Apsolutno se slazem s vikki.Jelena mislim da si full zabrijala to je jednostavno zemljopisni pojam koji uredno koriste i sami Srbijanci.
vidis ja kazem suhomesnati proizvodi.nikad nisam cula ni vidjela suhomesni. Hmmm....
Apsolutno se slazem s vikki.Jelena mislim da si full zabrijala to je jednostavno zemljopisni pojam koji uredno koriste i sami Srbijanci.
vidis ja kazem suhomesnati proizvodi.nikad nisam cula ni vidjela suhomesni. Hmmm....
Ima mi i Jergovićevo tumačenje smisla, itekako. Uostalom, on se sigurno načitao literature i naslušao medija na svim jezicima bivše Juge više negoli veeelika većina hrvatskih lektora tako da mi je i on svojevrstan autoritet na tom polju. Jedino što hrvatski rječnici te termine definiraju drugačije. Žao mi je što sad nisam u prilici prelistati rječničku literaturu i savjetnike unatrag 50-ak godina (zanima me ako tko ima Pavešićev jezični savjetnik iz 1971., što on kaže) ili preslušati dnevno informativne emisije i tisak otprije 10 i 20 godina pa usporediti.
Po ovome bi, ako dobro kužim, bilo Italija - Italijac? . Umjesto, po meni, prihvaćenijeg "državljanin Italije" (da ne kažemo "građani i građanke" ). Dakle, "Italijac" kao stanovnik države Italije, a ako baš mislimo na nacionalnu pripadnost, onda možemo reći "Talijan" ? Sori.... ne mogu "probavit" razlike srbijanski i srpski, u ex državi to nisam čula (nisam čula za tu jabučarsku pomu)... a jel' to nekad tako bilo, a bilo je, vjerojatno, kao i izviješća i razne riječi što su tada normalno živile, pisanje bez "j" i "liepo" i sto toga....
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.09.2015. at 08:41
a lili, pitaj nekog iz srbije je li srbin ili srbijanac, pa ce ti biti jasno. Ja sam rodjena u vojvodini i znam koga se tamo zove srbijancima. Osim toga imam tamo dosta prijatelja srba, a nijednog srbijanca.
Jen moja susjeda iz Srbije (mama od frendice) koja je preselila u naše krajeve (BiH) je najnormalnije uvijek govorila npr. to je moj srbijanski recept za grašak (nije srpski iz Banjaluke nego njen iz Srbije). Meni je bilo logično da to govori jer je iz Srbije.
Ja uopće ne vidim nikakve konotacije, možda ti imaš drugačije jer si živjela u Vojvodini. Čuj i odnos Vojvodine i Srbije je isto za raspravu pa možda zbog toga postoje drugačije konotacije.
Meni je to najnormalnija riječ otkad znam za sebe. Zato ne kužim raspravu. A Vojvođani su mi btw zakon.
I da meni je Taljan i nikako drugačije. Za Belgijca se moram prisilit razmišljat prije nego izgovorim.
Istina ja isto za prijetlej tamo kažem Srbi a ne Srbijanci, al recimo taj recept za grašak na mlijeku mi je jednostavno srbijanski i nikako drugačije
Ali nije jezicni kriterij pri normiranju sto netko moze probaviti ili kako netko govori (i ne prizna nista drukcije). Ima i to utjecaja, ima izvanjezicnih faktora koji dijelom dirigiraju sto ce uci u sustav, ali ne na razini pojedinca.
Tvorba rijeci ima svoja pravila i preporuke, kao i druge jezicne kategorije, fonologija, morfologija, sintaksa..., radi se samo o tome. Sto se etnika tice, postoji terenski kriterij (prednost se daje obliku kojim se koriste mjestani) i opci (prema pravilima tvorbe). Kako je hrvatski jezik fleksijski - bogat oblicima, iz toga proizlaze i dvojnosti, i problemi, i iznimke od pravila itd., pa naravno da se svi niti ne mogu sloziti.
To je njena mama, nisam 100% sigurna jel negdje oko Niša, zaboravila sam, nisam je vidjela jako dugoooo....
eh da, imama joker, znaju moji starci sigurno.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 23.09.2015. at 10:54
Moj svekar, kad hoće o nekome negativno pričati kaže Srbijanac ili Srbijanka (za jednu do zla boga napornu susjedu, pa sam po tome skužila razliku), a kad nema negativnih emotivnih konotacija kaže Srbin, Srpkinja.
Isto, nikad prije nego sam njega upoznala nisam čula za izraz Srbijanac, Srbijanka.
Moj bivši bivši šef bio je Srbin iz Doboja. Davno prije 1990. godine on je za Srbe iz Srbije govorio "Srbijanci". Pitala sam ga u glavu zašto su jedni Srbijanci, a drugi samo Srbi - kaže Srbijanci su oni koji žive u Srbiji; Srbi su svi, bez obzira gdje živjeli.
Marsijanci su oni koji žive na Marsu, a Marsovci su svi bez obzira gdje živjeli
Pa je l ima ijedan drugi narod te razlike?!
Jelena naravno da ima, vec su ih definirali
belgijac i belgijanac
Nemam tv, ali znam da na dnevniku kažu srbijanski premijer..... itd.
Preporuka na malu, ali značajnu za svako kućanstvo knjižicu Jezikomjer Nives Opačić - najčešće pogreške u hrv. jeziku uz kratko objašnjenje i primjer.
Posljednje uređivanje od palčica : 23.09.2015. at 13:48
Lili, pa u Nisu i zive srbijanci! :D
A zar niste i vi primjetile da se kod nas forsira to srbijanci unazad desetak godina? Mislim, ako je to po hrv pravilno, zasto se nije i prije tako govorilo?
Zbog rata. Tako je meni objasnila jedna lingvističarka. Zbog negativnih konotacija.
Inače, treba li reći da se na odsjecima fakulteta profesori ne mogu usuglasiti koji pravopis je univerzalan jer je jednome pravilna pogreška, drugome pogrješka, jednom obrada, drugome obradba. Sva sreća pa na školskoj razini vrijede pravila pravopisa Instituta, mada i oni svake godine izvode bijesne gliste pa npr. gotovo od stoljeća sedmog sastavljaju i rastavljaju ono jadno neću. Jezik je živ, a na nama je da lovimo što su jezikoslovci novoga odlučili. Bilo bi nam dosadno. Možemo im se zahvaliti ili zahvaliti.
Znači, Srbijanac bi bio naziv za političke Srbe (svi građani Srbije), a Srbin bi bio etnički pojam. Hm. Da i mi uvedemo Hrvatskavce i Hrvate?
I meni to "srbijanski" para uši jer jednako tako za to nisam čula dok se pred x godina nije počeo koristiti u javnom govoru.
I nije li čudno da se baš oni razlikuju (politika).
Nego, naš "regionski" lonac na stranu, kako je ispravno reći - Talijan, jel' da? Nije po onoj tvorbi pravilno Italijac... mislim... ne može biti, jel' da... makar neki jezikoslovac iz tipa 78.-me to možda preporučio... ili se varam ? Najbolje meni da se držim ovog pravopisa koji je ušao u Microsoft, ovo drugo je komplicirano . Premda me zabavlja to pratiti - ja sam negdje na pola puta između preskriptivne i deskriptivne gramatike, a gramatika i standardni jezik ipak jesu živo tkivo..
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.09.2015. at 15:50
Da, postoji razlika između Bosanca i Bošnjaka. Mi smo sve to i uveli, nisu oni.
U vezi sa srbijanskim, preletjela sam na brzinu rječnike koje imam doma.
Skokov Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika iz 1973. (izdala JAZU) spominje Srbijanca, Srbijanku i srbijanski kao riječi potekle od imena zemlje Srbija koje pak potječe iz doba srpskog ustanka. Kod pisaca 17. i 18. st. nalazi se Servijanin, servijanski (Gundulić).
Hrvatskosrpsko-talijanski rječnik (izd. Školska knjiga) iz 1970. ima natuknice i Srbin i Srpkinja, ali i Srbijanac i Srbijanka, uz napomenu uz Srbijanac i Srbijanka da su porijeklom iz Srbije (oriundo/oriunda della Repubblica Socialista di Serbia).
