 |
|||
|
|
|||
Eh da, jučer mi je to sin najavio, danas su gledali direktno na satu informatike.
Nigdje nisam naišla što je s bodovanjem određenih predmeta po školama, to pretpostavljam ostaje. I nadalje se ne boduje što netko ide u školu stranih jezika od 1. razreda kao niti tamo postignuti rezultati.
Nadam se da će ovi postroženi kriteriji za dodatne bodove na osnovu "bolesti" biti i stvarno primjenjeni - i mi imamo dioptriju i alergiju ali bi me bilo sram za to tražiti bodove kad ga ne ometa u školovanju.
Pa i nisu neke radikalne novosti - osim da će se sada, osim za opći uspjeh, žicati ocjene i za decimale prosjeka, i to već od petog razreda. I opet će bolje proći djeca iz škola u kojima se petice lakše dobivaju, i opet nema objektivnog pokazatelja.
Ništa novo, samo prepakirano staro, i ne vjerujem da će biti išta bolje.
Da li netko zna tko sve ima pravo uključiti se u javnu raspravu o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole? Naime, na stranici Ministarstva postoji nacrt Prijedloga odluke o elementima i kriterijima za upis u srednje škole i obrazac na kojemu se, uz ostale podatke, treba upisati i broj osoba koje "predstavlja", pa me zanima da li svaki roditelj može tim obrascem izraziti svoje mišljenje ili moramo djelovati kao organizirana skupina? Mene najviše smeta nebodovanje muzičke škole (tj. boduje se 1 bodom samo ako se dijete upisuje u umjetničku školu), jer 4 ili 6 godina paralelnog učenja, vježbanja i koncerata (a i vremena) nije za zanemariti.
u javnoj raspravi svatko moze sudjelovati. koliko ce se stav pojedinca uzeti u obzir ...
Upravo ovako sam ja pomislila kad sam to danas pročitala.tanja_b prvotno napisa
Da se bodovanje muzičke škole ukida, to se nekako moglo i očekivati (uostalom, nije se to oduvijek bodovalo). Međutim, ovakav način kao što je predložen mi je potpuno besmislen. Pa za upis u umjetničku školu ionako se polaže prijemni ispit, tako da je taj dodatni bod nepotreban detalj.
S druge strane, vidim u prijedlogu da je itekako razrađeno dodatno bodovanje sportaša, dok se za ostala postignuća boduju samo nagrade na državnim natjecanjima.
Po mom mišljenju, prijedlog pun rupa, koji neće nimalo popraviti postojeću situaciju, samo je može pogoršati.
meni to nije ok. odnosno, nije mi ok, ako dijete zavrsi svih 6 razreda glazbene da mu se to ne prizna, i ja bih takvima dala i vise od 1 boda. ono sto se sada dogada je da ljudi masovno ispisuju dijete iz glazbene kad zavrsi 3. razred jer je to dovoljno da zasluzi taj 1 bod. ma ne znam vise ima li ijedna stvar na svijetu koju mi nismo u stanju sj....ti. meni je to profesor u glazbenoj rekao kao opce poznatu cinjenicu i dokazao mi, po n-ti put da sam stvarno s druge planete. to je, naime, prema njemu, kod vecine glavni motiv upisivanja djeteta u glazbenuako je tome, dakle, stvarno tako, onda nagrada u vidu dodatnog boda (ova) treba ostati ali samo za one koji je zavrse cijelu.
ako su pak odlucili dodatno motivirati sportase, to mi je ok, ali bojim da kad bi zagrebli povrsinu, ruke bi nam opet bile smrdljive
Načula sam još prije par mjeseci da se sprema ukidanje bodova za GŠ (ne znam je li se bodovala i osnovna baletna škola?), iako je sindikat najavio borbu za te bodove (jalovo izgleda, ko i sve do sada).
Po meni bi bilo OK bodovati završenih 6 razreda OGŠ bar s jednim bodom, ako ne već s 2 (do sada se bodovalo 4 završena razreda). Radi se o državnoj školi u kojoj djeca imaju po 4 , nekad i 6 puta tjedno nastavu uz vježbanje kod kuće. Istina, na to bi sportaš mogao reći kako trenira gimnastiku svaki dan 3 sata, a vikendom ide na natjecanja...
Nije mi najjasnije koja se natjecanja boduju, samo ona iz predmeta zastupljenih u OŠ?
