perinatalni ishod u suvremenoj američkoj praksi“. Otprilike u isto vrijeme je objavljen članak u British Medical Journal (13) koji je prikupio podatke iz četiri slična istraživanja. Zaključak autora je: „Rutinski ultrazvučni pregledi ne poboljšavaju ishod trudnoće u smislu povećanja broja živorođene djece ili smanjenja perinatalne smrtnosti. Rutinski ultrazvučni pregledi mogu biti korisni kao način otkrivanja malformacija. No primjena za takvu svrhu se treba jasno izreći te treba uzeti u obzir rizik pogrešne pozitivne dijagnoze, kao i etička pitanja.“
Moguće je da će u budućnosti nova generacija istraživanja (u okviru istraživanja primalnog zdravlja) baciti sjenu sumnje na apsolutnu sigurnost ponavljanom izlaganju ultrazvuku za vrijeme fetalnog razdoblja. Jedan od rezultata selektivne upotrebe bio bi bitno smanjenje broja UZV pregleda, posebno u osjetljivoj fazi rane trudnoće.
Čak ni u populaciji trudnica s visokorizičnom trudnoćom ultrazvuk nije tako koristan kako se vjerovalo da je. Podaci iz nekoliko istraživanja su ukazali na to da sonografsko praćenje fetalnog zastoja u rastu ne poboljšava ishod (14, 15). Kod trudnoća s gestacijskim dijabetesom je pokazano da ultrazvučna mjerenja nisu preciznija od kliničkih pregleda za identifikaciju djece s prekomjernom porođajnom težinom (16). Rezultat toga je bio naslov za pamćenje u British Journal of Obstetrics and Gynaecology: „Pogodi težinu bebe“.
U mnogo zemalja se trudnicama redovito radi krvna pretraga koncentracije hemoglobina. Rašireno je vjerovanje da se pomoću ove analize može uspješno detektirati anemija i nedostatak željeza. No, pomoću ove analize se zapravo ne može dijagnosticirati nedostatak željeza zbog toga što se volumen krvi kod trudnica značajno povećava pa zbog toga koncentracija hemoglobina zapravo prikazuje prvenstveno razrjeđenje krvi, rezultat aktivnosti posteljice. Jedno veliko britansko istraživanje koje je uključilo više od 15 000 trudnica (17) je pokazalo da je najveća prosječna porođajna težina bila u grupi žena koje su imale koncentraciju hemoglobina između 8,5 i 9,5. Štoviše, kada koncentracija hemoglobina ne padne ispod 10,5, povećan je rizik za nisku porođajnu težinu, prijevremeni porod i preeklampsiju. Nažalost, rezultat takvih redovitih analiza koncentracija hemoglobina je to što se diljem svijeta milijunima trudnicama pogrešno govori da su anemične i prepisuju im se nadomjesci željeza. Postoji tendencija da se zanemaruju nuspojave uzimanja nadomjestaka željeza (npr. zatvor, proljev, žgaravica, itd.) i da se zaboravi da željezo inhibira apsorpciju cinka, važnog faktora rasta (18). Nadalje, željezo je oksidans koji može potaknuti nastajanje slobodnih radikala i čak povećati rizik za preeklampsiju (19).
Još jedan rutinski probir u nekim zemljama je za tzv. gestacijski dijabetes. To je razlog za korištenje testa za toleranciju glukoze. Ako se smatra da je glikemija (količina glukoze u krvi) previsoka nakon apsorpcije šećera, test je pozitivan. Ova dijagnoza nema smisla jer su njen rezultat jedino jednostavne preporuke koje bi trebale vrijediti za sve trudnice. To su preporuke vezane uza stil života, točnije uz prehrambene navike i vježbanje. Preporuke za prehranu se moraju usredotočiti na kvalitetu ugljikohidrata. Najkorisniji način kategorizacije hrane je prema njihovom „glikemijskom indeksu“. Trudnice treba potaknuti da biraju hranu niskog glikemijskog indeksa, u najvećoj mogućoj mjeri. Hrana s visokim glikemijskim indeksom uzrokuje brz i znatan porast razine glukoze u krvi. U praksi bi to značilo da trudnice trebaju izbjegavati gazirana pića, te previše šećera ili meda u čaju ili kavi. Tablice s glikemijskim indeksima hrane su se objavljivale u vodećim medicinskim časopisima. Ovakve tablice treba pažljivo proučiti jer su podaci često pravo iznenađenje za ljude koji su još pod utjecajem stare klasifikacije u jednostavne šećere i složene ugljikohidrate. Takve klasifikacije su uzimale u obzir samo kemijsku formulu.
Iz tablice glikemijskog indeksa možemo vidjeti da žitarice na bazi zobi i ječama imaju niski glikemijski indeks. Kruh i tjestenina od cjelovitog zrnja također imaju niske indekse. Za razliku od njih, krumpir i pizza imaju visoke glikemijske indekse i zbog toga ih je potrebno umjereno konzumirati. Nedostatak korelacije između kemijske formule i glikemijskog indeksa se može vidjeti iz usporedbe glukoze i fruktoze (šećer iz voća). Obje molekule su male, sa šest atoma ugljika, i kemijske formule su im slične. No glikemijski indeks glukoze je 100... naprama 23 za fruktozu. To znači da se trudnice treba potaknuti da jedu voće i povrće.
Prednosti redovite fizičke aktivnosti u trudnoći bi također trebale biti redovna tema prenatalnih pregleda, bez obzira na rezultate sofisticiranih testova. Jedno veliko kanadsko istraživanje je pokazalo da je jedini rezultat ispitivanja tolerancije glukoze to da informira otprilike tri posto trudnica da imaju gestacijski dijabetes (20). Dijagnoza nije utjecala na ishod porođaja.
Čak je potrebno preispitati rutinsko mjerenje tlaka u trudnoći. Prvotni razlog je bio otkrivanje prvih znakova preeklampsije, pogotovo pri kraju prve trudnoće. No povišen krvni tlak, bez bjelančevina u mokraći, povezan je s dobrim ishodima porođaja (21, 22, 23, 24). Preduvjet za dijagnozu preeklampsije je prisustvo više od 300 mg proteina u mokraći unutar 24 sata. Kao zaključak, korisnija je redovita upotreba traka za analizu urina, dostupnih u svakoj ljekarni. Mjerenje krvnog tlaka za tu svrhu nije neophodno.
Nakon preispitivanja načela rutinske medikalizirane skrbi u trudnoći i nakon razmatranja sadržaja prenatalne skrbi, možemo proučavati ovu temu iz treće perspektive. Možemo se pitati što liječnici mogu napraviti nakon začeća djeteta da bi utjecali na ishod trudnoće. Budući je prijevremeni porođaj glavna preokupacija, možemo se fokusirati na to što medicinska skrb može ponuditi da bi smanjila postotak prijevremenih porođaja. U zadnje vrijeme se značajan broj istraživanja fokusirao na utjecaj profilakse antibioticima. Jedno veliko istraživanje koje je uključilo više od 6 000 žena nije pokazalo opravdanost takve upotrebe antibiotika (25). Nadalje, liječenje vaginalnih upala u ranoj trudnoći ne smanjuje postotak prijevremenih porođaja (26). Kirurško zatvaranje grlića maternice (serklaža) je u širokoj upotrebi u svrhu smanjenja rizika od prijevremenog porođaja, posebno u slučajevima kratkih ili „nesposobnih“ cerviksa. Zapravo, podaci o koristi ove tehnike, koja navodno udvostručuje rizik od povišene temperature nakon poroda (27)., su proturječni.
Medicinske intervencije ne smanjuju rizik za premalu porođajnu težinu. Čak ni mirovanje nije korisno i može biti štetno.

