 |
|||
hvala Keti, mogla bi još par stranica napisati na tu temu, bilo bi zanimljivo čitatino onda koliko sam skužila dođem na isto ako duže baca ključ ili ako kraće jače kuha.
aleksandra reci joj da je opovrgnuto pa ćeš vidjeti kako će reagirati. možda joj je to samo izgovor, a zapravo ih ne voli
Nešto slično imam ja sa sinom. On nikada nije htio svježe voće (jede samo jabuku, i eventualno krušku - ako nije mekana i gnjecava). Nije ni probao ništa drugo, čak niti kao beba kad sam mu mogla "podvaliti". Čim bi namirisao voće, okrenuo bi glavu. Ne jede ni sirovo povrće (u vrtiću je doduše 2 puta pojeo salatu - mrkvu i zelenu, ali se nikad nije ponovilo). Kuhano jede apsolutno sve, ne bira.Sirius Black prvotno napisa
Krvna slika mu je bila ok (davno, ali ipak). Zdrav je, pedijatar mu je netko kome ide samo na cijepljenje. U životu je bio samo jednom baš bolestan.
Pedijatrica (a ona inače jako cjepidlači za hranu) mi je rekla da ga ne forsiram, da ima djece koja odbijaju neke namirnice, da možda osjećaju po mirisu da im ne odgovaraju. I da nema potrebe da mu dodajem vitamine tipa sirupa i sl.
Idemo istoj pedijatricii P. je isto imala normalnu krvnu sliku s 4 god. , poslala ju je kad je bila na sistematskom.
Ona jede malo vrsta voća. Samo: jabuku, mandarine, naranče, kupine, trešnje, višnje, jagode. Sve drugo ili neće probati, od mirisa banane joj se povraća, a ostalo kad i proba pljune i traži vode da si ispere usta. Možda je dobro jedino kaj ovo voće koje jede pojede u velikim količinama - jabuku skoro svaki dan; trešnje i višnje kroz ljeto svježe, ostalo jede kompote; po ljeti tamani kupine u enormnim količinama; baka ima jagode penjačice pa si stalno ide ubrati kad dođe. Valjda tak nadoknadi kaj ne jede ostalo voće.
Povrće isto nema šanse da pojede svježe, ne jede aposlutno ništa. Zato sve podvaljujem u juhe i umake, pa pojede svaki dan nešto.
Od kad je bila beba okretala je glavu i od kuhanog povrća, i pljuvala, i plakala. Na kraju smo uspjeli svladati da jede juhu, ali povrće zgnječim pa pojede ono kaj slučajno zagrabi, jer jede samo tekućinu. Od umaka pojede onoliko koliko se primi za tjesteninu ili njoke.
Tak da mi se čini da je od ukupnog povrća to stvarno jako malo. Ne jede ni mahunarke, aposlutno nikakve, osim ako uspijem u umak podvaliti malo mahuna.
Ponavljam svoje pitanje. Odgovori kad ćeš imati vremena, nije super hitno.
Imam dilemu,pa bi molila za pomoć.
Beba ima 8 i po mjeseci i od dohrane smo uveli voće,,povrće,žitarice,mahunarke (po knjizi JBP).Beba sve lijepo prihvaća i jede...ponudila sam joj i ribu.Htjela bi izbjeći meso,htjela bi ćuti vaše mišljenje o tome?
Anemona, nisam zaboravila. Budem napisala, kad uhvatim malo više vremena.
Za Sirius Black i MartinuP, naša tijela su jedan čudesan organizam koji ima i različite mehanizme samoregulacije. Znači, ono što tijelo traži to nam se nekako sviđa da jedemo i pijemo. Mogući razlozi odbijanja neke hrane je da organizmu jednostavno ne paše iz različitih razloga (možda npr. kod mlijeka nemamo enzim laktazu koja razgrađuje laktozu iz mlijeka te u njenoj odsutnosti probavnom sustavu jako teško pada konzumacija mlijeka), i tijelo koristi svoju prirodnu inteligenciju da eliminira to iz prehrane.