Napr. u glazbeničkim natjecanjima događaju se apsurdi da može biti više prvonagrađenih na državnom natjecanju (svi između 98 i 100 bodova - za što se stvarno treba "oteliti" i pokazati vrhunsko umijeće!) i što se onda dogodi kad budeš 4. s recimo 98,50 osvojenih bodova? Ništa, za upis ne dobiješ ni boda. Čak ni za srednju muzičku u koju ćeš se ionako upisati bez problema svirajući na prijemnom ispitu jer si izvrstan. Znači ti nagradni bodovi uopće ti nisu ni potrebni jer ako si vrhunski muzičar NEMA šanse da ti ocjena iz solfeggia bude lošija (imaš odličan sluh) i da ti kvari prosjek.
A to nije slučaj kod upisa u recimo gimnaziju: prvi si u državi iz geografije, jedino te to u životu zanima, sve ostale ocjene su ti četvorke i par petica, možda imaš iz matematike dvojku. Ipak prolaziš prag ALI bez te nagrade ne bi imao šanse upasti u željenu gimnaziju.
Posljednje uređivanje od čokolada : 22.11.2012. at 15:06
Stvarno puno toga je besmisleno, ali mi daje nadu da će se moje dijete onda sljedeće godine upisati u GŠ. To je jako željela još prošle godine. Nismo reagirali pa smo pogrijeili jer tada nije bilo navale. Ove godine je navala bila nemoguća i nije uspjela upasti.
meni je recimo nelogično da se boduje prosječan uspjeh iz svih predmeta, znači uključeni su i tjelesni, glazbeni, likovni. nadam se da se sada neće javiti profesori iz tih predmeta i reći da im podcjenjujem struku (to mi stvarno nije namjera) - ali za ta 3 predmeta stvarno treba imati i predispozicije da bi ocjena bila dobra.
(imam traume iz djetinjstva od pjevanja na satu, a vjerujem da ih dosta ma i od tjelesnog i npr skakanja preko kozića ili penjanja na uže)
Pa je, nelogično je.
Vraćam se na svoje školovanje: uvijek sam bila odličan učenik, ali nikad nisam imala prosjek 5,0, i ne smatram da sam zbog toga bila lošija od onog koji je imao sve petice i još je k tome bio spretan i brz na tjelesnom. Spadam u prvu generaciju koja se upisivala u srednju samo na temelju ocjena, i već tada sam imala problema zbog toga. Po sadašnjim kriterijima, danas se uopće ne bih mogla upisati u školu koju sam svojedobno završila
Ovo uvođenje bodovanja prosjeka samo će uvesti psihotično raspoloženje već od 5. razreda, a znanje će i opet pasti u drugi plan.
Osim toga, kako čitam na jednom drugom portalu, ocjene iz različitih osnovnih škola uopće se ne mogu uspoređivati jer nisu dobivene na temelju baždarenih testova niti pred istom komisijom.
Mislim da je krajnje vrijeme da se ozbiljno razmisli o uvođenju male mature ili prijemnih ispita za srednju.
Koliko sam ja u prijedlogu vidjela, glazbena i baletna škola se bodu s 1 bodom (prije je bilo 2)
Sportski uspjesi se naravno više boduju. :/
Osim toga, bilo bi dobro postaviti i pitanje oko učenja izbornog jezika. Jer i to je dodatno zalaganje u učenju. Nekad, kad su djeca odlazila na učenje stranih jezika u privatne škole - to se bodovalo, a sad kad je to izborni predmet u školi - ne boduje se.
Nekako mi se čini da je sve svodi na dodatno zalaganje u finacijskoj potpori roditelja, a ne u dodatnom zalaganju učenika.
Svakako sam mišljenja da trebaju postojati UNIFICIRANI prijemni ispiti ili mala matura s mogućnošću izbora predmeta prema afinitetu učenika i izboru škola.
Pozdravljam e-prijave.
Da, ali samo za upis u umjetničke škole, gdje je taj bod u stvari nepotreban jer i tako postoji prijemni ispit.
U pravu si :/ Ovdje se nalazi cijeli prijedlog http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12047&sec=1933
VREDNOVANJE POSEBNIH REZULTATA U PRETHODNOM OBRAZOVANJU
Vrednovanje ostalih iznimnih rezultata iz prethodnog obrazovanja
X.
Kandidatima se vrednuju i ostali iznimni rezultati iz prethodnog obrazovanja ako su:
- istodobno završili osnovnu školu i najmanje četiri razreda glazbene ili plesne škole koja ima odobrenje za rad Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, s jednim dodatnim bodom za upis u umjetničke škole;
- u osnovnoj školi najmanje četiri školske godine učili jedan od klasičnih jezika dobivaju jedan dodatni bod za upis u klasičnu gimnaziju.
Posljednje uređivanje od Poslid : 27.11.2012. at 15:25
sanja i meni je to prestrašno i prvi put čujem da bi netko išao upisati dijete u glazbenu iz tog razlogameni to nije ok. odnosno, nije mi ok, ako dijete zavrsi svih 6 razreda glazbene da mu se to ne prizna, i ja bih takvima dala i vise od 1 boda. ono sto se sada dogada je da ljudi masovno ispisuju dijete iz glazbene kad zavrsi 3. razred jer je to dovoljno da zasluzi taj 1 bod. ma ne znam vise ima li ijedna stvar na svijetu koju mi nismo u stanju sj....ti. meni je to profesor u glazbenoj rekao kao opce poznatu cinjenicu i dokazao mi, po n-ti put da sam stvarno s druge planete. to je, naime, prema njemu, kod vecine glavni motiv upisivanja djeteta u glazbenu
ako su pak odlucili dodatno motivirati sportase, to mi je ok, ali bojim da kad bi zagrebli povrsinu, ruke bi nam opet bile smrdljive
kakvi su to ljudi i što je to, ne mogu a da se ne zapitam
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12048&sec=1933
Ako vam se ne sviđa novi prijedlog kriterija za upis u srednje škole, izrazite svoje mišljenje! Treba samo ispuniti obrazac i staviti ga u privitak maila koji ćete poslati na ponuđenu adresu.
hvala ti. ja upravo poslala
i ja poslala jučer
Ne bih sad o kvaliteti prijedloga puno drvila... Slažem se s tanjom_b da nema tu ničeg revolucionarnog, sve je to prekrajanje.
Ipak, zanima me ovo:
Što s djecom koja su sad u sredini, kao što su moji (5. i 6. razred)? Da li i za njih vrijedi bodovanje "po novom" za upis u srednju školu? Nisam sigurna da je to fer. Za moju djecu ajde nema problema jer imaju solidne ocjene, ali imaju oni puno razrednih kolega i godinu - dvije starijih prijatelja koje lupa pubertet pa popuste iz štajaznam matematike ili povijesti. Možda bi im rezultati bili bolji da su od prvog dana znali kako se sve ocjene boduju za upis u srednju školu.... Kako god bilo - ne dopada mi se.
A da proširim priču u maniri teorije zavjere - da li je sve ovo zapravo skretanje pažnje s bitnih stvari kao što je rastuća nezaposlenost (najtekaj zameriti radi offtopičarenja, to su samo moja razmišljanja...)
Ont. rado bih čula nekog PRAVNIKA kako stvari stoje kad su u pitanju promjene pravila u tijeku utakmice, kao što je ovdje slučaj.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 30.11.2012. at 12:08
Ako sam dobro shvatila, ovaj novi prijedlog kreće već od sljedeće godine (kao i sve što dolazi iz ministarstva u zadnje vrijeme, sve je spremno i odmah ide u provedbu). I da, i ja mislim da nije fer baš iz ovog razloga koji si navela. Ali to je samo jedan od detalja o kojima nitko nije ozbiljno promislio.
Čovjek se osjeća kao da su nam djecu ubacili u onaj gadni stari menedžerski vic: Najbitnije odluke izmjerene su mikrometrom, označene kredom i odsječene sjekirom.Ako sam dobro shvatila, ovaj novi prijedlog kreće već od sljedeće godine (kao i sve što dolazi iz ministarstva u zadnje vrijeme, sve je spremno i odmah ide u provedbu
Ali ovi naši nemaju ni kredu, a kamo li mikrometar...
Mislim, da su još prije par godina neke škole interno imale dodtani kriterij, odnosno da su imali prijavljeno puno djece sa max brojem bodova, pa su gledali i ocjene iz 5 i 6 razreda. Nisam u ovo 100% sigurna, ali mi nekako zvoni u glavi jer se upisivalo dijete od kolegice
Ali imaju sjekiru
Sviđa mi se vic!
... i ja bih, ali kako bismo ostali na neki način (uvjetno) on topic da li su ove kozmetičke promjene samo skretanje pažnje s ogromnih problema koje muče naše školstvo? I koje zahtijeva stukturne promjene, a one su daleko od ovih koje se predlažu.
U tom smislu zanimljiva je emisija Paralele koja je sinoć išla na HTVu (vezana uz štrajkove učitelja? u nas ili pak kao nastavak protesta u nekim zemljama EU osobno pratim, zbog više razloga, one u Italiji): evo linka na Paralele: http://www.hrt.hr/index.php?id=enz&tx_ttnews[cat]=187&cHash=409c11d41a . Izdvojila bih interview s finskim predstavnikom koji je 2004 i 2005 boravio u Hrvatskoj kao dio tima svjetske banke za pitanja obrazovanja.. počinje negdje oko 12:10 min.
Prije neki sam dan slušala na RAI 3 razgovor o dobrim/lošim školskim sustavima koja se naslanjala na slijedeću studiju: http://thelearningcurve.pearson.com/the-report iz koje bih izdvojila slijedeće (ima tamo još toga zanimljivog za pročitati):
Executive summary
The goal of improving education today enjoys great prominence among policymakers and other stakeholders in societies worldwide. Although they may not be able to quantify it, governments in most countries recognise a link between the knowledge and skills with which young people enter the workforce and long-term economic competitiveness. For this reason, interest is intense in research which explores the factors that seem to lead in some countries to outstanding educational performance, and ultimately to better qualified workforces.
This report, and the broader Learning Curve programme of which it is part, is aimed at helping policymakers, educators, academics and other specialists to identify some of these factors. At its heart is a significant body of quantitative research. The Learning Curve Data Bank (LCDB), which is accessible online, brings together an extensive set of internationally comparable data on education inputs and outputs covering over 50 countries. This in turn has enabled a wide-ranging correlation analysis, conducted to test the strength of relationships between inputs, outputs and various socio-economic outcomes. It also underpins an initiative to create a comparative index of educational performance which, as will become apparent, is anything but a straightforward exercise.
Educators might hope that this or other similar bodies of research would yield the "holy grail": identification of the input, or set of inputs, that above all else leads to better educational results wherever it is applied. Alas, if this report makes nothing else clear, it is that no such magic bullets exist at an international level – or at least that they cannot, as yet, be statistically proven. Nonetheless, our research – which is also based on insights gathered from experts across the world – provides some definite signposts. Following are its highlights:
Strong relationships are few between education inputs and outputs
The research examined a wide range of education inputs, both quantitative – such as spending on pupils and class size – as well as qualitative – such as level of school choice. It also looked at numerous potential outcomes, ranging from inculcation of cognitive skills to GDP growth. A number of inputs show a statistical link over time with certain outputs, notably between income and results. These are discussed in the chapters that follow, but the most striking result of the exercise is how few correlations there are. Education remains very much a black box in which inputs are turned into outputs in ways that are difficult to predict or quantify consistently. Experts point out that simply pouring resources into a system is not enough: far more important are the processes which use these resources.
Income matters, but culture may matter more
On the surface, money and education seem to create a virtuous circle, with rich countries – and individuals – buying good educations for their children who, in turn, benefit economically. A closer look, though, indicates that both higher income levels and better cognitive test scores are the result of educational strategies adopted, sometimes years earlier, independently of the income levels existing at the time. More important than money, say most experts, is the level of support for education within the surrounding culture. Although cultural change is inevitably complex, it can be brought about in order to promote better educational outcomes.
There is no substitute for good teachers
Good teachers exercise a profound influence: having a better one is statistically linked not only to higher income later in life but to a range of social results including lower chances of teenage pregnancy and a greater tendency to save for their own retirement. The problem is that there is no agreed list of traits to define or identify an excellent teacher, let alone a universal recipe for obtaining them. That said, successful school systems have a number of things in common: they find culturally effective ways to attract the best people to the profession; they provide relevant, ongoing training; they give teachers a status similar to that of other respected professions; and the system sets clear goals and expectations but also lets teachers get on with meeting these. Higher salaries, on the other hand, accomplish little by themselves.
When it comes to school choice, good information is crucial
Recent research indicates that countries with greater choice of schools have better education outcomes. Presumably, allowing parents to choose the best schools rewards higher quality and leads to overall improvement. In practice, however, finding the mechanism to make this happen is difficult. Extensive studies of voucher programmes and charter schools in the United States indicate that, while both can be beneficial, neither is a magic formula. On the other hand, for-profit private education is providing students in some of the least developed areas of the world an alternative to poor state provision and showing the potential benefits of choice and accountability. Ultimately, as in any market or quasi-market, the real value of choice comes from people having the right information to select the option that is truly superior.