Dalje nisam gledala, očito je da su ti termini razlikovani i prije 90-ih ili 2000-ih, doduše, koliko u praksi, ne znam, ali u rječnicima da. Može biti, ne bi bio jedini primjer, da se pokušalo ponovno oživjeti tu distinkciju. Odnosno da se pokušalo provoditi u praksi, što prije nije bio slučaj, ne znam. Baš bih voljela da netko prikupi materijale i obradi, problem je jedino što velik dio novinara (u svim medijima, portale da ne spominjem) ionako ne vodi računa o standardu, pa ne znam da bi to bilo mjerodavno.
Što se Belgijca i Belgijanca tiče, jbg, svakom nešto para uši. I meni je Belgijanac u uhu, a ako je ispravno Belgijac, ok, napisat ću tako iako ću i dalje govoriti Belgijanac. Možemo reći onda i zašto je Somalijac, a ne Somalijanac i Bolivijac, a ne Bolivijanac. S Italijcem sad karikirate, naravno da je Talijan. Kako rekoh, pravila tvorbe, postoje plodni i manje plodni tvorbeni sufiksi. I, naravno, načelo prihvaćenosti kao potpuno legitimno.
draga nisi u pravu.nismo mi uveli Bosnjake nego bosqnski muslimani i to tijekom rata 1992-1994.jako dobro se toga sjecqm dok sam dole zivjela nije mi bilo jasno otkud sad Bosnjak.
vikki h ala da pronadje sve te tragove jos iz 70tih.mislim ja to znam al vidim da se neki nisu susreli.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 23.09.2015. at 19:08
Tako i meni. Pretpostavila bih da je prije unutar Hrvatske cesce koristen u Slavoniji, jer oni vise koriste neke "istocne" izraze u jeziku. Tome ide u prilog i to sto je curama iz BiH normalniji, svi smo culi za njega, al nekima nije bas uobicajen, niti drze potrebnim raditi distinkciju izmedju srpski i srbijanski.
Upravo sam procitala dobar Zizekov tekst sto ga je seni linkala na temi o migrantima, na srpskom (ili srbijanskom - jer tako govore narodi na podrucju Srbije, a ne Srbi sirom svijeta). Spominje se Arabijsko poluostrvo. Cisto na sluh, to meni isto zvuci kao srbijansko poluostrvo.
Ne moze srbijanski jezik. Jezik je Srpski, varijanta ekavica. Srbijanski bi bio u rangu dalmatinskog, slavonskog i sl. Ne ide nikako.
Ja ću sebe polako početi ubrajati među nepismene.
Ne mogu pohvatati sve te novice...
A zasto sad ne srbijanski jezik? Ne kuzim. Tom logikom bi onda trebao biti jer njime govore stanovnici srbije, a ne iskljucivo srbi.
A ne znam Jen da si živjela u BiH a ne u Vojvodini bilo bi ti lakše razumljivo Šalim se naravno. To ti je kao kao što olja reče dalmatinski, slavonski, ne ide, Dalmacija i Slavonija jesu određena regija al jezik koji se tamo govori je hrvatski.
Ja sam čula i bosanski i bošnjački jezik svašta nešto danas, jezik je živa stvar, razvija se...odosmo mi predaleko s ovim.
Zaključak je da je "srbijanski" oduvijek postojao samo što su za njega manje čuli ljudi iz Zagreba, centralnog dijela Hrvatske. Isto tako ja sam neke hrvatske riječi po prvi put čula kad sa mdošla u Hrvatsku a dok sam živjela dolje nikad čula. S vremenom sam naučial i hrvatski, na početku na satovima hrvatskom nije bilo lako jer sam mislila da je svaka riječ koju smo mi dolje govorili srbizam a da je suprotna tome hrvatska varijantadpa sam u jednom sastavku napisala:
predsjednik Skupćine općine i on ćuti (za on šuti) al me prof hrvatskog jako voljela zbog mog ispravnog naglaska i uvijek tražila da ja nešto ponovim i da slušaju moj govor.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 24.09.2015. at 10:34
To mi je puno pomogla inače pretposatvljam da bi mi se djeca rugala za te neke riječi, djeca ko djeca, al nisma ništa od toga osjetila, istina trudila sam se iz petnih žila što više i brže pohvatat sve te hrvatske riječi i izraze.
ali glie, ti sad kažeš da je srbijanski u rangu dalmatinski i slavonski, što je upravo što ja govorim cijelo vrijeme - da je regionalna oznaka za središnju srbiju (zato tvoja poznanica iz niša ima srbijanske, a ne srpske recepte, iz prostog razloga što ona i jest srbijanka). a ako je srpski predsjednik predsjednik svih građana srbije, a ne samo onih iz središnje srbije, kako onda može bit srbijanski? a ako je eto tako da se srbijanski odjednom odnosi na cijelu srbiju, uključujući i vojvodinu, onda bi valjda trebao biti i srbijanski jezik. nekog reda mora biti
A jesi vidjela što je Olja pisala gore, ona je iz Republike Srpske pa valjda nešto više zna od nas tu o tome.
Vidiš da u svim linkovima rječnicima gore piše da se srbijanski odnosi na Republiku Srbiju a ne na središnji dio Srbije. Kužiš? to je službeno a ne "narodski".
Možemo mui tupit po svome što to nama podrazumijeva, al rječnici su defitivno iznad naših osobnim poimanja.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 24.09.2015. at 10:59
ok, olja je iz rs, a ja sam rođena u srbiji, zašto bi olja znala više od mene?
bilo kako bilo, ja tražim neku logiku. nek rječnik kaže što kaže, to ne znači da ne smijemo raspravljati o tome.
u jeku "srbijanskih" vijesti, sad ne mogu prestati obraćati pažnju na srpsko i srbijansko...
http://www.index.hr/vijesti/clanak/p...ma/843741.aspx
srbijanska vlada i registracije, ali srpske tablice i srpske putovnice. ok, index nije mjerilo pismenosti, ali sad se pitam kako bi uopće sve to trebalo pisati. nemam pojma.
I ja mislim da bi trebale biti srbijanske putovnice i tablice.
Jen moja ja našla odgovor na našu zagonetku u vezi Srbijanca na Wikipediji i rikavam od smijeha. Sad je sve jasno zašto mi iz BiH i vi iz Vojvodine imamo drugačija poimanja
Srbijanci, Srbijanac ili Srbijanka su termini kojim se označavaju ljudi koji žive u Srbiji, ili su porijeklom iz Srbije.
Etimologija i uporaba termina
Smatra se da je termin nastao u jeziku Srba koji žive van Srbije i to jedino da bi se mogla odrediti geografska pripadnost. Ovaj termin, po pravilu rabe uglavnom stanovnici Bosne i Hercegovine i pojedini iz Hrvatske, a u vrlo malom broju i stanovnici ostalih država bivše SFRJ. U Srbijance se mogu uključiti ljudi različitih etničkih skupina, ali u većini slučajeva ovim terminom se označavaju Srbi iz Srbije. Ne treba miješati termin „Srbijanci“ s terminom „Srbi“ koji su etnička grupa koja živi u više država.
U Srbijance se mogu ubrojati mnoge etničke grupe koje žive u Srbiji kao što su Mađari, Bošnjaci, Romi, Albanci, Slovaci, Hrvati , Rumunji, Bugari, Crnogorci i ostali, ali tim terminom se uglavnom označavaju Srbi iz Srbije, dok se u većini slučajeva za neke od navedenih nacionalnih grupa kaže npr. Slovaci iz Srbije, Albanci iz Srbije...
Tumačenje termina
Pored ovog tumačenja u čestoj uporabi su još dva značenja izraza Srbijanac.
U jednom, pod Srbijance se smatra isključivo Srbin koji živi u Srbiji, čime se pravi razlika između Srba u Srbiji i Srba koji žive izvan nje. Ovo se najviše rabi na prostoru bivše Jugoslavije gdje još žive Srbi, osim u Srbiji.
Po drugom tumačenju, izraz Srbijanac označava isključivo Srbina koji živi u užem dijelu Srbije, odnosno središnjoj Srbiji. Ovakvo tumačenje je rasprostranjeno u Vojvodini.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 24.09.2015. at 12:54
Ova stranica je još bolja.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Srbijanci
čovječe, još će ispasti da sam neka srpska desničarka
[I]
Naziv Srbijanci se uglavnom rabi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok u znatno manjoj meri u Srbiji.[2] Nekad se izrazom Srbijanac označava isključivo stanovnik uže, odnosno središnje Srbije. Ovakva upotreba je rasprostranjena u Vojvodini. Izraz Srbijanac može imati i negativnu konotaciju [3]. /I]
o, dobro. idemo dalje.
Upotreba prideva "srbijanski" za srbijanske glumce, političare, itd, je sasvim uobičajeno u svim ostalim republikama srpskohrvatskog jezika (Hrvatska, Crna Gora, BiH), osim u Srbiji. U Srbiji se insistira da na izrazima "srpski glumac", "srpski premijer", "srpski predsednik", itd. Koreni ovog običaja nemaju toliko veze sa gramatikom koliko sa politikom. Naime, u 19. veku je beogradska vlast želela da zastupa sve Srbe, a ne samo Srbijance.
i još.
Suvremeni srpski desničari se izrazito protive upotebi prideva „srbijanski/srbijanska“ i upozoravaju na njegove „opasne posledice“ svođenja srpskog državno-teritorijalnog korpusa na "beogradski pašaluk".[2] Jedna od najčešćih teza među protivnicima glasi da pridev „srbijanski“ ima pežorativno značenje.[6] Kritičari napominju da je nacionalistima mrska pomisao na "Srbijance" kao politički termin koji podrazumijeva sve državljane, jer oni društvo doživljavaju pre svega u etničkom smislu.
Među građanskim autorima u Srbiji postoji izražen trend upotrebe prideva "srbijanski".[10][11] Neki beogradski sociolozi zaključuju da bi se „srbijanstvo moglo postaviti kao politički projekt” ako se ima u vidu da je Srbija država svih svojih građana, ali ocenjuju da se to neće ostvariti sve dok je Srbija država srpskog naroda i svih ostalih koji u njoj žive.[2]
Svi srbijanski mainstream mediji listom izbegavaju termin Srbijanci i umesto toga rabe termin Srbi za sve stanovnike Srbije. U svim dnevnim novinama i na svim televizijskim kanalima s nacionalnom frekvencijom, se koriste sintagme "prosječan Srbin" i "prosječan građanin Srbije" naizmjenično, kao sinonimi.[2] Međutim, mnogi građani Srbije, ne-Srbi, u takvoj lingvističkoj nepreciznosti prepoznaju političku nekorektnost i društveno izopćavanje. Oni podsjećaju da Narodna skupština Republike Srbije nije samo srpska, da Predsednik Republike Srbije ne zastupa samo Srbe, da javnost ne čine samo Srbi, te je stoga i semantički i politički nekorektno u tim slučajevima koristiti pridjev srpski.[2] Kritičari napominju da izbjegavajući ovaj termin, srbijanski mediji i politički zvaničnici kao da nastavljaju priču o velikosrpskom nacionalnom projektu.[2]
ovakvo tumačenje mi stvarno nije bilo ni u peti. vojvođani baš suprotno, koliko ja znam, se ograđuju od pojma "srbijanca" jer su za njih srbijanci ovi kao baš pravi srbi, "srbende", što bi kod nas analogno bilo jel "hrvatine", i tamo kad za nekog kažeš "srbijanac" je onako malo posprdno.
a sad ispada da su po ovome i ida prester i nikolina pišek (pardon ristović) srbijanke jer su hrvatice koje žive u srbiji (nemam pojma koja je njihova narodnost, lupam bezveze jer sam se njih prvo sjetila).
mada moram priznati, malo mi je čudno ovo inzistiranje na "srbijanskom" kako bi se kao uključile i drugi etniciteti - pa i mi imamo hrvatsku predsjednicu, i hrvatsku vladu, i govorimo o američkom predsjedniku, američkom kongresu, njemačkoj kancelarki...što bi onda kod nas trebalo biti, predsjednica građana hrvatske, vlada građana hrvatske itd.?
Posljednje uređivanje od jennifer_gentle : 24.09.2015. at 13:43
Mi nemamo različite riječi kao što imaju Srbi, ali značenja jesu dva.