Kad sam detaljno pročitala bodovanje, bojim se hoćemo li uopće igdje uspjeti...jelena.O prvotno napisa
Za one koji nemaju besplatne knjige, jel ih već nabavljate prema popisu škole ili čekate dok škola počne?
Gdje nabavljate rabljene udžbenike ?
 |
|||
|
|
|||
Kad sam detaljno pročitala bodovanje, bojim se hoćemo li uopće igdje uspjeti...
Za one koji nemaju besplatne knjige, jel ih već nabavljate prema popisu škole ili čekate dok škola počne?
Gdje nabavljate rabljene udžbenike ?
Rabljene je najbolje nabaviti iz iste škole,generacijski starije ili antikvarijat,nekad ne tako davno bilo je i tu na burzi knjiga za mijenjanje i prodaju
Da čekaj svakako dok svatko ne kaže koje knjige trebaju
Posljednje uređivanje od jelena.O : 20.08.2021. at 21:43
ja sam isla na popis, azuriran je na stranicama skole i na udzbenik.hr/e-kupi
tako da sam narucila sve osim informatike gdje se moraju s profesorom dogovoriti o programskom jeziku
Jeste li pročitali na portalima kako sin jedne novinarke nije upao u niti jednu od odabranih 6 gimnazija s prosjekom 4.8?
Mi tu trubimo godinama o problemu 5.0 , a i u medijima se već unazad nekoliko generacija govori o tome.
Ja se ne mogu oteti dojmu da je majka(roditelj/i) kriv/a jer se nije informirala... pa zar nije logično da u tih nekoliko tjedana upisa vidiš upada li dijete u određene škole ili ne, pa mijenjaš izbor?! I zar nije toliko već ta tema prožvakana da već na početku 8. razreda djeca i roditelju mogu neki izbor napraviti i odmah eliminirati snove ili barem ih svesti na neku realnost oko upisa u određene škole?
Posljednje uređivanje od Vrijeska : 07.09.2021. at 11:44
Jao samo čekam kad će se tu na rodi početi pisati o tome, a i o "istraživanju" na koje se ona poziva.
Što se tiče novinarke, stvarno me zanima kojih je to 6 škola koje primaju baš samo 5.0 ?! i kao što kažeš, zašto dijete nije promijenilo izbor.
Btw. dijete je upisano u privatnu školu, možda radi reklamu za privatne škole ...
ja z nam nekoliko djece sa 77-78 bodova koja su upisala gimnazije
Jedino pozitivno u tome je što neki glasan novinar priča o tome pa će možda ministarstvo i gradski ured malo bolje čuti problem jer su se do sada samo oglušivali na upite roditelja, škola itd.
Isto mi je palo na pamet. Ono, ako vidiš da ne upadaš u ono što si prijavio, pa zato i jest toliko dugačak rok od prijave škole do zaključavanja lista, da se itekako stigne promijeniti odabir.
Podatak o prosjeku 4,8 (baš u svakom razredu 4,8?) ne znači ništa ako su mu traženi predmeti bili četvorke. Ako puca na jače gimnazije, valjda zna iskalkulirati bodove. Očito je opcija "izvrsne privatne škole" bila stalno u džepu inače bi stavio na 6. mjesto neku školu-osigurač.
A kad je već riječ o priči spomenute novinarke, zanimljivo bi bilo znati i kad se to naknadno upisao u privatnu gimnaziju, a prvi dan škole je proveo kod kuće? Ako se nije upisao u ljetnom roku, postojao je i drugi rok za upise koji je završio 31.8. Zašto su čekali naknadni, treći rok za upis?
Meni se čini da je novinarka malo preuveličala cijelu situaciju, vjerojatno s ciljem da ukaže na manjkavosti u sustavu. Iako se o tim manjkavostima govori i piše već jako dugo. Ne samo ovdje na forumu, pa svake godine u vrijeme upisa u medijima iskoče napisi na tu temu. Nije to baš takva novost.
Učenici se i dalje mogu upisivati u srednje škole, pogledajte u kojima sve je ostalo mjesta (srednja.hr)
Na ovom popisu vidim da su čak i u Titušu ostala dva slobodna mjesta za naknadni rok? A to je jedna od popularnijih i prestižnijih zagrebačkih gimnazija.
Fakat mi je čudna ta priča poznate novinarke
Provjereno kao i sve ostale teme koje je njena bivša emisija emitirala, aferaški i nepripremljeno.
