Da, zato ne bi bilo dobro umjetni.
 |
|||
|
|
|||
Da, zato ne bi bilo dobro umjetni.
Ja bih ovu recenicu u srebru prevela drugacije. Tj. dvije recenice:Jelena prvotno napisa
Nanocestice srebra imaju baktericidno djelovanje. Srebro samo po sebi nema.
Ne bih se doticala mase jer mi nije u duhu hrvatskoj jezika.
(Srebro u masi mi je, maltene, srebro u guzvi. Uguralo se medju ljudima.)
Posljednje uređivanje od Kaae : 26.10.2014. at 20:32
Iliti utopilo se u masi.
patvorenje=lažiranje ili umjetini ovisno o recienici
pa recimo lazira se umjetni okus. ili prikriva se umjetni okus.
ne znam, ali kod nas sigurno se cesto patvoreno koristi za med.
i sad sam isla u anica iz 1998 ima patvorina ž krivotvorina, falsifikat, imitacija tako da po meni se moze ostaviti.
Ali nanocestica srebra je isto "srebro samo po sebi", samo ima velik omjer povrsine i volumena. (osim sto mi nije bio cilj prevoditi te recenice, nego objasniti sto je bulk - kada mozes zanemariti sucelje, bila to nanocestica ili kontolni volumen iz prvog posta ili nesto trece)
Ovo je bio jednostavniji primjer, ali brzo bi se zapetljala s takvim obilazenjem izraza. On je naprosto nužan. Alternativa je da se koristi engleski izraz, cemu se ja ne protivim zestoko, ali nisam ni presretna.
Problem je sto vecini ljudi to nista ne znaci.
Mislim da je to sto veliki dio znanstvene zajednice koja treba tu rijec prihvaca taj izraz, sasvim OK.
Osobno napisem "srebro u masi (e. bulk)".
Pa to i jest. Utopilo se u masi i nije ga briga za susjede, tj. za sucelje. Odnosno ako sam ja atom srebra u masi, ne znam je li moja "gomila" bačena u more ili je na zraku. Dok je atomu na povrsini bitno tko mu je na sucelju.
Lažira se zapravo proizvod, npr. napraviš džem od nezrelih marelica pa dodaš više boje i šećera nego što smiješ. A prikriva činjenica da si napravio to, a ne džem od zrelih, zdravih i sočnih marelica.
No, kako god, nemam ni ja ništa protiv patvorine, mislim da nema izraza koji točnije opisuje ovo gore, no znam da mi je jedna stara korektorica to ispravila u ne sjećam se koji izraz.
Što se Anića tiče, on jest rječnik hrv. jezika, ali ne i standardnog, u njemu ima dosta toga što nije standard.
Meni padaju na pamet samo dva izraza koji su poprilično nespretni.
Za patvoreno - oponašajuće
Za kabasta - komadićasta
kabasta nije komadićasta
kabasta je... nespretna, nekako
akd je nešto kabasto za nositi, nespretno je za nositi jer mu oblik nije obujmljiv
Pa ne bi baš bilo...Meni padaju na pamet samo dva izraza koji su poprilično nespretni.
Za patvoreno - oponašajuće
Za kabasta - komadićasta
Patvorina je zapravo krivotvorina. Ne krivotvore se samo novčanice i dokumenti, ali ako se radi o medu ili tako nečemu - to je patvorina. Lijepo je netko objasnio za pekmez, a meni je na pamet pao med. Proizvod za koji tvrdiš da je pravi i izvorni, a on to nije: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47046
Kabasto je nešto glomazno i nespretno, onako kako je apricot opisala.
Ovo je kontekst:Zrnastu hranu treba zamijeniti kabastom
Meni lažirano baš leži ovdje umjesto patvorenog. Točno pogađa značenje.
Kabasta hrana - hrana u krupnijim komadima?
kabasta je meni vise za pakete nego za strukturu ili koezistneciju. mislim kabasta mi u tom kontekstu zvuci kao da ju je tesko s vilicom ili zlicom prenijeti do usta.
Što se kabaste hrane tiče, povlačim se s komentarom. To nema veze s tim što sam ja mislila. Engleski je to roughage, a njemački Raufutter i radi se o baliranom sijenu raznoraznog oblika. Vidim da su Bosanci u nekim stručnim tekstovima nazivali "voluminozna hrana".
Upravo to, Jelena, bravo, i kod nas sam sretala voluminozna, ali mi nije palo na pamet da bi to bilo suprotno od zrnata. Sigurna sam da je to ok, bas me zanima sto ce strucnjaci reci.
Vertex, slazem se da lazirano pogadja znacenje uz patvorinu, ne znam sto bi kroatistima bilo prihvatljivije :/
Sad me samo zanima što si mislila s ovimŠto upotrijebiti umjesto, kabasta (ajmo, moderatorice s dohrane koje ste dobre s jezikom).
Oprosti, nisam se mogla suzdržati
misle li na balastnu hranu
bogatu vlaknima?