Dobra je stvar što su mnoge vrste voća i povrća zamjenjive, npr. ako ne voli naranče koje imaju vitamin C, možda voli jesti kivi koji je također prebogat vitaminom C. Ili ne voli špinat u kojem ima željeza , ali voli npr. radić u kojem isto ima željeza. Za neke je vitamine B skupine čak dokazano da se sintetiziraju u našem probavnom traktu uz pomoć bakterija koje tamo žive (B1, B2, B6, folna). I zato je vrlo važno održavati probavni trakt zdrav, odnosno mikrointestinalnu floru, koja se uništava uzimanjem antibiotika, ali sad sam prešla na drugu temu.
Uglavnom , djeci nuditi što raznovrsniju prehranu u svim pogledima (razno sezonsko voće i povrće, meso ,riba, mliječni proizvodi, jaja, žitarice cjelovite, mahunarke...) Ako nešto uporno odbijaju, odustanite na neko vrijeme, pa im to ponudite opet za 5,6 mjeseci. Ili nađite dobru zamjenu u nutritivnom smislu koja će zadovoljiti prehrambene potrebe na sličan način.
I Sirius Black, voće koja tvoja malena jede nije uopće malobrojno, na povrću bi i dalje malo inzistirala, probaj ga još bolje zamaskirati, i svježe i kuhano, a možeš probati i ispirjano, možda bi to bila promjena koju bi prihvatila.
MartinaP, ako jede kuhano povrće sve, pa to je super. Pogledaj gore što sam napisala o kuhanju povrća, da se što manje gubi na nutritivnoj vrijednosti.
Voće, pa probaj mu skuhati i voće, doduše, tako gubi svoju vrijednost, ali opet bolje nego ništa. A sušeno voće ili kompoti?
Uglavnom ako je dijete zdravo ,veselo, pršti energijom, normalno se razvija, ne bih se previše opterećivala, ali bi i dalje nastojala da jede sve raznovrsno, Ah, što ćemo, mame su takve...[IMG]file:///C:\DOCUME~1\ADMINI~1\LOCALS~1\Temp\msohtml1\01\cli p_image001.gif[/IMG]
Čitam i bilježim si temu.
Zlatica,
Daj mi još par informacija, da li bi meso htjela potpuno izbjeći u prehrani ili ga samo odgoditi na neko vrijeme. Da li planiraš uvoditi jaje (kad za to bude vrijeme) i kako stojiš sa mliječnim proizvodima?
Da li vi u obitelji jedete meso?
Super tema, tek sad je vidim.
što se gljiva tiče..moja djeca šampinjone jedu od jako rano, ne znam točno ali od 2., 3. godine sigurno. Nikad im nije bilo ništa ali eto, oće biti nekakvih posljedica, kao što keti piše da s rezultati nekih prehrambenih navika vide nakon sto godina..ne znam.
Moji jedu više manje raznovrsno i zadovoljna sam, uz jednu veliku manu-previše mesa. Pa imam pitanje. Postoji li namirnica koja može zadovoljiti velikog mesoždera, kao zamjena za meso? Znači, pišeš o tome kako organizam zna što mu treba (moj vrišti za Nutelom svaki dan od podne do navečer više puta)..zašto netko ima veliku potrebu za mesom i da li se voditi za tom potrebom ili ipak ne?
ajde i mene zanima trinino pitanje ali za mesoždera alergičara na mlijeko, jaja, ribu, i sve meso sem puretine
Nije baš to tako jednostavno i crno-bijelo. Ispalo bi moje tijelo žudi za cigaretom, alkoholom,..., znači to je dobro za mene.
Trina, tvoj maleni žudi za Nutelom, a što imaš u Nuteli, šećer, šećer i još malo šećera. To nikako nije nešto čemu bi trebalo udovoljavati. Lako se uhvatiti u taj začarani krug žudnje za šećerom, koji brzo diže razinu glukoze u krvi, a još brže je spušta, i onda sve ispočetka.
Što se tiče zamjene za meso, pa baš i ne postoji ( u nutritivnom smislu to je soja, ali soja je jedna zasebna priča u koju sad ne bih ulazila). Ako voli meso, daj mu meso, ali opet nemoj pretjerivati. Zamjeni kojiput sa ribom, ponekad grahoricama, jajima,... Da li je tako bilo od početka ili je to faza koja traje neko vrijeme- nije toliko bitno, ali me baš interesira. Moja curica sa godinu, dvije nije mogla vidjeti meso, a sada ako je ručak bez mesa (ili ribe) pita a gdje je meso?