Nemam komentara.
Gledala sam prebacivanja u osnovnoj školi ,prošle godine ih nije bilo iz privatnih škola ove godine je
Ima li netko iz jezične gimnazije Križaničeva možda. zanima me da li se tamo oformila grupa za učenje fakultatitvnog francuskog jezika u III razredu?
Pročitala sam jutros taj članak-prozivku i zazivanje prijemnih pa mi se nametnulo pitanje što je sa školama koje već imaju prijemne? Možda baš tih tri-četiri škole nisu bile na popisu tom djetetu, ali prema članku bi se dalo zaključiti da nema prijemnih i da se svi i dalje upisuju samo s prenapuhanim peticama bez podloge u znanju, a to više baš i nije tako.
U svakom slučaju podržavam inicijativu upisa u srednje škole na temelju prijemnih uz manji ponder na ocjenama nego je sad, no ovaj je članak loš, manjkav, neistinit i daje zaključak da su samo privatne škole dobro rješenje s čim se ne slažem nikako. Pri čemu uopće ne mislim da su loše.
Moguće da nisu, ali onda bi stvarno bilo zanimljivo doznati kojih je to 6 škola koje nemaju prijemni, a moguće je upisati se samo s 5,0 prosjekom? Jer škole koje su uvele prijemni uvele su ga upravo zato jer su godinu ranije morale upisati više učenika od slobodnog broja mjesta, zato jer se javilo toliko kandidata s maksimalnim brojem bodova.
Nastup dotične novinarke u ovom slučaju je vrlo površan, stvarno bih očekivala malo studiozniji pristup za nekog tko se bavi istraživačkim novinarstvom. A na temu upisa u srednje škole se stvarno već dugo piše i govori, nije da je ona sad otkrila tu temu.
prijemni jako malo bodova nose (maksimalno 5) tako da i kad imaju prijemni, te škole ne može upisati onaj tko ima 2-3 četvorke.
Može ako četvorke nisu iz predmeta koji se boduju.
Onaj ko ima 2 i 3 nema prosjek 4.8, ok može imati jednu 3
Jelena, mislila sam da ima dvije ili tri ocjene 4 a ne da ima 2 i 3 u imeniku
Isto je komentirao i mm... Ili je reklama za privatnu školu ili je mama propustila informirati se na vrijeme kako idu upisi u gimnazije. Kasno je o tome misliti kad je dijete u osmom razredu....Učenici se i dalje mogu upisivati u srednje škole, pogledajte u kojima sve je ostalo mjesta (srednja.hr)
Na ovom popisu vidim da su čak i u Titušu ostala dva slobodna mjesta za naknadni rok? A to je jedna od popularnijih i prestižnijih zagrebačkih gimnazija.
Fakat mi je čudna ta priča poznate novinarke
Pa kaj za tituš nije obavezan i prijemni,ne pratim ,ali očito nije bio u drugom krugu
Tituš ima prijemni, bilo ih je jako puno na prijemnom, preko 200. Međutim, dosta zanimljivo, na kraju je manje djece od upisne kvote zaista i upisalo tu školu pa je ostalo tih par slobodnih mjesta za jesen. Mojoj je ta škola bila prvi izbor pa sam zato pratila cijelo vrijeme, ne bi to inače znala, nisam toliko zainteresirana za upise i bodove inače.
Nemam pojma jesu li prijavljeni na drugi rok isto pisali prijemni ili kako???
Pa ja mislim danje mama mozda i znala ali zašto bi dijete upisivala skolu koju ne zeli ako ima i opciju privatne koju zeli? To da ima I skola u koju se mogao upisati ne mijenja apsolutnu apsurdnost situacije da postoji x srednjih (i broj im se povecava) u koju se mozes upisati samo s 5.0 Ako je to istina. No realno ako je i 4.8 nedovoljno onda je i to van pameti, i to što su se svi navikli da je to tako ne mijenja činjenicu da je to krivo, nakaradno, apsurdno.... (nastavi niz) Kad to čovjek gleda sve sami mali genijalci kojima korejski i singapurski osnovnoskolci valjda nisu do koljena... sustav nam je jedna velika pokondirena tikva.