There is no single path to better labour market outcomes
Education seems to correlate with a host of personal benefits, from longer life to higher income. At a national level, too, education and income appear to go together. Finding the type of education that leads to the best economic outcomes, however, is far from straightforward. Different strategies have distinct pros and cons. For example, some countries – but far from all – place considerable emphasis on vocational training as preparation for employment. Similarly, education systems cannot simply educate for the present: leading ones look at what skills will be needed in future and how to inculcate them.
A global index can help highlight educational strengths and weaknesses
An important output of the Learning Curve programme is the Global Index of Cognitive Skills and Educational Attainment. Covering 40 countries, it is based on results in a variety of international tests of cognitive skills as well as measures of literacy and graduation rates. The top performers in the Index are Finland and South Korea. In some ways, it is hard to imagine two more different systems: the latter is frequently characterised as test-driven and rigid, with students putting in extraordinary work time; the Finnish system is much more relaxed and flexible. Closer examination, though, shows that both countries develop high-quality teachers, value accountability and have a moral mission that underlies education efforts.
Five lessons for education policymakers
1. There are no magic bullets: The small number of correlations found in the study shows the poverty of simplistic solutions. Throwing money at education by itself rarely produces results, and individual changes to education systems, however sensible, rarely do much on their own. Education requires long-term, coherent and focussed system-wide attention to achieve improvement.
2. Respect teachers: Good teachers are essential to high-quality education. Finding and retaining them is not necessarily a question of high pay. Instead, teachers need to be treated as the valuable professionals they are, not as technicians in a huge, educational machine.
3. Culture can be changed: The cultural assumptions and values surrounding an education system do more to support or undermine it than the system can do on its own. Using the positive elements of this culture and, where necessary, seeking to change the negative ones, are important to promoting successful outcomes.
4. Parents are neither impediments to nor saviours of education: Parents want their children to have a good education; pressure from them for change should not be seen as a sign of hostility but as an indication of something possibly amiss in provision. On the other hand, parental input and choice do not constitute a panacea. Education systems should strive to keep parents informed and work with them.
5. Educate for the future, not just the present: Many of today’s job titles, and the skills needed to fill them, simply did not exist 20 years ago. Education systems need to consider what skills today’s students will need in future and teach accordingly.
Evo, nadam se kako nisam u potpunsti OFF(i nekako naivno vjerujem da se stvari još daju izmijeniti)
Posljednje uređivanje od quinda : 30.11.2012. at 13:50
Još jednom podižem. Važno je reagirati, da nemisleći vladajući budu zatrpani protestima protiv ovakvih besmislenih promjena, osobito zato što se uvode ad hoc s nikakvom, da ne kažem tajnom i prekratkom javnom raspravom.
quinda, hvala na iscrpnom izvješću... Pozabavit ću se time (samo sam preletjela) ali moram ti reći ovo: "Optimizam je nedostatak informacija." (Jerzy Lech)
Income matter, culture may not matter.
Napisala sam podužu kritiku, prije svega načelnu, a onda i po pojedinim stavkama "Nacrta prijedloga" tako važnog zakona o kojem se vodi tako kratka javna rasprava. To me upućuje na zaključak o metodi "prelamanja preko koljena", prema naputku s "višeg mjesta", uobičajenoj u našem resoru. Ipak, mislim da u raspravi treba sudjelovati, nikako ne šutjeti.
I ja sam poslala svoj komentar. Čokolada, hvala na poticaju!
Ja sam pak misljenja da je jedino pravedno prijamni ispit, nikakva dodatna bodovanja niti glazbene, niti sporta, bas niceg. Sve su ostalo želje, talenti i mogućnosti koje obogaćuju znanje i osobni razvoj i nisu mjerilo znanja stecenog u skoli.
I ja bih mogla poslati komentar, ali prije toga moram sve materijale pročitati s dužnom pažnjom.
Peterlin, požuri, javna rasprava završava sutra, 4. prosinca!
Hvala na upozorenju, stvarno bih to previdjela...
Ovako sam napisala što sam mislila i poslala.
I ja sam poslala, silno me zanima koliko riječ pojedinca vrijedi.
Znam da ovdje ima i nastavnika i profesora svih smjerova, pa tako i glazbenih, pa me zanima postoji li ikakva inicijativa za slanje komentara na prijedloge na toj razini?