Jelena.O jesam li dobro shvatila, tvoje dijete je alergično na svo meso osim puretine i alergično je na mlijeko, jaja i ribu? Da li se radi o pravoj alergiji ili intoleranciji?
zapravo je situacija takva da sam se zbog zdravstvne situacije preusmjerila na makrobiotiku,čije blagodati osjećam.
Međutim relativno mi je sve to novo,tako da jesam istraživala što i kako u prehrani beba i ne bi se držala "strogo"makrobiotičkih načela,uveli smo ribu,a uvela bi i jaje i mliječne proizvode ako bi uravnotežena prehrana za bebe iziskivala,međutim meso bi najradije izbjegla u potpunosti,ako je moguće bez da je zakidam?
prava
keti, mislim da je trina napisala da njen organizam žudi za nutellom, ne organizam njenog djeteta, a i da žudi, sigurnaZnači, pišeš o tome kako organizam zna što mu treba (moj vrišti za Nutelom svaki dan od podne do navečer više puta)..zašto netko ima veliku potrebu za mesom i da li se voditi za tom potrebom ili ipak ne?
sam da ne bi davala nutellu djetetu svaki dan.
Da ,da , vidim sad da je Trina mislila na sebe u vezi Nutele, ali isto vrijedi i za nju
Jelena.O koje je konkretno tvoje pitanje?
Zlatica, strogo "main streem" nutricionist bi ti možda rekao da je meso nužno, pogotovo za djecu.
Moje je mišljenje da uz ribu, jaja i mliječne proizvode, meso nije nužno. Takva prehrana iziskuje malo više znanja o nutritivnim karakteristikama pojedinih namirnica, da bi se pokrile sve potrebe za proteinima kod djece. Bitno je da dijete konzumira sve esencijalne aminokiseline (one koje tijelo ne proizvodi samo), ali i ne-esencijalne aminokiseline nisu manje biološki važne i trebaju biti uzete ili sintetizirane u odgovarajućim količinama. Postoje i uvjetno esencijalne aminokiseline, koje se u ranom djetinjstvu bilo zbog velike potrebe ili zbog nepotpune zrelosti određenih ciklusa u organizmu sintetiziraju u manjim količinama od adekvatnih.
Uglavnom, proteini ribe, mlijeka i jaja su kompletni visokovrijedni izvor bjelančevina. Pravilnom kombinacijom žitarica i grahorica također možemo postići pravilan unos proteina. Od ostalih namirnica koje su bogate proteinima izdvojila bih i orašaste plodove i sjemenke (bučine i suncokretove).
Tako, moje mišljenje, zlatice je da uz konzumaciju ribe, mlijeka i jaja, te pravilnim izborom žitarica i grahorica, meso nije nužno.
Da, da, moj organizam. I ja mu svakodnevno ispunjavam želju. zasad sam živa. Dokad, vidit ćemo. Moji jedu meso zato što su naše prehrambene navike takve. odnosno, dok su bili mali, jelovnik je bio puno kvalitetniji, dok sam još uvijek mogla utjecati na to što će jesti. Njihov otac je veliki mesojed i njemu ručak nije ručak ako nema mesa, pa su s vremenom usvojili njegov model hranjenja.
(ovo tvoje zadnje di spominješ mlijeko i jaja kao visokovrijedne namirnice..ja to znam i toga se držim..ali ne znam kako će pojedine forumašice preživiti npr mlijeko kao važnu stavku u prehrani
Keti hvala na odgovoru!
Imam bebu od skoro 7 mjeseci, dohranu smo počeli prije mjesec dana, za sada smo uveli jabuku, krušku i bananu, korabicu, buču, proso, rižu, amarant i griz. Zanima me da li mu mogu skuhat brokulu (dobila sam domaću) i kad se mogu uvoditi u prehranu sjemenke, hvala
Valchy,
Dosta si toga uvela u mjesec dana, nije potrebno toliko žuriti.
Brokula ti ide negdje od 8. mjeseci, pa pošto beba nema još ni 7. ja nekako ne bih. Ili u ultra maloj količini čisto da probaš da li joj/mu paše okus.
Što se tiče sjemenki, prije godine dana ja ne bih s ničim kretala, onda bi polako uvodila jednu po jednu (postupak isti kao kod uvođenja svake nove namirnice). Prvo bi krenula sa mljevenim sezamom, onda sa suncokretovim sjemenkama, isto mljevenim za tako malo dijete.