Budućnost

Ne smijemo zaključiti da su pregledi za vrijeme trudnoće nepotrebni; ne možemo sastaviti opsežan popis svih razloga zašto bi žene možda trebale savjet ili pomoć kvalificiranih zdravstvenih djelatnika prije poroda. Ono što treba napraviti je izbaciti riječ „rutinski“. Jednostavno je objasniti zašto je postojeća praksa gubitak vremena i novca; također je jednostavno objasniti zašto je potencijalno opasna. Opasno je pogrešno tumačiti rezultate rutinske pretrage i reći zdravoj trudnici da je anemična i da treba uzimati nadomjestak željeza. Opasno je protumačiti izolirano mjerenje visokog krvnog tlaka kao lošu vijest. Opasno je reći trudnici da ima trudnički dijabetes.
Smanjenje rutinskih medikaliziranih antenatalnih pregleda bi trebalo biti popraćeno ponovnim otkrivanjem osnovnih potreba trudnice. Ne možemo odvojiti fiziološke promjene u trudnoći od fiziologije porođaja. Kao da je porođajni proces fiziološki pripremljen daleko unaprijed. Moramo naglasiti važnost istraživanja koja pokazuju da se za vrijeme trudnoće znatno smanjuje protok krvi u velikim arterijma koje vode do mozga (28). Da li se na taj način trudnica priprema za smanjivanje aktivnosti neokorteksta, da bi se porođaj mogao dogoditi?
Jedna od potreba koje imaju trudne žene je potreba za socijalizacijom i podjelom iskustava. Lako je organizirati priliku za to: kroz plivanje, jogu, zajedničko vježbanje... Uvijek ću se sjećati atmosfere prožete srećom koja se kumulirala za vrijeme zajedničkog pjevanja na odjelu za porodništvo bolnice Pithiviers u Francuskoj. Takvi susreti sa zajedničkim pjevanjem su vjerojatno imali veći pozitivni utjecaj na razvoj djeteta u maternici i na porođajni proces nego niz ultrazvučnih pregleda (29).

Dr. Michel Odent
Preuzeto s
http://www.wombecology.com/maternalemotional.html
Prevele s engleskog jezika: ErikaKK i VedranaV
Objavljeno 4. travnja 2008.