Osim toga, nedavno sam procitala na tportalu jednu staru objavu (srpanj ove godine), mislim da se zovu "Nastavnici organizirano" u kojoj traze prijemni ispit za srednje skole. Zna li itko ista o toj inicijativi?
naravno da inicijativa postoji. uvijek...
http://nastavnici.org/2012/12/03/pri...te-i-podrzite/
e, sad...to što nitko ne sluša...
upravo procitala, slazem se u potpunosti, ne znam da li je to u redu, s obzirom da sam svoje osobne primjedbe vec poslala, ali mislim da cu sutra kad se dokopam racunala poslati taj tekst kao sto se navodi na stranicama udruge. zao mi je sto to prije nisam vidjela, ali jos nije kasno prosiriti link dalje u svojim krugovima. jedino u sto sam milijun posto sigurna je da se ne smije sutjeti
Posljednje uređivanje od sanja48 : 03.12.2012. at 19:44 Razlog: dopuna
http://www.vecernji.hr/vijesti/minis...-clanak-483372
Izgleda da će brojne primjedbe ipak uroditi plodom bar što se tiče diskriminacije učenika umjetničkih osnovnih škola.
Kad bi bar bilo više onih koji svoje mišljenje napišu i pošalju, možda bi se "reformisti" zamislili i oko kriterija za upis u srednje škole.
Poslala sam svoje mišljenje, kao i svaki put kad je bila otvorena javna rasprava vezana uz obrazovanje i znanost. Međutim, mislim da trajanje rasprave svedeno na dva tjedna samo po sebi govori o tome koliko je predlagatelju ta rasprava bitna.
svaki pomak na bolje je dobrodošao. isplati se reagirati i aktivirati.
dugo nisu mijenjali. ovako valjda održavaju privid da nešto pametno rade. dakle, opet izmjene dodatnog bodovanja koje vrijede već za ovogodišnje upise (2014.)
http://nastavnici.org/2014/02/23/uma...kolsku-godinu/
otvorena je javna rasprava do 7.3.
evo link sa stranica Ministarstva
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13034&sec=1933
Ne znam što bih rekla... Jadno sve skupa - bilo i ostalo. Jasno mi je da ni jedno moje dijete neće dobiti bodove za informatiku, sad su uzeli i pola bodova za drugi strani jezik i glazbenu školu. Zemlja znanja - da, baš! Sva sreća da naša djeca ne uče jezik i glazbu zato da dobiju dodatne bodove. Učili bi to i da ne dobiju nikakve bodove.
Ono što mene brine je kvaliteta tog našeg srednjeg školstva. Ako je na istoj razini kao i osnovno školstvo s kojim sam se nažalost upoznala, onda je sve to skupa još jadnije. Ono malo stručnih ljudi koji su još ostali po školama nema baš nikakvu vanjsku motivaciju + ostali ih smatraju luđacima. A nažalost ništa bolje nije na vidiku.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 23.02.2014. at 22:03
Ma neki prijedlozi vrve besmislicama! Nagrađuju dodatnim bodovima izvrsne npr. instrumentaliste (dobitnike državnih nagrada iz npr.klavira) direktnim upisom u - 1.S GŠ i muzičkog razreda (ŠPUD) gdje se ionako mogu upisati bez ikakvih problema! Dok istovremeno člana školske sportske ekipe koja je državna pobjednica u , ne znam, odbojci, nagrađuju s čak 3 boda za upis u bilo koju srednju školu!
Uopće mi nije jasno zašto opet nacrt odluke, i opet javna rasprava, i opet neke promjene. Zar će tako sad biti svake godine, dok nekom ne dosadi?
Ovo s natjecanjima je upravo smiješno, a reakcija na onu formulu za bodovanje sportaša mi je najprije bilapa
Meni je nešto užasno palo na pamet - da se te sitne promjene prilagođavaju potrebama nekih imena i prezimena, ovisno čije dijete doraste za upis u srednju školu i što mu treba... Možda sam prolupala, ali u ovoj pravnoj državi me baš ništa ne može iznenaditi.Uopće mi nije jasno zašto opet nacrt odluke, i opet javna rasprava, i opet neke promjene. Zar će tako sad biti svake godine, dok nekom ne dosadi?
Ovo s natjecanjima je upravo smiješno, a reakcija na onu formulu za bodovanje sportaša mi je najprije bila
To je i meni palo na pamet.
ja bih izbacila ta dodatna bodovanja. možda eventualno ostavila za neke specijalizirane škole. Možda se neki matematičar neće uspjeti upisati u MIOC jer će tamo htjeti ići puno balerina.
i meni je to prvo palo na pamet
Nemam što nego se pridružiti jednim
Sve je to zapravo jako tužno.
sama se sebi cudim odakle mi jos volja i citati ovako nesto. iako je zalosno da to utjece na nase zivote.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