Da li pitaš za neku konkretnu vrstu sjemenke ili općenito?
Za boravih, sjemenke u malim količinama, za početak više kao dodatak jelu.
Posljednje uređivanje od keti : 09.11.2012. at 18:15
a kaj nije bolje sezam ostavit za kraj,
početi s bučinim, pa suncokretnim, a tek posle uvoda orašastog na sezam
Hvala na odgovoru, malo pomalo sam uvodila namirnice i dobro je prihvatio dohranu, započeli smo par dana prije 6 mjeseci a razlog je bio taj što on i dalje doji svaka dva sata što je mene počelo zamarati jer se ne mogu nikamo maknuti na duže od ta dva sata, a ovako produžimo vrijeme između dva dojenja
to što preporuča JBP ne mora značiti da je ispravno
dapače, preporuča neke stvari koje su opasne
tipa, da se mlijeko zamijeni zobenim ili rižinim
ili da se već na početku dohrane koristi integralna riža
znači, nije baš samo važno tko govori nego i što govori
Slažem se!
zašto ne integralna riža?
našla sam odgovor!
Ja nikako ne bih uvodila sjemenke prije godine dana. A ako dijete ima atopijski dermatitis, ili se pokazala alergija na neku drugu namirnicu, odgodila bih to i za poslije.
Intergralna riža ne ,jer je puno teže probavljiva, od "obične".
da ali tvoj predlog je bio prvi sezam, a on bi trebal bit zadnji
Keti, možeš li mi molim te pomoći u jednoj nedoumici...
Nedavno sam počela s dohranom šestomjesečne bebe i, iako mi je ona treće dijete, opet imam sto upitnika.
No, posebno me zanima jedna stvar.
Na koji način se od žitarica u prirodnom obliku (proso, riža, zob i sl.) dobivaju pahuljice tipa rižolino, pahuljice od prosa ili one mješavine 3 vrsta žitarica koje se prodaju u dm i slično. Ima ih i u dućanima zdrave hrane.
Jesu li žitarice u izvornom obliku puno zdravije ili neću puno pogriješiti ako djetetu dam gotoe pahuljice pomiješane s vodom?
Iskreno, ipak mi je to lakše pripremiti, a dijete lakše prihvaća jer su kramaste (npr. proso). Jedino palentu kuham onu obično, zapravo to je instant palenta. Bi li bila boljaona obična palenta iz eko uzgoja koja se kuha 40 min? No, onda moram 40 minuta biti nad štednjakom za dvije žlice palente!?
Eto toliko, pozdrav. I hvala!
inače nataša za dve žlice ne moraš bit za štednjakom 40min, jer skuhaš palentu za celu familiju
jelena, pa nije baš tako
ako je mama na porodiljnom, većinu dana je sama s djetetom
tako da su ti obroci jutarnji
i palenta se jede prvo pet dana za redom, a onda svaki cca treći dan
jer je dobra i djeca je vole
pa neću zlostavljati cijelu obitelj s palentom 3 puta tjedno
barem
očito nisi kod mene doma, ja nikad ne bi samo za bebu nekaj radila, osim ak to nije samo blanširana jabuka koja se skoro i ne kuha, čak niu za svoje alergičare ne kuham samo zanjih, već za sve isto, pa samo još dodam nekaj kaj i drugi mogu jest, više da si umješaju na tanjur.
ok, ja ne bih mogla pet dana za redom jesti žgance
a i za bebu se kuhaju puno rjeđi
Pitanje za keti, ili bilo kog drugog tko zna:
Napisala sam gore da moja petogodišnjakinja jede nenormalno malo namirnica jer joj ne odgovara okus, ne želi ni probati ako joj je miris odbojan.
Jedina hrana koju je dobrovoljno probala, čak tražila, i bilo joj je fino su gljive i koža od kuhane kokoši (ona odvratna žuta koju ja inače bacam i nitko kod nas to ne jede). Ima li uopće kaj hranjivo u toj kožici i zašto je tak privlačna djetetu koje ne voli ništa jesti.
Sirius Black, ja joj ne bih davala kožu od kuhane kokoši, nema u njoj ništa posebno hranjivo. Koža se inače skida jer u njoj ima dosta masnoće. Doduše, dijete treba konzumirati masti do 35-40% dnevnog unosa, ali možeš joj naći kvalitetniji izvor masti.