Posljednje uređivanje od sillyme : 08.09.2021. at 07:56
Ma slažem se, ima ideja da se uvede "mala matura" jer djeca u srednju dolaze s različitim razinama znanja iako imaju iste ocjene (5.0 ili ne, nebitno) ali ako imaš dijete koje se upisuje u srednju školu, nema šanse da svojim aktivnostima išta promijeniš... Probala sam, vjeruj mi. Pisali smo peticije i razne dopise Ministarstvu (konkretno u ono vrijeme kad su ukinuli bodove za glazbenu školu, ali bilo je i drugih primjedbi koje smo davali u vezi kriterija za upis u srednju). Moja djeca su tada išla negdje u peti i šesti razred. NIŠTA nismo postigli. Bodovi su ukinuti https://www.srednja.hr/novosti/ukinu...o-nije-u-redu/
S druge strane, nema idealnih rješenja. Nikada ih nije bilo. Ako se mala matura i uvede, to također ima nedostatke (isto kao i državna matura) jer velika je količina stresa za djecu...
Eh, sad - zašto ja mislim da će se mala matura ipak uvesti: to je lijepa tržišna niša za one koji prodaju pripreme. Rekao bi Đorđe Balađević "Možda grešim, al' ja sam takvog dojma"...
Za moju djecu je ionako prekasno. Nisu dobili bodove od glazbene škole, upisali su se u srednje škole u koje su i trebali, završili ih, položili državnu maturu, upisali fakultete koje su i trebali i to je to. Tako će i ostali. Ako se netko ne može upisati u tu-i-tu srednju školu, znači da mu ondje vjerojatno nije mjesto.
Paradžiković: Šest gimnazija upisale samo djecu s 5.0, moj sin im nije dovoljno dobar - Index.hr
Zato što iz početnog članka (odakle je cijela priča krenula) proizlazi da dijete do prvog dana škole nije upisalo nijednu školu jer nije upalo ni u jednu od prijavljenih gimnazija, a tek onda se odlučilo za privatnu školu.
Sasvim je druga priča ako je privatna škola bila škola izbora, ali za to nisu morali čekati da prođe prvi dan nastave, o tome se radi. Osim ako je novinarka htjela podebljati priču za medije.
A očito je u tome i uspjela, jer je to već nekoliko dana tema, a evo jutros je vidim i na naslovnici Indexa:
Više od pola učenika su odlikaši, svaki peti prolazi s 5.0: "Tragedija školstva" - Index.hr
Tu je navedeno i "istraživanje" na koje se novinarka pozivala u svojem prvom postu.
Pa uvode se državni ispiti u osnovnoj
Koji u ovom periodu neće značiti apsolutno ništa, uvode se u samo odabranom uzorku škola i služit će kao feedback Ministarstvu da vide gdje što zapinje u nastavi (u kojim područjima). Za djecu i roditelje trenutno ti ispiti ne predstavljaju ništa, i ne treba ih doživljavati kao prekretnicu.
To da 20% ima 5.0 a 60% prolazi s 5 je smiješno.
A protiv toga treba pisati stalno. Ja se u osnovnoj nisam.ni najmanje nervirala oko pomisli da imam iz neceg 4 jer se taj jedan bod lako kompenzirao jednim dodatno riješenim zadatkom na prijemnom. Tako da ne vidim kako bi prijemni bio veći stres od ovog sustava.
Sto se realnosti ocjena tice moja je prosla s 5.0, po meni je trebala imati 4 iz bar dva predmeta. Ali eto tako su odlučili nastavnici. A htjela bi da se s tom glupom i štetnom praksom prekine bar do trenutka kad će mi mladji upisivati srednju, kad je vec za nju prekasno (tesko da ce neka veća promjena u iduce dvije godine, prvo će ovi završni, pa ce svi lamentirati da je to do onlinea, pa ce cekati godinama da se pokaže da je stvarno problem u sustavu, pa ce filozofirati sto treba promijeniti, pa pilot projekt.... a godine prolaze)
Pa jest, smiješno je i potpuno nerealno, ali trebalo bi malo ozbiljnije proanalizirati zašto je tako i kako je do toga došlo.
Mislim da iskrivljavanje stvarnosti kao što radi ova novinarka koja je valjda uvrijeđena što joj se sin nije uspio upisati u školu koju je zamislio nema nikakvog smisla.
Onda odmah kreću neboloze u stilu da je situacija takva radi pritiska roditelja, pa onda facebook "istraživanja" koja se vidim sad već obilno koriste po portalima itd.
u ovim pompoznim člancima mi fali bit svega, ono kao da su "fulali ceo fudbal".
kao prvo, što bi se sve dobilo malom maturom?
osvjedočila sam se, a vjerojatno ne samo ja, da čak i u jednoj te istoj školi, a kamoli na razini grada ili države ima
nastavnika i nastavnika, sa jako različitom razinom znanja, sposobnošću prijenosa tog znanja, koji rade puno,
koji rade malo itd.
dakle poznato je da neki nastavnici ne da samo šakom i kapom dijele petice, nego i malo traže (daju) u odnosu na druge nastavnike (koji
po, eh sad, subjektivnom mišljenju roditelja i učenika, čak i previše traže)
pa bi neka djeca, ni kriva ni dužna, ostvarila loše rezultate na takvim ispitima.
dakle bez sustavnog testiranja znanja kroz sve više razrede, odnosno mjerenja "prolaznog vremena", mala matura nema smisla.
kao drugo, pa zar je bitno samo upisati "željenu" školu? pa treba je valjda i završiti.
ja sam gimnaziju upisivala 1999. godine i mogu reći da situacija zapravo i nije puno drukčija nego tada.
više od pola učenika nije prolazilo s 5, kao što ne prolazi niti danas (u nekim razredima možda da, u nekim sigurno ne, ovisi i o djeci ne samo profama i roditeljima)
gimnazija se je mogla upisati sa 4,8, kao što se može i danas.
neke od gimnazija koje glase za najteže nisu upisivali "svi", jer se je znalo da nemaš šta tražiti u MIOC-u ako nisi izvrstan u matki, niti u V. ako nisi voljan fakat puno učiti,
a tako je i danas. jer šta ti vrijedi ugurati se u željenu školu ako ćeš uskoro shvatiti da je to za tebe preteško.
i prebacivala su se djeca, kao što se prebacuju i danas, neki u teže škole, ali puno više onih koji sebi traže lakšu školu.
Razlika je jedino u tom silnom publicitetu, jer svaki ovakav članak sa netočnim navodom u naslovu da ništa bez 5,0 dodatno
radi pritisak na djecu, roditelje i nastavnike koji postaju sve anksiozniji i sve više stišću za te petice. Neki.
a neki i ne. a možda je za njih to i bolje.
ne znamo točnu strukturu tog spomenutog prosjeka od 4,8, jeli takav bio sve 4 godine i
jesu li 4-tvorke iz važnih predmeta. ako nisu, onda se je dječak mogao upisati i u neku od najtraženijih gimnazija, a ako su 4-tvorke iz važnih predmeta,
tipa mat.,hr.,pov. pitanje je kako bi se dijete snašlo u tim "najtežim" školama. u njima je često teško i djeci koja su se "prošetala" kroz osnovnu, odnosno potrebno je
organizaciju i rad dići na puno višu razinu.
stvari o kojima bi se trebalo pisati, a koje su puno bitnije i koje su donja strana ovog ledenog brijega na čijem vrhu su ocjene,
a to su: kvaliteta školskog programa (koji je u nekim segmentima preopširan, neprilagođen), loši udžbenici, neujednačenost kvalitete nastave, nedostatak nastavničkog kadra (STEM), mentalno zdravlje učenika itd.
Tko dijeli sve te petice? Učenici? Roditelji?
Ja sam prva za malu maturu ili nacionalne godišnje ispite , ali onda želim posljedice za nekoliko uzastopnih godina loših rezultata u nekim školama ili nekim predmetima. A posljedice bi trebale iznjedriti otkaze jako lošim nastavnicima uz iznimku određenih krajeva HR (Međimurje i sl.). A kad damo otkaze nastavnicima, neće više biti 30% nestručnog kadra, nego 50%. I onda dolazimo do konačnog zaključka da je SUSTAV onaj koji ne valja i da ga treba mijenjati ne od vrtića, nego od sveučilišta i motivacije za rad u prosvjeti.
Orange80, osim svega toga sto si navela mozda bi se trebalo pozabaviti i zivotnom edukacijom. Predstavljanjem drugih skola i zanimanje. Prepoznavanjem sklonosti i sposobnosti kod djece. Upoznati djecu sa mogucnostima u strukovnim skolama i nakon strukovnih skola. Jer statisticki 2/3 djece upisuju strukovne skole, a jedino o cemu se prica ( ne samo tu na forumu) su gimnazije.
To ti je ono kao kad pricas da djecje prehrambene navike i zdravlje djece ne pocinju sa dohranom , ili dojenjem nakon poroda, nego na prvom pregledu majke prije planirane trudnoce. Gdje majka dobije informacije o vaznosti zdrave prehrane i vitaminima koje treba uzimati prije zaceca. Malo sutra u ovom sustavu.
Sve to stoji ali mora se krenuti od nekud. Vec jednom. Napokon.
Pa zašto ne od standardiziranih ispita na kraju svakog razreda i male mature na kraju osmog. Pa ce vec na kraju šestog biti svima jasno koliko su ocjene u skladu sa znanjem i sto mogu očekivati na maturi ako se ne trgnu. Isprintati parstotisuca testova, podijeliti ih i obraditi rezultate, ako se odgovori daju na onom papiru s kruzicima koji se zacrnjuju, ne bi trebao biti neki problem u današnje doba.
Ja nemam ništa protiv nacionalnih ispita, ali mislim da trebaju biti jasni ciljevi tih ispita, a cilj ne može nikako biti samo to da se provjerava jesu li djeca "pravi odlikaši" i zaslužuju li upis u "elitne" gimnazije. Ako bi nacionalni ispiti služili tome da se vidi gdje je razina znanja niska i zašto je tako - odlično. Također sam potpuno sigurna da bi u našoj zemlji nacionalni ispiti brzo postali cirkus oko kojeg bi se razvio biznis priprema, kao što je to danas slučaj sa maturom (radi čega je prilično labavo uzimati rezultate mature kao neki vrijedan podatak).
Slažem se s orange80, u našem školstvu postoje puno veći problemi od poplave superodlikaša. Zašto recimo ne bismo počeli od otvaranja više prirodoslovno matematičkih gimnazija u Zagrebu, kad je jasno da je upravo na te škole najveći pritisak iz godine u godinu? Ah, da, nema nastavnika STEM predmeta. Pa možda bi od toga trebalo početi.
Potpis do neba. Upravo fakultet koji bi trebao "proizvoditi" glavninu nastavnika u STEM području već desetljećima radi jasnu razliku između inženjerskih i profesorskih smjerova, naravno, na štetu ovih drugih, gdje se studente doživljava kao manje sposobne čim su upisali taj smjer
Evo, za ilustraciju: u najelitnijoj Zg gimnaziji ovaj tjedan neki razredi nemaju informatiku. Fali profesor. A na natječaju za radno mjesto na neodređeno puno radno vrijeme nije bilo kandidata
Nije da nema profesora informatike, nego nitko od njih ne želi raditi u školi, i može im bit, jer mogu birati.
Ma nije to bas tako. Mi bi na mom fakultetu bili najsretniji kad bi se upisalo vise studenata na nastavnicke smjerove. No, ne zele. A zasto i bi, kad su uvjeti rada u skolstvu poprilicno demotivirajuci.Potpis do neba. Upravo fakultet koji bi trebao "proizvoditi" glavninu nastavnika u STEM području već desetljećima radi jasnu razliku između inženjerskih i profesorskih smjerova, naravno, na štetu ovih drugih, gdje se studente doživljava kao manje sposobne čim su upisali taj smjer
A dobro, to su sad već anegdotalna iskustva, kod vas je očito bolja atmosfera po tom pitanju. I neka je.
Slažem se da su uvjeti rada u školstvu glavni faktor neizbora nastavničkih smjerova.
Da uzima se labavo i ocjene se sve više boduju.
A opet, dali je vrednovati ocjene ok?
U našem selu smo ove godine imali maturante opće i strojarsko računalni tehničar. Nahvalili su nam te strojare kao vrhunsku školu u rangu s gimnazijom, jakom matematikom itd., da bi nakon 4 godine imali maturante koji su sve 4 godine prolazili sa 5,0 a na maturi truba. Niža razina, prosjek matematike jedva za 3. Visa razina, perjanica razreda jedva prošla, druga perjanica nije prošla ni na drugom roku.
Otprilike isti rezultati kao gimnazijalci koji su matematiku jedva prolazili. I sad mi recite da njihove petice vrijede isto kao i ove iz opće i jel ok da se pri upisu na neke fakultete boduju ocjene
Naravno govorim o sve skupa 50 djece i jednoj maloj srednjoj školi. Vjerujem i nadam se da je tako kod nas i možda na još nekoj školi, no ja imam osmaša koji će izgoriti u gimnaziji, a opet neće dobiti ono što treba u ovoj drugoj opciji koja mu se nudi neće dobiti niti približno znanje koje bi mu trebali pružiti.
