Vidim da ima poznavatelja Hahlica, trebat cete mi
Vidim da ima poznavatelja Hahlica, trebat cete mi
mali izvještaj s tuhobića, ova subota :D
ja isplanirala laganu stazu iz benkovca fužinskog, nekim čudnim putovima završili na strmoj i groznoj stazi, sad gledam, mislim da je to ona koja vodi iz lepenica :D
ajd, nekako sam se dopentrala do vrha, na rubu života, koji je...spektakl. predivni predivni vidici. vraćali smo se po planiranoj stazi, koja je puno ljepša - prvo po hrptu, uz predivni pogled, a onda kroz šumu, je uspon, ali lagani.
jedino je dosadan put od oko 5 km, do (od) benkovca fužinskog, kroz nekakvu ružnu šumsku cestu, ravno cijelo vrijeme, uz buku s autoceste.
Mi smo za vikend posjetili Ciovo. Setali se do prekrasne crkvice/samostana Gospe od Prizidnice. Crkvica je usjecena u litice. A pogled je fantastican, na more, Brac, Soltu, Hvar, Veli Drvenik... autom se moze doci na nekih 700 m udaljenosti, a onda dalje pjeske po ok stazi. Sudeci po putokazima, ima dosta tih pjesacko-biciklistickij putova na Ciovu.
http://www.kvarnertrails.com/12km---obruc.html
Ljepotice moje kvarnerske i ostale planinarke,
moze info ima li hlada na Hahlicima (ako se tako deklinira).Zanima me staza ova, tu je karta.
eryngium na što točno misliš windows brežuljci?
oni s windowsa, bez ijednog drveta ??? ajmeeee...planiram tamo početkom lipnja trail, dakle trčanje po prirodi al preferiram hlad of course.
Lili, hlada bas i nema. Vidi ovdje fotke http://www.planinarstvo.bloger.index...m/3184028.aspx
da, nema hlada. po ovom mi se čini da ni ne idete do doma. jer je premala visinska razlika. piše da je max visina 715 m, a dom hahlić je na 1097 m. znači ne ide se onaj završni uspon preko kolci nego negdje tamo se počinje vraćati. ali ne kužim gdje. :D
u svakom slučaju, hlad je oskudan :D jedan mali dio se od podkilavca do tih kolci ide kroz šumu i, onaj put pod planinu, isto.
Cure hvala na feedbacku volim znat unaprijet da se pripremim u glavi na kojojj ce ocito bit silterica
A ja se veselila sumi, drvecu....no dobro namazat cemo se faktorom 50 i udri.
Ja nisam nikad bila tako da stazu ne kuzim osim sto znam da se u tih 12km popenjemo visinske razlike nekih 460m tako nekako.
Ucka mi je bila 900m elevation gaina pa je ovo ok osim nehlada
Lili, mozda bude kisa. Mislim, ipak je to Rijeka pa je mogucnost toga 99 posto
Radije kisa nego da przi. A poluoblacno bi bili idealno.
Jel bio netko na Slemenovoj spici, iz Vrsica? Tanja, Mojca...?
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 10.06.2017. at 11:09
Bila sam tamo, ali dosta davno. Ne znam što te zanima - staza nije teška, ali početni uspon s Vršiča je dosta strm. U početku se preklapa s putem za Mojstrovku, a zatim se odvajaju (za Mojstrovku - lijevo, Slemenova špica - desno). Staza vijuga, prilično je uska, ali nema zahtjevnih mjesta u smislu stijena, sajli, klinova, i sl. Pogled sa same špice je čaroban - naročito ako imate sreće pa Jalovec nije zastrt oblakom.
Ondje nisam bila s djetetom, imali smo u planu s njim taj izlet više puta, ali nikako da ga realiziramo (svaki put zbog nekog glupog razloga - ili zaostalog snijega na stazi, ili povraćanja u autu, ili nečeg trećeg ).
Evo, ovdje ima opis puta (na slovenskom) i slike sa staze, da malo dočaraju kako to izgleda. Ako idete s Vršiča, preporučujem parkiranje kod Erjavčeve koče, koja je neznatno ispod samog prijevoja, a gdje se parkiranje ne plaća
Hvala tanja, je, da, zanima me tezina staze, i jel atraktivno, il dosadno :d procitqla sam to, al ta njihova lahka... Iako, ni ti nisi puno pouzdanija sto se tice tezine :d
Ne znam jesi li već planinarila u Sloveniji, no njihova vremena hoda su za trkače a ne za planinare. Pa pripazi na to.
Posljednje uređivanje od larmama : 10.06.2017. at 15:43
e pa zato pitam :D
tamo piše lahka označena pot, al sta ja znam. i ovdje piše - primereno tudi za otroke, al ti njihovi otroki se i na triglav penju
Lahka označena pot znači da je staza markirana i da nije potrebna upotreba ruku pri usponu.