Reference:
1 - Odent M. The Nocebo effect in prenatal care. Primal Heath Research Newsletter 1994; 2 (2).
2 - Odent M. Back to the Nocebo effect. Primal Heath Research Newsletter 1995; 5 (4).
3 - Odent M. Antenatal scare. Primal Heath Research Newsletter 2000; 7 (4).
4 – Thomas P, Golding J, Peters TJ. Delayed antenatal care: does it affect pregnancy outcome? Soc Sci Med 1991; 32: 715-23.
5 – Douglas KA, Redman CW. Eclampsia in the United Kingdom. BMJ 1994; 309: 1395-400.
6 – Vintzileos AM, Ananth CV, et al. The impact of prenatal care in the United States on preterm births in the presence or absence of antenatal high-risk conditions. Am J Obstet Gynecol 2002; 187: 1254-7.
7 – Vintzileos AM, Ananth CV, et al. The impact of prenatal care on postneonatal deaths in the presence or absence of antenatal high-risk conditions. Am J Obstet Gynecol 2002; 187: 1258-62.
8 – Binstock MA, Wolde-Tsadik G. Alternative prenatal care: impact of reduced visit frequency, focused visits and continuity of care. J Reprod Med 1995; 40: 507-12.
9 – Sikorski J, Wilson J, et al. A randomised controlled trial comparing two schedules of antenatal visits: the antenatal project. BMJ 1996; 312: 546-53.
10 – Villar J, Baaqueel H, et al. WHO antenatal care randomized trial for the evaluation of a new model of routine antenatal care. Lancet 2001; 357: 1551-64.
11 – Wehbeh H, Matthews RP, et al. The effect of recent cocaine use on the progress of labor. Am J Obstet Gynecol 1995; 172: 1014-8.
12 – Ewigman BG, Crane JP, et al. Effect of prenatal ultrasound screening on perinatal outcome. N Engl J Med 1993; 329: 821-7
13 – Bucher HC, Schmidt J G. Does routine ultrasound scanning improve outcome in pregnancy? Meta-analysis of various outcome measures. BMJ 1993; 307: 13-7.
14 – Larson T, Falck Larson J, et al. Detection of small-for-gestational-age fetuses by ultrasound screening in a high risk population: a randomized controlled study. Br J Obstet Gynaecol 1992; 99: 469-74.
15 – Secher NJ, Kern Hansen P, et al. A randomized study of fetal abdominal diameter and fetal weight estimation for detection of light-for-gestation infants in low-risk pregnancy. Br J Obstet Gynaecol 1987; 94: 105-9.
16 – Johnstone FD, Prescott RJ, et al. Clinical and ultrasound prediction of macrosomia in diabetic pregnancy. Br J Obstet Gynaecol 1996; 103: 747-54.
17 - Steer P, Alam MA, Wadsworth J, Welch A. Relation between maternal haemoglobin concentration and birth weight in different ethnic groups. BMJ 1995; 310:489-91.
18 - Valberg LS. Effects of iron, tin, and copper on zinc absorption in humans. Am J Clin Nutr 1984; 40:536-41.
19 – Rayman MP, Barlis J, et al. Abnormal iron parameters in the pregnancy syndrome preeclampsia. Am J Obstet Gynecol 2002; 187 (2): 412-8.
20 - Wen SW, Liu S, Kramer MS, et al. Impact of prenatal glucose screening on the diagnosis of gestational diabetes and on pregnancy outcomes. Am J Epidemiol 2000; 152(11): 1009-14.
21 - Symonds EM. Aetiology of pre-eclampsia: a review. J R Soc Med 1980; 73: 871-75.
22 - Naeye EM. Maternal blood pressure and fetal growth. Am J Obstet Gynecol 1981; 141: 780-87.
23 - Kilpatrick S. Unlike pre-eclampsia, gestational hypertension is not associated with increased neonatal and maternal morbidity except abruptio. SPO abstracts. Am J Obstet Gynecol 1995; 419: 376.
24 - Curtis S, et al. Pregnancy effects of non-proteinuric gestational hypertension. SPO Abstracts. Am J Obst Gynecol 1995; 418: 376.
25 – Kenyon SL, Taylor DJ, Tarnow-Mordi W. Broad spectrum antibiotics for spontaneous preterm labour: the ORACLE II randomized trial. Lancet 2001; 357: 989-94.
26 – Guise JM, Mahon SM, et al. Screening for bacterial vaginosis in pregnancy. Am J Prev Med 2001; 20 (suppl 3): 62-72.
27 – MRC/RCOG Working party on cervical cerclage. Final report of the Medical Research Council/Royal College of Obstetricians and Gynaecologists multicentre randomized trial of cervical cerclage. BJOG 1993; 100: 516-23.
28 – Zeeman GZ, Hatab M, Twickler DM. Maternal cerebral blood flow changes in pregnancy. Am J Obstet Gynecol 2003; 189(4):
29 – Odent M. Birth Reborn. Pantheon (NY). 1984.

[n.grace]

I meni smeta stav pojedinaca prema liječnicima koji se provlači kroz ovu raspravu. Nazivati ih "tamo nekim ginićima" i "velikim mudracima" mi nikako nije u redu, tim više što se uglavnom svi slažemo da je medicina potrebna i da u nekim slučajevima spašava živote. Nemojmo omalovažavati stručnjake, molim vas.

[krumpiric]

I meni smeta stav pojedinaca prema liječnicima koji se provlači kroz ovu raspravu. Nazivati ih "tamo nekim ginićima" i "velikim mudracima" mi nikako nije u redu, tim više što se uglavnom svi slažemo da je medicina potrebna i da u nekim slučajevima spašava živote. Nemojmo omalovažavati stručnjake, molim vas.

slažem se. Svejedno, mislim da su ginekolozi neizmjerni stručnjaci za patologiju trudnoće i da zdravu trudnoću trebaju promatrati, a ne voditi. Samo to je teško nekom naviknutom na vođenje, pomoć, odgovornost i intervenciju.
I strah od neprepoznavanja trenutka kada prirodan proces postaje patologija isto igra ulogu.