Zapravo, nemam ništa pametno za reći samo cvilim i kukam i već sada čupam kosu.
Pa onda ukratko dva pitanja:
Zašto nitko ne želi upisati nastavniciki smjer iz mat/fiz/informatike... a ako i upisu ne žele raditi u skoli?
A s druge strane zasto te privatne škole koje nude pripreme nemaju problema s kadrom koji drži pripreme iz mat/fiz/...?
Mislim da je odgovor sasvim jasan ali ujedno i prakticno nerješiv. Samim time, ostaje samo pokrpati rupe djeci (tko ima novaca za to - živio kapitalizam) i dočekati da se maknu iz hr školskog sustava.
Potpuno si u pravu. Nažalost, to vidimo ne samo u školstvu, nego i zdravstvu, energetici, industriji - svim segmentima društva. I slažem se da je problem poznat i istovremeno nerješiv.
Murphy-jev zakon kaže da se problem riješi čak i ako ga dovoljno dugo ostaviš neriješenog, samo neće se riješiti na željeni način. Podaci o iseljavanju iz Hrvatske govore sve.
Ono sto sam ja vidjela dosta fizicara nastavni smjer dolazi u sustav znanosti, jer im se nudi doktorat a mislim da je bolja placa. A fizicara ima jako malo pa mogu birati.
Vjerujem da je slicno i za matematicare samo s njima nisam imala direktnog kontakta.
Smeta li nekome koji želi zaposliti matematičara (izvan prosvjete) ako je taj profesor, a ne ing.? Koja je razlika među smjerovima?
Na filozofskom fakultetu profesorski smjerovi imaju sve što i neprofesorski, samo još dodanu pedagošku grupu predmeta pa se zapravo više isplati upisati nastavnički smjer jer s njim možeš raditi sve što i sa dipl. smjerom i uz to još i u prosvjeti.
Mislim da se taj smjer slabo upisuje jer je dosta zahtjevan, a ne nudi neku prednost (izuzev mogućnosti rada u školi). Moguće da je problem i u tome što osobe koje upisuju te smjerove često nisu zainteresirane za rad u školi - odnosno manje su zainteresirane od nekoga tko upisuje humanističke predmete (no, ovo je neki moj osjećaj koji ne treba biti utemeljen na stvarnosti).
Pp. da se obavljanje priprema za maturu plaća dovoljno dobro studentima i profesorima tako da im se isplati to dodatno raditi. Pretpostavljam da uglavnom nije riječ o stalnim radnim mjestima na kojima se dugo ostaje? Već o nečemu što se radi vikendom/popodnevnim satima i sl., dakle uz studiranje tj. uz drugi posao.
Onoga tko završi informatiku, teško je zadržati i u bolje plaćenom sustavu visokog obrazovanja, a kamoli u osnovnim i srednjim školama. Jednostavno su plaće u državnoj i privatnoj branši u tom području neusporedive.
Teško da imaju sve isto jer bi onda profesorski smjerovi imali bitno više ECTS bodova, a to ne bi trebalo biti moguće. Zna se koliko bodova nosi godina. Također, diploma matematike, npr. dolazi iz brojnih smjerova, npr. iz financijske matematike - što je pretpostavljam nešto što se na profesorskim smjerovima ne uči. Na fizici/informatici/biologiji također postoje različiti specijalizirani smjerovi.
Posljednje uređivanje od Jadranka : 09.09.2021. at 11:49
Isprika, ispravljam se, govorila sam o smjerovima na filozofskom u vrijeme kad sam ja studirala.
Kolega ima kćer koja je na PMF-u, matematika, inženjerski smjer. Probat ću doznati ima li razlika, ali koliko se sjećam - pričao je on o tome da razlike nisu beznačajne, jer na inženjerskom smjeru ima više statističkih metoda, studija rizika i informatike. To ja onako ofrlje, iz priče s hodnika, ali probat ću doznati. Ova djevojka ima želju postati aktuar, pa je zato odabrala inženjerski smjer.
Mislim da inženjeri matematike imaju još manje motiva za rad u prosvjeti nego profesori, premda niti profesorima smjer nije prepreka da se zaposle u IT-u, bankama, osiguravajućim kućama ..
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