Ali uspon na Slemenovu špicu zbilja je lagan, osim početnog dijela, koji je nešto strmiji (ali ništa posebno), zaista nije težak. Bez brige
(znam ja još otroka koji su se popeli na Triglav, a nisu Slovenci inače, ako malo pratite rasprave na njihovim forumima, dosta su oprezni što se tiče primjerenosti staza za djecu - tako da ako piše da je primerno za otroke, onda je to sigurno tako, ne misli se na otroke koji se penju na Triglav)
Super, hvala puno na info. Ne, nikad nismo planinarili u sloveniji, slijedeci vikend otvaramo sezonu :d
Uživajte Što je još u planu, osim Slemenove špice? Idete baš na Vršič, ili negdje u okolicu?
Imam hrpu preporuka za taj kraj jer sam ga propješačila više puta u različitim životnim fazama - od usporene tinejdžerice bez kondicije, preko višednevnih planinarenja u 20-ma, u punoj kondiciji i spremi, pa ležernih šetnji s trogodišnjakom i četverogodišnjakom, i ambicioznijih uspona sa školarcem punim energije i još ima ciljeva koji nas čekaju, onako obiteljski (nadam se da će nas i dočekati prije nego što mi koljena i kralježnica odu dovraga ).
tanja, ovakav je plan - subotu idemo u ljubljanu i biti ćemo u ljubljani, djeca mi još ljubljanu nisu vidjela. predvečer idemo prema kranjskoj gori, tamo spavamo i ujutro idemo na slemenovu špicu. to sam izabrala, ne znam ni ja zašto, činilo mi se po ovim opisima s neta, dovoljno lagano, a opet dovoljno atraktivno za klince. ovo me privuklo -i onda idemo doma :DZačnemo visoko, pot je enostavna, ne predolga, vseskozi pa nas spremljajo visoke stene ter čudoviti razgledi. Enkraten razgled za vse, ki bi radi z relativno malo truda občutili lepoto in mogočnost naših gora.
ako misliš da ima nešto bolje u okolici (noćenje sam već rezervirala), napiši, pa ćemo promijeniti slemenovu špicu. a ne možeš sve, ima toliko po sloveniji predivnih izleta, majko moja, dok sam tražila po netu najraže bih 15 dana ostala :D
Slemenova špica je odličan izbor, baš je onako... reprezentativna.
Još ako imate sreće pa nema oblaka, fantastičan je pogled na Jalovec (stavljaju tu sliku na sve razglednice ). Parkirajte kod Erjavčeve koče (22. ili 23. serpentina, ne znam točno), tamo se ne plaća parking, a na samom Vršiču se naplaćuje (udaljenost je manja od 10 min hoda, a staza prema Slemenovoj špici ionako počinje bliže Erjavčevoj koči).
Doma se možete vratiti preko Vršiča na drugu stranu, pa kroz dolinu Soče, na Bovec i Novu Goricu, vama je to ionako usput. I za taj dio imam nekoliko preporuka (izvor Soče, korita Mlinarice, alpski botanički vrt u Trenti... sve kratke šetnje, nije ni pravo planinarenje, ali je prekrasno).
Cure,
samo da vam se povratno javim. Na Hahliću je bilo vrućeeee, nije bilo ni oblačka al se nismo dali
Cvijeto bila si u pravu, naša staza na 12km nije išla do planinarskog doma (al su išli ovi na stazi na 18km, vidjeli su i divlje konje).
Bilo je nešto hlada na početku ajmo reći više sjene, pogled na vrhu je bio divan al nisam mogla u punini uživat jer sam trčala i morala pazit gdje stajem zbog terena koje je na vrhu fakat zahtjevan. Baš bi trebala otići nekad tamo planinarit.
Uglavnom jako lijepo iskustvo, tih 12km sam istrčala za 1h34min i završila na postolju kao 3. u kategoriji, ukupno 4. žena u cilju pored svih onih Slovenki i Talijanki kojima je planina drugi dom. Morala sam se i malo pohvalit
Ono što uvijek zapamtim bez obzira na trail su mirisi, ajme kako je bilje lijepo mirisalo
Hvala vam puno na svim info.
Iduće godine bih rado otišla na Velebit ili Biokovo, al o tom potom.
Ako vam ostane vremena... ili za zagrijavanje... kad ste već tamo... kratko je i lako dostupno: Koča v Krnici.
Ne sjećam se koliko... možda oko sat vremena... lijepa šetnja kroz šumu... onako vilenjački ugođaj... dom i oko doma kao iz priče, fina gobova juha... ... pogled na vrhove (iz doline).
A e znam cure i slazem se al ono puno je veca vjerojatnost da cu otici ako idem na trail nego dok se organiziram s nekim planin.drustvom.
