Evo da se pohvalim da mi je Čistoća račun pojeftinio punih 2,12kn.
Sa vrećicama koje moram kupovati meni je sada mjesečno račun zamjetno veći.
Evo da se pohvalim da mi je Čistoća račun pojeftinio punih 2,12kn.
Sa vrećicama koje moram kupovati meni je sada mjesečno račun zamjetno veći.
Kontaju da ti je jedna vrećica mjesečno dovoljna, pa si u plusu 12 lipa .
No, bez šale, sve poskupljuje na dnevnoj bazi, bilo bi nestvarno da i komunalne usluge ne poskupe. Ja bih platila i više samo da se odvoz smeća jednom zauvijek riješi.
Posljednje uređivanje od čokolada : 15.11.2022. at 10:58
evo da pitam, iskreno me zanima
ima li itko tu iz ZG ko je u 10. mj. potrosio na vrecice vise od 2 kave u kaficu?
mi nismo potrosili ni za 1 kavu ...
i jos koji put bacimo polupraznu plavu vrecicu..
Ne zalazim baš u kafiće , ali smo olabavili shvativši da je nužnije ne kupiti nutellu ili domaćicu, nego razmišljati jesmo li mjesečno spalili 4 ili 8 vrećica.
Pa evo, nama je račun za smeće poskupio za 19 kn.
U praznom stanu u kojem nema nikoga i ničega pa ni smeća.
Bez vrećica.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Potrošila prošli mjesec cca 5 vrecica. Znaci 45+10=55kn tj 8 kn otprilike više nego prije. Toliko, otkad je povećanje cijena, u prosjeku platim više dnevno rucak u menzi.
Tak da.. neznatno sve u svemu. Puno bi radije da se riješe problemi s odvozom, pa makar i jos malo vise placala...
Dajte me prosvijetlite zašto je nekome veći, a nekome manji onaj temeljni račun bez vrećica.
Ja ne plaćam račune, nemam pojma pošto je kod nas. Mogu reći da mi bacamo plave jer smrde, a ne jer su pune, možda svakih 10 dana, tako da mi i cipele stanu, ne moram na reciklažno
Kod nas i dalje dobro odvoze. Imali smo jednu šašavu epizodu s Čistoćom, ali to je prošlo i više se ne ponavlja.
Zato jer se do sada račun čistoće plaćao po veličini stambenog prostora. Tak da se uglavnom ljudina koji žive u većim stanovima račun smanjio, osim ak me napune npr. 15tak vrećica miješanog otopda mjesečno.
Evo, mi ni onu od 10 l ne napunimo u 2 tjedna, al ju bacamo zbog mirisa. Nemam pojma razmišljaju li o uvođenju još manjih vrećica.
Vec sam pisala o našim navikama. Puno kupujemo na placu, mesnici i ribarnici, a u tjedne špeceraje ne idemo, odvajamo sve kaj se da odvojit.
No zimi ćemo ipak više voća/povrća kupovat po dućanima, jer plac zamre.
A valjda imamo takve prehrambene i životne navike oko stvari koje kupujemo.
Bio otpad bacim svaki drugi dan, plastiku puno rjeđe. Staklo i papir po potrebi.
Istina ovo što kaže Nano dosta ovisi o prehramb.navikama (ako kupuješ sir i vrhnje na placu manje je ambalaže nego u dućanu, ali tko sumnja u higijen.standarde na placu ili mu jednostavno ne odgovara okus i miris npr sira s placa taj kupuje u dućanu ili jednostavno ima naviku kupovanja u trgovini frigaj ga).
Isto tako sasvim sigurno količina smeća ovisi o broju ukućana, ali i dobi. Što su u obitelji mladji članovi i što je više članova, to je više smeća zasigurno krenuvši od pelena, pa dalje do svih dječjih "sitnarija" (da ih ne nabrajam ).
Posljednje uređivanje od Lili75 : 16.11.2022. at 11:41
Pa ako kupiš sir i vrhnje u dućanu ambalažu baciš u plastiku pa opet nemaš miješanog otpada.
Ja ne znam koliko smo vrećica potrošili u ovih mjesec i pol dana, ali više od deset. Jedan paket sam kupila a jedan je muž dobio na reciklažnom dvorištu.
Ne pazim uopće da napunim do kraja, bacim kad mi se gadi. Bacam u tu vrećicu konzerve od pseće hrane i ostatke hrane koju pas ne pojede, pa to prilično smrdi.
Mima, al opet skupljaš plastiku, a Nano čak zna nosit svoje posude ako se dobro sjećam i ako je nisam pobrkala s annie.