[Mamita]

Ako imas takav stav prema ginekologu/opstetričaru da ga nazivas velikim mudracem onda je argumentirana i objektivna rasprava nemoguća.

Smiješna si. Tebi je ugodan vaginalni pregled? Meni nije. Obavim ako nešto moram/trebam ali ne obavljam to rutinski, bez razloga i samo zato da mi se upiše plus u trudničku knjižicu za ovaj mjesec niti da bih bila mirnija. I da ne karikiram i da kažem 5 do 10 i to je nepotrebno i previše.

Zašto su žene mirnije kad im liječnik u trudnoći napravi vaginalni pregled? Zapitaj se? Jesu li dovoljno sigurne u sebe da mogu reći: ne treba mi to? Nisu. Zašto? Zato jer nas godinama kljukaju da nemamo snage same roditi, da nam treba netko da nas porodi, da nam pomogne. Pa su izmislili drip da nas ubrzaju jer ko bi nas dočekao da rodimo ajmo to malo požuriti, pa klistir (za kojeg se koliko god se naprežem ne nalazim svrhu), pa epiziotomiju jer smo iznenada sve vaginalno preuske da bi djete velike glave izašlo iz nas a i možda bi pukle ko lubenica jer famozno "probaj istisnuti lubenicu kroz otvor veličine limuna" i danas shvaćaju doslovno.

Ne treba nam nečija potvrda prstom da smo u redu. I da to možemo. Samo možemo li mi same sebi priznati da smo spremne zakoračiti u novi izazov i učiniti nešto SAME!

I opće ne izuzimam sebe iz ove nesigurnosti. Jer i sama sam takva bila. Samo sam si dopustila odmak od nekih razmišljanja i probala drugačije. I gle čuda...fercera!

[jaja1]

Ocigledno je da citajuci postove nekih od vas, imam "srecu" kakvu ginekologinju imam, koja mi smireno sve objasni, pokaze, porazgovara, a pregled je potpuno bezbolan I ugodan koliko ginekoloski pregled moze biti. Ja ne kuzim kak su svi doktori bezveze I nemaju pojma kaj rade

[Ninči]

Neli, znam da sam tu na forumu čitala da je nekoj curi prilikom vaginalnog pregleda probušen vodenjak...sad da ne nagađam o kojoj se curi radilo, ali beba joj je umrla i teško da će ona dijeliti tvoje mišljenje o poželjnim vaginalnim pregledima u trudnoći.

A reci mi-kad je vaginalni pregled samo "guranje 2 prsta", zašto me onda svaki vaginalni pregled boli, a guranje 2 prsta od strane MM-a mi je čista milina?
I ne, nije na psihičkoj bazi, nego me baš boli.

Ja vjerujem da i kod vaginalnih pregleda u trudnoći vrijedi ona "manje je više"

[Mamita]

Ocigledno je da citajuci postove nekih od vas, imam "srecu" kakvu ginekologinju imam, koja mi smireno sve objasni, pokaze, porazgovara, a pregled je potpuno bezbolan I ugodan koliko ginekoloski pregled moze biti. Ja ne kuzim kak su svi doktori bezveze I nemaju pojma kaj rade

Nemoj molim te miješati pojmove "doktori su bezveze" i "vaginalni pregledi u trudnoći su nepotrebni". Jer tko je u startu rekao koji su pregledi potrebni i zašto su potrebni? Zbog čega toliki broj? Napominjem ovdje pretpostavljam da svi govorimo o "normalnoj običnoj jednostavnoj zdravoj" trudnoći. Doktori ili žene? I zbog čega je to tako?

[n.grace]

Ocigledno je da citajuci postove nekih od vas, imam "srecu" kakvu ginekologinju imam, koja mi smireno sve objasni, pokaze, porazgovara, a pregled je potpuno bezbolan I ugodan koliko ginekoloski pregled moze biti. Ja ne kuzim kak su svi doktori bezveze I nemaju pojma kaj rade

X

[sirius]

Mrzim vaginalne preglede. Mislim da većinom ne služe nićemu osim zadovoljavanju forme jel je tako propisano nekakovim pravilima. Pristala sam na nekoliko njih isključivo da zadovoljim formu i da me nitko ne gnjavi kao sam negodgovorna trudnica kaoja ne odlazi na kontrole. Inaće, moja ginekologica , žena u četrdesetima , mi se povjerila da ona u tudnoćama nije vidjela ginekologa niti jednom, a i na porodu je zabranila babicama da ga zovu (rodila je dva puta prije dvadesetak godina).

[Nika]

mislim da smo otišle s tračnica, ovdje nije riječ o groznim ginekolozima, nego o ginekolozima koji rutinski rade stvari a nisu potrebne, mogu biti divni i pažljivi.

bilo je par upita i o oggt testu i kako prepoznati rizičnu trudnoću vaginalnim pregledom, mislim da tekst gore ima odgovore i na puno više pitanja.

sve je puno nekih znanstvenih istraživanja i dokaza, kako gledate na to?

[Mamita]

Mrzim vaginalne preglede. Mislim da većinom ne služe nićemu osim zadovoljavanju forme jel je tako propisano nekakovim pravilima. Pristala sam na nekoliko njih isključivo da zadovoljim formu i da me nitko ne gnjavi kao sam negodgovorna trudnica kaoja ne odlazi na kontrole. Inaće, moja ginekologica , žena u četrdesetima , mi se povjerila da ona u tudnoćama nije vidjela ginekologa niti jednom, a i na porodu je zabranila babicama da ga zovu (rodila je dva puta prije dvadesetak godina).

O tome ti ja pričam - reći će ti da si neodgovorna. A nitko ne preuzima odgovornost ukoliko se nešto dogodi u bolnici. Jer...opet smo si same odgovorne što i jesmo. Pa onda ajmo postati odgovorne prema sebi i prema djetetu koje nosimo (ili ćemo ili smo nosile ).

[n.grace]

Inaće, moja ginekologica , žena u četrdesetima , mi se povjerila da ona u tudnoćama nije vidjela ginekologa niti jednom, a i na porodu je zabranila babicama da ga zovu (rodila je dva puta prije dvadesetak godina).

Ne znam, možda pretjerujem, ali mislim da ovakve primjere ne treba pisati na forumu koji čitaju trudnice, da je to potencijalno opasno. Ispravite me ako griješim.

[sirius]

Ne znam, možda pretjerujem, ali mislim da ovakve primjere ne treba pisati na forumu koji čitaju trudnice, da je to potencijalno opasno. Ispravite me ako griješim.

Zašto ? To je bio njezin izbor. Kao doktorica ona radi sve po propisima (ćak i previše), i inzistira na vaginalcima.
I ne pada mi na pamet napisati njezino ime.

[Anamorci]

[QUOTE=Mamita;1711491]

Smiješna si.

Koji dio točno?

Tebi je ugodan vaginalni pregled? Meni nije.

Nisam govorila o ugodi i neugodi, govorila samo stavu prema lijecniku. Da posebno uzivam u pregledu, ne uzivam, ali isto tako nije mi posebno neugodan.

Zašto su žene mirnije kad im liječnik u trudnoći napravi vaginalni pregled? Zapitaj se? Jesu li dovoljno sigurne u sebe da mogu reći: ne treba mi to? Nisu.

Ne, nisam dovoljno sigurna da bih mogla sa sigurnošću reći "ne treba mi taj pregled". I ne dozivljavam tu svoju neisugrnost bas tako dramaticno.

Ne treba nam nečija potvrda prstom da smo u redu. I da to možemo. Samo možemo li mi same sebi priznati da smo spremne zakoračiti u novi izazov i učiniti nešto SAME!

Sto točno da učinim SAMA? Svasta mogu i znam i radim sama.
Ali mi nije nikakav problem "samoj sebi priznati" da za tijek trudnoće i porod želim pomoć ili savjet ili ako hoćeš potvrdu ne "nekoga", nego čovjeka koji je bio u kontaktu sa stotinama trudnica, sudjelovao na velikom broju poroda i zna sigurno jako puno o trudnoci i porodu.
Ja ga ne zovem veliki mudrac nego moj ginekolog.

[n.grace]

Zašto ? To je bio njezin izbor. Kao doktorica ona radi sve po propisima (ćak i previše), i inzistira na vaginalcima.
I ne pada mi na pamet napisati njezino ime.

To je bio njezin izbor, slažem se. Ali stvarno imam dojam da se ovakvi primjeri žele prikazati kao nešto poželjno i normalno, bar sam ja tako doživjela tvoj post. A to smatram potencijalno opasnim.

[n.grace]

I, sirius, još samo jedno pitanje: zašto tvoja liječnica inzistira na vaginalcima?

[Nika]

Ali mi nije nikakav problem "samoj sebi priznati" da za tijek trudnoće i porod želim pomoć ili savjet ili ako hoćeš potvrdu ne "nekoga", nego čovjeka koji je bio u kontaktu sa stotinama trudnica, sudjelovao na velikom broju poroda i zna sigurno jako puno o trudnoci i porodu.
Ja ga ne zovem veliki mudrac nego moj ginekolog.

O tome i je riječ, zašto ne postaviti mu pitanja zašto radi neke stvari godinama isto i ne mijenja način iako postoje znanastveni dokazi i istraživanja te dugogodišnje prakse da se to više tako ne radi.
Što meni, ili tebi tada znaći to iskustvo ako je napušteno i postoji drugačiji pristup?

[cvijeta73]

Uvijek ću se sjećati atmosfere prožete srećom koja se kumulirala za vrijeme zajedničkog pjevanja na odjelu za porodništvo bolnice Pithiviers u Francuskoj. Takvi susreti sa zajedničkim pjevanjem su vjerojatno imali veći pozitivni utjecaj na razvoj djeteta u maternici i na porođajni proces nego niz ultrazvučnih pregleda

a mene živo zanima zašto su te žene koje su pjevale bile na odjelu za porodništvo i kojim točno im je pregledima utvrđen neki problem i preporučen odlazak u bolnicu.

[n.grace]

a mene živo zanima zašto su te žene koje su pjevale bile na odjelu za porodništvo i kojim točno im je pregledima utvrđen neki problem i preporučen odlazak u bolnicu.

I mene zanima, samo mi se čini da na to pitanje nećemo dobiti odgovor.

[Anamorci]

O tome i je riječ, zašto ne postaviti mu pitanja zašto radi neke stvari godinama isto i ne mijenja način iako postoje znanastveni dokazi i istraživanja te dugogodišnje prakse da se to više tako ne radi.
Što meni, ili tebi tada znaći to iskustvo ako je napušteno i postoji drugačiji pristup?

Na samom pocetku ove teme sam u prijepisci s anchie napisala da cu prvom prilikom pitati svog lijecnika što on misli o tome. Pa onda jos jednog i jos jednog.
Nadam se da nitko ovdje ne ocekuje da sama odlucim "e sad vise necu na preglede" jer sam tako procitala na forumu.
Upravo bi TO bilo krajnje neodgovorno. Ili glupo, kako hocete.
A propos iskustva, ja govorim o njegovom iskustvu izravnog kontakta s trudnicama, koje je za mene vrlo vazno.

[Ninči]

I, sirius, još samo jedno pitanje: zašto tvoja liječnica inzistira na vaginalcima?

Sigurno ne zato što su joj bitnija Siriusina djeca od njene vlastite

[Mamita]

što točno da učiniš sama?
taj čovjek ne može znati o tvom tijelu i tvojoj trudnoći više od tebe same. bez obzira na njegovo iskustvo (jer očito je muškarac jer ga tako oslovljavaš) očito nije nikada bio trudan niti rodio. i da je žensko imam slično mišljenje - ukoliko me netko drugi bolje poznaje od mene same znači da gubim svoj instinkt.
iako svi smo ga pomalo izgubili, sad ga pokušavamo vratiti. a nekome skroz odgovara i dalje biti bez njega.
i to je u redu.

i dalje mogu mirne savjesti reći da mi je drago što imamo toliko liječnika pa u masi njih svaka može izabrati svog mudraca ili mudricu. ukoliko ih želimo.

[n.grace]

što točno da učiniš sama?
taj čovjek ne može znati o tvom tijelu i tvojoj trudnoći više od tebe same.

Ja sam jednako znala o svojim trudnoćama isto kao što i znam o svom srcu, jetri, bubrezima i slezeni. Kao laik, ponešto.
I osjećala sam se jako dobro, a puno toga je pošlo po zlu.
Da sam se ravnala po svom osjećaju, tko zna kako bi stvari završile.

[cvijeta73]

taj čovjek ne može znati o tvom tijelu i tvojoj trudnoći više od tebe same...

mislim, ovaj post ja uopće ne razumijem.

šta ti znaš o svom tijelu i svojoj trudnoći?

da budemo precizni - znaš SVE dok je sve u redu i dok si u onih 90%.
NEMAŠ POJMA kad uđeš u crvenu zonu.

[Anamorci]

[QUOTE=Mamita;1711561]

što točno da učiniš sama?
taj čovjek ne može znati o tvom tijelu i tvojoj trudnoći više od tebe same.

U pravu si, ja znam više o svom tijelu od njega, on zna jako puno drugih korisnih stvarcica, i mi smo dobitna kombinacija. Ne vidim u čemu je problem.

očito nije nikada bio trudan niti rodio.

Oprosti, ali to zaista ne vidim kakve ima veze. To je kao da kazes da vrhunski kardiolog/inja moraju imati ugradjeni pace maker da bi znali obavljati svoj posao.

[jaja1]

Nemoj molim te miješati pojmove "doktori su bezveze" i "vaginalni pregledi u trudnoći su nepotrebni". Jer tko je u startu rekao koji su pregledi potrebni i zašto su potrebni? Zbog čega toliki broj? Napominjem ovdje pretpostavljam da svi govorimo o "normalnoj običnoj jednostavnoj zdravoj" trudnoći. Doktori ili žene? I zbog čega je to tako?

kako drugačiji protumačiti "mudraca" koji gura prste u vaginu?!

osobno znam jedan slučaj slučajnog prokidanja vodenjaka prilikom amnioskopije, ali je sve proteklo u redu jer je cura već bila u terminu. i priznali su da se desilo slučajno.

[sirius]

I, sirius, još samo jedno pitanje: zašto tvoja liječnica inzistira na vaginalcima?

Zato što to propisuje struka , a ona ne želi imati problema sa zakonom , pa (naravno ) mora raditi kako se od nje očekuje.

[jaja1]

i potpisujem anamorci, cvijetu i n.grace.
mi svoje tijelo poznajemo emocionalno i fizički kada nas nešto boli, neugodno nam je, ali dr su ti koji ga poznaju po fiziološkim procesima koji se u njemu odvijaju u različitim situacijama.
i dalje stojim pri tvrdnji da vaginalne preglede također treba obavljati jer doktor opipom može utvrditi da li se otvorena i da li ti je ušće smekšano ili tvrdo, što bojim se same ne možemo znati

[sirius]

a mene živo zanima zašto su te žene koje su pjevale bile na odjelu za porodništvo i kojim točno im je pregledima utvrđen neki problem i preporučen odlazak u bolnicu.

Ne stignem sad , ali navećer ću napisati svoje iskustvo iz prve trudnoće. Kako i zašto sam završila hospitalizirana na tokolizi od 30 tj.

[n.grace]

Zato što to propisuje struka , a ona ne želi imati problema sa zakonom , pa (naravno ) mora raditi kako se od nje očekuje.

I sad još da utvrdimo zašto se u nas ti pregledi propisuju strukom i nepoštivanje istih može dovesti do problema sa zakonom. Teško mi je vjerovati da je to apsolutno bez ikakvog razloga i posve nepotrebno.

[Arya]

ne radi se o meni nego o frendici koja ima 40 kg s krevetom, dakle nije bilo nikakvih indikacija za pretragu, nego je išla za svaki slučaj. sad radi onaj profil šećera pa čekamo.
s mojim OGTT-om je sve ok - meni fali slatkog

evo što kaže Odent:

Another routine screening practiced in certain countries is for so-called gestational diabetes. This is the reason for using the glucose tolerance test. If the glycaemia (amount of glucose in the blood) is considered too high after absorption of sugar, the test is positive. This diagnosis is useless because it merely leads to simple recommendations that should be given to all pregnant women. These are recommendations regarding lifestyle, particularly dietary habits and exercise. Dietary recommendations must focus on the quality of carbohydrates. The most useful way to rank foods is according to their ‘glycaemic index’. Pregnant women must be encouraged to prefer, as far as possible, low glycaemic index foods. A food has a high index when its absorption is followed by a fast and significant increase of the blood glucose level. In practice this means, for example, that pregnant women must avoid the countless soft drinks that are widely available today, and that they must also avoid adding too much sugar or honey in their tea or coffee. Glycaemic index tables of hundreds of foods have been published in authoritative medical journals. These tables must be looked at carefully, because the data they provide are often surprising for those who are still influenced by old classifications contrasting simple sugars and complex carbohydrates. Such classifications were taking account the mere chemical formula.

From such tables we can learn in particular that breakfast cereals based on oats and barley have a low index. Wholemeal bread and pasta also are low-index foods. Potatoes and pizzas, on the hand, have a high index and should therefore be consumed with moderation. Comparing glucose and fructose (the sugar of fruit) is a way to realize the lack of correlation between chemical formula and glycaemic index. Both are small molecules with six atoms of carbon and have pretty similar chemical formulas. Yet the index of glucose is 100…versus 23 for fructose. This means that pregnant women must be encouraged to eat fruit and vegetables.

The benefits of a regular physical activity in pregnancy should also be a routine discussion during prenatal visits, whatever the results of sophisticated tests. A huge Canadian study demonstrated that the only effect of routine glucose tolerance screening was to inform about three per cent of pregnant women that they have gestational diabetes (20). The diagnosis did not change the birth outcomes.

http://wombecology.com/maternalemotional.html

[jaja1]

hvala Arya...
nadam se da će frendici nalazi biti ok, a spomenula sam to jer mislim da ipak ne treba riskirati

[Anamorci]

evo što kaže Odent:

Hebemti, vidim da Odent žari i pali. Je li se njega citira na vecini tema zato sto je jedini, ili...?

[cvijeta73]

evo što kaže Odent:

pa jel odent jedini dr s takvim pristupom trudnoći i porodu uvijek se samo odent spominje.


sirius, meni je jasno da je većina pregleda u zdravoj trudnoći - nepotrebno.
jasno mi je i da sam ja, na kraju krajeva, nepotrebno bila u bolnici desetak dana u svakoj trudnoći.
i da su mi nepotrebno radili onu, ajmo reć mučnu pretragu tijekom drugog poroda, zaboravila sam kako se zove, ispitivanja krvi iz bebine glavice. jer je bilo u redu. da nije bilo u redu, išla bih odmah na carski rez.

meni jedino nije jasno kako doći do tih problematičnih trudnoća bez rutinskih pretraga svih trudnica. (n.grace, ako ništa drugo, uporne smo )

a odgovore kao što su instinkt - ne prihvaćam.

[cvijeta73]

anamorci, istovremeno

[Nika]

i potpisujem anamorci, cvijetu i n.grace.
mi svoje tijelo poznajemo emocionalno i fizički kada nas nešto boli, neugodno nam je, ali dr su ti koji ga poznaju po fiziološkim procesima koji se u njemu odvijaju u različitim situacijama.
i dalje stojim pri tvrdnji da vaginalne preglede također treba obavljati jer doktor opipom može utvrditi da li se otvorena i da li ti je ušće smekšano ili tvrdo, što bojim se same ne možemo znati

Al nema ni potrebe to znati...i ne, ne razumiju fiziološki proces, kako da to opišem, imaju upute i tehniku i po šprancama rade.

Netko je pitao kako onda znaju da nešto nije u redu, u tome je divota onoga do čega su stigli neki liječnici, dijagnostikom u koju se ne ubrajaju oni pregledi koji su odavno već napušteni u nekim zemljama.

Kad spominjemo druge zemlje i njihovu praksu i davno napuštene neke preglede koji su još rutinski kod nas obavljaju, zanima me zašto prevladava onda mišljenje kako je to nebitno i da je ipak onako kako se to radi u nas?


I stavit ću vam još jedan link i preporuku da pročitate

http://forum.roda.hr/threads/9427-Is...-Odentu-1.-dio

[jaja1]

Al nema ni potrebe to znati...i ne, ne razumiju fiziološki proces, kako da to opišem, imaju upute i tehniku i po šprancama rade.
[/URL]

ne slažem se - znaju da plod reagira tako i tako na visoki tlak što ti ne možeš znati, kao i na glukozu, kao i na masu drugih stvari. kao i što razgovorom ne može utvrditi jesam li otvorena u 20.tt i moram li mirovati jer nosim nisko i masu drugih stvari.

i kod nas ima jaaaako puno stručnih doktora, ali očito je susjedova trava uvijek zelenija.
nemoj samo zaboraviti koliko se u svijetu cijeni zagrebačka medicina

[Felix]

glede pithiviersa, to nisu bile zene koje su lezale na patologiji trudnoce nego zdrave trudnice koje su dolazile na medjusobne susrete u bolnicu, da se upoznaju i sprijatelje s osobljem, da im bolnica postane poznata i draga okolina, da bi se tako olaksao porod. to je bilo prije 30-40 godina, dok je odent jos uvijek bio na porodima u bolnici a ne kod kuce.

ispricavam se na upotrebi rijeci masovno, slazem se da je pretjerana. pokusala sam karikirati ali nije bas uspjelo.

moram primijetiti da mi je uvijek tesko dobiti zgodan odgovor od nekog stranca, bilo medicinskog strucnjaka (primalja, ginekolog, i sl.), koji bih mogla citirati ovdje na forumu. zato sto kad pitam zasto se kod njih ne radi ovo ili ono i kako onda provjere recimo otvorenost, uvijek me bijelo pogledaju i s cudjenjem pitaju, a zasto se to kod vas u hrvatskoj uopce radi? cemu vam sluzi informacija o vanjskoj otvorenosti? itd. hocu reci, toliko im je apsurdna situacija u nasoj zemlji da ostanu bez rijeci.

moj ginic je takodjer divna osoba i dobar strucnjak. iznimno ga cijenim. vaginalne preglede radi tako da ih skoro ne osjetim. ali i dalje smatram, a ocito i on smatra da su nepotrebni. kao sto rekoh, unutrasnja otvorenost, koja je bitnija, se moze vidjeti na uzv.

ginekologe opcenito smatram strucnjacima za patologiju, ali za fizioloski porod nazalost ne. voljela bih da je drugacije, ali ako je rijec o normalnom i fizioloskom, onda vise vjerujem primaljama. to je njihova struka.

iako moram primijetiti da i svjetsko udruzenje ginekologa i opstreticara (FIGO) ima sluzbeni stav da klistir, brijanje, rutinski drip, prokidanje vodenjaka i epiziotomija, lezanje u porodu, itd. nikako ne bi trebali biti dio poroda i da ovo sto se kod nas dogadja u rodilistima treba mijenjati. to znam jer se roda svojedobno dopisivala s njima na tu temu.

a zasto moj ginic i siriusina ginicka i dalje rade vaginalne? zato sto moraju. zato sto se to od njih ocekuje i ako to ne rade, moze ih netko prozvati da ne 'vode' trudnocu kako treba. zato sto se u nasem zdravstvu i dalje smatra da su vaginalci pozeljni i neophodni u trudnoci i porodu.

zato sto nase zdravstvo i dalje pociva na onome 'kako smo dosad radili, budemo i ubuduce, nama odgovara, a zene se ne zale pa valjda i njima odgovara'. i to je pretuzno

[Nika]

žari i pali nego šta

čovjek ima preko 50 godina iskustva i prakse

i ne, nije jedini, postoje još koji/a

tu ih ima bar pet-šest:

http://www.roda.hr/tekstovi.php?Teks...4&Tekst2ID=144

[Arya]

Hebemti, vidim da Odent žari i pali. Je li se njega citira na vecini tema zato sto je jedini, ili...?

ne, daleko od toga da je jedini. ali citira ga se zato što je stručnjak (porodničar s jako puno godina prakse i zato što prati sva nova istraživanja objavljena u renomiranim stručnim medicinskim časopisima. to je barem moj razlog zašto ga jako cijenim.

ispričavam se, tek sam poslije skužila da je ovo što sam ja stavila isti tekst koji je gore već netko stavio, samo na engleskom

trebala sam prvo do kraja pročitati nove postove

[Anamorci]

anamorci, istovremeno

Da, skuzila sam pa mi je bas bilo smijesno, sve isti quote i isto pitanje.

[jaja1]

moram primijetiti da mi je uvijek tesko dobiti zgodan odgovor od nekog stranca, bilo medicinskog strucnjaka (primalja, ginekolog, i sl.), koji bih mogla citirati ovdje na forumu. zato sto kad pitam zasto se kod njih ne radi ovo ili ono i kako onda provjere recimo otvorenost, uvijek me bijelo pogledaju i s cudjenjem pitaju, a zasto se to kod vas u hrvatskoj uopce radi? cemu vam sluzi informacija o vanjskoj otvorenosti? itd. hocu reci, toliko im je apsurdna situacija u nasoj zemlji da ostanu bez rijeci.

moj ginic je takodjer divna osoba i dobar strucnjak. iznimno ga cijenim. vaginalne preglede radi tako da ih skoro ne osjetim. ali i dalje smatram, a ocito i on smatra da su nepotrebni. kao sto rekoh, unutrasnja otvorenost, koja je bitnija, se moze vidjeti na uzv.

da, vaginalnim ultrazvukom, koji je isto tako "debel" kao i prsti samo nema osjet opipa...