Ne znam staze, bas me treba netko vodit. A uz sve obveze bas sam lijena za pokrenut se aktivno u vezi neke planin.ture koja zahrijeva put i planiranje unaprijed. Ja bi da sam ko paket prikljucim se nekoj grupi i idem s njima i uzivam
Al kazem nisam clan nijednog planin.drustva. Ako netko od vas cuje za neko organiz. planinarenje po Velebitu pls nek mi javi. Vi ste sigurno puno vise u tome (ko sto sam ja u utrkama i trailovima).
Ma ima takvih organiziranih tura koliko hoćeš, pogotovo u ovo doba godine. Ne mogu sad staviti linkove, ali pogledaj stranice HPD Zagreb Matica, Željezničar, Kapela (prvo mi ta društva padaju na pamet).
Dapače, načula sam da Zagreb Matica ima po novome i obiteljsku sekciju (znam da je ideja o tome postojala još davno), koja pogoduje baš roditeljima s djecom. Mi nismo u njoj, jer imamo vlastito, neformalno društvo za planinarenje, ali da ga nemamo, mislim da bi ovo bila super prilika.
Slažem se, za prvi put na Velebitu bolje je ići s nekim tko je već ranije bio (doduše, ovisi i o kojem dijelu Velebita se radi - npr. u NP Paklenica ili do doma na Zavižanu zaista nije potreban vodič!). Samo mislim da od trčanja neće biti neke velike koristi - onako, bio si, a kao da i nisi bio A i teren je zaista zahtjevan, naročito u vršnom dijelu ili na primorskoj strani (ma ima kamenja i kroz šumu, stvarno treba jako paziti kud se gazi).
Trkače (maratonce) po Velebitu sam viđala u više navrata i nisu mi baš djelovali sretno i ispunjeno prije bih rekla suprotno.
Znam tanja sve znam o zahtjevnosti staze al bas me to privlaci, to mi je izazov a j ja sam tip divokoze.Obozavam kamenje, krs i sl.
E znas da cu zavirit u ova drustva i poslat im mail ako ne uspijem sama pronaci i jos rezervirat muza za cuvanje djece
slobodqn mi viken 24. i 25.6.pa bi tako rado negdje spicila u planine.
ako netko zna za nesto organizirano za taj vikend here I am
ako se mi, nas 5, nismo izgubili na putu od zavižana do alana, onda znači da se zaista ne može izgubiti
planinarskih drustava ima jako puno. jednako tako i samoorganiziranih grupa po fejsbucima. svi oni povremeno imaju i izlete po velebitu.
dakle, uclanis se u drustvo, pogledas kad su koji izleti i prikljucis se. simple as that.
ono sto meni ovdje upada u oci jest kljucna razlika izmedu traila i planinarenja. planinarenje je, iz ispenjanu rutu, uzivanje u planini, vidicima i okolisu. dok kod traila toga bas nema
vise uzivanje u znoju, rezultatu i hvaljenju rezultatom poslije utrke
a pa dobro, svakom svoje veselje, trail utrke su jako popularne u zadnje vrijeme. i ultra trail utrke. majko moja, ti pak tri dana trče po brdima
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 13.06.2017. at 09:51
apsolutno. svakog nešto veseli. ali to su različite stvari i nemojmo ih miješati :D
Upravo tako.
Baš zato što u planinarenju nema rezultata, mjerenja vremena ni uspoređivanja (bar ne u onom mom idealnom univerzumu ), i mogu toliko uživati u planinarenju samom po sebi.
Vjerujem da i trkači uživaju u trailu na svoj način, ali ne zavidim im nimalo. Naročito nakon jednog tipičnog susreta na izvoru kod Stupačinova (srednji Velebit), kad je čovjek, vidjevši da nas par toči vodu na izvoru, samo odjurio dalje ne želeći pričekati, ma ni ne zaustavivši se da malo udahne zraka i ogleda se oko sebe.
Dva različita svijeta samo, i opet moram upozoriti na oprez, jer trčanje i žurba mogu na takvim terenima dovesti do nezgodnih situacija. Naročito pritom mislim na Biokovo, na kojem sam bila samo jednom, i još uvijek ga doživljavam sa strahopoštovanjem.
za ovog ne možete reći da ne uživa
jelena, najozbiljnije :D
Ma cvijeto moji su premali za takve ture, a ne ide mi se samoj (u slučaju da muž čuva djecu).
Pogledat ću na planin.društvima. A vjerujem da bi mi se i tata pridružio, on je dugogodišnji planinar. Planinarila sam cijelo djetinjstvo, itekako dobro znam razliku u odnosu na trail al znam uživat u oboje.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 13.06.2017. at 13:16
Filmić je genijalan i totalno nerealno prikazuje Dinaru. Koja uglavnom nije zelena, nego je siva. Prije malo više od dva tjedna, noć prije tradicionalnog uspona na Sinjalu je bilo 4°C, a bura je puhala 70 kn/h. A onda je izašlo sunce, a na Dinari jako slabo ima hlada... Dakle pećnica ili ledara, nema sredine, nema hlada, a slabo ima i vode. Nije za zajebanciju.