Ne znam, možda. Radi se o reproduktivnim sposobnostima bikova, tj. prehrani prije sezone parenja; previše utovljenima (da bi došli u bolju kondiciju) treba smanjiti količinu hrane, smanjiti koncentriranu hranu i zrnatu zamijeniti kabastom.
Pa da, u smislu nespretnog. Kod nas je to žargon, MM često kaže da je nešto kabasto, kad mu nešto ne polazi za rukom.
aj, daj mi malkoc vremena
imam u ekipi neke veterinare, pa pitam
Radim s veterinarima, ali nisam danas uspjela dobiti ove s hranidbe, na terenu su bili. Ako saznaš prije mene, javi
Čak bi to prije mogli znati agronomi.
ova moja je veterinarka koja se bavi recenzijama restorana i hranom općenito
evo službenog odgovora, tako kaže moja L:
To ti se kod nas zove voluminozna krma.
Misli se na sijeno uglavnom.
Pogotovo u ovo doba godine. Iako pod voluminozu spada i trava, djetelina,...
Posljednje uređivanje od apricot : 27.10.2014. at 21:12
Mozda malo pomogne:
u agrarnom rjecniku stoji (prevodim s njemackog):
Raufutter (kabasta hrana), odnosno temeljna ili industrijska hrana, podrazumijeva i vodom bogatu hranu (zelena hrana) i ostalu sočnu hranu kao repu ili "silage" (ne znam sto je to), kao i suhu hranu poput slame ili sijena. Temeljna hrana je voluminozna i u pravilu je niske tržišne i hranjive vrijednosti kao i lošu "prevozljivost". Općenito se na vlastitom gospodarstvu uzgaja. Osim toga, nije dovoljna za uravnotezenu i ucinkovitu prehranu i stoga se mora mijesati s "Kraftfutter"-"hrana za snagu?" (Mješavina, naročito bjelancevina i minerala) tako da se minimiraju troskovi.
Izvor:
http://www.agrilexikon.de/index.php?id=941
Vikki, sorry na neoptimalnom rasporedu rijeci, al kako na mobu tipkam, bolje ne moze.
Prevozljivost sam izmislila riječ, tesko se transportira.
Dobro je odabrala :D Hvala!ova moja je veterinarka koja se bavi recenzijama restorana i hranom općenito
Jelena, sjedi, 5!
Sad sam proguglala, vidim da je voluminozna često kod prehrane stoke. Nešto smo naučili
Usput, prehrana bi se trebala odnositi na ljude, ishrana na životinje, a hranidba na biljke (mada je to rijetko tako u praksi).
vis agronomski fakultet se ne bi slozio s tobom
Zavod za hranidbu životinja
Zavod za ishranu bilja
radila sam jedno vrijeme i tamo, pa se sjecam ekipe s ishrane bilja
Ajoj, kud ste vi zabrazdili...
mežu bikove
Znam, i na veterini je prije bio zavod za hranidbu, a unatrag dvije-tri godine Zavod za prehranu i dijetetiku zivotinja. Nigdje nema ishrane. A vecina kad pise, pise o ishrani zivotinja.
Cak je bilo i toga da razlikuju hranidbu kad zivotinje hranimo i prehranu kad se same hrane haha.
A u standardu i savjetnicima ishrane zapravo nema, srbizam je.
Meni je zanimljivo kako se ljudi emotivno vezu ze neku rijec i ne zele se uskladiti. Premda mi nije jasno ni tko je odgovoran za koordinaciju uskladjivanja. Tko bi sad mogao nametnuti barem sveucilistima da moraju prihvatiti zajednicki izraz barem za neke pojmove koji se dugo koriste?
pa hranidba i ishrana nisu ni blizu
franidba je glagosla imenica
kao hranjenje
a ishrana/prehrana... je nešto drugo
Upravo to. Ili se emotivno vežu ili su tašti, uglavnom se svede na: ja tako pišem cijeli život i neću drugačije.
Odgovorni su jedino vlasnici naziva, očito (a oni se najčešće ne konzultiraju), jer imaš po bolnicama i rendgena, rentgena i rengena.
Ne bi trebalo ni po gradu pisati čistiona, pekarna i sl., nema jezične policije pa da ti naloži zamijeniti natpis.
A i da se konzultiraju, koga bi pitali i kakav bi odgovor dobili kad u vezi s nekim izrazima nema suglasnosti (ovo oko prehrane).
Znam mjesto gdje još uvijek na vratima piše sekciona dvorana, iako u hrvatskom nikad ni nije bila sekciona, ali voditelj laboratorija nije dao niti da se u službeni dokument stavi sekcijska jer oni to tako zovu.
To je hrvatskiImaš materijala za raspravu koliko hoćeš.
Misliš i na značenjsku razliku osim tvorbene? Obje su riječi imenice, samo je ejdna tvorena od glagola, druga od druge imenice.
Hranidba je čin, moglo bi stajati tamo gdje se životinje hrane.
Ne znam za agronomiju, ali na veterini na zavodu za hranidbu/prehranu ne hrane životinje nego samo uče o tom, jesi na to mislila?
Ne znam je li jos na snazi propis o imenima tvrtki. Tu je bilo bas puno ogranicenja. A ovo mi je gore.
Sad mi pada na pamet da bi prvo MZOS mogao poslati na sva sveucilista, a ona na svoje sastavnice da se predlozi koje rijeci nisu uskladjene. Svatko zna u svom poducju. Meni se u svakodnevici javlja mozda 10tak problematicnih izraza za koje znam da "oni tamo" govore ovako, a "oni drugi" onako. I onda staviti online kalendar kada se argumentirano dogovara oko koje rijeci pa tko hoce/moze nek dodje na raspravu, a onda se na kraju godine posalje dopis koji su vazeci izrazi. Na koji nacin provesti neagresivno uspjesnu implemenaciju, ne znam, s obzirom na tvrde glave.
Idem traziti novce od EU za projekt
hranidba je postupak, čin
hranjenje
ishrana/prehrana je "gorivo", ono što daje energiju za život
ne znam bolje objasniti, ali osjećam veliku razliku u značenju
Zapravo se i prehrana, i hranidba i ishrana tvore od glagola (prehraniti, hraniti, ishraniti).
Meni su te "dba" riječi lagano iritantne, mada vjerujem da imaju i prednosti samo ih ja ne vidim.
Hranidba, preradba, pa i uknjižba i sl.
Ja cijeli život govorim Pero- idem kod Pere, Miro- idem kod Mire. I onda kad vidim Ulica IVA ANDRIĆA, to mi tako neispravno zvuči! Ivo- idem kod Ive (Andrića, hehe!). Ili čija je knjiga- Ive Andrića. Isto tako kad sam vidjela diplomu za DADA, kosa mi se digla na glavu. Ako je Dado, ja bih uvijek rekla da je nešto za Dadu, a ne za Dada!
--- bilo to ispravno ili ne!--- meni to bode uši. A živim u RS i ovdje se tako priča i piše. I dok je meni nezamislivo napisati NAUČIĆE (naučit će ili će naučiti), SHVATIĆE (shvatit će ili će shvatiti) ili RADIĆE (radit će ili će raditi), oni se opet groze na naše (po njima bespotrebno) TKO (kod njih je KO), ŠTO (kod njih je ŠTA!, ali je u isto vrijeme NEŠTO!) i kod njih se ne žvače, nego se ŽVAĆE! (ali se ne SKAĆE, ne PLAĆE se, itd.) pa je to iznimka (a djeca me pitaju što je to iznimka jer se tu kaže IZUZETAK).
Imam materijala na pretek, hehe! Simpatično mi je kako je ovdje mnogima neki izazov (i među djecom i među odraslima) naučiti hrvatske nazive za mjesece!
A ono što sam ja kod kuće (u HR) bila ispravljena da kad zoveš nekoga tko se zove Ivica, ne zoveš ga HEJ IVICE! već HEJ IVICA! I to mi nikako ne leži. Iako nekoga tko se zove Luka ne bih zvala Luke, Iliju ne bih zvala Ilije... po meni bi Ivica bio iznimka.
I neka mi netko kaže što je to NEPRIKOSNOVEN! To mi je do kraja srpska riječ, a čula sam da je to korišteno i u Hrvatskoj. Zar? Ja dok nisam ovdje doselila nisam nikada čula za tu riječ i nije mi do kraja jasno što ona znači!
Mislim da je pravilno "Hej, Ivice!", jezikoslovci, ispravite ako griješim. A doma očito nisi u Dalmaciji, tamo te ne bi ispravljali u "Ivica", ZG je druga priča (i vjerojatno još puno mjesta, možda i većina Hrvatske, ne znam).
Potpis na inu.
Sigurno je ispravno: Hej Ivice!
pa normalno, vokativ
Zekana evo da ti objasnim na ''bosanski'' nacin sta znaci neprikosnoven, to znaci da je on Tiiito
:DZekana evo da ti objasnim na ''bosanski'' nacin sta znaci neprikosnoven, to znaci da je on Tiiito
Ime IVICA može biti i muško i žensko. E sad, žensko ime Ivica - vokativ je Ivice! Ali muško nisam baš sigurna.... Možda je ipak kod muškog imena vokativ jednak nominativu? Može li me netko ispravit ako griješim? I zanima me da li je ispravno: "Hej Cvita!" ili "Hej Cvito!" (možda i jedno i drugo..., ovo drugo mi nikako ne ide...)
joj, daj, molim te
kad mi muža zovnu Zoran!, pucala bih
moj otac je bio muški i Ivica,tak mi je i bivši šef toga imena
Ispravno je Hej, Cvito!
Ako se djevojka zove Matea, kako je ispravno napisati: "Javi se Matei." ili "Javi se Mateji."?
Matei.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
