koji citostatici idu na plavi recept?

[Muca]

kod 2 liječnika dobila sam dvije oprečne informacije.

[aleksandra70vanja]

kakvi citostatici?

[martinaP]

Što te konkretno zanima? Može i na pp.

[Muca]

sulindac
celecoxib
imatinib
mesylate
doxorubicin
dacarbazine
doxorubicin
docetaxel
tamoxifen
sunitinib malate
doxorubicin
ifosfamide



ide li koji od ovih na plavi recept?
oni drugi su toliko skupi da se ne isplati ni pokušati.

[martinaP]

tamoxifen - Nolvadex, plavi rp

sulindac - Sutent, ne može na rp, ali može kroz bolnicu, kopiram iz Liste lijekova:

85Metastatskirakbubregasvijetlihstanicauprvojlinijiliječenja, primjenjenkaomonoterapija.
Kriteriji za primjenu: ECOG: 0-1, nepostojanje CNS presadnica, AST, ALT < 3x gornja granica normalne vrijednosti, klirens kreatinina ≥ 50 ml/min. Liječenje započeti s 50 mg/dan. Odobrava se primjena dva ciklusa liječenja, nakon čega je obvezna klinička i dijagnostička obrada u cilju ocjene stupnja tumorskog odgovora i podnošljivosti liječenja. Nastavak liječenja moguć je isključivo kod pozitivnog tumorskog odgovora na provedeno liječenje (kompletna ili djelomična remisija, stabilna bolest), do progresije bolesti. Liječenje odobrava Bolničko povjerenstvo za lijekova na prijedlog internističkog onkologa ili specijalista radioterapije i onkologije.

ifosfamid - ne ide na RP, na bolničkoj listi (nema PDV)

docetaxel - Taxotere, ne ide na RP, Lista kaže:

79Indikacija: 1. Prvalinijakemoterapijemetastatskograkadojkeukombinacijisantraciklinom; 2. Druga linija metastatskog raka dojke rezistentnog na antracikline, primijenjen kao monokemoterapija; 3. Druga linija kemoterapije metastatskog raka pluća ne-malih stanica (IV), nakon neuspjeha kemoterapije prve linije. Liječenje docetakselom dozvoljeno je ukoliko su ispunjeni kriteriji: ECOG status: 0-1: prva linija kemoterapije, ECOG 0-2: druga linija terapije; nepostojanje presadnica u CNS-u; postojanje mekotkivnih i/ili visceralnih presadnica (postojanje samih koštanih presadnica nije indikacija za primjenu docetaksela); razina bilirubina<1.5x gornja granica uredne vrijednosti; razina AST, ALT< 5 gornja granica uredne vrijednosti; klirens kreatinina>50 ml/min; razina neutrofila>1.5x103/mm3 ; razina trombocita>100x103/mm3. Odobrava se primjena dva ciklusa kemoterapije nakon kojih je obvezna kontrola onkologa, klinička i dijagnostička obrada u cilju provjere stupnja tumorskog odgovora. Nastavak liječenja moguć je isključivo kod pozitivnog tumorskog odgovora na provedeno liječenje (kompletna remisija, parcijalna remisija ili stabilna bolest). 4. Lokalno uznapredovao ili metastatski rak prostate, koji ne reagira na hormonsko liječenje; Kriteriji primjene: "performance status"–ECOG 0-1; nepostojanje presadnica u SŽS-u; laboratorijski parametri: bil ≤1.5x gornje granice normalne vrijednosti, AST, ALT ≤3x gornje granice normalne vrijednosti, klirens kreatinina ≥50 ml/min, broj neutrofila ≥ 1.5x109/L, broj trombocita ≥100x109/L. Liječenje odobrava Bolničko povjerenstvo za lijekove na prijedlog internističkog onkologa ili specijalista radioterapije i onkologije. Odobrava se primjena 3 ciklusa nakon kojih se provodi provjera učinka terapije.

Postam da ne izgubim post pa tražim dalje...

[martinaP]

doksorubicin - ne ide na RP, bolnička lista

Sorry, ispravak: Sutent je sunitinib, ne sulindac. Ostalo vrijedi kako piše... Meni je ovo prilično nepoznat teren, kopam po listi lijekova...

[martinaP]

imatinib mesilat - Glivec, ne ide na RP, Lista kaže:

93 Indikacija: 1.bolesnici s kroničnom mijeloičnom leukemijom u kojih je dokazan Philadelphia kromosom u prvoj kroničnoj fazi bolesti. Potrebita je citogenetska ili molekularna potvrda postojanja Philadelphia kromosoma u potvrdnom citogenetskom laboratoriju. Liječenje odobrava Bolničko povjerenstv za lijekove, po preporuci specijalista internista hematologa do najviše 12 mjeseci. Daljnje liječenje odobrava se ukoliko je utvrđeno smanjenje udjela Philadelphia kromosoma za više od 50% od početne vrijednosti. 2. Za liječenje odraslih bolesnika s neoperabilnim i /ili metastazirajućim malignim gastrointestinalnim stromalnim tumorima (GIST). Liječenje odobrava Bolničko povjerenstvo za lijekove na prijedlog internističkog onkologa ili specijalista radioterapije i onkologije u KBC i KB do najviše 6 mjeseci. 3. Za bolesnike s kroničnom mijeloičnom leukemijom kojima je dijagnoza postavljena u ubrzanoj fazi ili blastičnoj transformaciji.
Liječenje pod 1. i 2. odobrava se isključivo u dozi do 400 mg dnevno iz sredstava posebno skupih lijekova, a liječenje pod 3. odobrava se u početnoj dnevnoj dozi do 600 mg iz sredstava posebno skupih lijekova, najduže do 3 mjeseca.

dacarbazin - ne ide na RP, bolnička lista

[martinaP]

Celecoxib je kod nas nekad bio Celebrex (srodan vioxx-u), povučen s tržišta.