Ako kupiš narezanu i zapakiranu gaudu, ementaler u dućanu, uz plastiku imaš i onu stiropor podlogu koja ide u miješani. Koliko znam.
Nekad bude kao karton. I svakom slučaju više smeća.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 16.11.2022. at 12:02
a te plastike mi je najviše užas živi. Sve te ambalaže od mliječnih proizvoda, sireva, aj aj....
Račune isto ne plaćam kao Jelena pa pojma nemam ni koliki je bio,ni koliki je sada.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 16.11.2022. at 12:05
Naravno da količina smeća ovisi o broju i dobi ukućana.
Mi smo smanjili potrošnju mesa otkada starije dijete nije s nama. Mi preostali nismo "mesari", pa češće kupimo meso bez nego ono s kostima.
No jedemo ribu barem jednom tjedno, tak da ipak bacimo miješani otpad, al je vrećica do pol puna.
Kuhanu hranu nikad ne bacamo, neg nosimo drugi dan za gablec.
Sad mi ne oada na pamet neki drugi otpad koji proizvodimo.
btw. stiropor ide u plastiku, sad sam dodatno provjerila.
A na Čistoći piše da ide https://www.cistoca.hr/info-centar/n...ati-otpad/1489
Nadam se da ide, inače sam upropastila vreće i vreće plastičnog otpada
U žute spremnike treba odlagati:
- polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl.;
- boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.;
- čaše i posude od jogurta, sira i sl. - mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr.;
- ambalažu za razne prehrambene proizvode od pjesnastog polistirena (stiropora) – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
- višeslojnu ambalažu (tetrapak),
- ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.;
- konzerve od hrane i limenke od pića.
ovo s popisa je stiroporni pladanj za meso, a stiropor (onaj bijeli od velikih ambalaža) je očito neki drugi sastav i ide u reciklažno u poseban spremnik
Stiropor ambalaža od hrane ide u plastiku (mislim da to ima oznaku EPS, morala bih provjeriti, ali mi se ne da), ali stiropor izolacija za kuće ili za pakiranje televizora - to ne ide. Ima neku drugu oznaku i to ide u reciklažno dvorište.
Eh, sad, kako se iz reciklažnog dalje zbrinjava - to je pravo pitanje. Isto i sa odlagališta otpada.
E upravo tako i meni uz sve obveze fakat mi se ne da provjeravat takve stvari, nemam viška vremena. Stavim taj mali stiropor u miješani u plavu vrećicu i bok, neću zbog toga bankrotirat. Kad su već upute tako nejasne a na žutoj vrećici piše samo NE striropor (nema nikakvih detalja).
Nemam pojma kamo ide stiropor, točnije styropor, ali znam da je to industrijski naziv proizvođača BASF za jedan tip ekspandiranih polistirena. Tako da je to jezično jako glupo, kao da lamentiraju kamo ide koji kalodont ili ne znam persil silk and wool.
Kako god, EPS se vrlo vjerojatno ne reciklira, a razlika zgrade/sirevi je vjerojatno u volumenu, ne da im se ove velike od pakiranja preuzimati.
Moraš plaćati. I komunalnu i smeće i sve, kod nas je to RIStan. Čak sam morala dati zahtjev Čistoći da odu osobno provjeriti kako nekretnina nije za stanovanje i onda su mi smanjili na 35kn. Do tada je bilo preko 70kn.
Nema kod nas toga da ne plaćaš. Komunalnu moraš čim imaš nekretninu. A i godišnji porez kada nitko nije prijavljen na adresi.
Skupe su te prazne nekretnine. Osim starina, za njih je ponešto drugačije.
Nisam. Ne znam. Mogu probati.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Mi u zg kad je stan bio prazan isto nismo plaćali čistoću, mislim da smo to dokazivali da nitko ne živi s time da ima 0 prijavljenih na stan.. to nam je mislim predstavnik stanara sredio. Struju pogotovo možeš placati po potrošnji (ima neki fiksni dio ali mali). Dok u viksi (selo na kontinentu) za vodu imam fiksno neku naknadu u zimskim mjesecima a ljeti dodju par puta i očituju brojilo pa naplate po potrošnji. Tamo ne placam uopce komunalni ni slivne vode nit odvoz smeća. Razni sustavi.
Ovako i mi plaćamo. Voda 0, sve ostalo ide. Stan u centru Zagreba u kojem (još) nitko ne živi, ali ipak ga povremeno koristimo. Još godinu-dvije pa će se netko od djece useliti (ili će izbaciti nas, pa ćemo se mi useliti onamo). Plaća se struja, plin, telefon (samo fiksna linija, interneta nema) i holding.