Ajde, molim te nabroji mi namirnice koje jede, kad budeš imala vremena.
Nataša T., za palentu, imaš kupiti organsku instant palentu, koja se kuha 1-2 minuta a iz eko uzgoja je.
Što se tiče žitarica, bolje je da su to cjelovite žitarice, jer one sadrže nepromijenjene sve nutrijente kojima se odlikuju. Kod industrijske prerade žitarica u pahuljice (mljevenje, ekstrudacija,...) gube se određena nutritivna svojstva.
Ono što bih ja preporučila je da kad imaš vremena spremiš žitaricu kao takvu- riža, proso ( zob je glutenska žitarica, ne uvodi se prije nekih 10 mjeseci, a i onda kad se skuha ja sam je još dodatno propasirala dok nisam bila sigurna da se djetetu neće "krivo otići"), a kad nemaš vremena spremila bih pahuljice, bez grižnje savjesti, pogotovo za tako malo dijete, tekstura pahuljica mu sigurno više odgovara. Kad bude malo veće (što je individualna procjena, sa 1,2 godine) ipak bih više inzistirala na cjelovitim žitaricama.
Nadam se da sam odgovorila na pitanja.
Pozdrav.
Nemojte me sad napasti što sam napisala zob od 10 mjeseci, a u tablici stoji od 6. To je isključivo jer zob sadrži gluten, koji moža izazvati alergijsku reakciju i/ili teškoće sa probavom.
Moje mišljenje je da glutenske žitarice je bolje izbjegavati do 9,10 mjeseca djetetovog života.
keti, ja moram uletjeti
ne slažemo se oko unosa cjelovitih namirnica
one su teže probavljive pa i teže iskoristive kod ti malenih
osim ako će se jako dugo namakati/termički obrađivati...
isto tako, ako su djeca intenzivno dojena, gluten može odmah sa 6 mjeseci, dok je još zaštita majčinim mlijekom na višoj razini
a što se tiče pileće hožice
pogotovo ako je domaća kokica u pitanju
rekla bih da je to zdravije od kupovnog maslaca
Evo ovako:
doručak i večera:
- kruh samo bijeli, palačinke, zlevka, burek sa sirom, štrukli sa sirom
- margo, maslac, zdenka sir, abc sir
- jaja, špek, pikova kuhana šunka (ostalo suhomesnato ne kupujemo jer mlađa cura dobije prištiće)
- lino, griz na mlijeku s tamnom čokoladom
- domaća pizza
- jogurt samo obični, voćni neće
- nikakve pahuljice, ni ništa slatko (pekmez, med, eurokrem)
ručak:
- tjestenina, njoki
- pileća juha od povrća + kuhano meso (povrće često ne pojede ali ga usitnim tako da ipak pojede određeni dio)
- umaci od povrća za tjesteninu i njoke, pojede onoliko koliko se gore zalijepi (mrkva, luk, paprika, karfiola, brokula, koraba, poriluk, tikvice)
- povremeno riža u jako malim količinama
- krumpir samo pomfrit ili podvaljen kuhan u juhi
- mljeveno meso (pureće ili pileće)
- riba - uglavnom fileti pečeni u foliji s povrćem (koje skine ali se bar malo upije u ribu)
- lazanje s tunom i gljivama
voće: jabuka, trešnja, višnja, kupina, mandarina, naranča, jagode. Bar nešto od voća pojede svaki dan.
Ostalo ništa: nikave mahunarke (eventualno ako uspijem podvaliti mahune u neki umak), nikakve žitarice, nikakvo sirovo povrće, nikakvi kolači osim čokoladnog biskvita i pite od jabuka, nikakvi slatkiši osim čokolade.
Baš sam i ja htjela komentirati pileće kožice, ako joj se jedu, neka ih jede.
i ja nemam ništa protiv kožica, iako ih preferiram -pečene. :D
dakle ovako - beba od 10 mjeseci mi štrajka dojenje pa se izdojim cca 100mL dnevno. Čitam da je bebi dnevno potrebno 500mL mlijeka. Ako je moguće, ne bih kroz to vrijeme davala adaptirano pa me zanima dal se umjesto mlijeka (majčinog ili kravljeg) u tih 400mL može računati jogurt, sir, vrhnje, maslac - kao zamjena za pravi mliječni obrok.