Sulindak ne nalazim u našoj Listi lijekova (isto neka vrsta protuupalnog lijeka?)

Nadam se da sam pomogla.

Za Nolvadex samo treba preporuka specijalista onkologa.

[aleksandra70vanja]

martinaP svaka čast na trudu
ali meni i dalje nije jasno pitanje
citostatici određuje onkolog ovisno o vrsti tumora, stupnju bolesti, postojanja meta....
ne određuje pacijent ovisno o tome na kakav recept ide ili ne ide

[martinaP]

ali meni i dalje nije jasno pitanje
citostatici određuje onkolog ovisno o vrsti tumora, stupnju bolesti, postojanja meta....
ne određuje pacijent ovisno o tome na kakav recept ide ili ne ide

e, to ni meni nije jasno , ali sad Muca bar ima info koje je tražila...

[aleksandra70vanja]

lijepa naša hrvatska jezika
citostatike, a ne citostatici

[Muca]

hvala ti mnogo.
pokupšat ću, pa što bude.

[borka]

Mislim da ti odgovor najbolje može dati tvoj doktor opće prakse koji će ti i prepisati recept, na temelju onoga što ti prepiše doktor koji te liječi u bolnici. Zar ne?

Mislim da ne možeš ti tu puno sama učiniti.

[Muca]

mnogo mnogo hvala, martina P


za one koji nisu znali...a žele znati više i da bogdaim nikada ne trebalo ...


evo...


Antineoplastici ili citostatici jesu lijekovi za liječenje zloćudnih tumora (neoplazmi). Riječ neoplazma označava novu tvorevinu u ljudskom tijelu koja nije potrebna. Neoplazme još nazivano tumori. Tumore dijelimo na:
benigne
maligne (karcinome, zloćudne, u narodu poznatije kao rak)
Benigni tumori su tumori čije stanice nisu invazivne (ne šire se u nove metastaze) i takvi tumori obično ne ugrožavaju čovjekov život osim ako se pojave na nezgodnim mjestima kao što su mjesta blizu vitalnih organa ili važnih žila. Maligni tumori, pak, ugrožavaju ljudski život, deformiraju organe i tkiva, a stanice su invazivne i metastaziraju.
Zloćudni tumor je zapravo bolest starih gena. Znanstvenici procijenjuju da ukoliko bismo uspjeli otkloniti sve uzroke bolesti ljudi bi živjeli 150 godina i na kraju svi umirali od raka. Naime, kako vrijeme odmiče tako, pod utjecajem raznih faktora naši geni postaju sve više i više oštećeni. Kad oštećenja dosegnu kritičnu razmjeru tada stanica postaje maligna tj. pretvara se u stanicu raka za koju je karakteristično brzo nekontrolirano množenje i poremećeni metabolizam (abnormalno povećana potrošnja glukoze i sl.). Takve stanice mogu migrirati tijelom i u drugim dijelovima tijela formirati kolonije (metastaze). One se mogu dijeliti bezbroj puta. Zapravo, tkivo tumora je besmrtno - konstrantno se obnavlja dok zdravo tkivo to ne može - prosječna stanica u ljudskom organizmu se podjeli 50 puta - a kancerozna se može replicirati neograničeno puno puta! Iako u našim stanicama postoje mehanizmi za popravljanje oštećenja genetskog materijala ta oštećenja mogu postati prevelika i tada je teško sanirati pogrješke. Važno je istaći da se stanice raka u našem organizmu stalno javljaju. Ali mehanizmi uklanjanja takvih stanica (imunološki sustav) dovoljno su efikasni da takve stanice brzo uklone. Ali ako ti mehanizmi zakažu tada se javljaju razni neobični oblici malignih tumora. Primjerice, oboljeli od AIDS-a često dobiju Kapošijev sarkom, jedan oblik raka.
DNA je osjetljiva tvar a mogu ju promjeniti:
virusi
ionizirajuće zračenje (UV, X, radioaktivno)
kemikalije (benzen...)
toksini
Faktori koji doprinose razvoju kanceroznih stanica jesu loša prehrana (junk food), prehrambeni aditivi, pušenje, loša zaštita na radu (doticaj s industrijskim kemikalijama), zračenja, pretjerano izlaganje suncu, zagađenje okoliša (dioksini iz spalionica smeća!).
Dakako važna stavka je i genska predispozicija. Postoje geni koji su onkogeni - ukoliko se aktiviraju tada dolazi do maligne alteracije stanica. Aktivator može biti i neki vanjski faktor, ali i ne mora. Ukoliko neka osoba ima predispoziciju na maligne tumore velika je vjerojatnost da će i dobiti izlagala se ona rizicima ili ne.
Rak nije samo jedna bolest - ona je kompleks preko nekoliko stotina različitih bolesti od koje svaka zahtjeva poseban pristup. Kažemo da tumori mogu biti:
čvrsti , dadu se operirati (tumori dojke, želuca, debelog crijeva, kože...)
diseminirani, raspršeni po cijelom tijelu (leukemija, Hodgkinov limfom...)


izvor:farmakologija.com