Nemam pojma, To je još sredio svekar dok je bio živ. Vjerojatno zato što na toj nekretnini nitko nije prijavljen. Radi se o kući koja je u poluruševnom stanju. Čak mi nije ni jasno zakaj plaćamo komunalnu naknadu, ali moram priznati da mi se ne da to ići rješavati, radi se o fakat malom iznosu.
Pogotovo mi nije jasno kaj imamo i nekretninu do ove, isto se radi o kući u poluruševnom stanju. Za nju plaćamo samo struju. Bez komunalne naknade i čistoće.
Živi Teksas je ova naša država....
U Zagrebu račun Čistoće možete staviti u stanje mirovanja, naravno uz predhodno ispunjene uvijete
https://www.cistoca.hr/usluge/obrasci-1231/1231
Svaka lokalna zajednica ima svoja pravila.
Posljednje uređivanje od NanoiBeba : 17.11.2022. at 18:05
Jedini način za smanjenje smeća je da ga se manje proizvodi i kupuje.
Ali, to je utopija.
No, barem ću se sama nastojati drzati toga, najbolje što mogu. I kupovati manje, barem manje odjeće, manje ambalaže, manje gluposti. Naročito u ovo doba godine.
Baš me zanima koliko ću uspjeti
Stvar je u tom što neke zemlje u Europi otpad tretiraju kao resurs koji se uvozi/izvozi/reciklira i prodaje. Takav sistem za reciklažu i korištenje resursa donosi novac državi, stvara radna mjesta i održava okolinu zelenom. Moguć je u državama u kojima postoji interes ljudi koji vode državu da se tako nešto uradi.
Evo, ovo je za mene najbitnija rečenica.
I ne, nije utopija. I može se i treba se krenuti od sebe.
Mi smo u zadnje četiri, pet godina nepojmljivo smanjili obujam smeća, a sve je počelo mjenjanjem navika i to jednom iza druge, postepeno.
Već jako dugo nam jedna vrećica od 30 L mješanog otpada traje jako dugo. Ne brojim, ali evo zadnju sam bacila krajem 9mj, znam zbog proslave i evo trenutno nam "nova" nije ni do pola puna.
Recikliramo sve što se može. Bio smeća uvijek imamo puno, ali koristim posudu od Tupperwarea zs bio smeće, dolje novinski papir pa bacam po potrebi, ovisno o godišnjem dobu češće ili rijeđe.
Ne kupujemo ništa što nam ne treba, a i tada rabljeno.
Ako trebam ribu/sir/nareske (slabo, ja ne jedem i ne kuham meso) onda nosim svoje staklene posudice u dućan. Za pekarske proizvode imam lanenu vrećicu. Voće i povrće kupujem nezapakirano, po potrebi stavim u platnenu vrećicu.
Platnene vrećice, staklene boce imamo svi za vodu, termosice (one manje Ikeine od 0.5 L u koje se svašta može stavit) . Dok je mlađi nosio pelene, nosio je platnene. Uloške isto koristim platnene.
Koristimo tvrdi šampon za kosu, isto tako i sapun za tijelo i ruke. Za pranje zubi koristimo tablete umjesto zubne paste u plastičnoj tubi. Zubne četkice koje mogu, nakon što su odradile svoje, u bio smeće. Za skidanje šminke i čišćenje lica koristim blaznice koje se mogu oprat (moje su Washies marke i mogu ih svima preporučiti). Deo ili napravim sama ili kupim u papirnatoj ambalaži.
Za skoro sve koristim alkoholni ocat + limun ili limunsku kiselinu, znam jedino ponekad kupit tab koji se stavi u vodu pa se time ne mora kupit deterđent u plastičnoj boci.
Mlijeko i mliječne proizvode i sokove (za posebne prilike) kupujemo u povratnoj staklenoj ambalaži.
Deterđent za veš kupujem u kartonskoj ambalaži, isto kao i za perilicu suđa.
Tekući deterđent za suđe kupujem u refill pakiranju, pa ambalažu vratim u dm.
Mahunarke, ocat, soju, začine, kokice...što god nađem regionalno i po mogućnosti i organsko (regionalno ima ali uvijek prioritet) kupujem bez ambalaže u dućanima koji to nude (kod nas poneki Interspar i Spar).
Bitno je, ako je to način života kojem netko teži, mijenjati stvari i navike ovisno o tome kada se neki proizvod potroši i onda izabrati ekološkiju verziju. Ne sve odjednom, to obično čovjeka iscrpi i bude mu previše sve odjednom.
Vjerojatno sam još hrpu toga zaboravila, ako netko ima neko pitanje, slobodno.
Kažem, to je sve išlo postepeno kod nas, ali meni je još od osnovne škole ekologija bila jako bitna, pa s godinama sve više, tako da je to jednostavno način života i gledanja na život. Jednom kad se krene tim putem, otvore se nove mogućnosti i načini gledanja i rješavanja problema, koji se sad čine kompliciranima.
Stvar je samo pripreme: ja sa sobom uvijek nosim platnene vrećice, lanene za pekarske proizvode, platnene za voće i povrće. Bocu za vodu. Po potrebi beštek.
Može se, mora se samo htjeti i krenut od sebe i u najboljem slučaju svojim primjerom potaknuti i druge da promjene jednu ili dvije navike u tom smjeru .
Annie, svaka čast, baš respect!
Imam ja pitanje.. kako izvažeš hranu iz rinfuze (grahorice, orašaste) u dućanima?
Mene baš nervira kaj moram koristiti hrpu plastičnih vrećica za to, a kasnije ih niti ne mogu ponovo upotrijebiti jer su jadne i nikakve
Ja nisam sklona tako ekstremnom izbjegavanju otpada. Koristila sam platnene pelene i koristim već 16 godina čašicu (od kad se tu na forumu počelo pisati o njoj Uglavnom koristimo kuhinjske krpe, ali za puhanje nosa ipak koristimo papirnate ubruse ili maramice. Razvrstavam toliko da u mjesec dana proizvedemo 10 litara mješanog otpada. Ali kruh držim u plastičnim vrećicama jer mi se inače osuši. Kupujem skupi kruh koji dugo traje i ne želim ga bacati. Nemam mljekomat u blizini, a isto tako nemam u blizini gdje kupiti sapun ili deterdžente u rinfuzi. Ako odem na drugi kraj grada autom po to napravit ću veću štetu za okoliš ispušnim plinovima nego što sam ovako proizvela otpada. Osim toga, nisam spremna potrošiti više novca samo zato što je nešto ekološko. Smatram da zarađivanje novca isto tako nije ekološko, pa nema smisla trošiti gorivo za odlazak na posao ili struju za rad računala da bi tako zarađeni novac potrošila na nešto što malo više štedi prirodu, i to možda. Četkice za zube radije ponekad operem u perilici za suđe na visokoj temperaturi i tako im produžim vijek nego da kupujem skupe biorazgradive četkice. Isto tako, koliko se pitke vode isplati potrošiti da bi se isprala plastična ili metalna ambalaža koja će se možda reciklirati a možda i ne?
Ima tu puno pitanja na koja ne znamo odgovore ili nismo sigurni. U svakom gradu razvrstavanje otpada funkcionira različito. I iako bi se svi trebali truditi da proizvodimo manje otpada, ne može nam ni to biti jedini cilj kojem ćemo podrediti sve ostalo.
Ne trebam uopće vrećice, donesem svoju posudu, stavim na Taru, napunim pa izvažem. U dućanima u kojima je sve nezapakirano mi napišu na posudicu na dnu sitnim brojkama gramažu pa ju oduzmu na blagajni.
I da, ne koristimo auto osim za neka dulja putovanja, imamo godišnje karte za javni prijevoz i bicikle.
@ninaXY
Nisam baš shvatila usporedbu sapuna i putovanja na drugi kraj grada...u svakom dm-u postoji tvrdi sapun, čak i proizveden u RH (recimo Sapunoteka, Tinktura), a nađe se i sapuna/tvrdih šampona prirodne koznetike (Alverde).
Ne treba se putovat na kraj grada autom nego iskoristiti resurse koje imamo, a imamo ih i blizini. Postoje alternative i svaki dan glasamo svojim novcem, kad kupujemo određene proizvode.
Isto tako ne kužim tvoju usporedbu korištenja staklene boce (evo npr. Emil boca, ali u biti bilo koja reusable boca) i plastične? Plastičnu bi smjela koristit jednom, a staklene ispereš i koristiš ponovo. Jednostavna logika.
Ali, i tebi kažem super za ono što radiš: menstrualna čašica, platnene pelene i sve drugo.
I ne, nije sve za ništa i da, vrijedno je truda svih nas. Jer mi živimo na ovom planetu, kojeg zagađujemo, a smeće ne nestane zauvijek samo jer je nestalo iz našeg vidokruga.
Kad bi svatko usvojio dvije-tri ekološke navike i držao se njih, već bi se vidio pomak.