Računaju se svi mliječni obroci.
ali, tih 500 ml se nikada nije odnosilo na dijete od 11 mjeseci
to se poslije 2. svjetskog rata govorilo za školsku djecu
djetetu od 10 mjeseci mlijeko i dalje treba biti glavna namirnica, pa pretpostavljam da bi to bilo više od 500 ml
ako govoriš o kalciju, nije važno iz koje skupine namirnica dolazi
ali ako govoriš o prehrani, ne može komadić sira nadomjestiti sve dnevne mliječne obroke
apri, zanima me hipotetski. Znači gugolina je navela da dijete štrajka u dojenju. Ok.
Pretpostavljamo da će nastaviti dojiti.
Npr. voli jesti jogurt. Da li možemo reči da je ok da mu u ovom štrajku 100 ml jogurta mijenja 100 ml mlijeka?
apricot, znači bolje da ne eksperimentiram nego da potražim mlijeko u drugom obliku osim mojeg? Beba za sad nažalost ne pokazuje znakove da će prestati štrajkati :/ Nastavit ću se izdajati da barem ima za imunitet još tijekom ove zime i proljeća.
Pisalo se dosta o kalciju, a mene zanima željezo? Nekako nam je obiteljski taj manjak željeza, a malenoj je prije tijekom virozice vađena krv pa je željezo bilo nešto malo niže.
Zanima me kako ga povećati kroz prehranu? Ima 16 mj. Obožava meso.
Čitala sam da mlijeko smanjuje apsorbciju željeza pa npr. ako se taj dan daju namirnice bogate željezom -preporuča se izbjegavati mlijeko i ine prerađevine.
Tako da je špinat na mlijeku kontraproduktivan?
I još nešto!
A opet si nekako mislim, bolje da jede domaću slaninu i šunku, nego salame, paštete i hrenovke.
daj joj juhu od purečih vrata, i purećih želudaca, a kaj se tiče domaće šunke, isperi pa joj prepeci, ili samo isprano ( može i malo prokuhano) na sitnije nareži
zasto da perem i pecem sunku??? kud je slano, tud jos i da pecem na masnoci??
a sto se tice juhe od iznutrica, mrzim iznutrice i ne mogu su pojmiti da to dajem svom djetetu. jest ce kad tad, naravno, ali jetrice i zeludce.. bljuv
pa ako ispereš, neć biti slano
a pečeš na suhoj tavi, u vlastitoj masnoći
iako, meni to nikako nije hrana za dijete od 16 mjeseci
za željezo je najvažnije da se uzima u kombinaciji s vitaminom c, radi bolje apsorpcije
pa ti odluči što i kako ćeš davati
proso ima dosta željeza
pa neka ga jede s mandarinama ili kiselim kupusom
marinapz, što se tiče željeza nekoliko stvari treba napomenuti.
Postoje dvije kategorije željeza prisutne u hrani: hem-željezo koji dolazi iz hemoglobina i mioglobina iz mesa i ne-hem željeto koje nalazimo u raznim namirnicama biljnog porijekla, ali ima ga i u nekim namirnicama animalnog porijekla.
Hem-željezo (najviše ga ima u mesu i ribi) se puno bolje apsorbira od ne-hem željeza koje nalazimo u drugim namirnicama (npr. ima ga dosta u grahoricama).
Promotori apsorpcije železa su askorbinska kiselina (vitamin C), limunska kiselina. Znači , dobro je da prehrana bude uz meso, bogata svježim voćem (pogotovo citrusno) i povrćem (brokula, kupus, bundeva).
Inhibitori apsorpcije željeza su fitati (u žitaricama), tanin (u čaji i crnom vinu)i kafein.
Sad, kad govorimo o izvorima željeza, njega najviše ima u iznutricama (jetra, bubrezi) i stvarno je na svakom osobno da odluči da li će konzumirati takvu namirnicu i davati je djetetu ili ne. Iznutrice su spekulativne i po nusproizvodima koji se akumuliraju u njima. Tako da je stvarno izbor osoban.
Osim u iznutricama ne-hem željeza ima u zečjem mesu, mesu divljači, žumanjku jajeta, u oštrigama (nije za malu djecu).
Bioraspoloživost konzumiranog željeza varira od 5%-15% u ovisnosti od gore navedenih elemenata.
Tipfeler gore. Treba pisati: "osim u iznutricama hem-željeza ima u zejem mesu..."
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom